GODINA ČITANJA

Književnost i stvaralaštvo u kurikulumu nastavnog predmeta Hrvatski jezik

Književni se tekst čita i uspoređuje s drugim tekstovima radi osobnih i obrazovnih razloga, sinkronijski
i dijakronijski. Čitanjem književnog teksta potiče se osobni razvoj, razvoj estetskih kriterija,
promišljanje o svijetu i sebi te razmjena stavova i mišljenja o pročitanom. Čitanjem se književni tekst
stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se te tako ostvaruje smisao i svrhu da poučava,
zabavlja te potiče različite refleksije učenika.

Osobito se naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, stjecanje čitateljskih navika i čitateljske
kulture, stoga su vrlo važni sadržaji koji omogućuju učeniku slobodan izbor tekstova za čitanje.
Učenike se potiče da se stvaralački izraze prema vlastitome interesu potaknuti različitim iskustvima i
doživljajima književnoga teksta.

Čitanje književnih tekstova pridonosi stjecanju kulturnoga iskustva učenika te uspješnosti njegove
socijalizacije dijeljenjem vlastitih iskustava i spoznavanjem iskustava drugih ljudi i drukčijih kultura.

Učenici otkrivaju različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna
iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu,
sebi i drugima.

PROJEKTI I AKTIVNOSTI
na razini države

CARNET - KAMERA, TON, E-LEKTIRA

Pozivamo vas da se prijavite na CARNET-ovo natjecanje Kamera, ton, e-lektira!“ u izradi lektirnih
videonajava namijenjeno osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, koje se održava u
okviru CARNET-ove konferencije za korisnike – CUC2021: Nove prilike.
„Kamera, ton, e-lektira!“ je CARNET-ovo natjecanje u izradi lektirnih videonajava namijenjeno
osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, koje se održava u okviru CARNET-ove
konferencije za korisnike – CUC2021: Nove prilike. Kako bi sudjelovala u natjecanju, škola u skladu sa
svojim mogućnostima i interesima treba formirati skupinu učenika i nastavnika koja će, pod
mentorskim vodstvom nastavnika, snimiti videonajavu za bilo koji lektirni naslov dostupan na
CARNET-ovom portalu e-lektire. Detaljnije informacije o pravilima i kriterijima natjecanja možete
pronaći na portalu e-lektire, a preporučujemo vam i da zavirite u edukativni kutak natjecanja.
Kako bi sudjelovala u natjecanju, škola u skladu sa svojim mogućnostima i interesima treba formirati
skupinu učenika i nastavnika koja će, pod mentorskim vodstvom nastavnika, snimiti videonajavu za
bilo koji lektirni naslov dostupan na CARNET-ovom portalu e-lektire. Detaljnije informacije
o pravilima i kriterijima natjecanja možete pronaći na portalu e-lektire, a preporučujemo vam i da
zavirite u edukativni kutak natjecanja.
Prijave na natjecanje otvorene su do 6. listopada 2021. godine, a prijaviti se možete putem online
obrasca. U srijedu, 15. rujna 2021. godine održat će se i edukativni webinar na temu tehničkog i
produkcijskog aspekta izrade videonajava.
Za najbolje će videonajave biti moguće glasati od 18. do 26. listopada, a uz nagrade publike dodijelit
ćemo i pohvale za digitalnu kreativnost CARNET-ovog Odjela za podršku obrazovanju. Pobjednike
očekuju vrijedne nagrade, a njihovo proglašenje održat će se na CARNET-ovoj konferenciji za
korisnike.
Veselimo se vašim radovima!
Pravila natjecanja – e-Lektire
U prvom će krugu organizacijski odbor natjecanja diskvalificirati videonajave koje nisu u skladu s pravilima
natjecanja i ne zadovoljavaju osnovne kriterije. Videonajave koje zadovolje prvi krug…
lektire.skole.hr

UŠUŠKAVANJE UTORKOM
- ideja
Za laku noć učiteljica svakog utorka putem Facebooka svojim učenicima čita priču

Čitanje priče prije spavanja sjajan je način za njegovanje ljubavi prema čitanju kao i pomoć u
usavršavanju vještina pismenosti. Imajući to na umu, dr. Belinda GEORGE, ravnateljica OŠ Homer
Drive Elementary u Beaumontu na sjeveroistoku države Teksas, počela je učenicima uživo čitati
priče za laku noć koristeći se platformom Facebook Live.

