L 3 - Expression écrite et orale – lecture

1. lekcija – Razumijevanje teksta / Čitanje (bajka) i analiza / Pisanje sažetka

A) Pročitajte tekst i odgovorite na pitanja ispod teksta.

MARIJA JURIĆ ZAGORKA

Prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica Marija Jurić Zagorka umrla je
prije 54 godine. Rodila se u jednom selu kraj Vrbovca 1873. godine. Školu je polazila u
Varaždinu i Zagrebu. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene. Borila
se za ženska prava. Pisala je romane za široku publiku. U tim se romanima isprepleću
ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Napisala je više od trideset romana. Pisala
je i drame. Mnogi muški pisci (npr. Ksaver Šandor Gjalski) nisu imali razumijevanja za
njezino stvaranje i nazivali su ga šundliteraturom. Čak ni sama Zagorka nije imala baš lijepo
mišljenje o svojoj literaturi. Tek sada njezina su djela cijenjena. To je možda najbolje izrazio
književnik Pavao Pavličić koji u Pismima slavnim ženama kaže: „Vi ste uranili u svemu, i
možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.“

1. Gdje se rodila Marija Jurić Zagorka?

2. Gdje se školovala Marija Jurić Zagorka?

3. Za koga je autorica pisala svoje romane?

4. Kakav je sadržaj njezinih romana?

5. Koliko je Zagorka napisala romana?

6. Što su muški pisci pisali o njezinim djelima?

7. Kako se zove autor djela Pisma slavnim ženama?

B) Pročitati tekst, analizirati ga i napisati sažetak.

Ivana Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova

Bio jednom jedan mladić koji je ušao u Striborovu šumu, ali nije znao da je ona čarobna.
Šuma je trebala ostati čarobna sve dok u nju ne dođe netko tko više voli svoju nesreću nego
svu sreću na svijetu
Dok je mladić bio u šumi, došla je zmija i počela s njim razgovarati. Ali to nije bila prava
zmija, nego zla djevojka koja je bila pretvorena u zmiju. Mogla se ponovo pretvoriti u
djevojku samo ako nađe nekoga tko bi se s njom vjenčao. Mladić je pomislio da je zmija jako
lijepa i da bi mogao s njom ići kući. Tada se zmija pretvorila u djevojku i mladić se oženio
njome. Mladić je bio dobar i naivan, a njegova žena bila je lijepa i zlobna. Oni su živjeli s
mladićevom majkom. Majka je bila stara i pametna. Odmah je vidjela kakva je njezina snaha.
Pokušala je objasniti sinu da je njegova žena zmija, ali sin nije htio slušati majku. Majka,
snaha i sin nisu bili sretni živeći zajedno.
Jednog dana majka je kupila drva od jedne siromašne djevojke. Kad je zapalila vatru, iz vatre
su izašli mali patuljci – Domaći. Baka im je ispričala svoju nesreću, a oni su joj predložili da
stavi jaja pred snahu. Kad snaha vidi jaja, pokazat će zmijski jezik pa će njezin sin vidjeti da
je njegova žena zmija. Tako je i bilo. Baka je pred sinom i pred cijelim selom pokazala snahi
jaja, a snaha je pokazala svoj zmijski jezik gledajući jaja. Cijelo selo vidjelo je da je snaha
zmija, ali sin nije želio to vidjeti. Naljutio se na majku i rekao joj: „ Odlazi iz ove kuće!“
Bila je zima. Majka je žalosna hodala po snijegu. Bilo joj je hladno pa je zapalila vatru. Iz
vatre su opet izašli Domaći. Oni su je odveli k Striboru, gospodaru šume. Baka i Domaći sve
su ispričali Striboru, a Stribor je rekao: „Bako, vrati se u selo svoje mladosti. Ondje ćeš biti
sretna kao u mladosti. Moći ćeš zaboraviti sve nesreće, pa i svoga sina“. Kad je majka čula da
bi trebala zaboraviti i svoga sina, rekla mu je: „Hvala ti, dobri Stribore, ali meni je draža moja
nesreća nego sva sreća na svijetu bez moga sina“. Govoreći te riječi, otjerala je čaroliju iz
šume. Stribor i Domaći su nestali, a snaha se pretvorila u zmiju i pobjegla. Sin i majka ostali
su sami u šumi. Sin je molio majku da mu oprosti, ali majka se nije ljutila na njega. Sin se
oženio siromašnom djevojkom koja je prodavala drva i njih troje sretno su živjeli do smrti.

Analiza
1. Kako bajka započinje?
2. Koji su stvarni,a koji su nestvarni likovi?
3. Nabrojite nekoliko motiva.
4. Bajka ima i dublje značenje. Objasnite ga te naznačite kada se uvode fantastični motivi i
objasnite njihovo značenje.
5. Pročitati cijeli bajku Šuma Striborova.

Bajka je književna vrsta u kojoj se čudesno i nadnaravni isprepliću sa zbiljskim. Vladimir

Jakovljevič Propp, ruski strukturalist, napisao je knjigu Morfologija bajke u kojoj na
inovativan način pristupa analizi bajke. Prop je na temelju čitanja određenoga broja ruskih
bajki pokušao izdvojiti njihove zajedničke kompozicijske elemente. Riječ je o 31 funkciji na
koju se svaka bajka može rastaviti (odlazak, povratak, kušnja, stjecanje čarobnoga sredstva,
kazna), a usko su povezane s ulogama nositelja radnji (junak, protivnik, pomagač). Premda je
ta koncepcija tek potkraj 1950-ih doživjela međunarodnu recepciju (i prijevode), snažno je
utjecala na strukturalističku teoriju pripovijedanja (Tz. Todorov, H. Bremond).
Osnovne karakteristike bajke:
1. formulaičan početak (Bilo jednom…, Jednom davno…)
2. radnja počinje izravno – in medias res
3. vrijeme i prostor nisu jasno određeni
4. likovi su podijeljeni na dobre i zle
5. pojava natprirodnih bića, stvari i događaja
6. dobro uvijek pobjeđuje, a zlo je kažnjeno

Egipatska bajka Anpu i Bata jedna je od najstarijih sačuvanih priča na svijetu. Sačuvana je na
papirusu iz 13. stoljeća prije naše ere. Među najpoznatije pisce bajki ubrajaju se H. Ch.
Andersen, braća Jacob i Wilhelm Grimm, A. S. Puškin, August Šenoa i Charles Perrault.