L 3 - Expression écrite et orale – lecture

22. lekcija – Baština i suvremeni svijet (opisivanje, vijest)

Špancirfest
Hrvatska ima raznovrsnu festivalsku scenu i velik broj različitih festivala s dugom tradicijom.
Postoje festivali folklora, džeza, klasične glazbe, tradicionalne hrane, vina, piva, kestena,
znanstvene fantastike, starih automobila, stripa, kazališta, plesa, cirkusa, srednjovjekovnih
vitezova i viteških igara, gusara i gusarskih igara, renesanse, starih obrta, klapa i klapskog
pjevanja, dokumentarnog, kratkometražnog, dugometražnog i animiranog filma i mnogi, mnogi
drugi. Veliki i originalan doprinos festivalskom bogatstvu jest i Špancirfest, koji se održava svake
godine krajem kolovoza i početkom rujna u Varaždinu. Njegov naziv dolazi od riječi špancirati se
(njemački spazieren), što znači šetati se, i fest (njemački Fest), što znači proslava, priredba. U
desetak dana trajanja festivala nudi se bogat program uličnoga kazališta i improvizacije,
cirkuskih vještina te koncerata poznatih glazbenika, ali i anonimnih muzičara. Špancirfest je
ulični festival, festival komedije, dječji festival i džez festival zajedno. Ulaznica za festival se
naplaćuje te vrijedi za sve festivalske programe. Program festivala prilagođen je ambijentu
varaždinske povijesne jezgre. Posebna je pozornost posvećena Uskoj ulici koja se prethodnih
godina profilirala u umjetničku ulicu u kojoj izlažu akademski umjetnici i dizajneri. Kako svake
godine ima sve više zainteresiranih umjetnika i izlagača, odaberu se oni koji ispunjavaju uvjete.
Glavni kriterij za izlaganje je pripadnost proizvoda hrvatskoj etnološkoj i kulturnoj baštini (na
primjer proizvodnja rukotvorina kao suvremenih uporabnih predmeta). Mogu se pronaći
proizvodi tradicionalnih obrta, umjetnine primijenjenih umjetnika, hrana i piće pripremljeni po
tradicionalnim receptima te razni suveniri (promoviran je suvenir nazvan Varaždinska torba), a
sve u skladu s kriterijima izvornosti. Opseg festivalskih događaja svake je godine sve veći. Tako
je na primjer na Špancirfestu 2010. godine izvedeno 276 programa s 1570 izvođača iz 20
zemalja, a proizvodi su bili izloženi na čak 135 izlagačkih mjesta. Festival je tada posjetilo
otprilike 200.000 ljudi.

Razumijevanje teksta
1. Pronađite u tekstu riječi čije se definicije nalaze u sljedećim rečenicama:
1. Stablo iz porodice bukve s jestivim plodom. __________
2. Priča predstavljena nizom slika s kratkim dijalogom. __________
3. Pomorac koji pljačka druge brodove. __________
4. Društvo koje se često sastaje ili muški vokalni sastav. __________
5. Okolnosti koje utječu na nešto i koje su potrebne da bi se nešto ostvarilo. ___________
6. Središnji dio nečega. _____________
2. Zaokružite T iza točne i N iza netočne tvrdnje.
1. Na Špancirfestu se zbivanja odvijaju na otvorenom. T N
2. Izvođači programa na Špancirfestu slučajni su prolaznici. T N
3. Na Špancirfestu se promoviraju novi suveniri. T N
4. Broj sudionika festivala rapidno se smanjuje. T N
5. Na Špancirfestu su zapostavljeni primijenjeni umjetnici. T N
6. Na festivalu se nude stara primorska jela. T N
7. Na Špancirfestu nema puno sadržaja za djecu. T N
8. Umjetnička ulica danas više ne postoji. T N

3. Povežite riječ s njezinim značenjem

a) izvornost 1. izbor
b) kušati 2. upute za pripremu
c) izvođač 3. nastup bez pripreme
d) izlagač 4. osoba koja nešto pokazuje
e) recept 5. onaj koji se prethodno dogodio
f) improvizacija 6. osoba koja nastupa
g) prijašnji 7. probati hranu ili piće
h) odabir 8. autentičnost