Kako izvještava Washington Post, George oblači pidžamu u 19.30 svakog utorka i otvara Facebook
Live kako bi učenicima pročitala priču za laku noć. Ona to naziva Ušuškavanje utorkom i svatko tko
prati Facebook stranicu škole može se uključiti u prijenos uživo. Priče su pravi hit i dr. George dobila
je mnoštvo sjajnih učeničkih povratnih informacija.
„Ušuškavanje utorkom počelo je u prosincu prošle godine i bilo je namijenjeno za 680 njezinih
učenika. Otada su njezini videozapisi pregledani više od dvije tisuće puta, jer roditelji često prate
priču sa svojom djecom. Tijekom čitanja također djeci postavlja pitanja. George ulaže veliki trud u
svoj novi program. Tako je nosila bubamarina krila dok čitala priču o bubamarcu, a čitajući Priručnik
za astronaute „društvo” joj je radio astronaut na napuhavanje. George uvijek navede na koju se
razinu čitanja odnosi svaka knjiga, a učenici sljedeći dan u školi mogu sudjelovati u kvizu za provjeru
razumijevanja s temom pročitane knjige.
Također, tijekom čitanja radi stanke kako bi se osvrnula na pročitane dijelove knjige. U priči o
bubamarcu, kad brat njegove djevojke priopći bubamarcu da se više ne može družiti s njime jer je
premalen, George zastane i obrati se publici: „Koliko vas je već čulo primjedbu da ne možete nešto
učiniti samo zato što ste premali?”, upita slušatelje.
„Ja imam tri starije sestre i uvijek su mi govorile da sam premala. Ali znate što? Nisam ih slušala!”,
ponudila je savjet s iskrom u očima.  
Devedeset četiri posto njezinih učenika slabijeg je ekonomskog statusa. Testiranje pismenosti
provedeno prošle godine pokazalo je da 55 posto njezinih učenika trećega, četvrtoga i petog razreda
čita na razini svoje dobi ili iznad toga. Otkad je postala ravnateljica, George se posvetila poboljšanju
pismenosti, navodeći da je određen napredak već postignut.
George objašnjava da iz iskustva zna kako je živjeti u siromašnoj obitelji. Odrasla je u prikolici u
Louisiani s petero braće i sestara. Otac joj je radio na farmi, a školu je napustio u petom razredu kako
bi skrbio o ocu. Majka je napustila školovanje u drugom razredu srednje škole. „Moji mama i tata bili
su sjajni roditelji”, kazala je George, dodajući kako su oboje inzistirali na obrazovanju, iako sami nisu
bili obrazovani.
George učenicima želi pružiti pozitivne povratne informacije, ima visoka očekivanja, ali istodobno
shvaća da se mora približiti učenicima na njihovoj razini. Kaže kako ne želi da se njezini učenici
osjećaju kao da su nekoga iznevjerili ako se ne odluče upisati fakultet. „Jasno mi je da mnogi od njih
neće upisati fakultet, ali ne želim da se zbog toga osjećaju neuspješnima. Što god odaberete, budite u
tome savjesni, kažem im. Ako kopate rovove, budite najbolji kopači rovova koji postoje.”
Kao da Ušuškavanje utorkom nije dovoljno, George uz to održava plesne zabave u školi dva puta
tjedno te odlazi u kućne posjete učenicima s poteškoćama u učenju kako bi im pomogla.
„Činim sve što mogu kako bih izgradila dobar odnos sa svojim učenicima”, kazala je. „Ako se dijete
osjeća voljeno, ono će se truditi. Nema tu nikakve filozofije.”

Izvor:  forreadingaddicts.co.uk

PROJEKTI I AKTIVNOSTI
na razini škole

Olimpijada čitanja

Olimpijada čitanja projekt je koji traje šest mjeseci, a u njoj sudjeluju učenici istih razreda, npr.
sedmih. Cilj je poticanje čitanja književnih djela izvan lektirnog popisa.

Projekt traje šest mjeseci i ima tri kruga. Svaki krug traje dva mjeseca. Svaki natjecatelj dobiva popis
od deset knjiga koje odabire povjerenstvo za provedbu Olimpijade čitanja u dogovoru s knjižničarem.
Svaka knjiga nosi određen broj bodova (koje također određuje povjerenstvo) s obzirom na težinu
sadržaja knjige, broj stranica, vrijeme nastanka i dostupnost knjige. Na popisu su knjige različite
tematike, književnih vrsta i rodova.

