PRIRUCNIK 4 I 5

Zinaida Livnjak
PRIRODA I DRUŠTVO
4. razred
/dodatak udžbeniku/
-radni materijal-
Stajalište i vidik
1
Ako želiš posmatrati prirodu odakle ćeš imati bolji i veći pogled; sa brda ili s nizine?
Objasni zašto.
Sve ono što nas okružuje je prostor. Čovjek je uvijek imao potrebu kretati se u prostoru. Za
bilo koje kretanje moramo znati na kojem se mjestu nalazimo – stajalište i na koje mjesto
trebamo stići – odredište.
Mjesto na kojem stojimo dok posmatramo zove se STAJALIŠTE (STOJIŠTE).
Prostor kojeg vidimo oko sebe je VIDIK (HORIZONT, OBZOR).
Linija gdje se prividno spaja zemlja i nebo je VIDIKOVA LINIJA (OBZORNICA).
Vidik nije uvijek jednak. Može biti širi i uži. Širina vidika zavisi od stajališta odnosna mjesta
na kojem se nalazimo. Što smo na visočijem mjesto vidik je širi. Vidikova linija je prividna
zato što nam se čini da se zemlja i nebo spajaju, dodoruju.
Z I
STAJALIŠTE
J
Kada na listu papira crtamo objekte, onda ono što je na sjeveru crtamo gore, na jugu dole,
desno ono što je na istoku, a lijevo na zapadu.
JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...
Šumari, planinari, Mjesto na kojem stojimo zove se Šta je stajalište?

kapetani brodova se stajalište ili stojište. Šta je vidik i kada je širi?
kopriste dvogledom da Vidik je sve ono što vidimo oko sebe. Šta je vidikova linija?
bi im vidik bio bliži i Vidikova linija prividno spaja zemlju i Izađi i posmatraj prostor oko sebe
jasniji. nebo. sa nekog uzvišenja.
Opiši šta sve vidiš.
Glavne i sporedne strane svijeta (orijentacija prema Suncu i kompasu)
2
Ponovi pojmove gore – dolje, lijevo – desno, naprijed – nazad...
Uvježbaj postavljati predmete prema zadatim položajima.
Pokaži na sebi lijevu ruku, desnu nogu, digni glavu gore itd.
Za snalaženje u prostoru potrebno je poznavati strane svijeta.

Glavne strane svijeta su: istok (I), zapad (Z), sjever (S) i jug (J). Često za sigurno snalaženje
u prostoru nije dovoljno poznavati samo glavne strane svijeta. Zato su ljudi odredili i
sporedne strane svijeta. Između dviju glavnih strana svijeta nalazi se jedna sporedna.
Sporedne strane svijeta su: sjeveroistok (SI), sjeverozapad (SZ), jugoistok (JI) i jugozapad
(JZ).
Sjeverozapad je sporedna strana svijeta i nalazi se između sjevera i zapada, sjveroistok
između sjevera i istoka, jugozapada između juga i zapada i jugoistok između juga i istoka.
Suprotna strana sjeveroistoku je jugozapad, a sjeverozapadu jugoistok.
JI S SI
JZ J JI
Uvježbajmo crtanje i upisivanje strana svijeta na papiru, tabli, u učionici.
Osim podjele na četiri glavne i Glavne strane svijeta su: Koje su glavne strane svijeta?
sporedne strane svijeta, postoji i istok, zapad, sjever i jug. Nabroj sporedne strane svijeta.
podjela na još više sporednih Sporedne strane svijeta Nacrtaj glavne i sporedne strane
strana svijeta. Između sjevera i su:sjeveriostok, svijeta i odredi položaje predmeta u
sjeveristoka nalazi se sjever- sjverozapad, jugoistok i učionici.
sjeveroistok SSI. jugozapad.
Pokušaj nabrojati i druge strane
koje se nalaze između glavnih i
sporednih.
Orijentacija i snalaženje u prostoru prema objektima u prirodi
(panj, godovi, mahovina, mravinjak)
3
Pokaži rukom gdje sunce izlazi, a gdje zalazi.
Prirodno kretanje sunca od izlaska do zalaska uvijek je služilo za orijentaciju u prostoru i

određivanje strana svijeta.
Sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Po sunčanom vremenu u podne sunce je na jugu i
sjenka pokazuje pravac sjevera. Ako znamo jednu stranu svijeta, možemo odrediti i tri ostale
strane svijeta.
Možemo još pratiti neke oznake koje nam govore o tome koja strana je sjeverna tako što je
Sunce nikad ne obasjava. Kora drveća često je hrapavija i obrasla mahovinom na sjevernoj
strani. Na otplinamo drvetu – panju godovi su razlilčite gustoće. Na južnoj strani su
razmaknuti, a na sjevernoj strani godovi su gušći. Uz panj, na kamenju, zidovima i krovovima
sa sjeverne strane često rastu mahovina, gljive i lišajevi. Mravinjaci su obično sa južne strane,
snijeg se brže topi s južne strane, a duže zadržava sa sjeverne i slično.
Ipak, najpouzdanije se možemo orijentisati pomoću

uređaja koji se naziva kompas ili busola. Kompas je kutija
koja može biti veća ili manja. U njoj se nalazi
magnetna igla koja pokazuje pravac sjever – jug i prsten na
kojem su upisane strane svijeta engleskim slovima (N –
North-sjever; S –South-jug; E – East-istok i
W – West-zapad).
Za određivanje strana svijeta kompas trebamo postaviti
vodoravno. Kada se igla umiri pokazivat će sjever. Kada
znamo gdje je sjever, onda je jug suprotno, lijevo je zapad,
a desno istok.
Kompasom se služe izviđači, planinari, vojnici, mornari.

Najčešće je u Glavne strane svijeta su: Na izletu pokušaj odrediti strane
katoličkim crkvama istok, zapad, sjever i jug. svijeta prema Suncu i nekim drugim
oltar sa zapadne strane, Sporedne strane svijeta su: znakovima u prirodi.
a ulaz s istočne, dok je sjeveroistok, sjeverozapad, Nabroj glavne i sporedne strane
kod pravoslavnih jugoistok i jugozapad. svijeta.
obrnuto. Također, Najpouzdanije određivanja Kako se zove uređaj za najtačnije
najčešće minaret kod strana svijeta je pomoću određivanje strana svijeta?
džamija je na jugu, a kompasa ili busole.
ulaz na sjeveru.
Umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti
Posmatraj predmete u učionici.

Obrati pažnju na njihovu veličini.
4
Možeš li ove predmete nacrtati u stvarnoj veličini?
Znaš li šta je stvarna veličina?
Neke predmete gumicu, oštrilo i druge možemo nacrati u stvarnoj/ prirodnoj veličini. Neki
predmeti su tako mali da kad ih crtamo trebamo ih uvećati.
SVESKE
Gumice su nacrtane u stvarnoj veličini Sveske su nacrtane umanjeno
Predmete koje ne možemo nacrtati u stvarnoj veličini, crtamo UMANJENO. Da bi predmet

bio što vjernije nacrtan trebamo sve strane jednako umanjiti.
Koliko ćemo umanjiti predmet zavisi od njegove veličine. Na isti način se na crtežu
predstavlja udaljenost ili rastojanje između predmeta ili objekata.
Sprava za mjerenje dužine predmeta i udaljenosti naziva se metar. Ponovimo jedinice za
mjerenje dužine: 1m = 10dm = 100cm = 1000mm
Posmatrajmo dužinu i širinu školske table. Ne možemo je nacrtati u stvarnoj veličini.
Umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti na crtežu nazivamo RAZMJER.
RAZMJER (OMJER) nam pokazuje koliko

su puta umanjeni predmeti, objekti ili njihovo
rastojanje u prirodi.
Razmjer se izražava odnosom brojeva: 1: 1
(čitamo: jedan naprama jedan); 1:10; 1:100;
1:1000...
Naprimjer razmjer 1:1 je stvarna prirodna
veličina, razmjer 1:10 znači da 1cm na crtežu
iznosi 10 cm=1dm u prirodi.
1 : 100 znači da 1cm na crtežu iznosi 100cm
ili 1m u prirodi.

Postoje i mnogo veći Predmete koje ne možemo Zašto neke predmete i objekte
razmjeri. nacrtati u stvarnoj veličini, crtamo umanjeno?
Na geografskoj karti crtamo umanjeno. Šta je razmjer?
možemo vidjeti razmjer Umanjeno predstavljanje U razmjeru 1:10 nacrtaj svoju
1 : 25 000; 1: 50 000 itd. predmeta i udaljenosti na pernicu.
Šta misliš zašto? crtežu nazivamo razmjer.
Tlocrt jednostavnih predmeta i plan – skup tlocrta
Postavi manji predmet na papir i opcrtaj mu rubove.
5
Ako uzmemo gumicu postavimo je na papir i opcrtamo je olovkom dobit ćemo TLOCRT
gumice.
TLOCRT je jednostavan crtež jedne strane

predmeta gledan odozgo. Na tlocrtu
prepoznajemo oblik, veličinu i položaj
predmeta.
PLAN je skup tlocrta raspoređenih u prostoru. Raspoređeni u prostoru znači nacrtani na

odgovarajućoj strani svijeta.
Sjever
S
Zapad Istok
Z I
Jug
J

Pored tlocrta predmeti i Crtež predmeta ili Šta je tlocrt?
objekti se mogu gledati i objekta gledan odozgo Nacrtaj tlocrt čaše, metalnog novčića
crtati sa bočne strane pa je nazivamo tlocrt. i flaše.
to onda bokocrt. Na tlocrtu prepoznajemo Koje ćeš oblike dobiti?
Crtež predmeta ili objekta oblik, veličinu i položaj
gledan sa prednje strane predmeta.
naziva se nacrt.
Plan uĉionice
Prisjetimo se šta je tlocrt, a šta je plan.

6
Kakvog oblika je vaša učionica?
Da bismo uraditi tlocrt učionice na papiru prvo trebamo odrediti strane svijeta.
Nakon toga izmjerit ćemo dužinu i širinu učionice.
Odredit ćemo razmjer (1 : 100 tj. 1m = 1cm) kojim ćemo crtati tlocrte.
Ucrtamo prozore, vrata, tablu, panoe i sve što imamo na zidu. Na određenim mjestima
dodajemo prema tačnom rasporedu tlocrte klupa, stolica, ormara, polica...
Nacrtali smo tlocrte predmete u učionici tačno s obzirom na starne svijeta. Tačno smo odredili
položaje predmeta u odnosu jedan na drugi. Nacrtani tlocrti s tačnom orijentacijom u prostoru
naziva se plan.
PLAN UČIONICE
Za tlocrt kažemo da je Razmjer 1:1 je stvarana Šta je razmjer?

„ptičija perspektiva“. veličina predmeta. Razmjer Šta je tlocrt, a šta je plan?
Šta mislite zašto? 1:10 su umanjeni predmeti, Nacrtaj tlocrt svoje sobe.
objekti i razdaljine 10 puta. Znaš li iz kojeg prevoznog sredstva
PLAN je skup tlocrta nožemo vidjeti sve tlocrte na Zemlji?
orijentiranih u prostoru. Kod kuće izradi plan svoje sobe.
Prikaz uže okoline (posjeta i izrada skice uže okoline)
Popenjite se na neko uzvišenje i posmatrajte školu i njenu okolinu.

Kakav je reljef u okolini tvoje škole?
Odredite strane svijeta.
7
Odredite položaj važnih objekata u odnosu na strane svijeta. Veličinu i udaljenost procjenite otprilike.
Nacrtajte skicu prostora kojeg posmatrate.
Kako ćete najlakše nacrtati skicu škole i okoline?
 Za skicu prvo ćete uzeti veći papir i na njemu upisati strane svijeta.
 Nacrtajte tlocrt školske zgrade na sredini papira.
 Ucrtajte tlocrte većih objekata vodeći računa o njihovoj veličini i udaljenosti.
8
 Ucrtajte veće puteve koji vode do škole.
 Nakon toga ucrtajte školsko igralište, brežuljke, brda onako kako su raspoređeni.
 Napišite nazive ulica i objekata koje ste skicirali (pozorište, bolnica, prodavnice,
muzej, kino, hoteli, fabrike...)
Skica se crta slobodnom rukom, ali se vodi računa o umanjivanju odoka.
Na osnovu skice mogu Skica je umanjeno Šta je skica?

se napraviti makete predstavljanje predmeta i O čemu se treba voditi računa pri
nekog prostora. objekata. izradi skice?
Makete mogu biti Pri izradi skice moramo Kako se crta skica?
izrađene tačno u voditi računa o veličini Saznajte koja zanimanja ljudi se
odgovarajućem mjerilu predmeta i strana svijeta. bave izradom skica.
(razmjeru). Pri izradi skice koristimo
prepoznatljive znakove.
Plan mjesta i snalaženje na planu mjesta
Ponovi šta je plan, a šta skica.

Naučili smo kako se radi plan učionice i skica škole sa okolinom.
9
Često je potrebno na papiru prikazati cijelo naselje ili njegov dio u kojem je više ulica, škola,
objekata. Na papiru se ucrtavaju važniji objekti dogovorenim znakovima ili simbolima. Tako
nacrtani prikaz nekog prostora naziva se planom mjesta.
Plan mjesta ili dijela nekog mjesta radimo u većem razmjeru. Prilikom izrade moramo voditi
računa o stranama svijeta, međusobnom položaju objekata, puteva, pruga i slično.
Proučite plan grada Mostara i saznajte kako se obilježavaju ceste, rijeke, pruge, važni objekti.
Simboli koji se koriste su kao na skici ali se dodaju još neki za objekte.
željeznička stanica grupa zgrada fabrika hidrocentrala
rudnik jezero pilana
Dogovoreni znakovi za plan nazivaju se tumačem znakova ili legendom.
Planovima se koriste brojni Umanjeni prikaz prostora sa Šta je plan mjesta?
10
stručnjaci: arhitekte, dogovorenim znakovima tačno Zašto se plan mora raditi umanjeno?
građevinari, geografi, ali i orijentisan u prostoru naziva se Kako se zovu dogovoreni znakovi ili
turisti. plan mjesta. simboli?
Dogovoreni znakovi su Izradi plan naselja u kojem živiš
legenda ili tumač znakova. dogovorenim znakovima.
Reljef uže okoline
Razgledaj mjesto u kojem živiš.

Je li tvoje mjesto okruženo planinama?
Protiče li neka rijeka kroz tvoje mjesto?
11
Prostor koji nas okružuje ima različiti izgled. Sva uzvišenja, ravnice i udubljenja nazivamo
RELJEF. Naše okruženje ima veoma raznolik reljef. U našem zavičaju reljef može biti
ravničarski, brdski, planinski, bržuljkasti i primorski.
Ravnica je prostrani ravni dio zemljište. Brežuljak je najmanje uzvišenje.

Reljef sa ravnicom je ravničarski. Više brežuljaka čini brežuljkasti reljef
Brdo je uzvišenje više od brežuljka (do 500 m). Visoravan je ravno zemljište na visini
Kraj sa više brda čini brdoviti kraj (brdu, planini).
Planina je uzvišenje čija visina prelazi 500 m. Klisura je uska riječna dolina
Više planina čin i planinski reljef. između uzvišenja.
Ravnice na visini do 200m su nizije. Kotlina je manja ravna površina

okružena brdima
Svaka planina, brdo i brijeg imaju podnožje, strane (padine) i vrh (tjeme).
12
IZRADA MODELA RELJEFA UŽE OKOLINE:
13
Reljef možemo predstaviti u vidu modela.
 Za podlogu izrade modela možete koristiti deblji karton, drvo ili šperploču.
 Da biste predstavili uzvišenja i nizije koristite pijesak, glinu, glinamol, plastelin,
karton, kredu, spužvu.
 Za vode možete koristiti plavi papir, vunicu ili platno, a za ceste crvene trake i vunicu.
 Pruge predstavite crnom trakom od platna, papira ili vunice.
 Ravnice i uzvišenja možete bojiti temperama ili vodenim bojama.
Uočite u zavičaju ravnice, uzvišenja, riječne tokove, puteve, pruge, važnije objekte.
Odredite smjer toka vode, pravac važnijih puteva i pruga.
 Na podlozi označite strane svijeta.
 Oblikujte uzvišenja, obojite ih smeđom bojom i postavite na podlogu.
 Šume i parkove napravite od plastelina, glinamola ili spužve.
 Napravite kuće, mostove, važnije objekte u zavičaju.
 Označite puteve, rijeke i pruge postavljajući trake ili vunicu odgovarajuće boje.
 Ravnice obojite zelenom bojom.
Uzvišenja postoje i pod morem. Razne oblike zemljine površine Šta je reljef?
More nije svugdje jednako ravnice, uzvišenja , udubljenja Nabroj uzvišenja.
duboko. zovemo reljef. Naša zemlja ima Koje zemljište je ravno?
Ljudska naselja su se najčešće raznolik reljef. Šta ima svako uzvišenje?
pravila uz obale rijeka, u Uzvišenja od 200 do 500m Saznaj čime se bave ljudi u
kotlinama, na rubovima polja. nadmorske visine su brežuljci i brda. planinskom kraju!
Šta misliš zašto? Planine su uzvišenja preko 500m.
Istraživanja su pokazala da je u Ravnica je prostrani ravni dio
dalekoj prošlosti na mjestu naše zemljišta.
najveće ravnice Panonske nizije Nizije su zaravnjene površine na
bilo Panonsko more. visini do 200m, a na visini preko
200m su visoravni. Kotline su manje
ravne površine između brda i planina.
Svako uzvišenje ima podnožje, strane
i vrh.
Karta užeg zaviĉaja
14
GEGRAFSKA KARTA je umanjeni prikaz dijela Zemljinog prostora ili cijele Zemlje.
Najvažniji objekti na tom prostoru obilježavaju se KARTOGRAFSKIM ZNACIMA. Na
geografskoj karti uočavamo i različite boje koje imaju svoje značenje.
ZELENA – NIZIJE
PLAVA – VODE
ŽUTA – BLAGE UZVISINE
SMEĐA – UZVIŠENJA Što su uzvišenja viša, to je smeđa boja tamnija.
Za razliku od plana, kojim predstavljamo manje površine, geografskom se kartom
predstavljaju veći dijelovi ili cjelokupna Zemljina površina. Da bi se na nekoj karti predstavio
dio zemljine površine, veličina prirode se mora smanjiti sto, hiljadu i više puta.
Gegrafske karte izrađuju stručnjaci. To je težak posao i zahtijeva mnogo znanja i truda.
Da bi vam bilo jasnije opisat ćemo na najjednostavni način izradu geografskih karata.
Prvo se na jednom papiru ucrtavaju plavom bojom vode.
Na drugom papiru se ucrtava reljef (uzvišenja – nijansama smeđe boje i nizije - nijansama
zelene boje).
Na trećem papiru ucrtavaju se putevi (crvenom bojom), pruge (crnom bojom), upisuju naselja,
rijeke, planine, mora itd.
Posebnim postupkom se ovi sadržaji preslikavaju jedan preko drugog i tako nastaje
geografska karta.
Na geografskoj karti sjever je gore, jug dolje, istok desno, a zapad lijevo. Ispod svake
geografske karte piše razmjer kojim je umanjen prostor. Uz razmjer piše i tumač kartografskih
znakova.Geografske karte se danas prave pomoću računara (kompjuter) a potom se štampaju
u štamparijama.
JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...
15
Ljudi su u veoma dalekoj GEGRAFSKA KARTA je Šta je geografska karta?
prošlosti pravili geografske karte umanjeni prikaz dijela Ko izrađuje karte?
na raznim materijalima pa čak i Zemljinog prostora ili cijele Kako su predstavljene ravnice,
na glinenim pločama. Zemlje. vode i uzvišenja?
Izrada pouzdanijih geografskih Geografske karte izrađuju Šta su kartografski zanci?
karata započela je tek u 19. stručnjaci. Pokaži starne svijeta na
stoljeću. Na geografskoj karti uzvišenja geografskoj karti.
U najnovije vrijeme geografske su predstavljena smeđom
karte nastaju snimanjem iz bojom, ravnice zelenom, a
satelita s velike visine. vode plavom bojom. Za
Atlas je skup različitih karata u obilježavanje najvažnijh
jednoj knjizi. objekta koriste se kartografski
znaci.
IZRADA GEOGRAFSKE KARTE
Znaš li da postoji mnogo vrsta karata?