4. Objasnite značenje riječi: afirmacija, imidž, identitet, prezentacija, ponos, baština.

5. Pripremite usmeno izlaganje o jednom festivalu. Upute: kada i gdje se održava, tko su
organizatori, kako se festival financira, tko može sudjelovati na festivalu, kada počinju prijave
sudionika na festival, teme festivala, medijska prezentacija i reklamiranje, specifičnost i
prepoznatljivost festivala, kulturna i društvena vrijednost festivala, dnevni raspored i program…
Sa(n)jam knjige u Istri sajamska je i književna priredba hrvatskih i inozemnih pisaca i
prevoditelja te prodajna izložba hrvatskih i inozemnih nakladnika. Utemeljen je 1995.
godine. Održava se u Puli svake godine početkom prosinca i traje desetak dana. Na
prvom sajmu izlagalo je 56 hrvatskih nakladnika. Već sljedeće godine sajam je postao
međunarodni, a 2003. godine na njemu je sudjelovalo više od 200 izlagača. Od 2001.
sajam se zove Sa(n)jam knjige u Istri. Za vrijeme sajma održavaju se predstavljanja
knjiga, književne večeri, glazbene priredbe i izložbe. Sajam je tematski pa je svake
godine posvećen nekoj zanimljivoj i provokativnoj književnoj i kulturnoj temi. Prošlih su
godina teme bile: Socijalizam na klupi, Identitet drame – drama identiteta, Knjiga i film,
Literarni nomadi…
U sklopu sajma od 2004. godine dodjeljuje se književna nagrada Kiklop u više kategorija
(urednik/urednica, biblioteka, prozno djelo, debitantska knjiga, pjesnička zbirka, knjiga
eseja, publicistička knjiga, dječja knjiga, knjiga inozemnog autora/autorice, prijevod,
oblikovanje knjige i hit). Žiri, koji čine članovi hrvatskih stručnih, književničkih i
znanstvenih udruga i ustanova, glasuje u dva kruga: u prvom krugu glasuje za
nominiranje po tri kandidata u svakoj kategoriji, a u drugom krugu glasuje za nagrade.
Nagrada Kiklop jedna je od najprestižnijih hrvatskih književnih nagrada, a sajam knjiga u
Puli jedan je od najvećih kulturnih događaja u Hrvatskoj.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, najveće

knjižnice u Hrvatskoj, iznimno je vrijedan dio knjižnice jer čuva, obrađuje i daje na
korištenje najbogatiji fond starih hrvatskih rukopisa i knjiga u Hrvatskoj te rukopise i
brojne rijetke i stare knjige koje pripadaju kulturama drugih naroda. Osobito su vrijedni
rukopisi: Vinodolski zakonik (prijepis s početka 16. st., glagoljica), Petrisov zbornik
(1468., glagoljica), Vrbnički statut (16. st., glagoljica), Istarski razvod (16. st., glagoljica),
Poljički statut (17. st., ćirilica) i mnogi drugi, stare knjige Misal po zakonu romskog dvora
(1483.) i Brevijar po zakonu rimskog dvora, najstarije hrvatske knjige tiskane glagoljicom,
te djela Marka Marulića, Hanibala Lucića,, Dinka Ranjine, Marina Držića, Ivana
Gundulića, Bartola Kašića, Andrije Kačića Miošića i mnogih drugih. Vrijednu zbirku starih
knjiga ima knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sveučilišna knjižnica u Zadru.
Leksemi, kolokacije i frazemi uz temu knjiga
- poslovna, zemljišna, matična, džepna knjiga
- uspješnica, hit, bestseler
- čitljiv, čitak
- knjiški moljac
- listati, prolistati, prelistavati, prelistati
- prijevod, prevoditelj/prevoditeljica, prevoditi, prevesti
čitati koga kao otvorenu knjigu
knjiga s glavom i repom
čitati između redaka
spala knjiga na dva slova

• Napišite rečenice s navedenim frazama.

POREDBENI FRAZEMI
U različitim jezicima upotrebljavaju se kratke slikovite usporedbe. One su jače i
efikasnije od samo jedne riječi. Često ih možemo pročitati u knjigama, ali vrlo su žive i u
svakodnevnom govoru. Ovo su samo neki od poredbenih frazema u hrvatskom jeziku:
lukav kao lisica, sam kao prst, blijed kao krpa, star kao Biblija/Metuzalem, brz kao
munja, jasno kao dan, tiho kao u grobu, biti stisnuti kao sardine, biti kao prst i nokat,
spavati kao top, smijati se kao lud, čitati koga kao otvorenu knjigu, jesti kao
ptica/vrabac, kao grom iz vedra neba, kao da je pao s Marsa, kao muha bez glave, kao u
priči.

• Navedene poredbene frazeme stavite u kratak kontekst.

• Koji poredbeni frazemi postoje u francuskom jeziku?