Svaki natjecatelj odabire koje će knjige pročitati s popisa. Da bi ostao u igri, mora prikupiti 30 %
bodova od ukupno zadanih bodova za prvi krug. Knjige se ne mogu prenositi iz kruga u krug.
Natjecatelji koji u prvom krugu ne pročitaju dovoljno knjiga i ne ostvare dovoljan broj bodova,
ispadaju iz igre.

Kao dokaz o pročitanim knjigama učenici vode čitateljski dnevnik u koji zapisuju: naslov knjige, pisca,
kratak sadržaj knjige i dojam o pročitanoj knjizi od 100 riječi. Učenik koji pročita sve knjige s popisa u
jednom krugu može dobiti dodatnih 20 bodova na broj bodova koje je ostvario čitanjem u
određenom krugu.

U završni krug (treći) natjecanja ulaze natjecatelji koji su ostvarili 40 % bodova od ukupnog broja
bodova u dvama krugovima. Nakon završnoga kruga na test provjere pročitanih djela ulaze samo oni
učenici koji su ostvarili 60 % od ukupnog broja bodova u svim trima krugovima. Pisanu provjeru
sastavlja povjerenstvo za provedbu Olimpijade čitanja – učitelji/učiteljice hrvatskoga jezika i
knjižničar.

Pobjednik je Olimpijade čitanja učenik koji postigne najviše bodova na pisanoj provjeri. Nagrada mu
se može dodijeliti na posebnoj svečanosti u školi, a učitelj/učiteljica hrvatskoga jezika nagradit će ga
trima peticama.

UČITELJI/UČENICI ČITAJU
Organizirajte događaj na Zoomu i pozovite učenike. Učitelji različitih predmeta mogu čitati priče, više
ih učitelja može dramatizirati ili čitati prema ulogama. Izradite pozivnice, dajte događaju na značenju.
Odaziv će biti fantastičan. Ista se aktivnost može organizirati pod nazivom UČENICI ČITAJU. Tada bi na
događaj trebali doći svi učitelji.
GOST ČITATELJ
Pozovite gosta čitatelja ili kazivača priča. Najavite događaj i pozovite učenike. Nakon čitanja, učenici
mogu postavljati pitanja gostu čitaču. Gost čitač može biti i osoba iz škole.

NATJECANJE U BRZOM ČITANJU

Svaki razredni odjel od petog do osmog razreda na prednatjecanju odabire najbržeg čitača.
Organizirajte događaj u kojem će se razredni predstavnici – najbrži čitači natjecati u brzom čitanju.
Najavite događaj, pozovite učenike - publiku.
Tekst koji će učenik čitati mora biti isti za sve učenike, ali ga svi učenici – natjecatelji ne bi trebali
vidjeti prije nego što su na redu za brzo čitanje. Vrijeme se štopa. Pobjednik je onaj učenik koji je
tekst najbrže i najtočnije pročitao. Tekstovi bi trebali biti zahtjevniji.

NATJECANJE U IZRAŽAJNOM ČITANJU

Svaki razredni odjel od petog do osmog razreda na prednatjecanju odabire čitača koji će ga
predstavljati u izražajnom čitanju. Organizirajte događaj u kojem će se razredni predstavnici natjecati
u izražajnom čitanju. Najavite događaj, pozovite učenike - publiku.
Osnujte prosudbeno povjerenstvo sastavljeno od učenika i nastavnika. Tekst koji će učenik čitati
odabire samostalno. Pobjednik je onaj učenik koji je tekst pročitao najbolje prema ocjeni
prosudbenog povjerenstva.

PROJEKTI I AKTIVNOSTI
na razini razrednog odjela

KNJIGA

Trajanje miniprojekta: 2 školska sata

Tema: Knjiga

Opis projekta: Istražite zanimljivosti o knjigama. Saznajte zašto se obilježava Međunarodni dan dječje
knjige. Otkrijte zanimljivosti o knjizi: koja je knjiga najstarija, najdeblja, najtanja, najčitanija (smislite i
sami nekoliko najkategorija), koje knjige učenici najčešće posuđuju u knjižnicama. Preporučite jednu
knjigu za koju smatrate da bi je trebali pročitati svi suučenici u razrednom odjelu.