Mi ćemo spomenuti samo neke.
NEKE VRSTE KARATA
16
Slijepa karta prikazuje samo granice.
Tematska karta prikazuje granice i dio geografskih obilježja, objekata koje odaberemo.
Geografska karta prikazuje najbitnija obilježja dijela Zemljine površine.
Na geografskoj karti se snalazimo pomoću boja i znakova.
Da bismo uradili geografsku kartu uže okoline mora da se upiše legenda (tumač znakova) i
razmjer kojim ćemo crtati kartu. Omjer će biti mnogo manji nego kada crtamo geografsku
kartu Bosne i Hercegovine, a još manji od karte nekog većeg dijela Zemljine površine.
Već smo naučili da crtamo skicu uže okoline. Sada ćemo napraviti maketu uže okoline.
Sljedeći korak je da odredimo visinu uzvišenja u odnosu na nadmorsku visinu.
Izgled uzvišenja na crtežu
Izgled uzvišenja na geografskoj karti
Posljednji korak je crtanje geografske karte pomoću boje i

kartografskih oznaka.
skica uže okoline izrada makete geografska karta uže okoline
Na karti uže okoline možeš dodati i neki svoj znak za objekat kojeg nema u drugim kartama.
Obavezno znak upiši u legendu ispod geografske karte.
Još jedanput ponovimo tumač znakova ili legendu.
17
Fabrika hidroelektrana termoelektrana rudnik
Pored geografskog atlasa postoje Za izradu geografske Šta nam je potrebno za izradu
i drugi atlasi naprimjer historijski karte uže okoline moramo geografske karte uže okoline?
atlas. znati udaljenosti objekata. Šta se obavezno upisuje ispod
Pitaj nekog kakav je to atlas! Razmjer zavisi od geografske karte?
Ovo je globus. veličine prostora kojeg Saznaj još neke kartografske
crtamo. znakove.
Ispod svake geografske
karte piše razmjer i
legenda.
Globus je trodimenzionalni
umanjeni model Zemlje.
Postoji više različitih vrsta
geografskih karata.
Postoje autokarte, planinarske
karte, meteorološke...
Izgled šireg zaviĉaja i geografska karta (kanton – širi zaviĉaj)
18
U trećem razredu ste naučili šta je općina, šta je uži zavičaj.
Razgovarajte i ponovite sve što znate o svojoj općini i užem zavičaju.
Zavičaj je prirodna regija u kojoj si rođen/a i u kojoj živiš.

Više općina se, radi lakšeg organizovanja života i rada, udružilo u KANTON (ŽUPANIJU).
Naš kanton se zove HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI ILI KANTON BROJ 7.
Često ga pišemo skraćeno HNK.
Šta misliš po čemu je dobio naziv?
Geografska karta ili zemljovid je prikaz jednog dijela ili cijele zemljine površine na ravnoj
površini – papiru.
Hercegovačko-neretvanski kanton se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine. Zauzima područje
od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice iznad Dubrovnika i Neuma na jugu, gdje ima
izlaz na Jadransko more, na zapadu do Širokog Brijega i na istoku do Nevesinja.
U središnjem dijelu kantona nalazi se grad Mostar koji je ujedno i političko, privredno,
financijsko i kulturno središte Hercegovine. Središnjim dijelom našeg Kantona teče rijeka
Neretva, u pravcu sjever-jug.
Uz rijeku Neretvu prolaze glavne saobraćajnice (magistralni put M17 i željeznička pruga).
Kanton je protkan sa nekoliko jezera.
Hercegovačko-neretvanski kanton sastoji se od 8 općina i Grad Mostar: Čapljina, Čitluk,
Jablanica, Konjic, Neum, Prozor, Ravno, Stolac.
Postoji više vrsta Naš širi zavičaj je Kako se zove naš širi zavičaj?
zemljopisnih karata. Ako Hercegovačko- Gdje se nalazi?
tvoji roditelji imaju neretvanski kanton – Od čega se sastoji?
automobil, zamoli ih da ti Kanton broj 7 Nacrtaj slijepu kartu kantona i unesi
pokažu autokartu. Sastoji se od 8 općina i glavno sjedište kantona.
Na televiziji možeš vidjeti Grad Mostar.
meteorološku kartu. Šta je Geografska karta ili
na njoj predstavljeno? zemljovid je prikaz
zemlje ili jednog njenog
dijela na papiru.
Reljefna obilježja
Posmatraj kartu Kantona i uoči kakav mu ju reljef.
19
Jedinstvena ljepota Hercegovačko-neretvanskog kantona sadržana je u tome što je istodobno i
planinska, i nizinska, i primorska, i kontinentalna.
Znači Hercegovačko-neretvanski kanton ima raznolik reljef.
Na sjeveru je prostor visoke Hercegovine. To je brdsko-planinski prostor sa manjim kraškim
poljima između uzvišenja.
Na jugu našeg Kantona je niska Hercegovina. Izražena su brda, visoravni, riječne doline i
kraška polja. Na krajnjem jugu je primorski pojas.
Sve reljefne oblike možemo uočiti na geografskoj karti.

Jedinstvena ljepota Kakav je reljef Hercegovačko-neretvanskog
Našem kantonu Hercegovačko- kantona?
pripada oko 22 km neretvanskog kantona Gdje ima visokih planina?
jadranske obale sa oko sadržana je u tome što Gdje izlazi na Jadransko more?
270 sunčanih dana. je istodobno i Pronađi na karti uži zavičaj i odredi gdje se
planinska, i nizinska, i nalazi.
primorska, i U slijepu kartu kantona ucrtaj reljef (oboji) i
kontinentalna. obilježi svoj uži zavičaj.
20
Njiva
NEPLODNO ZEMLJIŠTE
Krš (kamenjar), močvara, pijesak i šikara su neplodno zemljište. U kršu, pijesku i močvari
biljke slabije uspijevaju, jer ne sadrži dovoljno hranljivih materija. Ljudi svojim radom
pretvaraju neplodno i neobradivo zemljište u plodno zemljište.
Močvaru isušuju i đubre. Na krš i pijesak nanose plodnu zemlju i navodnjavaju ga. Šikaru
krče, nanose plodnu zemlju i đubre.

URADI...
21
Kaktusi najbolje rastu u Zemljište po plodnosti Šta spada u neplodno zemljište?
pustinji (pijesku). dijelimo na plodno i Šta spada u neobradivo zemljište?
Humus je plodno neplodno. Koja je razlika između plodnog i
zemljište nastalo Plodno zemljište koje se neplodnog zemljišta?
truhljenjem opalog lišća, obrađuje je: njiva, vrt, Objasni kako se neplodno
drugih dijelova biljaka i voćnjak i vinograd. zemljište može pretvoriti u
ostataka izumrlih Plodno zemljište koje se ne plodno?
životinja. Humus je izvor obrađuje su: livada, šuma i Prikupite zemlje sa različitih
hranljivih materija za pašnjaci. mjesta i uporedite je.
biljke. Neplodno zemljište su:
močvara, kamenjar i pijesak.
Ravnice i polja u širem zaviĉaju
22
Koje se polje ili ravnica nalazi u tvom zavičaju? Opiši ga.
POLJE je veća površina ravnog terena, između brda ili u dolinama rijeka.
RAVNICA je nepregledan ravni dio zemljišta. Polja i ravnice su najčešće plodna zemljišta.
Ravnice i polja do 200 metara nadmorske visine nazivamo NIZIJE.
Visoravni su zaravnjeni dijelovi zemljišta na nadmorskim visinama većim od 200 metara.
Popovo polje Hutovo blato Mostarsko blato

U sjevernom dijelu našeg Kantona, između Jablanice i Konjica nalazi se BUTUROVIĆ
POLJE, koje je poznato po uzgoju voća (jabuke, šljive, orasi).
Sjeverno i južno od Mostara prostire se MOSTARSKO POLJE. Južni dio zove se BIŠĆE
POLJE. Na ovom polju podignuti su plantažni vinogradi, voćnjaci i staklenici.
Sjeverni dio Mostarskog polja je BIJELO POLJE. Na njemu su podignuti plantažni vinogradi.
Bišće polje Bijelo polje Buturović polje Čapljinsko polje
Na desnoj obali rijeke Neretve, jugozapadno od Mostara, prostire se JASENIČKO POLJE,

poznato po uzgoju ranog voća i povrća.
Zapadno od Mostara, jednim dijelom našem Kantonu pripada MOSTARSKO BLATO. Jedan
dio godine je pod vodom. Voda se odvodi tunelom u rijeku Jasenicu.
Južno od Mostara su ČAPLJINSKO i GABELSKO POLJE. Poznati su po uzgoju ranog
povrća, voća kao i južnog voća.
U blizini ovih polja je HUTOVO BLATO, koje je preplavljeno vodom, pa se ne obrađuje.
Interesantno je za lov ptica močvarica i ribolov posebno ribe šaran.
Najveće kraško polje je POPOVO POLJE, čiji jedan dio pripada našem Kantonu. Najveći dio
ovog polja je plavila rijeka Trebišnjica.
Izgradnjom hidrocentrale na ovoj rijeci Popovo polje je postalo obradivo preko cijele godine.
Na njemu se gaji povrće, voće, duhan i kukuruz.
Polja su bogata prostranim pašnjacima pa se ljudi pored zemljoradnje bave i stočarstvom.
Uzgajaju veliki broj ovaca i goveda.
JESTE LI UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

ZNALI.... URADI...
23
U našoj zemlji Ravnice su nepregledni ravni Šta su ravnice?
najveći broj je dijelovi zemljišta. Šta su polja?
kraških polja. Polja su ravna zemljišta između Šta su visoravni?
Kraška polja su brda i planina i u dolinama rijeka. Koje životinje žive na ravnicama i
nastala rascjepom Visoravni su zaravnjeni dijelovi poljima?
terena i riječnim zemljišta na nadmorskoj visini Gdje ljudi grade naselja i zašto?
erozijama. većoj od 200 m. Polja i ravnice su
plodna zemljišta za uzgoj pšenice,
povrća, voća, industrijskog i
krmnog bilja. Polja i ravnice daju
bogatu hranu za sva živa bića.
Polja u našem zavičaju su
Buturović polje, Mostarsko polje
(Bišće i Bijelo polje), Gabelsko
polje, Čapljinsko polje, Jaseničko
polje, Hutovo i Mostarsko blato,
Popovo polje.
Geografska obilježja ravnica i polja
Na geografskoj karti uoči polja i ravnice. Kako su predstavljeni?
Boje na geografskoj (zemljopisnoj) karti pokazuju ti gdje se u zavičaju nalaze ravnice i polja.
Zelena boja obilježava ravnice i polja.
Pronađi na karti svog šireg zavičaja polja koja smo naučili. Odredi gdje se nalaze, u blizini
kojih naselja.
U svojoj tematskoj karti ucrtaj polja šireg zavičaja.
Životne zajednice ravnica i polja
Ponovi šta se uzgaja na poljima u tvom širem zavičaju.
Na poljima i ravnicama se uzgajaju voće, povrće, žitarice i druge biljke. Domaće životinje se
hrane ispašom na livadama. Polja i ravnice su životne zajednice biljaka i životinja.
Visoravni su bogate bujnom i sočnom travom i pogodne za uzgoj stoke, naročito ovaca.
Ljudi grade svoje kuće uz plodna polja koja mogu obrađivati.
Na poljima i ravnicama postoji stalna veza između čovjeka, životinja i biljaka. Biljkama se
hrane neke ptice, stoka i druge životinje koje žive na tlu i u tlu. Veće životinje u polju love
ptice i manje životinje.
24
URADI...
Mostarsko blato je u Ravnice i polja su Nabroj biljne i životinjske vrste

kišnom dijelu godine najneobičnije životne koje žive na ravnicama i poljima.
pod vodom. zajednice. Pokušaj opisati jedan lanac
Voda sa Mostarskog Ljudi, životinje i biljke su u ishrane na ravnici.
blata se odvodi tunelom neraskidivoj zajednici ravnica i
u rijeku Jasenicu. Na polja.
tom mjestu je u toku Na ravnicama i poljima se
izgradnja hidrocentrale. uzgajaju razne biljke i stoka.
Pored uzgojenih kultura i
domaćih životinja u ravnicama
i poljima su našle pogodan
život i samonikle biljke i neke
divlje životinje.
25
Najpoznatije planine u širem zaviĉaju
Koje se planine nalaze u tvom širem zavičaju?
Planine su neravna uzvišenja na površini Zemlje. Brdo i brijeg su uzvišenja do 500 m

nadmorske visine. Planine su uzvišenja preko 500 m nadmorske visine. Nadmorska visina je
visinska razlika između nivoa mora i nekog drugog dijela reljefa.
PLANINA NADMORSKA VISINA (vertikalna udaljenost od

nivoa mora)
MORE
Planine se prema visini dijele na niske, srednje i visoke planine.
U sjevernom i središnjem dijelu našeg Kantona zemljište je pretežno planinsko. Istočno se

nalaze planine VELEŽ i VISOČICA, a u središnjem dijelu je PRENJ. Vrhovi planine Velež
su goli i krševiti. Sjeveroistočna strana je obrasla šumama i bogata je sa divljači (srne,
divokoze, jarebice).
Strana okrenuta prema Mostaru je gola i bezvodna.
Velež Prenj Visočica Bitovnja
PRENJ je lijepa i šumovita planina. u podnožju su pašnjaci. Najviši vrh je Zelena glavica.
Prenj je bogat sa divljačima (divokoze, srne, medvjedi, vepri), a od ptica jarebicama i
tetrijebima (tetrijeb je endemična – rijetka vrsta).
Na sjeveru Kantona su poznate planine BITOVNJA, RADUŠA i jednim dijelom LJUBUŠA.

Ove planine su djelomično obrasle šumom. Bogate su prostranim pašnjacima. Zapadno su
26
planine ČVRSNICA, ČABULJA i jednim dijelom VRAN planina. Bogate su šumom i
pašnjacima, pa ih stočari preko ljeta koriste za ispašu stoke. Na ovim planinama ima mnogo
divljači, posebno divokoza.
Čvrsnica Čabulja Raduša Ljubuša Vran
Čvrsnica i kanjon Grabovke su proglašeni nacionalnim parkom. Na Čvrsnici je jezero

Crvenjac i Hajdučka vrata (prolaz u stijeni) čuveni prirodni fenomen.

URADI...
Visine planina su Brijegovi, brda i planine su Šta su uzvišenja?

izmjerene i na kartama neravna uzvišenja. Kako dijelimo planine?
zabilježene brojem. Planine se dijele na niske, Šta je nadmorska visina?
Pronađi neke visine srednje i visoke. Nabroj planine u Kantonu.
planina na karti Kantona. Nadmorska visina je visinska Saznaj:Na kojoj planini se nalazi
razlika između nivoa mora i čuveno izletište Ruišta
nekog drugog dijela reljefa. Šta je prisojna, a šta osojna
Poznate planine u našem strana uzvišenja?
Kantonu su: Velež, Visočica,
Prenj, Bitovnja, Raduša,
Ljubuša, Čvrsnica, Čabulja i
Vran.
Geografska obilježja planina

27
Na geografskoj (zemljopisnoj) karti planine su prikazana smeđom bojom. Niže planine su
obojene svijetlo smeđom bojom. Što je planina viša smeđa boja je tamnija. Neki vrhovi
visokih planina su vječito pod snijegom. Takvi vrhovi planina su označeni bijelom bojom.
Na geografskoj karti brda i brijegovi su označeni svijetlosmeđom bojom, a planine tamnijom
smeđom bojom.

URADI...
Na cijelom prostoru našeg Na geografskoj karti Kako prepoznajemo uzvišenja na

zavičaja mogu se pronaći planine su prikzane geografskoj karti?
unutrašnji oblici krša (jame, smeđom bojom. Imenuj i ucrtaj planine šireg
špilje i ponore). Što je planina viša to je zavičaja u slijepu kartu. Vodite
smeđa boja tamnija. računa o kartografskim bojama.
Životne zajednice planina
Planine su velika prirodna bogatstva. Neke planine su bogate šumom i rudama, neke
pašnjacima, izvorima, jezerima, šumskim voćem, ljekovitim biljem i divljačima.
U podnožju planina ljudi uzgajaju voće.
Iznad obradivih površina su pašnjaci i šume.
Planine su bogate prirodnim ljepotama (planinski bistri izvori, potoci, rijeke i jezera). Mnogi
ljudi idu redovno u šetnju u planine, jer je u višim predjelima zrak čist. Pored zimskih
sportova, planine nude i druge mogućnosti odmora.
Na vrhove planina se penju planinari.
Planine su zajednice biljaka i životinja. U njima zajedno žive biljke, ptice, divlje životinje...
Veza između ljudi, životinja i biljaka je stalna. Životinje se hrane biljkama ili manjim
životinjama. Ljudi dijelove planinskog zemljišta obrađuju, beru šumske plodove, ljekovito
bilje i love divljač.
28
URADI...
Planinarenje je penjanje uz Planine su bogate šumom, Opiši živi svijet na planini.

planine iz hobija. pašnjacima, raznim biljkama, Zašto je planinarenje opasno?
Alpinizam je penjanje na planinskim jezerima i drugim Zašto je boravak na planini
najviše vrhove. To je prirodnim ljepotama. zdrav?
najveći stepen dostignuća u Pogodne su za zimske Koja su bogatstva planina?
planinarenju. sportove, planinarenje, Saznaj koji su zimski sportovi?
turizam, ispašu stoke...
Na planinama je čist zrak.
Uzvišenja su životne
zajednice.
Šume u širem zaviĉaju – znaĉaj šuma

29
Možda je neko išao na izlet u šumu.
Ispričaj svima u učionici šta si vidio/vidjela.
Šuma ima najčešće tri sprata (sloja).

