6.

okrugli stol za školske knjižničare

UH, TA LEKTIRA: čitajmo da ne (p)ostanemo suvremeni
Karlovac, 5. listopada 2015.
Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić

NEKNJIŽEVNI TEKSTOVI U
SREDNJOŠKOLSKOJ PRAKSI
Neknjiževni tekstovi u školskoj lektiri – uloga
školske knjižnice

Jadranka Gabriša Perković,dipl. knjižničar, stručni suradnik savjetnik

jadranka.gabrisa@gmail.com
Industrijsko-obrtnička škola Sisak
Unatoč tome što od 15. do 25. godine najbolje pamtimo
sve što doživimo i pročitamo, srednjoškolcima je čitanje
lektire 'zadnja rupa na svirali'...
Je li čitanje lektire u našoj školi "problem ?"

"Molim vas knjigu za lektiru ali samo da nije debela!"

"Molim vas knjigu Marina Držića, Dundo Maroje , ali samo da

je na hrvatskome jeziku!"

Zašto ne voliš čitati, (osobito) lektiru?

• Nemam ja za to vremena
• Nije čitanje knjiga za mene , imam važnijeg posla
• Čitanje mi je dosadno
• Pa tko još čita knjige
• Čitanje je za djevojke
Još malo , najnovijih , zanimljivih
razmišljanja o lektiri i čitanju!

• Čitanje knjiga, trošenje vremena .

• Čitanje knjiga, lektira, nemoguća misija.
• Čitanje i lektira, dosada, glupost, bezvezno.
• Čitanje i lektira, živa muka.
• Čitanje i lektira, dosadno, uspavljuje me.
" Tko zna čitati, može i zna učiti

Dragutin Rosandić

• Školska knjižnica je potpora učenju

• Školska knjižnica nudi knjige ali i druge izvore znanja
• Školska knjižnica omogućuje svim članovima škole da razviju
kritičko mišljenje
• Školska knjižnica omogućuje svima u školi da postanu stvarni
korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima
 Temeljne zadaće književnog i čitateljskog
odgoja se podudaraju !

ČITATELJSKI ODGOJ

Postići određenu razinu književnog obrazovanja

Razviti kulturu čitanja
Razviti stvaralačke sposobnosti učenika
Razviti književni ukus učenika
Omogućiti učenicima bogatiji, snažniji i suptilniji duhovni život
Izgraditi cjelovit pogled na svijet

Razvijanje čitalačke i književne kompetencije

Ovisno o namjeni sat lektire u školskoj knjižnici može biti:

1. Uvodni/motivacijski sat
- buđenje interesa za čitanje lektirnoga djela
- vođenje bilježaka u dnevniku čitanja
- motivacijska sredstva: lektirni listići,Tv i radio emisije,
CD-ROM, Internet..

2. Sat preporučivanja lektirnih knjiga

3. Sat produbljivanja shvaćanja, raspravljački,

problemski sat

4. Sat susreta s piscem

Domaća lektira,
školska lektira,
učenička lektira ili samo lektira, uključena je u nastavni
program iz književnosti a odnosi se na popis književnih
djela za samostalno čitanje kod kuće.

Popis po:
razredima ,
reprezentativna (hrvatske i strane književnosti),
tematska raznovrsnost,
vrstovna raznovrsnost.

Ali lektira mogu biti i neknjiževni tekstovi !

(Članak, rasprava, zapis, studije, monografije,reportaža,

polemika….)
 Zašto je nužno uvrstiti neknjiževne tekstove ?

Osposobiti učenika za jezičnu komunikaciju koja im

omogućuje ovladavanje sadržajima svih nastavnih predmeta i
uključivanje u cjeloživotno učenje.

Povezivanje nastave sa stvarnim životom.

Škola učeniku daje oruđe za čitanje i razumijevanje

tekstova svih funkcionalnih stilova (kao proizvod stvarnih
čovjekovih potreba za praktičnim oblicima komunikacije).

Uvažavanje različitih tipova čitatelja (traže korisnu informaciju).

Uvođenje neknjiževnih tekstova potiče:

- stvaralačko čitanje – stvaranje novog teksta, uvodi učenika u

višu razinu čitanja,
- analitičko čitanje – rasćlanjuju se pojedinosti iz teksta,
- kritičko čitanje – potiče kritičko promišljanje,
- problemsko čitanje – zapažaju se i izdvajaju problemi
- spoznajno čitanje – otkrivaju se nove spoznaje.
E pa, sad budimo maštoviti i kreativni
u poticanju učenika na čitanje ,
čitanje školske lektire i ostvarimo
zadaće čitateljskog odgoja !
Razviti sve učenikove mogućnosti u svladavanju tehnike
čitanja i stjecanja kulture čitanja
Uskladiti broj književnih djela za čitanje s čitateljskim
mogućnostima učenika

Razvijati duhovnu osobnost učenika

Razvijati društvene i kulturne komunikacije
Omogućiti korištenje kulturnih oblika života
Omogućiti stjecanje stručnih i znanstvenih informacija
Omogućiti svestranu izobrazbu u školi i cjeloživotnom
obrazovanju
Razviti trajnu čitateljsku potrebu
Izgraditi aktivnoga,kultiviranoga čitatelja
U skladu s navedenim nastavnik i knjižničar:

- utvrđuju čitateljsku spremnost učenika

- upoznaje čitateljski životopis
- upoznaje i prati čitateljsko ponašanje učenika
- upoznaje, usmjerava i potiče čitateljske interese učenika
- motivira učenike za samostalan izbor i čitanje književnih djela
- najavljuje i preporučuje obvezatnu lektiru
- zajedno s učenicima stvara čitateljsko ozračje
- provjerava i vrednuje početnu recepciju djela
- organizira sate lektire
- organizira čitateljska natjecanja
- utvrđuje oblike suradnje sa školskim knjižničarom
- utvrđuje oblik suradnje s mjesnom knjižnicom, roditeljima,
piscima,
- utvrđuje oblike korištenja medija, posebno interneta….
 Postaje li to sad za nas nemoguća misija ili
"može bit" muka ?

A znamo da se:

- od 13/14 -17.g oblikuju tipovi čitatelja,

- da je potreba za informacijom u toj dobi još uvijek
emotivno obojena,
- da se sposobnost za najzahtjevnije vrste čitanja razvija
sporo, ali konstantno,
- da se s 17 ili 18 g. dostiže onaj stupanj koji je predispozicija
za početak zrele, formirane sposobnosti čitanja,
- da čitanjem dolazi do interakcije čitatelja i teksta,
- da se čita radi zabave, informiranja i učenja.
U našoj školi nastojimo osuvremeniti i unaprijediti
nastavu lektire.

Neke poteškoće koje valja uzeti u obzir:

- trogodišnja strukovna škola za industrijska i obrtnička zanimanja,

- slabo razvijene sve vrste pismenosti kod učenika,
- mahom se upisuju učenici s lošijim ocjenama,
- nerazvijene navike čitanja,
- predrasude o lektir,i
- poteškoće u govorenju i pisanju,
- nezainteresiranost za nastavu …..
Kako učenike motivirati i potaknuti na čitanje lektire ali i na
čitanje ?

Je li odgovornost samo nastavnika ili i školski knjižničar

zajedno s učenicima dijeli tu odgovornost , NE ČITANJA ILI
NEDOVOLJNOG ČITANJA?
ODGOVORNOST je na svima, ili svi odgovornost dijelimo
zajedno s učenicima ( kada je lektira u pitanju) za
poboljšanje čitalačkih sposobnosti učenika.
Prvo bi trebalo ukloniti stigmu kod učenika kako je lektira
isključivo vezana za nastavu hrvatskog jezika i književnosti,
prije sveg s lektirom (književnoumjetnički tekst).

Uloga školskog knjižničara je u tu izuzetno važna:

- knjižnica raspolaže resursima,

- školski knjižničar partner u nastavi,
- nastava u korelaciji za sve nastavne predmete u školskoj,
knjižnici – lektiru treba proširiti na sve nastavne predmete,
uvođenjem neknjiževne lektire,
- uključivanje neknjiževnih tekstova u nastavi hrvatskog jezika i
književnosti ostvaruje se korelacija sa svim nastavnim
predmetima a školska je knjižnica tu bitna poveznica!
 Ideja nove lektire i nije tako nova (70 g. 20. st.)

*Učenik subjekt nastavnog procesa

*Učenikova doživljajno spoznajna motivacija
*Učenikov vlastiti doživljaj umjetničkog teksta teksta/lektire
*Individualizirani pristup učeniku
Konsekvence:

- irelevantnost broja naslova u školskoj knjižnici (dovoljan

je jedan primjerak nekog djela-svi učenici ne čitaju isto djelo u
isto vrijeme),
- samostalni istraživački rad u školskoj knjižnici,
- individualizirani i mentorski pristup učeniku,
- dobro za učenike s posebnim potrebama.

Konsekvence negativne:

- odupiranje nastavnika novoj lektiri,

- nemogućnost predviđanja učeničkih reakcija,
- proširivanje lektire na sve nastavne predmete,
- promijeniti pristup, praćenju i vrednovanju i ocjenjivanju lektire.
Školski knjižničar zajedno s nastavnikom vodi učenika (mentorira)
u vezi s lektirom od izbora naslova , preko interpretacije djela
do njegova učenikovog stvaralačkog izraza u vezi s djelom.

Neknjiževni tekst u nastavi svaka DA i kao nastavni sadržaj i

kao nastavni izvor.

Školska knjižnica ima knjige koje služe za učenje u svim

predmetima, kao i ostalu neknjižničnu građu.

Raznovrsni, zanimljivi, bliski tekstovi učenicima mogu pomoći

razvijati ljubav za čitanje.
Hvala na pozornosti !
IZVORI:

1. Stričević , Ivanka (2009) Čitanje u kontekstu školskih i narodnih

knjižnica: uloga knjižnice u poticanju funkcionalnog čitanja iz
užitka. Čitanje – obveza ili užitak,Zagreb.
2. Jerkin, Corinna :Lektira našeg doba. Život i škola, br. 27(1./2012,god.
58.,str.¸113.-133.
3. .