Odaberite izvore istraživanja u dogovoru s učiteljem, prikupite podatke, obradite ih i izvedite

zaključke.
Odaberite na koji ćete način predstaviti istraživanje: videozapis, poster ili grafički prikaz, animacija,
tematski razgovor/rasprava, prezentacija, digitalni obrazovni sadržaj…
Predstavite istraživanje učenicima u razredu.

ČAJANKA I LEKTIRA

Projekt Čajanka i lektira može se organizirati tako da odaberemo bilo koje kraće djelo za cjelovito
čitanje koje učitelj može pročitati na satu.

Grigor Vitez, Pjesme

Vremensko trajanje aktivnosti

2 sata
 
Odgojno-obrazovni ishodi na razini aktivnosti
Slušati interpretativno čitanje.
Čitati pjesmu po izboru.
Izreći doživljaj pjesme i kratak osvrt o pjesmi.
Aktivno i motivirano slušati predstavljanje i sudjelovati u razgovoru.
Surađivati s drugim učenicima, poštovati njihovo mišljenje i argumente koje iznose.
Doprinositi ozračju sata.
Govoriti pred drugim učenicima (publikom).
Pisati i čitati lažnu strofu.
 
Opis aktivnosti
Cilj aktivnosti: Pročitati pjesme Grigora Viteza na satu, prirediti iznenađanje učenicima i potaknuti ih
na čitanje
Prije prve aktivnosti
 U učionici razmaknemo stolove i pod prekrijemo dekama i jastučićima. Učenici zauzimaju mjesto
koje im najviše odgovara. Na nastavničkome su stolu kuhala za čaj. Na sredinu učionice postavimo
veći deblji karton (ili niži stolić) i prekrijemo ga stolnjakom. Poslažemo keksiće i kolačiće. Pripremu je
najbolje napraviti pod odmorom da se ne gubi vrijeme od sata. Učitelj je pripremio knjige: Grigor
Vitez, Pjesme i stavio ih na mjesto gdje se ne vide.
Kad smo sve pripremili, sat može početi.
1. aktivnost – Što ćemo čitati
U razrednom su odjelu sakrivene četiri kuverte. Zadatak je učenika pronaći sve kuverte i spojiti
dijelove teksta koji se nalaze u kuvertama. Kad pronađu sve kuverte, i spoje sve dijelove teksta, dobit
će ime pisca i naziv književnoga djela koje će se čitati na satu: Grigor Vitez, Pjesme. Razgovor o piscu,
sjećaju li se nekih njegovih pjesama od prije, što znaju o njemu, kakve pjesme piše, što očekuju.
2. aktivnost – Interpretativno čitanje pjesama i razgovor o pjesmama – učiteljica
Učiteljica najavljuje prvu pjesmu Grigora Viteza (koja je učenicima poznata, npr. Kako živi Antuntun) i
čita pjesmu reproducira zvučni zapis interpretativnog čitanja pjesme (ako ga ima). Učenici izražavaju
svoje dojmove, razgovaraju o pjesmi, uspoređuju se s dječakom i sl.
Kuha se čaj.
Slijedi nastavak čitanja. Učiteljica ponovno čita pjesme i najavljuje ih. Prekida čitanje nakon svake
pjesme tražeći od učenika da objasne nepoznate riječi, izraze dojam, objasne pjesnikove stihove i sl,
razgovara s učenicima.
3. aktivnost – Interpretativno čitanje pjesama i osvrt na pjesmu – učenici
Svaki učenik odabere jednu pjesmu i uvježbava interpretativno čitanje. Pokušava se uživjeti u pjesmu
i pročitati je najbolje što može. Učenici nakon uvježbavanja čitaju pjesme. Može se sastaviti
povjerenstvo koje će prema unaprijed pripremljenim sastavnicama (s kojima su se učenici upoznali)
ocjenjivati čitače. Kad pročita pjesmu, učenik će usmeno izraziti dojam o pročitanoj pjesmi i kratak
osvrt.
4. aktivnost – Lažna strofa
Učenik odabere jednu pjesmu iz zbirke. Napiše jednu strofu i ubaci je u piščevu pjesmu. Čita pjesmu
ostalim učenicima, a razredni odjel pogađa koja je strofa lažna. Učenik se mora potruditi u pisanju
lažne strofe, a uspio je ako učenici ne otkriju njegovu lažnu strofu.
 