U prizemlju su niske zeljaste biljke koje žive jednu godinu. Prvi sprat su grmlja koja žive više
godina i zadnji sprat su drveća listopadna ili zimzelena.
U listopadno drveće spadaju: hrast, bukva, breza, javor, jasen... U zimzeleno drveće spadaju:
jela, bor, smreka, omorika, čempres,...
Listopadno drveće dolaskom jeseni gubi lišće, a zimzeleno drveće na sebi uvijek ima zelenog
lišća, jer ga ne gubi odjedanput.
U sjevernim, sjeverozapadnim i istočnim predjelima našeg šireg zavičaja rastu visoke šume.
Niži i srednji dijelovi planinskih strana su obrasli listopadnom (bjelogoričnom) šumom, a viši
predjeli zimzelenom (crnogoričnom) šumom.
Planine obrasle šumom su Velež (sjeveroistočna strana), Prenj (zapadni dio), Čabulja,
Čvrsnica i Bitovnja. Šume imaju veliki značaj. Stara i oštećena stabla se koriste za ogrijev. Od
zdravih stabala se dobije građa, daske, namještaj, papir...
U šumi se beru plodovi i sakupljaju ljekovita bilja. Šuma utiče na klimu kraja. Pružaju nam
lijepe terene za sport i rekreaciju, lov i ribolov.

URADI...
Starost stabla se može Šuma je velika životna Nabroj spratove u šumi.

odrediti po godovima. zajednica. Kakav može biti šuma?
Prsten koji se vidi na Drveće može biti listopadno Koje planine su bogate šumom?
poprečnom presjeku stabla i zimzeleno.
je god. Jedan god je jedna Šuma je veliko bogatstvo pa
godina. se treba čuvati.
U sloj grmlja spadaju glog, Naše planine su bogate
kupina, malina, borovnica, šumom.
lijeska, a u sloj zeljastih
biljaka spadaju razne trave i
cvijeće.
Šuma – životna zajednica

30
Šta raste u šumi?
Koje životinje žive u šumi?
Znaš li čim se pojedine životinje hrane?
Biljke i životinje u šumi žive u zajednici. Šuma je stanište i u njoj hranu nalaze divlje
životinje, ptice, insekti i druge. Biljke i životinje zavise jedni od drugih. Život u šumi ima red
i sklad. Ptice se hrane raznim insektima i tako čiste stabla od štetočina. Šuma nam je korisna.
Tamo možemo pronaći ukusne šumske plodove (jagode, drijenci, lješnjaci, kesteni, gljive) i
razno ljekovito bilje. Posebno oprezni trebamo biti sa gljivama, jer ima i otrovnog. Kroz
šumu se ne trebamo kretati bez odraslih, jer tamo vrebaju neke opasnosti. Ako naiđemo na
znak minskog polja nikako ne trebamo krenuti u šumu.
Šuma je veliko bogatsto. Pruža nam čist zrak, odmor i rekreaciju.
Stara stabla se koriste za ogrijev. Zdrava stabla se planski sijeku (samo koja označi šumar) i
koriste za gradnju kuća, mostova i za proizvodnju namještaja, papira i drugog.
Na mjestima gdje se izvrši sječa, sadi se mlada šuma. Pošumljavanje može biti prirodno i
vještačko. Prirodno pošumljavanje obavlja vjetar, ptice i druge životinje raznoseči sjemenke.
Vještačko pošumljavanje obavljaju ljudi. Rasadnici su mjesta na kojima čovjek uzgaja mlade
sadnice koje se prenose i sade na terenu. Poznati rasadnici su u Mostaru i Stocu.
Šume uništavaju ljudi neplanskom sječom. Ponekad nepažljivi izletnici ostave vatru te
izazovu požar. Veliki neprijatelj šuma je i gusjenica leptira gubara.
31
Šume često stradaju od požara i neplanske sječe. Požar u šumi najčešće prouzrokuju ljudi
svojom nepažnjom.
Sječa šume se vrši po određenom planu. Na mjestima gdje je sječa izvršena i gdje su goleti,
treba saditi mladu šumu.
Pošumljavanje se vrši prirodnim i vještačkim putem. Ptice, vjetar i druge životinje raznose
sjemenke i plodove šumskog drveća i na taj način vrše prirodno pošumljavanje.
U toku posljednjeg rata mnogo šume je stradalo. Neki predjeli šuma nisu još dobro istraženi,
pa prijeti opasnost od neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS).

URADI...
Ljudima i životinjama je za Šuma je životna zajednica Zbog čega je šuma puna divljih
disanje potreban kisik. divljih životinja, ptica, životinja, ptica i insekata?
Biljke danju ispuštaju kisik. insekata te drveća i drugih Šta rade šumari?
Zašto onda kažemo da su biljaka. Pruža nam odmor i Kako ptice štite šumu?
parkovi „Pluća grada“? rekreaciju na čistom zraku. Koja se stabla sijeku za drvnu
Stabla se koriste za ogrijev industriju?
i drvnu industriju. Kako je čovjek neprijatelj šume?
Neprijatelji šuma su Kakvo može biti pošumljavanje?
čovjek i gusjenica leptira Prikupite razno lišće, osušite ga i
gubara. zalijepite. Tako ćete napraviti
svoju zbirku biljaka koja se zove
herbarij. Pokušajte imenovati
drveća od kojih su listovi.
Vode u širem zaviĉaju (tekuće, stajaće)

32
Posjetite rijeku, ako vam je u blizini škole.
Neko se od vas kupao u rijeci. Kojoj?
Opiši rijeku u kojoj si se kupao/kupala.
Voda koja teče površinom zemljišta naziva se tekućica. Zavisno od količine vode tekućice se
dijele na potoke i rijeke. Potoci su manje, a rijeke veće tekućice. Potoci i manje rijeke se
ulijevaju u veće, a one u more ili jezero.
Svaka tekućica ima svoj izvor ili vrelo, tok, desnu i lijevu obalu, pritoke i ušće.
Izvor je mjesto gdje rijeka izvire iz zemlje, a ušće je mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu
rijeku, more ili jezero.
Izvori nastaju na različitim mjestima i razlikuju se po količini vode. Neki izviru iz zemlje,
neki iz jezera, neki iz stijena itd.
Posebna vrsta tekućica su rijeke ponornice. One jednim svojim dijelom teku površinom
zemlje, a dijelom pod zemljom.
SMJER
Najveća rijeka u našem zavičaju je NERETVA. Izvire na velikoj visini u blizini planina
Maglića i Zelengore ispod Gredelj-sedla. Od izvora teče prema sjeverozapadu do planine
Prenja, gdje naglo pravi okuku i teče prema jugu. U svom gornjem i srednjem toku je prava
planinska rijeka sa ogromnom snagom i brzinom vode.
Kotline i klisure se smjenjuju sve do Čapljine. U donjem toku je ravničarska rijeka (teče kroz
ravnice, duboka je i široka). Kroz Republiku Hrvatsku je plovna za manje brodove. Ulijeva se
u Jadransko more, a time otvara put i vrata u svijet ljudima ovog područja. Sa svojom
dužinom od oko 200 km i svojom količinom vode predstavlja najveću pritoku Jadrana.
Na svom putu od izvora do ušća Neretva prima pritoke sa obadvije strane.
Najpoznatije pritoke Neretve s lijeve strane su: BIJELA, BUNA, BREGAVA i KRUPA.
S desne strane su: LJUTA, RAKITNICA, TREŠANICA, NERETVICA, RAMA,
DOLJANKA, DREŽANKA, RADOBOLJA, JASENICA i TREBIŽAT.
Buna izvire u Blagaju. To je najveće vrelo u Evropi. Ona je vrlo hladna i bogata ribom. U
blizini izvorišta podignuto je ribogojilište. Na Buni ima mnogo vodenica.
33
Bregava teče kroz Stolac. Na njoj također ima mnogo vodenica. Njenom vodom se
navodnjava plodno Stolačko polje. U Neretvu se ulijeva kod Čapljine.
Drežanka izvire ispod planine Čvrsnice. Brza je i bistra, pa u njoj ima dosta ribe.
U našem zavičaju ima mnogo rijeka ponornica. Ponornica je LIŠTICA, koja teče kroz
Mostarsko blato i TREBIŠNJICA koja teče kroz Popovo polje.
Neretva Rama Neretvica Doljanka
Radobolja Rakitnica Bregava Krupa
JESTE LI UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

ZNALI....
Rijeka Krupa je Potoci i rijeke su tekuće vode. Šta je izvor, a šta ušće?
veoma zanimljiva. Svaka rijeka ima svoj izvor, Kako određujemo lijevu i desnu
Može teći u dva korito, lijevu i desnu obalu i obalu rijeke?
smjera zavisno od ušće. Najveća rijeka u našem Nabroj poznate rijeke u zavičaju.
količine vode. zavičaju je Neretva. Njene Ucrtajte rijeke u slijepu kartu šireg
Nekada prema pritoke su Ljuta, Rakitnica, zavičaja. Koristite kartografske
Neretvi, a nekada u Trešanica, Neretvica, Rama, znakove.
Deransko jezero. Doljanka, Drežanka,
Radobolja, Jasenica, Trebižat,
Bijela, Buna, Bregava i Krupa.
Znaš li šta su legende? Ako ne znaš neka ti objasni nastavnik/nastavnica.

Evo jedne legende o rijeci Neretvi.
NAPOMENA
Ova bajka je dio usmenog nasljeđa Mostara. Tekst je zapisao Hamica Nametak poznati
glumac iz Mostara, a čuo ju je od svoje nene. Djeca – trvdi Hamica – prihvataju svijet bajki,
dok odrasli više vole prodavati i kupovati, jer su zaboravili ono dječije u njima. Ali to je već
neka druga bajka...
Legenda o rijeci Neretvi
34
Stara legenda kaže da jednom godišnje, u noći između prvog i drugog avgusta, rijeka Neretva
svojim čudnim šumom; neki se zaklinju da je to rika, doziva svoje žrtve. Iz dubokih virova i
brzaca tada dopire rika čudesnih podvodnih bića koja se okupljaju i odabiru svoju žrtvu.
Stanovnici njenih obala znali su da svakog 2. avgusta, posebno u vrijeme podnevne molitve
ne smiju se kupati i tražiti osvježenja u njenim dubinama. Roditelji su brižno pazili da im
djeca toga dana ne idu na Neretvu na kupanje. Vrijedno je napomenuti da je ta rika u toploj i
mirnoj ljetnoj noći dopirala do ušiju samo onih koji su rijeku voljeli i poštovali njena pravila.
Priča o čudnom strancu stiže iz davnih vremena kada je ovaj grad bio sasvim maleni gradić.
Jednog takvog 2. avgusta u grad je došao naočit mladić, žute kose i obrva. Niko nije znao od
kuda je i kako se zove, a i on o tome nije govorio. Hodao je Mostarom, obilazio dućane,
razgovarao je sa ljudima. Plijenio ih je svojom uglađenošću, dobrotom i obrazovanjem. Niko
nije primjetio kada se, umoran i pregrijan od nesnošljive augustovske vrućine (čelopeka), ne
znajući za legendu, spustio na obalu rijeke, pažljivo odložio svoju odjeću i skočio u
blagotvornu svježinu i plavetnilo rijeke.
Više se nije pojavio. Danima poslije vješti plivači sa Neretve tražili su njegovo tijelo u
virovima, pod pećinama uzduž i poprijeko modre rijeke. Uzaludno. Stranac je, kao što je i
došao, nestao. Jedini trag njegovog boravka bile su haljine pažljivo složene na stijeni. Niko ih
nije dirao. Zazirali su od njih osjećajući neku čudnu tajnovitost, kao da su u to upleteni prsti
neke nerazumljive više sile.
Nekoliko dana prepričavalo se po kafanama, po kućama, na ulicama kako se ''Žuti'',
tako su ga nazvali po boji njegove kose i obrva, utopio i kako je to neka čudna rabota. Neki
su se čak kleli da svake noći oko njegovih haljina neka čudna bića igraju kolo, vesele se, a sa
prvim zracima zore nestaju u rijeci. Oni učeniji su na to samo odmahivali glavama, no niko
se nije usuđivao da to protumači. Elem, dosadilo narodu prepričavanje, a i svakog čuda za tri
dana dosta, pa se već i zaboravio taj događaj.
A onda, i iznenada, jednog jesenjeg dana ''Žuti'' se pojavio na ulicama grada. Ljudi su
se u strahu sklanjali pred njim. On je samo tumarao bez određenog cilja i ništa nije govorio.
Najodvažniji mu priđoše pitajući ga šta mu se desilo, ali ne dobiše nikakav odgovor. Starnac
je samo ošutio i kao da ih nije vidio zurio u prazno. Bijaše obučen u onu istu odjeću koja ga
je čekala na obali rijeke. Danju je tumarao ulicama garda, a noću se skrivao po špiljama na
rijeci.
I tako prođoše nekolike godine, a onda se jednog dana zaputi prema sjeveru uz rijeku
i niko ga više nije nikada vidio. Ostao je samo prisutan u pričama na sijelima i to u onim
kasnim satima kada i započinju da se prepričavaju one najzagonetnije stavari.
Jedan od mudrijih i viđenijih građana jednom dade objašnjenje čitavog događaja.
''Žutog'' su podvodna bića, vilenjaci, povukli u svoje dubine i tamo ih je služio kao rob sve
dok se jedna od vila nije zaljubila u naočitog došljaka.
Saznavši od njega da je bio starnac u gradu, te da nije znao za pravila rijeke, inače bi
ih poštovao, sažali se nad njegovom sudbinom. I mada ga je voljela, znala je da on ne
pripada njenom svijetu. Zato izmoli svoga oca da ga vrati među ljude, kamo i pripada. Ovaj
na to pristade, ali pod uslovom da mladić ostane nijem da ne bi odao tajnu rijeke, i njenog
vilinskog svijeta. Kažu da je iz toga doba nastala i izreka: ''Nadrljao je ko Žuti''. No, možda je
to i iz neke druge priče, ne znam.
STAJAĆE VODE ŠIREG ZAVIČAJA
35
Jesi li nekada bio/bila na jezeru? Opiši ga.
_-__----
JEZERO MORE BARA
Udubine na površini Zemlje ispunjene vodom nazivamo stajeće vode. Prema količini vode
stajaće vode mogu biti: LOKVE, BARE, MOČVARE, JEZERA, MORA I OKEANI.
Lokve su plitke udubine ispunjene vodom koja presušuje u sušnom periodu.
Bare su plitka vodena masa kojoj sunce dopire do dna pa ima bujno rastinje. Bare su nastale
na razne načine:od dijelova rijeke, udubljenja gdje se vadio šljunak ili zemljište za nasipe. I
bara može u toku sušnih dana presušiti.
Močvare se najčešće nalaze uz rijeke ili jezera i staništa su raznolikih biljaka i životinja. Veće
su od bara. Ne prsušuju tokom godine.
Jezero je stajaća voda ispunjena većom količinom vode. Stajaće vode su slatke, a mora i
okeani su slane vode.
More je velika masa slane vode na površini Zemlje. Svako more ima ime. Naše more se zove
Jadransko more. Bogato je različitim vrstama riba i drugih morskih životinja, pa je razvijeno
ribarstvo. Prirodne ljepote Jadranskog mora privlače mnoge turiste.
Okeani su najveće stajaće vode ispunjene slanom vodom. Morima i okeanima su povezani svi
dijelovi svijeta.
Naš zavičaj ima mnogo jezera. Jezera mogu biti PRIRODA i VJEŠTAČKA.
Prirodna jezera su nastala prirodnim putem, a vještačka jezera je stvorio čovjek, da bi izgradio
hidrocentrale ili isušio i akumulirao vodu sa polja.
Prirodna jezera se najčešće nalaze u planinskim predjelima. U našem zavičaju najveće
prirodno jezero je BORAČKO JEZERO. Ono se nalazi na sjeveroistočnoj strani planine
Prenj, na visini od oko 400m. Od Konjica je udaljeno oko 20km asfaltne ceste. U njega utiče
BORAČKI POTOK, a otiče ŠIŠTICA, koja pravi vodopad visok preko 30m.
Boračko jezero Jablaničko jezero Izlaz na Jadransko more
Okolinu jezera krase listopadne i četinarske šume. Ovdje se ljeti odvijaju sportovi na vodi, a
zimi okolne planinske strane pružaju mogućnost skijanja. U okolini jezera je razvijen lov na
divljač, kao i mogućnost ugodne šetnje i tišine.
DERANSKO JEZERO je dio Hutova blata, a s Neretvom je povezano rijekom Krupom.
U našem zavičaju ljudi su stvorili vještačka jezera da bi napravili hidrocentrale.
Vještačka jezera su nastala pregrađivanjem riječnih korita.
Vještačka jezera na Neretvi su: JABLANIČKO JEZERO, GRABOVICA, SALAKOVAC i
MOSTAR.
Na rijeci Rami je RAMSKO JEZERO.
I ova jezera pružaju mogućnost razvoja turizma i uzgoja ribe.
36
URADI...
Narod često planinska Stajaće vode su lokve, bare, Kako dijelimo vode na Zemlji?
jezera naziva „gorske močvare, jezera, mora i okeani. Koje su stajaće vode? Koje su
oči“ zbog bistrine i Vode mogu biti slane i slatke. vode tekućice?
blistavosti jezera Prirodna jezera su Boračko i
okruženih šumom. Deransko jezero. Vještačka
Vrelo rijeke Bune jezera su: Jablaničko, Ramsko,
smatra se najvećim Grabovica, Salakovac i Mostar.
vrelom u Evropi.
Geografska obilježja voda
Posmatraj geografsku kartu zavičaja.

Uočavaš li rijeke i jezera?
Kakvom su bojom označene?
Na geografskoj karti vode su obojene plavom bojom. Lako ćeš uočiti o kakvim se vodama
radi.
More i jezero su veće površin obojene plavom bojom.
Rijeke su na karti krivudave plave linije.
U tematsku kartu ucrtaj tekuće i stajaće vode.
Životne zajednice (rijeka, jezero, more)
Nabroj vode tekućice i stajaćice koje poznaješ.

Ako u tvojoj okolina ima neka rijeka, potok ili bara posjeti ih i posmatraj živi svijet i opiši ga.
Posmatrajući rijeke, potoke ili bare uočit ćeš bogat biljni i životinjski svijet.
Uz obale tekućica najčešće rastu topola, vrba i joha (zohva). Neke biljke rastu u samoj
tekućici, a to su najčešće alge, mahovine, vodena kuga i druge.
Životinje koje žive u tekućim vodama su
riječni rakovi i razne ribe. Riječene ribe su:
šaran, pastrmaka, smuđ, klen, som, štuka.
Pastrmaka je najtraženija riba pa se uzgaja i
u mrijestilištima podignutim na rijekama
našeg zavičaja.
37
Uz obalu rijeka živi vidra, a od ptica čaplja i vodeni kos.
Dno stajaćica je obraslo vodenim biljkama. Na površini vode plivaju cvjetovi lopoč i lokvanj.
Imaju velike zelene listove. Lopoč ima bijeli, a lokvanj žuti cvijet. Pored njih u vodi rastu žuta
perunika, trska, rogoz. Trska ima duge oštre listove i tanku stabljiku. Na vrhu je cvat u obliku
metlice. Rogoz ima smeđi cvat u obliku klipa, a žuta perunika
ima lijepi žuti cvijet. Oko stajaćica rastu drveća kao i oko tekućica vrba, topola i joha. Na dnu
živi barski puž. Od riba su najpoznatije šaran, som i štuka. Česta životinja bara je pijavica. Uz
stajaćice je česta zmija bjelouška, kornjača i žaba. Živi mnogo insekata, a najviše komarac i
obrubljeni kozjak. Najpoznatije ptice su roda, čaplja i divlja patka.
More je stajaćica slanog okusa. Jadransko more je bogato morskim biljem kao što su alge i
morske cvjetnice. Od životinja žive spužve, hobotnice, lignje, zvijezde, rakovi, dupini. U
moru živi mnogo vrsta riba: srdela, tuna, oslić, skuša, raža i druge. Uz more se često vidi ptica
galeb.
URADI...
Vidra je zaštićena Živi svijet u tekućicama je Nabroj živi svijet tekućica i

životinja jer je rijetka i raznovrstan. Uz obale rastu topola, stajaćica.
ugrožena. joha, i vrba. U vodi rastu alge, Razmisli i kaži ko se kim
Ribe se kreću pomoću mahovine i vodena kuga.U vodi žive hrani.
repa i peraja. riječni rakovi i ribe šaran, Koja je riba najtraženija?
Štuka je riba koja živi i pastrmaka, smuđ, klen, som, štuka. Koja je životinja zaštićena i
u tekućim i stajaćim Uz obalu žive vidra, ptice vodeni kos zašto?
vodama. Vrlo je i čaplja. U stajaćicama rastu lokvanj,
proždrljiva pa je zovu lopoč, žuta perunika, trska, rogoz. U
morski pas slatkih vodi žive barski puž, ribe šaran som i
voda. štuka, pijavica. Uz obale žive zmija
Zmija bjelouška nije bjelouška, kornjača, žaba, komarac,
opasna jer nije otrovna. obrubljeni kozjak i ptice roda, čaplja
Rijetka i ugrožena i divlja patka.
životinja u Jadranskom Biljke koje rastu u moru su alge i
moru je sredozemna morske cvjetnice. Od životinja žive
medvjedica. spužve, hobotnice, lignje, zvijezde,
U Neretvi živi riba rakovi, dupini. U moru živi mnogo
zubatak koja je rijetka vrsta riba: srdela, tuna, oslić, skuša,
(endemična) vrsta. raža i druge. Uz more se često vidi
ptica galeb.
Voda za piće, energiju, industriju, rekreaciju
Zašta se koristi voda u domaćinstvima?

Za šta se voda koristi izvan kuće?
Čovjek kao i druga živa bića ne mogu živjeti bez vode. Ljudi su prva naselja pravili najčešće
u blizini rijeka.
Voda služi za piće, za ličnu higijenu, za poljoprevredu (navodnjavanje biljaka), za saobraćaj
na vodi, za dobivanje energije, za plivanje i rekreaciju itd.
38
Voda se može koristiti za piće na izvorima ili je vodovodnim cijevima dovesti do naselja. U
nekim seoskim sredinama voda se još uvijek koristi iz bunara ili iz čatrnja.
U bunaru je izvorska voda pronađena u zemlji.
Čatrnja se pravi u krajevima gdje nema dovoljno izvorske vode. U nju se skuplja voda od
kiše, snijega i drugih padavina.
Čatrnja Bunar Vodovodne cijevi Rafting
Voda u domaćinstva sve više dolazi vodovodom.

Slana voda iz mora se malo koristi za piće, ali se od nje dobiva so potrebna u domaćinstvu.
Sve rijeke ne teku istom brzinom. Rijeke koje teku kroz ravnice sporije su. Planinske rijeke
teku brže. Obično su pogodne za izgradnju hidrocentrala koje proizvode električnu energiju.
Snaga srednjeg toka rijeke Neretve iskorištena je za hidrocentrale JABLANICA,
GRABOVICA, SALAKOVAC I MOSTAR. Na rijeci Rami je izgrađena hidrocentrala
RAMA, a u slivu rijeke Trebišnjice izgrađena je hidroelektrana ČAPLJINA.
Gradeći hidrocentrale ljudi su iskoristili snagu vode za dobijanje električne energije.
U donjem toku njena voda se koristi za navodnjavanje Mostarskog, Čapljinskog i Gabelskog
polja. Bogata je ribom, a posebno pastrmkom. Na njoj su razvijeni sportovi – kajakaštvo i
skokovi u vodu. Dolinom rijeke Neretve prolaze glavne saobraćajnice.
Hidroektrane
Rama Jablanica Mostarsko blato Salakovac

URADI...
Postupak kojim se slana Voda služi za piće, za ličnu Kako sve čovjek dovodi
voda prerađuje u slatku higijenu, za poljoprevredu slatku vodu do
naziva se desalinizacija. (navodnjavanje biljaka), za domaćonsta?
U gornjem toku rijeke saobraćaj na vodi, za dobivanje Zašta čovjek koristi slatku
Neretve organizuje se energije, za plivanje i rekreaciju itd. vodu?
rafting (puštanje na Hidrocentrale u zavičaju su: Za šta se koristi slana
čamcima niz kanjon hidrocentrale Jablanica, Grabovica, voda?
rijeke). Salakovac i Mostar, Rama, Nabroj hidrocentrale u
39
Čapljina, Mostarsko blato. zavičaju.
Zagađivanje i zaštita voda
Voda je izvor života. Najveći dio Zemlje prekriven je vodom. Voda čini najveći dio
organizama pa tako i čovjeka. Bez vode nema života. Na žalost nisu sve vode upotrebljive za
piće, a i količina nezagađene vode je sve manja. Problem zdrave vode za piće je jedan od
najvećih svjetskih problema. Vode su sve češće zagađene bilo dešavanjima u prirodi, bilo
čovjekovim aktivnostima.
Nije rijetko da se otpadne vode iz fabrika, pilana i domaćinstava izlijevaju direktno u rijeke,
potoke, bez pročišćavanja. Nekada te vode nose u sebi mnogo otrovnih materija, koje štetno
djeluju na biljni i životinjski svijet koji te vode koriste. Razna ulja, umjetna đubriva,
deterdženti i razne hemikalije su najveći zagađivači vode. Da bi voda ostala čista moramo je
zaštititi.
Ovo je jednostavan ogled za pročišćavanje vode.
Filtrirana voda je naizgled čista, ali treba nalgasiti da još uvijek nije za piće jer može da sadrži
žive mikroorganizme (bakterije, itd.), pa je u tom pogledu još uvijek neupotrebljiva za piće.
Da bi bila za piće, potreban je odgovarajući hemijski tretman. Slojem uglja se uglavnom
odstranjuju mirisi, šljunak zadržava krupne čestice, pijesak one srednje veličine, a pamuk vrlo
fine.
Tvornice bi trebalo snabdjeti filterima (prečišćivačima) koji bi smanjivali zagađenost

otpadnih voda i gasova.
Zagađenost vode ljudi mogu djelomično spriječiti odvajanjem otpada i njegovom ponovnom
preradom i upotrebom. Znači treba sakupljati papir, flaše i limenke, a ne bacati ih u vodu.
Voda se treba racionalno koristiti i kupovati deterdžent bez fosfora.

URADI...
Dan voda je 22. marta . Bez vode nema života. Vode su Koju vodu koristimo za
Oaze su rijetka mjesta u sve češće zagađene bilo piće?
pustinji gdje ima vode i dešavanjima u prirodi, bilo Ko zagađuje vodu?
života. čovjekovim aktivnostima. Kako možemo zaštititi vodu
Kajakaštvo, ribolov, Da bi voda ostala čista moramo je od zagađivanja?
40
plivanje, skijanje su neki zaštititi.
od sportova na vodi.
Širi zavičaj /Kanton/ kao kulturna, društvena i privredna sredina
Znaš li na koje je regije podjeljenja naša domovina?

Ponovi kako se zove naš Kanton i gdje je smješten?
Država Bosna i Hercegovina je sastavljenja od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike

Srpske i Distrikta Brčko.
Federacija Bosne i Hercegovine podijeljena je na deset kantona, a kantoni na općine.
Svaki kanton ima kantonalno sjedište. To je grad koji je zbog svog položaja, veličine,
kulturno-historijskih vrijednosti i posebnog značaja izabran za središte. U tom gradu je
kantonalna skupština i kantonalna vlada. U kantonalnom središtu su brojne javne ustanove
koje stoje na raspolaganju stanovništvu kantona. Između središta i ostalih naselja u kantonu
41
postoje saobraćajnice, telefonske i druge veze. Svaka općina ima svoje rukovodeće ljude.
Središte Hercegovačko-neretvanskog kantona je Mostar. Mostar zbog specifične situacije nije
podijeljen na općine već je dobio status Grad Mostar. Na čelu grada je gradonačelnik koji
predstavlja gard Mostar.
U Mostaru su smještene i druge kantonalne institucije. Mostar je privredno, upravno,
kulturno, univerzitetsko i vjersko središte Kantona.
Svaki kanton ima svoje obilježje – ztavu i grb.
Zastava i grb Hercegovačko – neretvanskog kantona
Kanton 10 se ranije Država Bosna i Hercegovina je Od čega je sastavljena Bosna i

zvao Livanjski sastavljenja od Federacije Bosne Hercegovina?
kanton. i Hercegovine, Republike Srpske Koliko ima kantona u Federaciji
i Distrikta Brčko. Bosne i Hercegovine?
Federacija Bosne i Hercegovine Kako se zove naš Kanton?
podijeljena je na deset kantona. Koje je glavno središte kantona?
Središte Hercegovačko- Nabroj šta se sve nalazi u Mostaru.
neretvanskog kantona je Mostar.
Mostar je privredno, upravno,
kulturno, univerzitetsko i vjersko
42
središte Kantona.
Naselja i veća mjesta u širem zavičaju
Gdje žive ljudi?

Na geografskoj karti tvog zavičaja pronađi naselja.
NASELJA su mjesta u kojima žive ljudi. Naselja se nalaze na obalama rijeka, u podnožjima
brda i planina i uz plodna polja i ravnice. Manja naselja su SELA a veća naselja su
GRADOVI. Naselja se razlikuju po veličini, izgledu, broju stanovnika, zanimanjima ljudi itd.
43
Selo
Sela mogu biti planinska i ravničarska.
Planinsko selo Ravničarsko selo
U planinskim selima kuće su raštrkane U nizinskim (ravničarskim) selima kuće se

pa su to sela razbijenog tipa što znači da su grade jedna pored druge. To su sela zbijenog
kuće udaljene jedna od druge. tipa.
Ulice su široke i ljudi iz tih sela lako putuju.
Razgovarajte zašto je tako.

Sela u brdsko-planinskim krajevima okružena su šumama i pašnjacima, pa se ljudi u tim
selima pretežno bave stočarstvom, šumarstvom, a ponegdje i voćarstvom i pčelarstvom.
Sela u ravničarskim krajevima su bogata obradivim zemljištem pa se ljudi bave ratarstvom,
povrtlarstvom, voćarstvom, vinogradarstvom, pčelarstvom, ribolovom...
Sada se u selima grade moderne kuće koje ljudima pružaju udobnost. Sela imaju vodovod,
kanalizaciju i elektrifikaciju. Ljudi sa sela se zapošljavaju u gradovima i svakodnevno putuju
na posao. Selo se sve manje razlikuje od grada.
Grad
Grad je veće naselje u kome su smješteni privredni, kulturni, zdravstveni, prosvjetni i vjerski
objekti šire okoline.
U gradovima živi mnogo ljudi. U gradovima se nalaze stare i nove građevine, široke i
asfaltirane ulice, velike škole, tvornice, preduzeća, bolnice, kulturne ustanove, trgovine i
slično. Ljudi u gradovima koriste gradski prevoz: autobuse, trolejbuse i tramvaje. U
gradovima se nalaze parkovi, sportski tereni, muzeji, kina, pozorišta i drugo.
Ljudi u gradovima rade u: industrijama, uslužnim djelatnostima, kulturno-prosvjetnim
ustanovama, zdravstvenim i sportskim službama, saobraćaju i slično. U gradovima imaju
pijace i druge prodavnice gdje se prodaje roba koju proizvode ljudi na selu. Ljudi sa sela u
gradovima kupuju sve što im treba za život.
44
Stara kuća od drveta Stara kuća od kamena
U dalekoj prošlosti kuće su pravljene od drveta ili kamena.
Sada su u gradu zgrade sa

više spratova.

URADI...
Prva ljudska skloništa, prije Ljudi žive u naseljima. Naselja se Kako dijelimo naselja?
hiljade i hiljade godina, bila dijele na sela i gradove. Sela su Šta je selo, a šta grad?
su visoka stabla. Kasnije su mala naselja. Sela mogu biti Čime se ljudi bave na selu?
živjeli u špiljama. planinsak i ravničarska. Gdje rade ljudi koji žive u
Pronalaskom alata od Stanovnici sela uglavnom se bave gradu?
kamena, a kasnije i od poljoprivredom i stočarstvom. Po čemu su slični,a po čemu
metala, ljudi prave skloništa Gradovi su veća naselja sa mnogo različiti grad i selo?
od kamena i gline. Nešto stanovnika. Oni rade u fabrikama, Saznajte koja su naselja nastala
kasnije prave nastambe preduzećima, kulturnim i prije grad ili selo.
iznad rijeka. Cilj svih ovih prosvjetnim ustanovama, Prikupi fotografije i tekstove o
nastambi je bio da se sklone trgovinama, zdravstvenim Hercegovačko - neretvanskom
od nevremena i životinja. ustanovama itd. kantonu i napravi pano.
Najveće naselje u našem zavičaju je MOSTAR.
Veća naselja još su: KONJIC, JABLANICA, PROZOR, ČAPLJINA, ČITLUK, STOLAC I
NEUM.
Tekstove o naseljima pročitajte, a o svom mjestu naučite više.
MOSTAR
U središnjem dijelu Kantona, u dolini rijeke Neretve nalazi se najveći grad Mostar. On je
glavni kulturni, društveni, privredni, univerzitetski i vjerski centar Kantona.
Ime je dobio po čuvaru mosta (mostari) koji se nalazio u blizini sadašnjeg Starog mosta.
Grad je čuven po Starom mostu izgrađenim 1556. godine, koji je srušen 9.novembra 1993.
godine. Na njegovom mjestu je napravljen novi 2004. godine. Nalazi se na UNESCO-voj listi
zaštićenih spomenika kulture svijeta.
On je najrazvijeniji industrijski centar u Hercegovini. Njegova industruja je uglavnom
uništena u toku rata.
Prišlo se obnovi i izgradnji kako cjelokupnog grada, tako i njegove industrije. U Mostaru se
nalazi Vlada HNK-a, Muzej, Narodno pozorište, Pozorište lutaka, Univerzitet, mnogo
osnovnih i srednjih škola, Muzički centar ''Pavarotti'' i mnoge druge ustanove.
Mostar je grad slavne prošlosti, grad pjesnika, sunca i života. Ima bogato kulturno-historijsko
nasljeđe. U blizini grada su lijepa izletišta Blagaj, Buna, Ruište, vještačka jezera na Neretvi i
drugo.
NEUM
Neum je jedini izlaz naše zemlje na Jadransko more. Zahvaljujući moru i razuđenoj obali
(duga 22 km) i toploj klimi, grad se razvio u najveće turističko mjesto zavičaja. Saobraćajno
je povezan sa Jadranskom magistralom. Neum ima nekoliko hotela visoke kategorije, te
odmarališta gdje su osigurani uslovi za ugodan boravak turista tokom cijele godine.
ČAPLJINA
45
Grad Čapljina je smješten na desnoj obali rijeke Neretve, blizu ušća njene pritoke Trebižata.
U okolini Čapljine razvijena je poljoprivreda (vinova loza, rano voće i povrće).
Saobraćajno je dobro povezana magaistralnim putem i željezničkom prugom. U blizini
Čapljine su Mogorjelo i Počitelj, kulturno-historijsko nasljeđe i čuvena izletišta Hutovo blato,
Struge i Trebižat.
PROZOR
Prozor je smješten ispod prevoja Makljen. Planinski pejzaži sa dosta šume, pašnjaka, bistrih
rječica i potoka okolini Prozora daje lijep izgled. Okružen je visokim planinama (Makljen,
Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). U blizini je napravljena prva hidrocentrala na rijeci Rami i
na taj način i vještačko Ramsko jezero. Klimatski uslovi nisu mnogo surovi zahvaljujući
prodoru mediteranske klime dolinama rijeka Neretve i Rame. Ramsko jezero, Makljen i
slapovi rječice Rika su glavna izletišta stanovnika Prozora. Povezan je asfaltnim cestama sa
Jablanicom i ostalim krajevima.
JABLANICA
Jablanica je smještena u srednjem toku rijeke Neretve, ispod planina Prenja i Čvrsnice.
Izgradnjom hidrocentrale, zalihama kvalitetnog kamena granita i bogatstvom šuma ova općina
je doživjela preporod u razvoju privrede.
Jablanica je vazdušna banja, zahvaljujući visokim šumovitim planinama oko nje. Turiste
privlaći Jablaničko jezero, čist vazduh i naravno kulturno-historijski spomen muzej iz NOB-e.
STOLAC
Stolac je grad smješten na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona. Grad nastao
na obalama rijeke Bregave lijeve pritoke Neretve, okružuju planina Hrgud i Vidovo polje.
Plodno zemljiše riječne doline, ugodna klima uvjetovali su da je ovaj grad nastao veoma
davno. U Stocu su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim načinima života kroz
razdoblje dugo oko 3 500 godina, koliko su stara posljednja poznata nalazišta ilirskog grada
Daorsona. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i
poznata po povrću, voću, a posebno vinovoj lozi od koje se proizvode kvalitetna vina. Stolac
je grad sa najviše kulturno-historijskih spomenika i drugih ostataka daleke prošlosti. Stari
grad, mostovi, slapovi i mlinice na Bregavi daju Stocu veoma atraktivan izgled.
KONJIC
Nešto sjevernije od Jablanice nalazi se Konjic, okružen planinama Prenj, Čvrsnica, Bitovnja i
Bjelašnica. Visoki planinski vrhovi, duboke riječne doline, šumska bogatstva, planinske
rječice i izvori daju ovom području izvanredna prirodna bogatstva. Ovo područje je poznato
po nalazištima željeza. U okolini se uzgaja voće (jabuke, kruške, šljive). U Konjicu je
razvijena metalna i drvna industrija.
Stanovnici grada imaju svoja omiljena izletišta Boračko jezero, Jablaničko jezero, dolina
Neretvice. Kroz grada prolaze magistralni put i željezničke pruga.
ČITLUK
Čitluk ja mala općina koja se pruža uz granicu Mostara na sjeveroistoku. Vinova loza i duhan
su poljoprivredne kulture od kojih su živjele generacije u tom kraju. Poznat je po proizvodnji
kvalitetnih vina. Pored vinove loze veoma uspješno se uzgajaju mediteranske biljke badem,
šipak, maslina i naranča.
RAVNO
Ravno je gradić i sjedište općine na krajnjem jugu Hercegovine. Pripada Hercegovačko-
neretvanskom kantonu. Prije posljednjeg rata čitav kraj pripadao je općini Trebinje.
46
Većim dijelom izlazi do same obale Jadrana, sa naseljenim mjestom Ivanicom.
Sredozemna klima sa blagim zimama, toplim ljetima i velikim brojem sunčanih dana
omogućava ovom području uzgoj vinove loze, ranih povrtlarskih kultura i duhana, što
simbolizuje kompletnu Hercegovinu.
Kulturno – historijski spomenici
Ima li u tvom naselju ili bližem zavičaju starih zgrada, mostova, kula i slično?
Posjeti neku od tih zgrada i saznaj šta se u njoj nalazi, koliko je stara.
Imaš li u kući nekih dragih starih predmeta? Ako imaš opiši ih.
Znamo da postoje mnoge stare građevine na prostoru našeg zavičaja. Njima se često
ponosimo i pokazujemo ih turistima. Neki od vas imaju u svojoj kući stare predmete koje vaši
roditelji čuvaju. Sjetimo se starih knjiga, dijelova namještaja, posuđa, nakita, fotografija,
ručnih radova itd.
Vrijedni predmeti čuvaju se u posebnim zgradama koje se zovu muzeji.
Stari dokumeti čuvaju se u arhivima. Arhiv Hercegovina nalazi se u Mostaru
Vrijedne stare knjige se čuvaju u bibliotekama.
Posebno vrijedni predmeti i objekti iz prošlosti nazivaju se kulturno-historijskim
spomenicima. Mnogi su takvi predmeti i objekti svjedoci kulture, tradicije i postojanja
određenog naroda. Spomenici i spomen-obilježja nam opisuju način življenja i rada ljudi iz
bliže i dalje prošlosti. Govore nam o privredi, kulturi, društvenim obilježjima određene
sredine.
Hercegovačko-neretavnski kanton je bogat kulturno-historijskim spomenicama.
Stari most je simbol grada Stjepan grad je