Napomena: Tijekom svih aktivnost ozračje je ležerno, pijucka se čaj i jedu kolačići, učenici leže ili sjede
na mjestima koje su sami odabrali.

Čajanka – pozivnica

PARLAONICA – ČITANJE PRODUBLJUJE EMOCIJE

Razredni odjel podijeli se na afirmacijsku i negacijsku skupinu. Afirmacijska skupina zalaže se za

zadanu tezu, a negacijska je osporava. Cilj je parlaonice iznijeti što više argumenata i dokazati
mišljenje skupine u kojoj se učenik nalazi bez obzira na osobno mišljenje o tezi. Slobodno je iznošenje
argumenata i citiranje, poželjna je aktualiziracija i povezivanje sa situacijama iz života, manje
digresije.

15 MINUTA ZA ČITANJE

U mjesecu koji odredite, na svakom susretu s učenicima odvojite 15 minuta za čitanje. To je zahtjevan
zadatak i teško je pronaći vrijeme, ali može se. Učenicima možete čitati na kraju sata, dvosata, na
Zoom-u, u Teams učionici i sl. Možda se neće ni odazvati svi kad ih pozovete izvan školskog vremena,
ali kako vrijeme bude odmicalo, bit će ih sve više.

DOSTUPNOST I PREPORUKE
Stvorite prostor u učionici za preporuke knjiga koje su određeni učenici već pročitali. Knjige mogu
preporučiti i svi učitelji. Budite u tijeku s najnovijim naslovima. Ostavljajte podsjetnike o knjiga
posvuda. Omogućite i da stvarne knjige budu posvuda u učionici. kad se učenici počnu sudarati s
njima, uzet će ih u ruke. 

VEČER KNJIGA
Svaki učenik dolazi na Večer knjiga sa svojom omiljenom knjigom. To može biti bilo koja knjiga.
Predstavlja je drugim učenicima na zabavan način, a zatim odgovara na pitanja. Može snimiti
videomamac za knjigu koju predstavlja, damatizirati dio knjige, izražajno pročitati najuzbudljiviji
ulomak i sl. Najvažnije je da ispriča priču zbog čega mu je knjiga posebno draga i na koji ga je način
obilježila. Da bi ozračje bilo što zanimljivije i opuštenije, kuha se čaj i grickaju kolačići.

TEKSTOVI ZA RAZGOVOR O ČITANJU

William Joyce
Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea

Morris Lessmore volio je riječi.

Volio je priče.
Volio je knjige.
Njegov život bio je knjiga koju je, stranicu po stranicu, uredno sam pisao. Svako bi je jutro otvarao i u
nju zapissivao svoje radosti i tuge, sve ono što je znao i čemu se nadao.
No svaka priča krije i nemire.
Jednoga se dana nebo smračilo. Vjetar je puhao i puhao doklegod nije raspršio sve ono što je Morris
poznavao, pa tako i riječi iz njegove knjige. Nije znao ni što bi ni kamo bi. Stoga je počeo lutati. I
lutati. A onda je na putu sreo tračak sreće. Umjesto da spusti pogled, što mu je već bila postala
navika, Morris Lesmore pogledao je uvis. Vido je kako nebom iznad njega plovi krasna dama. Zrakom
ju je vukla vesela družba letećih knjiga.
Morris se zapitao može li njegova knjiga letjeti. Nije mogla. Samo bi pala na tlo i pritom tugaljivo
tupnula.
Leteća je dama znala da Morrisu samo treba dobra priča, pa mu je poslala onu koju je najviše voljela.
Taj je svezak bio srdačan momak i odmah je Morrisa pozvao da pođe s njim.
Morris je polako ušao i otkrio najtajanstveniju i najzanimljiviju prostoriju koju je ikada vidio. Svuda po
njoj letjele su bezbrojne stranice i Morris je mogao čuti tihi cvrkut tisuća različitih priča, kao da svaka
knjiga šapuće poziv na pustolovinu. Odveo ga je u nevjerojatnu zgradu u kojoj su mnoge knjige očito
„svile gnijezdo“.
Morris je pokušavao među knjige unijeti malo reda, ali one bi se uvijek iznova izmiješale. Tragedijama
je trebalo malo vedrine, pa bi odlazile u posjet komedijama. Enciklopedije, umorne od činjenica,
opuštale bi se uz stripove i romane. Sve u svemu, bila je to zgodna zbrka.
Morris je s velikim zadovoljstvom brinuo o knjigama, jednima nježno obnavljajući krhke korice, a
drugima ravnajući stranice „s ušima“.
Tada je njegov novi prijatelj doletio do njega i sletio mu na ruku. Ostao je otvoren, kao da se nada
čitanju. Prostorija je šuštala životom.
I tako je započeo Morrisov život s knjigama.
Morris je rado dijelio knjige s drugima. Katkad bi to bila rado čitana i svima draga knjiga, a tu i tamo
pronašao bi kakav usamljeni sveščić čija se priča tek rijetko čitala.
„Svačija je priča važna“, rekao je Morris.
Sve su se knjige složile.
Ponekad bi se Morris toliko unio u neku knjigu da bi danima u njoj ostajao.
Noću, kada bi bile ispričane sve priče koje su imale potrebu biti ispričane ikada bi se sve knjige vratile
na svoja mjesta na policama, veliki bi rječnik imao zadnju riječ. Tada bi Morris Lesmore ponovo pisao
vlastitu knjigu. Zapisivao bi svoje radosti i tuge, sve ono što je znao i čemu se nadao.