Mostara. Poznat je po Stari grad Mostar poznat srednjovjekovni grad
takmičenju u skokovima u je po mnoštvu kulturno- Crkva i farnjevački
47
vodu. Nalazi se na popisu historijskih i vjerskih samostan u iznad Blagaja. U
spomenika svjetske baštine objekata. Mostaru. njemu je živio Stjepan
UNESCO-a. Kosaća.
Na Šćitu poluotoku
Mogorjelo je ostatak Pećina Badanj kod
na Ramskom jezeru
rimske građevine kod Stoca je poznato
nalazi se poznati
Počitelj srednjovjekovni Čapljine. arheološko nalazište.
franjevački
grad. U njemu se održava To su najstariji
samostan.
likovna kolonija. tragovi ljudskog
boravka u našem
Kantonu.
Radimlja najpoznatiji Stara tvrđava u

Ilirski grad Daorson nalazi lokalitet stećaka. Stećci Prozoru je arheološko
se u blizini Stoca. su srednjovjekovni Veliki broj stećaka nalazište.
nadgrobni spomenici u Jablanici govori o
životu ljudi u
srednjem vijeku.
Srušeni most na
Srednjovjekovna rijeci Neretvi u Ostaci spomenika iz II
starokršćanska bazilika u Jablanici je svjetskog rata na
Cimu kod Mostar. spomenik iz II Makljenu kod
Stari most u Konjicu Prozora.
svjetskog rata.
sagrađen u turskom dobu.

URADI...
Da biste znali od kada su Posebno vrijedni predmeti i Šta su kulturno-histroijski

koji spomenici pročitaj objekti iz prošlosti nazivaju se spomenici?
ukratko ove periode. kulturno-historijskim O čemu nam oni govore?
Iliri su bili jedan od spomenicima. Nabroj neke kulturno-
najstarijih naroda u našoj Mnogi su takvi predmeti i historijske spomenike iz šireg
zemlji. objekti svjedoci kulture, zavičaja.
U 1. vijeku vladaju tradicije i postojanja određenog Saznaj koji se još spoemnici
Rimljani. naroda. iz prošlosti nalaze u vašem
Srednji vijek neki Hercegovačko-neretavnski zavičaju.
historičari smatraju kanton je bogat kulturno-
48
razdoblje od 3. do 15. historijskim spomenicama.
vijeka.
Od 16. do 19. vijeka vladaju
Turci.
Saobraćaj u širem zavičaju
Kojim prevoznim sredstvima si se vozio/vozila?

U čemu bi se želio/željela voziti? Zašto?
Saobraćaj je prijenos robe, ljudi i vijesti s jednog mjesta na drugo.

Razlikujemo kopneni, vodeni, vazdušni i PTT saobraćaj. Kopneni saobraćaj se dijeli na
cestovni i željeznički.
Cestovni (drumski) saobraćaj

Cestovni saobraćaj je najzastupljeniji. Odvija se cestama (drumovima, putevima).
Saobraćajna sredstva koja se kreću putevima su: automobili, autobusi, kamioni, traktori,
motori, bicikli i zaprežna kola.
Željeznički saobraćaj
Željeznički saobraćaj se odvija po tračnicama (prugama). Saobraćajna sredstva po prugama su
voz (vlak) i tramvaj. Vozivi mogu biti tretni za prevoz robe i putnički za prevoz ljudi. Vozovi
imaju lokomotivu koji vuku vagone.
49
Vodeni saobraćaj
Saobraćaj na vodi je vodeni saobraćaj. Saobraćajnice za vodeni saobraćaj su rijeke, jezera i
mora. Saobraćaj se odvija čamcima, jedrilicama, brodovima, trajektima i drugo. Brodovi i
trajekti prevoze putnike i robu. Za promet na vodi izgrađene su luke koje služe za polazište i
odredište.
Vazdušni (zračni) saobraćaj

Vazdušni saobraćaj se odvija vazduhom. Saobraćajna sredstav u vazduhu su avioni i
helikopteri. Avioni i helikopteri slijeću i polijeću sa aerodromske luke. Avioni su najbrža
prevozna sredstva. Služe za prevoz putnika i robe. Helikopteri su mnogo manji od aviona.
Najčešće se koriste za brza reagovanja, pa ih koristi policija, zdravstvo, vojska i drugi.
Poštansko-telegrafski-telefonski saobraćaj (PTT)
PTT saobraćaj odvija se uz pomoć svih vrsta saobraćaja. PTT saobraćaj prenosi vijesti. Ovaj
saobraćaj je razvijen na velike udaljenosti. PTT saobraćaj prenosi pisma, pakete, telegrame,
prenosi poruke putem radija, telefona, a najbrže je putem računara preko interneta.
U našem Kantonu najrazvijeniji je drumski (cestovni) saobraćaj.

Dolinom rijeke Neretve magistralni put M17 povezuje naš zavičaj sa Jadranskim morem. Put
M17 ide pravcem KONJIC – JABLANICA – MOSTAR – ČAPLJINA i dalje prema moru.
Od Konjica put se nastavlja prema Sarajevu.
Od puta M17 odvaja se čitava mreža asfaltnih puteva u raznim pravcima, a to su:
JABLANICA – PROZOR
MOSTAR – STOLAC
MOSTAR – ČITLUK
50
STOLAC – NEUM
Željeznički saobraćaj je razvijen dijelom našeg Kantona. Glavna željeznička pruga dolinom
rijeke Neretve u sljedeć pravcu:
ČAPLJINA – MOSTAR – JABLANICA – KONJIC i dalje prema SARAJEVU.
Saobraćaj na vodi je razvijen u donjem toku rijeke Neretve, na jezerima i na moru kod
Neuma, ali za manje brodove i čamce.
U našem Kantonu je razvijen i vazdušni saobraćaj (aerodrom u Ortiješu kod Mostara)

URADI...
Ljudi su prvi put poletjeli u Saobraćaj je putovanje ljudi, Šta je saobraćaj?

vazduh uz pomoć balona koji prevoz robe i prijenos vijesti. Kako se dijeli?
su bili punjeni toplim Saobraćaj se dijeli na kopneni Nabroj saobraćajna
zrakom. (drumski i željeznički), vodeni, sredstva.
Prvi predstavnik današnjih vazdušni i PTT saobraćaj. U Koji je soabraćaj
aviona poletio je početkom našem Kantonu je najrazvijeniji u Kantonu?
20. vijeka što govori da je to najrazvijeniji drumski Nabroj neke saobraćajnice u
mlad saobraćaj. saobraćaj. našem Kantonu.
Prvi brodovi su bili parobrodi Glavna saobraćajnica je Gdje se nalazi aerodrom?
koji su plovili uz pomoć Magistaralni put M17 i U tematsku kartu unesi
vodene pare. Napravljen je željeznička pruga koji idu saobraćajnice.
početkom 19. vijeka. dolinom rijeke Neretve.
Titanic je najpozanatiji i u to U Ortiješu kod Mostara je
vrijeme bio njaveći parobrod. aerodrom.
51
Prošlost, sadašnjost i budućnost šireg zaviĉaja
Šta je sadašnjost? Šta je prošlost? Kako se zove vrijeme koje će tek doći?
Ponovi šta je prošlost, sadašnjost i budućnost.
Ono što ćeš raditi sutra, za nekoliko dana, mjeseci ili za nekoliko godina naziva se
budućnost.
Događaje u budućnosti možemo samo predvidjeti, jer oni tek dolaze.
Događaji koji će se desiti za samo nekoliko sati ili dana jesu bliža budućnost. Događaji koji
će se desiti za nekoliko godina jesu dalja budućnost.
Sada si na času Prirode i društva. Događaji koji se sada zbivaju jesu sadašnjost.
Ono što se dogodilo jučer, prije nekoliko dana, sedmica, mjeseci i godina naziva se prošlost.
Događaji koji su se dogodili prije nekoliko sati, dana su iz bliže prošlosti. Ono što se
dogodilo prije nekoliko godina i još ranije je dalja prošlost.
52
Na prevoznim sredstvima vodenog saobraćaja možemo vidjeti koji je iz prošlosti, koji iz
sadašnjosti, a koji bi mogao biti u daljoj budućnosti.
Spomenici iz daleke prošlosti od prije nekoli vijekova ili nekoliko stotina i hiljada vijekova.
DALEKA PROŠLOST ŠIREG ZAVIČAJA
Nalazišta u pećini Badanj su iz Mogorjelo stari rimski grad

veoma daleke prošlosti Ilirski grad Daorson
I OVO JE DALEKA PROŠLOST
Stećci iz su srednjovjekovni Zgrada gimnazije u Mostaru iz

spomenici Most iz turskog doba doba Austro-ugraske
Daleke prošlosti mi se ne sjećamo, već znamo po pričanju starijih, pročitamo iz raznih knjiga,
enciklopedija, na internetu i slično.
Mlinovi za kafu nekada i danas.
53
stara posuda od gline posuda od drveta bakrena posuda posuda danas
LENTA VREMENA SADAŠNJOSTI, PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI
16.vijek 17.vijek 18.vijek 19.vijek 20.vijek 21.vijek 22.vijek 23.vijek 24.vijek

Daleka i bliža prošlost. Sadašnjost Daleka i bliža budućnost.

URADI...
Prvi fotoaparat je izumljen u Događaji koji se sada zbivaju Šta je prošlost, sadašnjost i
19. vijeku i tek od tada jesu sadašnjost. budućnost?
postoje fotografije. Događaji koji će se tek zbiti Kakva može biti prošlost?
Prvi televizor je napravljen jesu budućnost. Prikupi fotografije nekih
1950. godine. Događaji koji su se već desili starih predmeta i napravi
Saznaj i ti kada je izumljen jesu prošlost. pano.
neki predmet npr.usisivač, Prošlost i budućnost mogu biti Pokušaj napraviti lentu
veš mašina, automobil i dr. bliži i dalji. predmeta iz prošlosti i
Na liniji ili lenti vremena sadašnjosti.
prikazano je neko razdoblje.
Tvornice / fabrike/ u širem zavičaju
Organizujte posjetu jednoj fabrici ili većoj radionici.
Razgovarajte poslije posjete.
Tvornice (fabrike) su velike radionice u kojima radnici uz pomoć mašina od sirovina izrađuju
različite proizvode. Od različitih sirovina, koje se u tvornicama prerađuju, dobijaju se gotovi
poizvodi. Taj postupak prerade od sirovine do gotovog proizvoda se naziva industrija. Ti
proizvodi se prodaju širom zemlje. U tvornicama se proizvode: prehrambeni, tekstilni, metalni
i hemijski proizvodi (hljeb, namještaj,odjeća, cigarete, cipele,džem....)
54
Sirovine su: drvo, ruda, voće, povrće, koža, vuna, duhan, žitarice, pamuk...
U fabričkim halama (radionicama) radnici upravljaju mašinama. Na jednoj mašini se
proizvodi jedan dio, na drugoj drugi dio i na kraju se dobije gotov proizvod
Dakle, proizvodnja je lančano povezana.
Fabrike se obično grade u blizini mjesta gdje ima sirovina. U radu treba da bude tačnost i
disciplina. Radnici moraju imati zaštitna ili radna odijela.
U toku rata mnoge fabrike našeg zavičaja su opljačkane i razrušene. Poslije rata prišlo se
obnovi fabrika i oživljavanju proizvodnje.
Najpoznatije fabrike u našem Kantonu su:
U Mostaru fabrika metalne industrije ''SOKO'' – proizvodi rashladne i klima uređaje, police,
montažne objekte, dijelove metalnog namještaja.
Tvornica duhana Mostar proizvodi cigarete.
ALUMINIJSKI KOMBINAT od boksita proizvodi aluminij.
Fabrika za preradu brašna i proizvodnja hljeba, tjestenine i peciva.
Fabrika tekstila ''Zlatka Vuković'' proizvodi odjeću i posteljinu.
LASTA Čapljina tvornica keksa.
IGMAN Konjic tvornica metalnih proizvoda.
Drvorezbarija MULIĆ i NIKŠIĆ Konjic.
DEKORATIVA u Prozoru proizvodi štofove i zavjese.
U novije vrijeme napravljeno je mnogo manjih fabrika i radionica za proizvodnju
prehrambenih proizvoda i građevinskog materijala.

Industrija je prerada sirovina do gotovog
Tvornice se najčešće proizvoda. Sirovine se pomoću mašina Šta je industrija?
grade tamo gdje ima prerađuju u tvornicama (fabrikama). Šta je tvornica?
sirovina, ali i dalje Fabrike u Mostaru: Soko, Aluminijski Nabroj sirovine.
od naselja. Šta kombinat, Fabrika duhana, Fabrika tekstila, Nabroj neke fabrioke u zavičaju.
mislite zašto? Fabrika za preradu brašna.
U Konjicu Metalna tvornica, Drvorezbarija.
U Čapljini Fabrika keksa.
U Prozoru Fabrika tekstila.
Rudnici u širem zavičaju
Znaš li neka prirodna bogastva?

Znaš li šta je rudnik?
Šta se iz njega vadi?
Prirodna bogatstva koja se nalaze na površini zemlje su: šume, pašnjaci, livade, voćnjaci,
njive.
55
U unutrašnjosti zemlje, kao i na njenoj površini nalaze se također prirodna bogatstva. To su:
rude, nafta, tople i kisele vode i zemni gas. Mjesta gdje se vadi ili kopa ruda je MAJDAN ili
RUDNIK. Rudari su ljudi koji rade u rudnicima. RUDARSTVO je privredna djelatnost
vađenja i prečišćavanja rude. Za vađenje rude iz dubine zemlje kopaju se podzemna okna. To
su JAME ili KOPOVI. Nazivamo ih jamskim kopovi. Negdje se ruda kopa na površini zemlje.
To je POVRŠINSKI KOP. Pored uglja rudari kopaju i druge rude. To su razni metali i
minerali (kamen,so, boksit, gvožđe, olovo...)
Rude se prerađuju u tvornicama.
Posao rudara je težak i opasan.U jamskim kopovima dolazi često do nesreća i obrušavanja,
prodiranja podzemnih voda i otvrovnih gasova. Da bi se rudari zaštitili od opasnosti u
rudnicima postavljaju se savremene mašine, pumpe za izbacivanje vode i ventilatori za
pročišćavanje zraka. Rudari u jamu nose radna odijela, gas-masku, šljem s lampom i gumene
čizme.
Najozanatiji rudnici u našem zavičaju su:

-rudnici UGLJA u MOSTARU i ČITLUKU;
-rudnici BOKSITA u HODOVU kod STOCA, u okolini ČITLUKA i oko JABLANICE;
-rudnik GRANITA u JABLANICI
-nalazišta kamena KREČNJAKA u ORTIJEŠU kod MOSTAR;
-nalazište GLINE u ČAPLJINI.
U novije vrijeme Mjesta gdje se vadi ili kopa Šta je rudarstvo?

proizvedene su svjetiljke ruda je majdan ili rudnik. Nabroj rude.
za rudare koje otkrivaju Rudarstvo je privredna Saznaj kakvi su uslovi rada u
eksplozivne gasove. djelatnost vađenja i rudnicima?
prečišćavanja rude. Rude su Šta je metan i drugi eksplozivni
ugalj, nafta, razni metali, plinovi u rudniku?
minerali, tople i kisele vode U tematsku kartu pomoću
i zemni gas. simbola unesi fabrike i rudnike u
U našem zavičaju ima uglja, zavičaju.
56
krečnjaka, granita, boksita,
gline.
Zinaida Livnjak
57
PRIRODA I DRUŠTVO
5. razred
/dodatak udžbeniku/
-radni materijal-
Živa i neživa priroda, odnos žive i nežive prirode
Posmatraj prirodu. Šta vidiš oko sebe?
Priroda je sve što nas okružuje, a nastalo je prirodnim procesima. Gdje god pogledamo
vidimo prirodu. Dva su osnovna oblika prirode: živa i neživa priroda. Živu prirodu čine živa
bića: ljudi, životinje i biljke. Zajednička osobina živih bića su da se rađaju, hrane, rastu,
kreću, razmnožavaju, stare i umiru.
58
Priroda Biljke, životinje i ljudi su dio prirode.
Voda, zrak, tlo, Sunce, Mjesec, zvijezde pripadaju neživoj prirodi. Neživa priroda nema
osobine koje imaju živa bića.
Živa i neživa priroda čvrsto su povezane i međusobno zavisne. Živim su bićima za život
neophodni zrak, voda i hrana koje pronalaze u neživoj prirodi. Živa bića ne mogu opstati bez
energije Sunca.
Mjesec Voda Sunce Tlo
Bez nežive prirode ne bi bio moguć opstanak živih bića.

Živa bića, da bi opstala, prilagođavaju svoj rast i razvoj uvjetima u kojima žive. Naprimjer,
kaktusi žive u suhim toplim krajevima. Zaključimo, prirodu čini jedinstvo žive i nežive
prirode.
Sve što nas okružuje nije nastalo samo prirodnim procesima. Čovjek je, kao misaono biće,
promijenio svoje prirodno okruženje i prilagodio ga svojim potrebama. Izgradio je kuće,
saobraćajnice, mostove, parkove.
Dio prirode koji nas okružuje, a uključuje i djelo ruku čovjeka, nazivamo okoliš ili okolina

URADI...
Okoliš ili okolina su živa, Priroda je sve što nas okružuje, a Šta je priroda?
neživa priroda, ali i nastalo je prirodnim procesom. Šta spada u živu prirodu?
vještačka tijela. Živa priroda su ljudi, životinje i Nabroj neživu prirodu.
Vještačka tijela je napravio biljke. U kakvoj su vezi živa i
čovjek. Neživa priroda su voda, vazduh, neživa priroda?
Prirodna tijela su anstala tlo, Mjesec, Sunce, zvijezde...
kao proizvod prirode i Živa i neživa priroda čvrsto su
promjena u njoj. povezane i međusobno zavisne.
Prirodne pojave i procesi

(klijanje, rastenje, opadanje lišća, disanje, gorenje, truhljenje, kretanje/gibanje)
Koje promjene primjećuješ na biljkama u različitim godišnjim dobima?
Priroda je promjenjiva. Zbog tih promjena se dešavaju procesi. Iz procesa nastaju pojave.
Živa bića se stalno mijenjaju, jer se njima odvijaju životni procesi. Priroda se neprestano
mijenja. Prirodne pojave su promjene stanja u prirodi.
59
Sjemenka u zemlji klija, ratse, cvjeta, razmnožava se i vehne. Uvenula biljka truhne i stavra
plodno tlo u kojem počinje da klija sjemenka stare biljke. Tako nastaje nova biljka. Ovaj
proces nazivamo proces razvoja biljke.
Životinje se rađaju ili legu iz jaja. One se hrane, rastu, razmnožavaju i umiru. To je proces
razvoja životinje.
Ljudi se rađaju, hrane, rastu, razmnožavaju, stare i uto je proces razvoja čovjeka.
Važni procesi i pojave na Zemlji su: klijanje, rastenje, opadanje lišća, disanje, gorenje,
truhljenje, kretanje/gibanje, vrenje....
Klijanje i rastenje
Živa bića imaju svoj životni put. Ako sjemenke graha ostavimo na vlažnoj vati i toploj
prostoriji, vrlo brzo ćemo na njima primjetiti promjene. Sjemenke će nabubriti i proklijati. To
je pojava. Stavimo proklijale sjemenke u zemlju i nakon nekog vremena razviće se nove
mlade biljke. One će rasti i razvijati se, uskoro će dobiti i listove i na kraju cvjetove i plodove.
Biljke rastu s korijenom prema dole (u zemlji), a stablo u vazduh. To je proces. Za njen razvoj
su potrebni tlo, voda, sunčeva svjetlost i toplota.
Klijanje i rastenje biljke je životni proces Opadanje lišća je pojava promjene prirode.
Disanje
Sva živa bića udišu kisik iz vazduha, a izbacuju ugljendioksid. Vazduh u sebi ima mnogo
različitih gasova, ali kisik je neophodan za disanje svih živih bića. U procesu disanja troši se
kiseonik, tako da vazduh postaje sve nepogodniji za disanje. Prestankom disanja prestaje i
život. Ribe i druge životinje koje žive u vodi dišu uzimajući kisik iz vode. Ovaj proces naziva
se proces disanja.
Kretanje – gibanje je pojava mijenjanja mjesta. Lišće, dim, ptice, oblaci, čovjek ne miruju.
U prirodi se sve kreće ili giba. Najobičniji vid kretanja je kada tijela mijenjaju svoj položaj u
prostoru. Voda se kreće u kiši, rijeci, potoku i u moru u vidu valova. Kretanje je i hodanje
ljudi i životinja, plivanje riba, rastenje biljaka. Kretanje je svugdje prisutno, jer bez kretanja
nema života. U prirodi se sve kreće, mijenja, nastaje i nestaje. Na neka kretanja utiče čovjek
(kretanje bicikla, automobila...) i za takvo kretanje kažemo da je vještačko. Kretanje na koje
čovjek ne može uticati je prirodno kretanje.
Kretanje i gibanje živih bića

60
Gorenje
I u neživoj prirodi se zbivaju različite pojave i procesi. Ako zapalimo svijeću, ona će gorjeti i
svijetliti, a ako je stavimo pod teglu, ona će se ugasiti.
Gorenje je proces kojim se stvara toplota i svjetlost. Zimi se grijemo uz vatru, a u prostoriji
navečer palimo svijeću ako nema struje. Ako vatra neće da gori mi je mahanjem ili puhanjem
rasplamsavamo. Tvar koja gori mijenja svoj oblik i sastav. Od zapaljenog drveta ili papira
ostat će pepeo. U procesu gorenja nastaje i dim. Gorenje potpomaže kisik koji se nalazi u
vazduhu. Znači bez kisika nema disanja, ali i vatre. Ako zapaljenu svijeću poklopimo, ona će
se ugasiti. Vatrogasci gase požar posipajući vatru vodom, zemljom ili pijeskom i pjenom jer
oni sprečavaju dolazak vazduha do vatre.
Gorenje Truhljenje Hrđanje Gljivice uzrokuju proces vrenja
Ogled: jabuka, suho lišće, tegla

Jabuku nagnječiti i staviti na svijetlo mjesto. Suho lišće navlažiti i natrpati u staklenku i
otvorenu ostaviti na prozračno mjesto. Lišće stalno pomalo kvasiti. Posmatrajte promjere,
mirišite i bilježite
Truhljenje je proces koji se odvija uz djelovanje kisika iz vazduhu i uz prisutnost sitnih živih
bića. Ta sitna živa bića se zovu mikroorganizmi (bakterije) i ne možemo ih vidjeti okom, već
pod spravom koja povećava – mikroskopom. Bakterija ima svugdje oko nas. Truhljenje se
dešava na uginulim biljkama i životinjima ili njihovim dijelovima.
Ogled: dva komada željeza, voda

Jedan komad željeza navlažiti i držati na otvorenom mjestu, a drugi komad nećemo vlažiti i
držat ćemo ga na suhom mjestu. Šta ste zapazili nakon nekoliko dana?
Hrđanje
Ako na vazduhu, na vlažnom mjestu stoji željezni predmet. Pojavit će se fleke crvene boje. Te
fleke su hrđa. Pređemo li čistom bijelom krpom ili papirnom maramicom preko zahrđalog
predmeta hrđa će ostati na platnu ili papiru. Drugi predmet koji je stajao na suhom mjestu nije
zahrđao. Uslov za hrđanje je prisustvo vlage i vazduha, odnosno kisika.
U dvije posude staviti mlijkeo, a u drugu sok od iscjeđene jabuke. Ostaviti na toplo mjesto.
Posmatrajte promjere, mirišite i bilježite.
Vrenje
Ako slatko mlijeko stoji na toplome, ono će se ukiseliti. Ako sok u otvorenoj boci stoji na
toplom mjestu ili otvorena tegla džema, oni će nakon nekog vremena dobiti ukus i miris
sirćeta. Na površini se pojavi skrama. To su gljivice koje pomažu vrenje. Uslov i za ovaj
proces su kisik iz vazduha i toplota.
61
Opadanje lišća je pojava koja nam ukazuje na promjenjivost prirode. U jesen je sve ovijeno
raznovrsnim bojama. Biljke su šarolike. Kako nemaju dovoljno svjetlosti i toplote biljke
smanjuju svoje aktivnosti i lišće mijenja boju. Vjetar otrga mrtvo lišće ili cijele biljke i oni
prekriju zemlju. Voda i mikroorganizmi izazivaju truhljenje. Tako ono postaje dio zemljišta
koji se zove humus u kojem se nalaze materije potrebne za život biljaka. Tako uvelo lišće i
drugi organizmi (insekti, gliste..) doprinose da zemljište postaje plodnije.
JESTE LI UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

ZNALI.... URADI...
Munja i grmljavina Priroda se stalno mijenja. Prirodne Šta je potrebno za klijanje?

su također prirodne pojave su promjene stanja u prirodi. Kako dišeš dok roniš u vodi?
pojave. Živa bića se stalno mijenjaju, jer se u Šta je kretanje?
njima odvijaju životni procesi. Iz Kako ćeš ugasiti vatru?
procesa nastaju promjene. Prirodne Zašto lišće opada?
pojave i procesi se odvijaju i u živoj i
neživoj prirodi. Važni procesi na
Zemlji su: klijanje, rastenje, disanje,
kretanje i gibanje, gorenje, truhljenje,
vrenje, hrđanje, opadanje lišća...
Životna sredina
Od čega zavisi život živih bića? Pričaj.
Živa priroda zavisi od nežive. Živa bića naseljavaju samo ona mjesta gdje imaju uslove za
njihov život. Dio nežive prirode gdje raste neka biljka ili živi neka životinja je njeno stanište.
Neka živa bića žive na kopnu pa su to kopneni organizmi. Kopneni organizmi udišu kisik iz
vazduha.Vodeni organizmi su oni koji žive u vodi, čije je stanište voda. Vodeni organizmi
uzimaju kisik iz zraka u vodi.
62
Voda i kopno su različite životne sredine.
Prema tome sredina može biti vazdušna i vodena, a stanište na kopnu za kopnene organizme,
u vodi za vodene organizme.
Primjeri:
ŽIVO BIĆE SREDINA STANIŠTE ORGANIZMI
vrabac vazdušna na kopnu kopneni
hrast vazdušna na kopnu kopneni
pastrmak vodena u vodi vodeni
Kopneni organizmi zavise od uvjeta na kopnu. Životni uvjeti su u raznim predjelima različiti.
Za normalan rast i razvoj živih organizama na kopnu potrebi su toplota, voda i vlaga, zrak,
svjetlost i tlo. Temperatura utiče na rast, razvoj i promjene kod živih bića. Biljke i životinje se
prilagođavaju na sušna staništa. Zrak utiče na žive organizme, a posebno neke vrste biljaka
opstaju na snažnim vjetrovima. Od svjetlosti zavisi rast biljaka, a i život životinja. Svjetlost je
važna biljkama za stvaranje hrane i kisika, a životinjama za brzinu kretanja.
Na različitim vrstama tla rastu različite biljke.
Živih bića skoro da i nema u lednim prostranstvima ili u pustinjama, jer neodostaju neki od
povoljnih uslova za život.
Kopneni organizmi žive u vazdušnoj sredini. Vodeni organizmi žive u vodenoj sredini.
Najizraženije su razlike između životnih uvjeta na kopnu i u vodi. U vodi postoje svi uslovi za
život. Biljke i životinje koje žive pod vodom razvile su poseban sistem ishrane i disanja. I
njima je za život potreban kisik iz vode. Živa bića su prilagođena brzini strujanja vode.
Kretanje u vazdušnoj sredini je lakše nego u vodenoj zbog gustine zraka i vode.

URADI...
Pingvini su grupa ptica koje Živa bića naseljavaju vazdušnu Koje životne sredine
ne mogu letjeti i žive u i vodenu životnu sredinu. U nastanjuju živa bića?
polarnim krajevima. vazdušnoj sredini žive kopneni Koja su im staništima?
Izvrsno su se prilagodile organizmi i njihovo stanište je Koji su organizmi kopneni,
životu u moru a djelomično i kopno. U vodenoj sredini žive a koji vodeni?
ekstremno hladnim vodeni organizmi i njihovo Koji su uslovni potrebni
područjima zemlje. stanište je voda. svim živim bićima?
63
Saguaro kaktus je Za normalan rast i razvoj živih Saznaj nazive nekih živih
najpoznatija biljka pustinje. organizama na kopnu potrebi bića koja nastanjuju hladna
su toplota, voda i vlaga, zrak, ili sušna područja.
svjetlost i tlo.
Najizraženije su razlike između
životnih uvjeta na kopnu i u
vodi.
Sunce – uslov života
Kako su povezane živa i neživa priroda?
Sunce je zvijezda najbliža Zemlji. Sunce zagrijava i osvjetljava Zemlju. O njemu ovisi život
na Zemlji. Život na Zemlji bez Sunca, njegove svjetlosti i toplote ne bi bio moguć. Sunčeva
toplota i svjetlost utiču na klimu, na život ljudi, biljaka i životinja.
Izvori svjetlosti mogu biti prirodni i vještački. Sunce je prirodni i najveći izvor svjetlosti.
Sunčeva svjetlost je toliko jaka da obasjava sva nebeska tijela koja se kreću oko Sunca.
Svjetlosni izvor zrači svjetlost, a i svjetlost je energija.
64
Veoma značajna za život živih bića je Sunčeva svjetlost. Posebnu važnost svjetlost ima za
biljke. Zelene biljke u prisustvu svjetlosti stvaraju u svojim listovima hranjive tvari i
oslobađaju kisik neophodan za disanje živih bića.
Također živa bića ne bi mogla živjeti bez toplote. U proljeće se priroda budi jer ima dovoljno
svjetlosti i toplote. Najveću toplotu i svjetlost daje nam Sunce pa prema tome Sunce je izvor
života na Zemlji.
Da bismo saznali neke osobine svjetlosti možemo uraditi oglede.

Sunčeva svjetlost se odbija od ogledala. Znači, ogledalo ne propušta Sunčeve zrake.
Uzmimo ogledalo i okrenimo ga prema Suncu. Šta zaključujete?
Sunčeva svjetlost prolazi kroz staklo. Uzmimo komad stakla i okrenimo ga prema Suncu. Šta
zapažamo?
Spužva upija Sunčevu svjetlost. Uzmimo školsku spužvu i okrenimo je prema Suncu. Izvedite
zaključak.
Sunčeva svjetlost i svjetlost Sunce je zvijezda Šta je Sunce?

sijalice zove se bijela svjetlost. najbliža Zemlji. Šta nam daje Sunce?
Razlaganjem te svjetlosti dobije Život na Zemlji bez Zašto su važni sunčeva svjetlost i
se spektar boja – duga. Sunca, njegove toplota?
Svjetlost od Sunca do Zemlje svjetlosti i toplote ne bi
stigne za 8 minuta i 3 sekunde. bio moguć.
Voda – uslov života
Znamo da bez vode nema života. Objasnite zašto.
Osobine vode
Voda je izvor života. Svaki kraj, zemlja je sretna koja ima dovoljnu količinu vode. Voda nam
pruža radosti i užitak, ali je voda naša svakodnevna potreba.
Obična čista voda je providna tečnost bez boje i mirisa. Ona nema neki poseban ukus. Voda je
dobar rastvarač.
65
Uradite oglede tako što ćete u nekoliko čaša usuti vodu, a potom u njih staviti različite
materije (sastrugane krede, šećera, soli, soka, ulja, sirće, mljevenog bibera i drugo).
Promješajte vodu u čašama i posmatrajte. Napišite šta ste naučili iz ovog ogleda.
Kruženje vode u prirodi

Voda u prirodi nikada potpuno ne miruje. Pod
uticajem sunčeve toplote površinski sloj svih voda se
zagrijava i dolazi do isparavanja. Tako nastaje
vodena para koja ulazi u sastav vazduha. U visokim
slojevima vazduha je hladno i vodena para se
zgušnjava stvarajući oblake. Vjetrovi tjeraju oblake.
Kada oblak naiđe na hladan zrak, zgusnuta vodena
para pređe u tečno stanje i pada na zemlju u vidu
kiše. Ukoliko se oblak nađe u jako hladnom vazduhu,
umjesto kiše padat će snijeg. Ukoliko kapljice kiše
na svom putu ka zemlji naiđi na hladan zrak,
pretvorit će se u ledene kuglice koje padaju u obliku
garda (krupe, tuče). Sićušne kapi vode koje se
isparavaju sa površine zemlje i lebde nisko u zraku
obrazuju maglu. Za vrijeme hladnih ljetnih noći na
biljkama se stvara rosa. Kada vazduh, u kojem uvijek
ima dio vodene pare, dođe u dodir s nekom hladnom
površinom, dio te pare pretvara se u sićušne kapljice,
rosu koja se zadrže na toj površini. Kada su noći i
jutra veoma hladni, rosa ili magla se smrzne i nastane
mraz i inje . Kiša, snijeg, grad, magla, rosa, mraz i
inje su atmosferske padavine. Atmosferske padavine
se slijevaju u rijeke, mora, jezera, potoke, a jednim
dijelom poniru ispoed zemlje formirajući podzemne
vode. Dio padavina se zadržava u zemlji te ona
uvijek sadrži izvjesnu količinu vode.
Tri agregatna stanja vode
Na osnovu nastanka atmosferskih padavina možemo zaključiti da se prilikom zagrijavanja

voda isparava i nastaje vodena para. Voda iz tečnog prelazi u gasovito stanje procesom
isparavanja. Kada vodu jako zagrijemo do temperature od 1000C, dolazi do ključanja i voda se
pretvara u vodenu paru. Na hladnoći se dešava obrnuta pojava. Tada se vodena para pretvara
u vodu. Voda iz gasovitog (plinovitog) stanja prelazi u tečno. Taj prelazak se naziva
kondenzacija (zgušnjavanje). Zimi, kada je veoma hladno po barama, potocima i manjim
rijekama hvata se led. Mržnjenje (smrzavanje) vode se događa na temperaturi nižoj od 0 0 C.
Tada nastaje led. Voda iz tečnog stanja prelazi u čvrsto. Pri temperaturi višoj od od 0 0 C led se
topi i nastaje tekuća voda. Topljenje je prelazak vode iz čvrstog u tečno stanje.
66
Led, tekuća voda i vodena para su tri različita agregatna stanja – čvrsto, tečno i gasovito
(plinovito).
Voda u čvrstom stanju (led), u tekućem stanju i voda u plinovitom stanju (vodena para).
Led pliva jer je lakši od vode.