Prolazili su dani. Baš kao i mjeseci. A onda i godine. I godine… i Morris Lessmore pogrbio se i naborao.
Knjige se međutim nisu promijenile. Priče su ostale iste. Sad su njegovi stari prijatelji brinuli o njemu
kao što se on nekoć brinuo o njima i svake su mu se noći čitali.
Onda je jednoga dana ispisao posljednju stranicu svoje knjige. Pogledao je uvis i uz gorkoslatki uzdah
rekao: „Čini mi seda je kucnuo čas da pođem dalje.“
Knjigama je bilo žao, ali su razumjele. Morris je stavio šešir na glavu i uzeo štap. Na vratima se
okrenuo i nasmiješio, a onda je mahnuo u znak pozdrava. „Sve ću vas ovdje nositi“, rekao je,
pokazujući rukom na srce.
Knjige su zamahnule stranicama i g. Morris Lessmore je poletio. A dok je letio, ponovno je zadobio
izgled kakav je imao davno, kad su se prvi put sreli. Knjige su neko vrijeme bile tihe. Onda su
primijetile da je Morris Lessmor ostavio nešto za sobom. „To je njegova knjiga!“, rekao je njegov
najstariji prijatelj. U njoj se nalazila Morrisova priča. Sve njegove radosti i tuge, sve ono što je znao i
čemu se nadao.
Tada su knjige začule tihi zvuk pun iščekivanja. Na vratima je stajala djevojčica. U čudu se ogledala
oko sebe. Onda se dogodilo nešto fantastično. Knjiga Morissa Lessmorea doletjela je do nje i
rastvorila se.
Djevojčica je krenula čitati. I tako naša priča završava kaošto je i počela… otvaranjem knjige.

Prijevod teksta koristi se uz dopuštenje nakladnika (MeandarMedia).

Napomena: Tekst je sastavnio dio istoimene slikovnice, a prema slikovnici snimljen je i

petnaestominutni animirani film koji je 2012. godine nagrađen Oscarom. Lako ga je pronaći. Možete
ga pogledati s učenicima jer je priča u njemu ispričana bez teksta. Animirani film proširen je
sadržajnim detaljima pa razmislite hoćete li prvo čitati tekst ili gledati film.

Daniel Pennac
Deset prava čitatelja

Glagol čitati ne podnosi zapovjedni način. Tu odbojnost dijeli s još nekim glagolima: glagolom voljeti...
glagolom sanjati...

Ima ih koji nikada nisu čitali i toga se stide, onih koji više nemaju vremena za čitanje i zbog toga toliko žale,
ima ih koji ne čitaju romane, nego samo korisne knjige, samo eseje, samo stručna djela, samo povijesne
knjige, ima ih koji čitaju sve i bilo što, onih koji „gutaju” i čije oči sjaje, ima ih koji čitaju samo klasike,
gospodine, „jer sito vremena najbolji je kritičar”, onih koji u zrelim godinama „ponovno čitaju”, i onih koji su
pročitali zadnjeg toga i tog i zadnjeg onog drugog, jer mora se, gospodine, biti u toku… Ali svi, baš svi govore
o potrebi čitanja.