Zagrijavanjem nastaje voden apara,
a hlađenjem pare nastaje voda.
Čista i zagađena voda, zaštita vode
Voda je izvor života. Najveći dio Zemlje prekriven je vodom. Voda čini najveći dio
organizama pa tako i čovjeka. Bez vode nema života. Živi svijet je veoma ovisan o vodi.
Voda u sastavu živih bića mora se obnavljati. Biljke upijaju vodu iz tla pomoću korijena a
ljudi i životinje dobijaju vodu u hrani i piću. Kao dobar rastvarač voda igra važnu ulogu u
svim živim bićima. Hranljive materije putem krvi, koja u sebi sadrži dosta vode, prenose se
sve dijelove tijela. Pomoću vode se iz organizma izbacuju štetne materije. Voda u prirodi je
manje ili više čista, jer se sama pročišćava. Na žalost nisu sve vode upotrebljive za piće, a i
količina nezagađene vode je sve manja. Problem zdrave vode za piće je jedan od najvećih
svjetskih problema. Vode su sve češće zagađene bilo dešavanjima u prirodi, bilo čovjekovim
aktivnostima. Ljudi troše mnogo čiste vode, koja nakon upotrebe nije više čista. Nakon
umivanja, pranja, čišćenja prljava voda odlazi u potoke, rijeke i mora. Onečišćenja su velika
da bi se voda zaštitila prirodnim samočišćenjem.
Nije rijetko da se otpadne vode iz fabrika, pilana i domaćinstava izlijevaju direktno u rijeke,
potoke, bez pročišćavanja. Nekada te vode nose u sebi mnogo otrovnih materija, koje štetno
djeluju na biljni i životinjski svijet koji te vode koriste. Razna ulja, umjetna đubriva,
deterdženti i razne hemikalije su najveći zagađivači vode. Da bi voda ostala čista moramo je
zaštititi. Ljudi znaju da bez vode nema života. Čistu vodu trebamo čuvati. U vodu i okolinu ne
smijemo bacati otpatke. Nečistoću sa zemlje ispiraju vodene padavine i odnose u potoke,
jezera i rijeke. Prije nego što dođe otpadna voda do potoka i rijeka mora se prečistiti. To se
obavlja u uređajima za prečišćavanje.
67
JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI,
SAZNAJ, URADI...
Ljudski organizam je sastavljen Voda je providna tečnost bez Nabroj osobine vode.
od tri četvrtine vode. Čovjek bez boje, mirisa i ukusa. Voda stalno Kako nastaju
hrane može izdržati dvije isparava i dospijeva u atmosferu. atmosferske padavine?
sedmice, a bez vode samo tri Tamo nastaju atmosferske Objasni kruženje vode
dana. Čovjek mora dnevno padavine koje padaju na zemlju. u prirodi.
popiti najmanje 2 litra vode. Kretanje vode u prirodi je Objasni agregatna
Svaka snježna pahuljica je kruženje. stanja vode.
različita, ali svaka ima šest Voda je dobar rastvarač. Zajedno sa učiteljicom
krakova. Led, tekuća voda i vodena para uradite oglede s
Prirodno samičišćenje vode su tri različita agregatna stanja – pretvaranjem vode u
nastaje tako da se čvrste čestice čvrsto, tečno i gasovito gasovito, tečno i čvrsto
stalože na dno, ploveći predmeti (plinovito). stanje.
se zadrže na obalama, novi Voda je potrebna svim živim Kako možemo zaštiti
rastvoreni sastojci se postepeno bićima. vodu od zagađenja?
odstranjuju. Nakon upotrebe u Saznaj šta su „zelene
Deterdženti sa fosforom jako domaćinstvima, tvornicama i na patrole“ ?
zagađuju vodu. poljoprivrednim dobrima nastaje
otpadna voda. Ta voda dospije u
vodene tokove i jezera i
zagađuje ih. Tako se ugrožava
živi svijet.
Zaštita vode je briga svihnas.
Zrak – uslov života
Stisnite nos rukom i izbrojite koliko možete da ne dišete.
Zrak ili vazduh okružuje Zemlju i čini oko

nje atmosferski omotač debljine oko 800 km.
Atmosfera štiti Zemlju od prevelikog
zagrijavanja kao i od prevelikog hlađenja, te
od zračenja iz vasione.
Sastav vazduha je sljedeći: dušika 78%,
kisika 21% i oko 1% prašine, ugljendioksida,
Atmosferski omotač
68
vodene pare.
Zrak zauzima oblik prostora u kome se nalazi. Nalazi se oko zemlje, u zemlji i u vodi. Zrak je
nevidljiv. Okružuje nas sa svih strana. On ima težinu, bez boje je i mirisa. Zagrijavanjem se
širi, a hlađenjem sabija. Zagrijani je lakši i podiže se gore, a hladni pada dole. Zrak vrši
pritisak. Pritisak je niži na visini i smanjuje se zagrijavanjem. Znači hlađenjem se povećava
vazdušni pritisak.
Pritisak se mjeri spravom koja se zove
barometar. Zrak uvijek sadrži neku količinu
vodene pare. Ukoliko u zraku ima više vodene
pare kažemo da je zrak vlažan.
Do kretanja zraka dolazi uslijed zagrijanosti zraka i različitog atmosferskog pritiska. Zrak se
različito zagrijava iznad zemlje i iznad vode i zbog težnje da se lakši (topli) zrak penje gore, a
hladni (teži) pada dolje dolazi do kretanja i strujanja zraka. Tako nastaje vjetar. On može biti
različite jačine. Jači pokreti zraka su vjetrovi. Vjetrovi uvijek pušu od hladnijeg ka toplijem
mjestu. Brzina vjetra mjeri se aparatom, zvanim anemometrom.
Vjetrovi se mogu dijeliti prema pravcu odakle pušu i brzini (jačini).
Prema pravcu mogu biti: jugo, sjeverac, jugozapadni,...
Prema jačini mogu biti: lahor, povjetraca, umjereni vjetar, jak vjetar, olujni vjetar i orkanski
vjetar.
Jačina vjetra se mjeri boforima.
Olujni vjetar – oluja Jugo je vjetar koji donosi kišu. Sjeverac je hladan vjetar.
Snagu vjetra čovjek koristi za pokretanje vjetrenjača koje proizvode električnu energiju,
jedrenjaka, jedrilica... Vremenske prilike u jednom kraju zavise od zagrijanosti i vlažnosti
vazduha, vazdušnih strujanja i vjetrova, osunčanosti i količine padavina. Sve vremenske
prilike i promjene nazivaju se klima. Vremenske prilike i promjene se prate od strane
meteorolaga da bi se prognoziralo vrijeme. Znači, meteorologija je nauka o vremenu i
vremenskim promjenama.
Meteorološka stanica Vejtrenjače za proizvodnju električne energije
69
Zrak ima veliku ulogu za održavanje života živih bića. On ima veliki uticaj na živa bića.
Kada je vazduh hladan neki organizmi nisu aktivni, već su u stanju mirovanja. Vjetar pomaže
oprašivanje nekih biljaka raznoseći polen, sjemenke i plodove. Čist zrak je važan za disanje
bića, pa se moramo zabrinuti što je zagađivanje sve veće. Iznad šuma, mora, planina i livada
je čist zrak. U čistom zraku ima dosta kisika, nema dima, prašine i drugih zagađivača.
Nažalost sa povećavanjem domaćinstava, tvornica, automobila, u atmosferi je sve više
zagađivača. Otpadni plinovi zagađuju zrak. U vazduh dospijevaju i sitne čestice dima i
prašine. Zrak je naročito zagađen u gradovima, gdje je vazduh ponekad ispunjen zagušljivom
čađavom maglom koju zovemo smog. Zagađen zrak veoma štetno utiče na biljke, životinje i
ljude. Iako kažemo da su šume prečistaći zrak, vrlo su osjetljive na zagađen vazduh. Desi se
da propadnu cijele šume. U gradovima sa zagađenim zrakom česta su oboljenja pluća i srca.
Svi ljudi se trebaju boriti protiv zagađivanja zraka. U zatvorenom prostoru posebno gdje
boravi mnogo ljudi zrak postaje težak, nečist i zagušljiv. Najjednostavniji način zaštite od
takvog zraka je često provjetravanje prostorije praveći propuh. Kao što se otpadne vode
trebaju prečistiti prije nego što se puste u prirodu, tako se i otpadni plinovi (dimovi, ispušni
gasovi i drugi gasoviti otpaci) moraju propustiti kroz uređaje za prečišćavanje prije nego odu
u atmosferu. Ovi uređaji se stavljaju na tvorničke dimnjake, izduvne cijevi automobila.
U prirodi je zrak najčistiji. Dimnjaci i automobili su zagađivači.
Uradite neke oglede:

Vazduh zauzima prostor: a) Vazdušni pritisak omogućava ili
Materijal i pribor: veća providna posuda, spriječava isticanje vode
čaša, voda Napravite rupice šestarom na dnu plastične
Uputstva za rad: boce. Potopite bocu u sud s vodom. Pritisnite
Veću posudu napunite vodom. grlič boce palcem i izvadite je iz suda. Voda
U nju uronite praznu čašu sa otvorom neće isticati iz boce.
okrenutim prema dolje. Zašto? ( Uslijed djelovanja vazdušnog
Zaključite: Ulazi li voda u čašu? Zašto voda pritiska na otvore boce.)
ne može da uđe, šta je spriječava? Ako uklonite palac voda će početi curiti. Na
Polagano naginjite čašu i posmatrajte šta se vodu tada zajedno djeluje vazdušni pritisak i
događa. Šta ste zapasili i saznali? pritisak vode.
Sve što ste zaključili zabilježite. Ovo možete iskoristiti za polijevanje cvijeća.
( U čaši se nalazi vazduh, koji ne dozvoljava b) Ogled trebate izvesti iznad lavaboa ili veće
da voda uđe u čašu. Ukoliko se čaša nakosi iz plastične posude.
70
nje će izlaziti vazduh u vidu mjehurića, što je Napunite čašu do vrha vodom. Komadom
dokaz da čaša nije bila prazna.) papira poklopite otvor čaše. Papir pritisnite
Kretanje vazduha: dlanom jedne ruke. Drugom rukom
Upalite svijeću i stavite na prag otvorenih obuhvatite čašu i naglo je okrenite prema
vrata učionice. Drugu zapaljenu svijeću držite dolje. Odmaknite ruku s otvora čaše. Ako
u ruci pri vrhu vrata učionice. Na koju se odmah ne uspijete, ponovite ogled. Šta
starnu povija plamen donje svijeće, a koju zapažate? Ističe li voda iz čaše?
starnu plamen gornje svijeće? Umjesto Zaključite: Šta drži vodu u čaši?
svijeće možete u ruci držati papirne trake od
tankog papira. Kako to objašnjavate? Kakvo
je strujanje zraka u prostoriji? Gdje je
hladniji, a gdje topliji zrak?

SAZNAJ, URADI...
Ozon je gas koji obavija zemlju Zrak ili vazduh okružuje Zemlju i čini
na visini od oko 30km. Ovaj oko nje atmosferski omotač. Šta je vazduh?
omotač služi kao filter i štiti Zrak ja gas koji zauzima oblik prostora u Navedi osobine
Zemlju od štetnih sunčevih kojem se nalazi. On ima težinu, bez boje vazduha.
zraka. Do uništavanja ozonskog je, mirisa i vrši pritisak. Do kretanja Kako nastaje kretanje
omotača dovode gasovi koji se zraka dolazi uslijed zagrijanosti zraka i vazduha?
ugrađuju u uređaje za hlađenje različitog atmosferskog pritiska. Jače Šta su vjetrovi?
(frižider, zamrzivač), klima- kretanje zraka je vjetar. Vjetrovi se Kako dijelimo vjetrove?
uređaji. Nakon isticanja tih mogu dijeliti prema pravcu odakle pušu i Šta je klima, a šta
gasova, oni se podižu visoko u brzini (jačini). meteorologija?
atmosferu do ozonskog omotača Sve vremenske prilike i promjene
i dovode do uništenja i nazivaju se klima.
stavaranja ''ozonske rupe''. Već Meteorologija je nauka o vremenu i
postoji jedna takva rupa iznad vremenskim promjenama.
Južnog pola i stalno se Zrak ima veliku ulogu za održavanje
povećava. Tako se omogućava života živih bića. U čistom zraku ima
prodor štetnih sunčevih zraka dosta kisika, nema dima, prašine i drugih
koji izazivaju rak kože. zagađivača. Čistoća zraka se mora stalno
čuvati i štititi od zagađivanja.
Tlo – uslov života
Naša planeta Zemlja ima loptasti oblik (malo izdužene lopte). Njen površinski dio se zove
Zemljina kora. Taj dio je neravan, različite debljine i sastoji se od stijena. Stijene su građene
od minerala (kristala) i ruda. Čovjek koristi minerale i rude. Kakave će stijene biti boje,
tvrdoće i rastvorljivosti u vodi, zavisi od toga koji ih minerali izgrađuju. Tako su krečnjačke
stijene bijele boje, mekše i rastvorljivije u vodi nego granitne stijene. Na vrhovima planina, na
obalama rijeka i mora, nalaze se najčešće gole stijene. Na njima nema zemljišta (tla).
Bez obzira na sastav i čvrstoću, stijene se raspadaju. Voda ih nagriza, one pucaju i odrone se.
Promjene temparature također utiču na raspadanje stijena. Sitne čestice nastale raspadom
stijena nakupljaju se tvoreći tlo ili zemljište. Od samog početka na tlu mogu rasti biljke sa
skromnijim životnim zahtjevima. Prve biljke svojim korijenjem dalje rastaču stijene ispod
sebe, a od uginulih biljaka i drugih organizama nastaje humus. Tako se raspadanjem stijena i
nakupljanjem humusa postepeno stvara poseban sloju – tlo. Ovaj proces nastanka tla traje
hiljadama godina. Kada se na nekoj površini uništi tlo, na njoj se pojave gole, neplodne
71
stijene. Tlo najčešće propada uslijed jake padavine i bujice odnose sa sobom čestice tla,
naročito ako tu nema biljnog pokrivača. Biljke svojim korijenjem zadržavaju djeliće zemljišta
i tako sprečavaju ispiranje. Stoga je uništavanje biljnog pokrivača siguran put ka propadanju
tla. Stijene su različite po sastavu, uslovi za raspadanje stijene su također različiti, te zato i
sama zemljišta moraju biti različita. Zemljište se dijeli prema sastavu čestica na pjeskušu,
glinušu, ilovaču i prahulju.
Površinski sloj zemljišta je obradiv. Posječena šuma je izazvala eroziju (spiranje) tla.
Pjeskuša slabo zadržava vodu i lako se ispira. Plodnost joj je slaba

Glinuša teško propušta vodu i slabo je plodna.
Ilovača zadržava vodu i bolje je plodna.
Prahulja upija vodu i pretvara se u blato, a na suši u prašinu. Srednje je plodna.
Crnica je zemlja koja spada u ilovače, ali u sebi ima dosta humusa pa je pogodna za rast
mnogih biljaka.
Pjeskovito tlo Glinuša Ilovača Prahulja
Zemljište je važno za rast i širenje biljaka. Na plodnom tlu može rasti mnogo biljaka. U tlu
žive mnogi organizmi koji tu nalaze pogodnu životnu sredinu. Životinje koje nalaze skrovište
u zemlji su: krtica, glista, neki crvi, larve insekata i druge. Biljka svoje korijenje pruža u tlo
sve do stjenovite podloge. Najznačajniji stanovnici tla su sitni golim okom nevidljivi
organizmi koji se nazivaju mikroorganizmi. Od mikrororganizama zavisi plodnost tla. Među
njima su najvažnije bakterije. Neke od njih izazivaju truhljenje, neke obogaćuju tlo dušikom
koji je potreban biljkama u ishrani. I druge životinje pospješuju rastresitost tla praveći u
njemu hodnike i tunele. Opalo lišće, uginule biljke i drugi organizmi, raspadaju se i pod
uticajem bakterija pretvaraju u humus. Plodnost zemljišta zavisi od količine humusa.
Zemljište je osnova za razvoj poljoprivrede. Ljudi na zemlji sade razne biljke i tako iscrpljuju
hranljive materije. Da bi poboljšali prinose i plodnost zemljišta ratari ga gnoje (đubre) i
redovno navodnjavaju. Zemljište, kao i voda i vazduh su izloženi zagađenju. Nepravilnom i
prekomjernom upotrebom pesticida zagađuje se zemlja ali i ostali uvjeti za život. Sječa šume
također ugrožava tlo, jer je takvo zemljište pogodno za ispiranje od strane bujica i padavina.
Da bismo zaštitili zemljište poljoprivrednici moraju tražiti uputstva stručanjak za upotrebu
hemijskih sredstava. Na mjesto posječenog drveta treba zasaditi novo.
72
Zemljište zagađuju „kisele kiše“, otpad na nepropisnim deponijama.

SAZNAJ, URADI...
Površinski dio Zemlje se zove
Neki od plinova koji nastaju Zemljina kora. Taj dio je građen Kako nastaje tlo?
sagorijevanjem fosilnih goriva, od stijenja različite debljine i Nabroj vrste tla.
u reakciji s vodenom parom u sastava. Pod uticajem vode i Kako biljke utiču na
atmosferi, stvaraju slabe temperature stijene pucaju, drobe tlo, a kako
kiseline. Ove kiseline se se i sitne. Tako nastaje tlo. Po mikroorganizmi?
vraćaju na Zemlju s kišom. Te svom sastavu čestica zemljište se Kako čovjek utiče na
kisele kiše mogu uništiti šume dijeli na pjeskušu, glinušu, plodnost tla?
i ostale biljke. Ukoliko ovakva ilovaču i prahulju. Kako čovjek zagađuje
kiša padne u jezera i rijeke, Mikroorganizmi, neke životinje i tlo?
može ubiti biljke i životinje humus pospješuju plodnost tla. Na Kako se može spriječiti
koje žive u njima, a vodu plodnost tla utiče i rad čovjeka. I zagađenje tla?
učiniti nepitkom. zemljište je izloženo zagađenju.
Pesticidi su hemijska sredstav Sječa šume i pesticidi zagađuju
koja suzbijaju štetočine i tlo.
bolesti na biljkama. Da bismo zaštitili tlo od zagađenja
pesticide trebamo koristiti prema
uputstvu stručnjaka. Na mjesto
posječenog drveta treba zasaditi
novo.
Osobine živih bića
Šta je životna zajednica?