Zašto čitamo?
Da bismo naučili.
Da bismo uspjeli u školovanju.
Da bismo bili upućeni.
Da bismo znali odakle dolazimo.
Da bismo znali tko smo.
Da bismo bolje upoznali druge.
Da bismo znali kamo idemo.
Da bismo sačuvali sjećanje na prošlost.
Da bismo pojasnili sadašnjost.
Da bismo iskoristili prijašnja iskustva.
Da bismo izbjegli gluposti naših predaka.
Da bismo dobili na vremenu.
Da bismo pobjegli od stvarnosti.
Da bismo pronašli smisao života.
Da bismo razumjeli temelje naše civilizacije.
Da bismo održali našu znatiželju.
Da bismo se zabavili.
Da bismo se razvijali.
Da bismo komunicirali.
Da bismo razvijali kritički duh.

Deset prava čitatelja

1. Pravo da ne čitamo.
2. Pravo da preskačemo stranice.
3. Pravo da ne dovršimo knjigu.
4. Pravo da ponovno čitamo.
5. Pravo da čitamo bilo što.
6. Pravo na zanos.
7. Pravo da čitamo bilo gdje.
8. Pravo da pabirčimo.
9. Pravo da čitamo naglas.
10. Pravo na šutnju.

Sanja Polak
Čitanje je jako, jako važno

Korisno je postaviti pitanje: Zašto je čitanje važno?, te na njega u kratkim crtama odgovoriti. 

Čitanjem dolazimo do novih spoznaja, bolji smo pisci i govornici. 

Čitanjem bogatimo rječnik i usvajamo pravopisna pravila. 
Čitanjem razvijamo sposobnost suživljavanja. 
Čitanjem putujemo različitim životnim iskustvima i obogaćujemo vlastita. 
Čitanjem upoznajemo, prepoznajemo, razvijamo vrline. 
Čitanjem postajemo kreativniji i maštovitiji. 
Čitanje nas osamljuje, a povremena samoća nas oplemenjuje. 
Čitanje iziskuje napor, a svladavanje napora razvija vrijednost. 
Zbog toga je važno da učitelji, koliko god mogu, promiču vrijednost čitanja i knjige među svojim
učenicima. I ne samo među njima. Da bismo uspjeli motivirati učenike za čitanje i knjigu, važno je i
roditeljima osvijestiti važnost čitanja.

Ima nešto predivno u knjigama. Otvarajući i listajući knjige ulazimo u nove svjetove i uzimamo iz njih
ono najbolje za sebe i za druge.
Knjiga poziva na putovanje, maštanje i potiče na razmišljanje. 
Knjiga nam čini dobro. Putujući njezinim stranicama knjiga nas daruje mislima, novim prijateljima,
uzbudljivim događajima.
Knjiga nam daruje mir i odmak od stvarnosti.
Knjiga liječi.
Knjiga zaista zaslužuje da je volimo i svakodnevno se družimo s njom. Stoga je važno razviti kod djece
ljubav prema knjizi.  
Ljubav prema knjizi možemo pobuditi svakodnevnim druženjem s knjigama. S knjigama se valja
upoznati. Djeca će zavoljeti knjigu ako im bude predstavljena i dostupna. Stoga je vrijedno upitati se: 
Koliko je knjiga dostupna učenicima u našim učionicama?  
Koliko je knjiga dostupna u domovima naših učenika?  
Koliko djece redovito posjećuje knjižnice?
Koliko djece redovito kupuje knjigu?
Kolikoj djeci darujemo knjige?
50 ideja za predstavljanje knjige

 oslikaj staru majicu u duhu knjige

 napravi pizzu o knjizi – na kutiji nacrtaj naslovnicu knjige, a knjigu predstavi različitim
zadatcima podijeljenima u kriške
 napravi društvenu igru na temu knjige 
 napravi reklamnu brošuru o knjizi 
 napravi lutkarsku predstavu o knjizi 
 napravi Fakebook profil glavnoga lika (Fakebook)
 napravi videoigru o knjizi
 napravi ilustrirani pojmovnik s pojmovima iz pročitane knjige i objasni ih
 napravi PowerPoint prezentaciju o knjizi
 osmisli kviz za razredni odjel o pročitanoj knjizi
 osmisli križaljku o knjizi
 snimi jednominutni monolog glavnoga lika
 snimi jednominutni film o knjizi
 napravi novine o knjizi – intervjue s likovima, članke o problemima koji se javljaju u knjizi,
fotografije likova i sl. 
 napiši pismo jednom od glavnih likova: posavjetuj ga, pokudi, pohvali, pomozi mu riješiti
problem koji ima
 napiši pismo autoru knjige: pitaj ga kako je knjiga nastala, otkud mu ideja za pisanje knjige,
čime su motivirani postupci likova koji ti se (ne)sviđaju i sl. 
 u Vennovu dijagramu usporedi glavne likove
 nacrtaj/sašij kostime za glavne likove
 odaberi opis izvanjskog ili unutrašnjeg prostora pa u kutiji za cipele napravi umanjenu
scenografiju tog prostora
 dizajniraj plakat jer je knjiga doživjela dramatizaciju i bit će izvedena u kazalištu
 organiziraj talk show s glavnim likovima iz knjige koje će glumiti pojedini učenici - izaberi
voditelja i naznači teme o kojima će se razgovarati
 nacrtaj graf s kronološkim i retrospektivnim događajima u knjizi - crveno kronologija, plavo
retrospekcija
 napravi vremensku lentu i ucrtaj najznačajnije datume i događaje iz knjige
 napiši dnevnik glavnog lika koji je vodio uoči događaja u knjizi ili koji je vodio poslije glavnog
događaja (prva osoba)
 napiši dramatizaciju jednog poglavlja knjige/izvedi dramatizaciju u suradnji s drugim
učenicima
 prebaci lik u današnje vrijeme i objasni kako bi se ponašao u suvremenom svijetu
 organiziraj radiopostaju i izvještavaj o knjizi uživo, odaberi i glazbu koja "ide” uz knjigu
 napravi štapnu lutku (glavni lik) i izvedi jednominutni monolog glavnoga lika iz knjige
 organiziraj panel-raspravu: pozovi goste koji mogu odgovoriti na probleme likova iz knjige,
pozovi i likove, odaberi voditelja
 zamisli da si književni kritičar i napiši recenziju o pročitanoj knjizi za jutarnje izdanje dnevnog
lista (objektivno, bez spinova) 
 usporedi knjigu i filmsku adaptaciju knjige
 nacrtaj glavne likove prema opisu u knjizi
 nacrtaj strip o knjizi
 stvaralački nadogradi knjigu: izmijeni završetak, uvedi nove likove, „uđi“ u knjigu i doživi
pustolovine s glavnim likovima, promijeni mjesto radnje, vrijeme radnje
 pojednostavi sadržaj knjige i nacrtaj slikovnicu s ilustracijama
 organiziraj parlaonicu o knjizi na zadanu temu
 organiziraj sudnicu o knjizi: sudi glavnom liku zbog nekog njegova postupka
 nacrtaj novu naslovnicu knjige
 nacrtaj glavne likove na oblutcima
 napravi reklamu (od 30 sekundi) o knjizi
 napiši intervju koji vodiš s glavnim likom u knjizi
 zamisli da si autor knjige i da želiš prodati filmska prava za svoju knjigu; napiši pismo
producentima - objasni radnju, predloži glumce za pojedine uloge, izaberi lokacije za
snimanje
 napravi blog glavnog lika iz knjige
 lektira iz „škarnicla“ - oslikaj prednju stranu papirnate vrećice kao naslovnicu, s druge strane
napiši upute za uporabu; u vrećicu spremi deset predmeta koji te asociraju na knjigu; objasni
svoj izbor predmeta
 napravi kartice s pojmovima iz knjige
 napravi izložbu o knjizi: eksponate biraj prema sadržaju knjige; opiši svaki eksponat, upriliči
otvorenje izložbe uz goste
 predstavi knjigu posterom
 napravi spomenar ili fotoalbum glavnoga lika
 napravi rječnik zastarjelica/lokalizama/dijalektizama/žargonizama s riječima iz knjige
 organiziraj večer čitanja ulomaka iz knjige uz čaj i keksiće
 održi javni govor u trajanju od dvije minute o knjizi ili problemu iz knjige