Šta je potrebno živim bićima za život?
Živa bića žive na različitim staništima na tlu, u tlu, u vazduhu, u vodi. Zajedničke osobine
svih živih bića su da se rađaju, rastu, dišu, hrane se, stare i umiru.
Najraspostranjenija živa bića na Zemlji su biljke. Biljke su veoma različite od
najjednostavnijih (lišajevi, mahovine,...) do najsloženijih drveća.
Životinje su živa bića kojih najviše ima na tlu. Neke vrste životinja žive u tlu (crvi, gliste,
insekti, krtice...). ptice dio svog života provedu u vazduhu. Neke životinje žive u vodi. To su
vodene životinje. (ribe, rakovi, meduze, zvijezde,...). Nama su najpoznatije životinje koje žive
na tlu, a to su domaće i divlje životinje.
Biljke i životinje su se prilagodile životu u određenoj sredini. One koje žive u vodi ne mogu
živjeti na tlu i obrnuto.
73
Čovjek je najsavršenije živo biće. On živi na tlu. Najveću sličnost ima sa sisarima, jer je i
čovjek sisar. Čovjek na svom tijelu ima dlake i to najviše na glavi, kao i sisari. Svi sisari pa i
čovjek imaju dva para udova – prednji i zadnji. Čovjekovi prednji udovi su se razvili u ruke, a
na zadnjim udovima se kreće. Svi sisari rađaju žive mlade. Mladučad drugih sisara prohodaju
odmah, a djetetu treba približno godina dana. Unutrašnji organi čovjeka i ostalih sisara imaju
istu funkciju. Zahvaljujući hodu na dvije noge kod čovjeka su se razvile i druge osobine.
Razlikuje se od svih živih bića po razvijenosti govora.
Neživa priroda snažno utiče na život živih bića. Najbolji uvjeti za život čovjeka, biljaka i
životinja su kada imaju dovoljno svjetlosti, toplote, kisika u vazduhu ili u vodi, vode (vlage).
Biljke i životinje ne mogu jedni bez drugih. Međusobno su povezane i zavisne. Biljka je hrana
čovjeku i nekim životinjama. Biljka proizvodi hranu za sebe i kisik za ljude i životinje. Tamo
gdje ima biljaka ima i ljudi i životinja. Čovjek je od najranijih vremena uzgajao i biljke i
životinje zbog koristi, ali on ih i njeguje i održava. Prema tome biljke, životinje i ljudi su
povezani i međusobno zavisni.
Kako su povezana živa bića može se izučiti na lancu ishrane.
Biljke koriste sunčevu energiju kako bi stvorile hranu iz ugljičnog dioksida i vode. Njih
nazivamo proizvođači.
74
Primarni potrošači su životinje koje jedu biljke.
Sekundarni potrošači su životinje koje jedu primarne potrošače.
Tercijarni potrošači su mesojedi koji jedu sekundarne potrošače.
Razgrađivači, poput gljiva i bakterija, razgrađuju mrtve životinje i vraćaju ostatke njihovih
hranjivih tvari u vodu ili tlo.
Život bez biljaka ne bi bio moguć, jer biljke su najvažniji izvor hrane, bez njih ne mogu
živjeti ni životinje ni ljudi.
JESTE LI ZNALI... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...
Najčešći razlog istrijebljenja Živa bića žive na različitim Gdje žive živa bića?
nastaju zbog toga što vrste staništima. Zajedničke Koje su osobine živih bića?
gube svoje stanište. Krčenje osobine svih živih bića su Od čega zavisi život svih bića?
šuma, isušivanje močvara, da se rađaju, rastu, dišu, U kakvom su međusobnom
gradnja brana na rijekama, hrane se, stare i umiru. odnosu živa bića?
pretvaranje livada u oranice Najraspostranjenija živa
te građenje u dotad bića na Zemlji su biljke.
nenaseljenom okolišu, faktori Biljke i životinje su se
su koji utječu na smanjenje prilagodile životu u
prirodnog staništa. Većina određenoj sredini. Neživa
vrsti prilagođena je životu priroda snažno utiče na
samo u specifičnom staništu život živih bića. Biljke,
te ne može živjeti negdje životinje i ljudi su povezani
drugo. i međusobno zavisni.
ČOVJEK– DIO PRIRODE

Čovjek kao prirodno, društveno, misaono, duhovno biće
Nabroj neke razlike između čovjeka i ostalih živih bića.
Čovjek je dio prirode i živo biće, kao biljke i životinje. Ona se rađa, raste, hrani, diše, razvija,
stari i umire. To su zajedničke osobine svih živih bića, pa i čovjeka. Zbog toga kažemo da je
čovjek prirodno biće. Čovjek spada među kičmenjake, najrazvijenija bića na Zemlji. Čovjek
na svijet dolazi iz majčina tijela (rađa se) i hrani se majčinim mlijekom pa kažemo da je sisar.
Građa čovjeka i drugih sisara je slična, ali ima dosta i razlika. Bitna i osnovna razlika je da
čovjek hoda uspravno. Čovjek je jedini sisar kod kojeg su se prednji udovi razvili u ruke kako
bi mogao mogao raditi najsloženije poslove. Uspravno držanje tijela i hodanje na dvije noge
su odlike po kojima se čovjek izdvaja od ostalih sisara.
Čovjekov mozak je najrazvijeniji, pa su čovjekove sposobnosti rezultat razvijenosti mozga.
Zahvaljujući sposobnosti mišljenja i govora, čovjek je svejsno i razumno biće. Po tome se
izdvaja od svih drugih živih bića. Za razliku od svih drugih bića čovjek radi i svojim radom
mijenja prirodu. Čovjek proizvodi sve što mu je potrebno za život. On uzgaja biljke i
životinje, koristi prirodu, gradi kuće, fabrike, pravi automobile, brodove,... Čovjek mijenja i
75
prilagođava prirodu, ali prema prirodi je i odgovoran. Zato kažemo da je čovjek misaono
biće.
Čovjek oduvijek živi u društvu s drugim ljudima. To mu je omogućilo da savlada mnoge

teškoće u prirodi, jer ne bi mogao pojedinačno osigurati zadovoljavanje svih svojih potreba.
Zahvaljujući svom razumu i svijesti ljudi žive u zajednicama, pa kažemo da je čovjek
društveno biće. Svoja zapažanja o prirodi i društvu čovjek prenosi drugim ljudima. Svoja
znanja i iskustva ljudi razmjenjuju govorom. Govor je sredstvo sporazumijevanja svojstven
samo ljudima što dovodi do napretka i boljeg života.
Čovjek ima sposobnost sporazumijevanja, rasuđivanja, donošenja zaključaka... Ono što
čovjeka izdvaja od ostalih živih bića, čovjek ima razvijenja osjećanja. Često čujemo izreku
„ona ima dušu“, znači saosjeća sa drugim ljudima, pomaže im i pokušava da riješi kako svoje
tako i tuđe probleme. Čovjek treba da se ponaša moralno i odgovorno. Prema tome čovjek je
duhovno biće.
Djevojčica i dječak imaju slično. Kako rastu tako ima se neke više razlike uočavaju. Pored
spolnih razlika postoje razlike u obliku tijela, boji glasa, dlakavosti po tijelu, ponašanju itd.
Svi ljudi i sva djeca na svijetu imaju jednaka prava bez obzira na boju kože, spol, vjeru i
naciju.
Svi ljudi su različiti, ali svaki čovjek ima jednaka prava.

URADI...
Danas u svijetu postoje tri Čovjek je prirodno biće, Koje su zajedničke osbine svih
vrste ljudske rase: bijela, žuta jer je dio prirode. Čovjek živih bića? Šta je svojstveno
i crna. Rase se razikuju po je misaono biće, jer misli, samo čovjeku? Po čemu se ljudi
nekim osobinama kao što su govori, radi i mijenja razlikuju?
boja kože i kose, oblik prirodu. Čovjek je Saznaj zašto su neke boje kože
usnica, nosa i lubanje te društveno biće, jer živi u bijele ili žute.
proporcija tijela uopće. društvu s drugim ljudima.
Osobina rasa rezultat su Čovjek ima osjećanja,
prilagođavanja u određenim ponaša se moralno i
76
uvjetima područja na kojem odgovorno, pa je duhovno
žive. Crna boja kože biće. Svi ljudi i sva djeca
nesumnjivo je u vezi sa na svijetu imaju jednaka
stvaranjem zaštitnog prava bez obzira na boju
pigmenta protiv sunčanog kože, spol, vjeru i naciju.
djelovanja u žarkim
područjima.
Građa čovjekovog organizma
Pokaži i imenuj pojedine dijelove tijela.
Tijelo čovjeka je veoma složene građe. Vanjski glavni dijelovi tijela su: glava, trup i udovi
(ruke i noge). Svaki ovaj dio sadrži različite organe, koji obavljaju određene životne
aktivnosti. Više organa može obavljati jednu zajedničku zadaću. Različiti organi zajedno čine
različite sisteme organa. To što pojedini organi pripadaju nekom sistemu, ne znači da oni
služe samo jednoj svrsi. Gotovo svaki organ vrši više od jedne uloge u tijelu. Iako sistemi
organa imaju svoju osnovnu ulogu, oni su povezani u jednu cjelinu koju nazivamo čovjekov
organizam.
Čovjekov organizam sačinjavaju slijedeći sistemi organa:
 sistem organa za kretanje

 sistem organa za varenje
 sistem organa za izlučivanje
 sistem organa za krvotok
 sistem organa za disanje
 nervni sistem
 sistem organa za razmnožavanje
77
 sistem čulnih organa
Sistem organa za kretanje čine mišići i

kosti. Kosti su čvrsti dijelovi tijela povezani u
kostur. Za kosti su vezani mišići. Od rođenja
pa do 25. godine života čovječije tijelo raste,
kosti jačaju, a mišići se razvijaju. Za to je
važna zdrava i raznovrsna ishrana i kretanje.
Sistem organa za varenje čine: usta, jezik,

zubi, jednjak, želudac i crijeva. Organi za
varenje su smješteni u trbušnoj šupljini.
Hrana u ustima sr uz pomoć zuba i jezika
drobi. Kroz jednjak odlazi u želudac gdje se
još usitnjava i rastvara. Iz želuca prelazi u
tanko crijevo , odakle prelazi u krv. Krv
raznosi hranu u sve dijelove tijela.
Nepotrebni dio hrane odlazi u debelo crijevo i
izbacuje se vani. Organi za varenje mogu
oboljeti. Uzrok može biti pokvarena i nečista
hrana. Takođe premasna i preobimna hrana
može ošteti organe za probavu, ali i cijeli
organizam.
Sistem organa za izlučivanje sastoji se od

dva bubrega i mokračnog mjehura. Tijelo
proizvodi otpatke koje krv skuplja i prenosi
do bubrega gdje se odlažu. Te otpadne tvari
stvaraju mokraću koja se potom slijeva u
mjehur što nas tjera na mokrenje. Šteten tvari
iz organizma se luče i izbacuju znojenjem
preko kože.
Sistem organa za krvotok čine srce i krvne

žile. Srce je šuplji mišić koji se nalazi u
grudnom košu. Ako na to mjesto stavimo
rurku osjetit ćemo kako kuca jer se oko 70
put u minuti neprekidno širi i skuplja. Šireći
se i skupljajući srce putem krvnih žila prima
krv i potiskuje je da kruži po čitavom tijelu.
Tako krv raznosi hranjive materije i hrani
svaki djelić našeg tijela.
78
Sistem organa za disanje čine: nos, dušnik,
bronhije, dva plućna krila. Pluća su smještena
u grudnom košu. Sastavljena su od mnoštva
sićušnih mjehurića. Pri udisnju kroz nos,
vazduh putem bronhija dospijeva u pluća i
pluća se šire. Pri izdisaju pluća se skupljaju.
Pri udisanju vazduha sa kisikom dospijeva u
pluća, a zatim kisik kroz plućne mjehuriće se
prenosi u krv. Pri izdisaju iz organizma se
izbacuju nepotrebni gasovi. Boravak u prirodi
i redovo provjetravanje prostorija je najbolji
način njege organa za disanje. Za pluća je
štetno pušenje i boravljenje u zadimljenoj
prostoriji.
Nervni sistem upravlja i usklađuje rad

cijelog tijela. Njega čine mozak, kičmena
moždina i nervi. Lobanja je čvrsta koštana
čahura u kojoj se nalazi mozak. Od mozka se
kroz cijelu kičmu (kralježnicu) nastavlja
kičmena moždina, koja skupa s mozgom
predstavlja središte nervnog (živčanog)
sistema. Od središnjeg nervong sistema idu
nervi do svih dijelova tijela. Zahvaljujući
mozgu mislimo, razmišljamo, sretni smo ili
tužni, pamtimo. Mozak nam omogućava
pokrete, raspoznavanje mirisa i okusa,
upravlja radom srca i pluća.
Sistem organa za razmnožavanje čine dva sistema organa za razmnožavanje. To su muški i

ženski sistem organa za razmnožavanje. To i jeste jedna od glavnih razlika između muškarca i
žene.
Kao i svi dijelovi tijela i organi su podložni povredama. Kako su smješteni pretežno u
unutrašnjosti, organi su dosta dobro sklonjeni. Zato su povrede unutrašnjih organa vrlo rijetke,
ali su jako opasne. Naše tijelo ne smije biti izloženo jakim spoljašnjim uticajem (udarci,
padovi, druge teške povrede). Povrede mogu oštetiti organe i poremetiti im rad.

URADI...
U ljudskom tijelu ima Vanjski glavni dijelovi tijela su: Šta su sitemi organa?
oko 206 kostiju. U glava, trup i udovi (ruke i noge). Šta je čovjekov organizam?
našem tijelu imaju i Različiti organi zajedno čine Nabroj organe pojedinih
veoma važne različite sisteme organa. sistema.
unutrašnje žlijezde jetra Sistemi organa su povezani u Zašto biciklisti i motociklisti
i gušterača. jednu cjelinu koju nazivamo moraju nositi zaštitnu kapu -
79
čovjekov organizam. kacigu na glavi?
Čovjekov organizam sačinjavaju
slijedeći sistemi organa:sistem
organa za kretanje, sistem
organa za varenje, sistem organa
za izlučivanje, sistem organa za
krvotok, sistem organa za
disanje, nervni sistem, sistem
organa za razmnožavanje, sistem
čulnih organa.
Čula – uloga i zaštita
Znaš li kako osjetiš okus, miris, čime vidiš, osjetiš dodir ili čeme čuješ?
Odaberite neke tvari pomirišite, probajte okus jabuka, čokolade i slično.
Organizam stalno dobija podatke o stanju u okolini. Ti podaci stižu do nervnog sistema i
mozka preko raznih čula. Svako čulo obavještava o posebnim podražajima. Zato čovjekov
organizam ima različite čulne organe.
Čulo okusa je jezik. On nam omogućava da

osjetimo okus hrane i svega što stavljamo u
usta. Čovjek razlikuje nekoliko osnovnih
okusa: slano, slatko, gorko, kiselo i
kombinacije raznih okusa. Okus se osjeća
zahvaljujući posebni kvržicama na površini
jezika. One se vide golim okom i svaka
osjeća određen okus.
80
Čulo mirisa je nos. Miris je poseban
podražaj koji uz pomoć sluzokože nosa
dospijeva do mozga, gdje se podražaj
pretvara u miris. Zato, kada smo prehlađeni
ne osjećamo mirise.
Čulo vida su oči. Ono nam daje najviše

podataka o okolini. Oko ima loptasta oblik.
Ono prima svjetlosne podražaje onoga što
posmatramo, a mozak taj podražaj pretvara u
sliku.
Čulo dodira (opipa) čine posebna tjelašca u
koži. Količina tih tjelašaca nije jednaka na
svim dijelovima tijela. Najviše ih je na
vrhovima prstiju, a najmanje na nekim
dijelovima leđa. Koža nam omogućava da
osjetimo toplo, hladno, mokro, suho, hrapavo,
glatko...
Čulo sluha su uši. Ono nam pomaže da
čujemo šta se događa oko nas. Tome služi
dosta složeni aparat koji se nalazi u uhu.
Ušna školjka ima zadatak da uhvati zvučne
signale i usmjeri ih u unutrašnjost uha.
Zvučni valovi se primaju kao podražaj i šalju
u mozak.
Čula su izložena različitim štetnim uticajima iz spoljašnje sredine. Trebamo se brinuti o

njihovoj zaštiti. Svim čulima štete prejaki podražaji: jaki mirisi, oštri okusi, jaka svjetlost,
velika buka. U svrhu zaštite koriste se različita pomagala. Neka zanimanja ljudi iziskuju
nošenje zaštitih naočala kao naprimjer ljudi što vare- varioci. Rudari, vatrogaci nose šljemove
i zaštitne naočale.
U unutrašnjosti uha Čulni organi su: organi za Nabroj čula.

se nalazi čulo za vid, za sluh, za miris, za Kako se spoznaja o vanjskom svijetu
ravnotežu, koje ti dodir, za okus. prenosi do mozga?
pomaže da hodaš po Poruke naših čula nervi Zašto trebamo čuvati čula?
gredi, da se igraš, (živci) neprestano šalju u Saznaj za koja zanimanja ljudi je
voziš bicikl i drugo. mozak. potrebno nositi štitnike za uši.
Čula su neprestano izložena
štetnim uticajima vanjskog
svijeta. Zato ih treba čuvati.
81
Najveći neprijatelji čovjekovog zdravlja
Šta sve šteti ljudskom zdravlju?
Naše tijelo je poput savršene mašine koja pravilno funkcioniše. Ponekad se desi da se
osjećamo umorni, želimo da ležimo ili osjećamo negdje bolove. Šta se to dešava? Oko nas
nalaze se vema sićušni mikrobi koji su nevidljivi. Neki su štetni za naše zdravlje. Tijelo
obično može da se bori protiv njih i da ih savlada. Ponekad se dešava da neki organ prestane
da radi pravilno i to je onda bolest. Na sreću ljekari sa liječenjem i ljekovima osposobe organe
da ponovo ozdrave i pravilno profunkcionišu.
Mikroorganizmi su golim okom nevidljiva živa bića kojih ima u vodi, u zraku, ali i u tlu, u
hrani, na prstima, u ustima i svuda oko nas. Postoje dvije vrste mikroba (mikroorganizama):
bakterije i virusi. Neke vrste bakterija su štetne za naše zdravlje i mogu izazvati teško
oboljenje. Neke bakterije su korisne kao što su one što u crijevima pomažu varenje hrane.
Virusi su manji od bakterija. Neki izazivaju samo nahladu, a neki teške bolesti. Često
izazivaju zarazne bolesti. To su bolesti koje se prenose sa jednog čovjeka na drugog ili sa
životinja na čovjeka. Prenose se kašljanjem , dodirom i nečistim rukama. Često ih prenose
neki insekti muhe, komarci,...uzročnici bolesti postaju opasni kada se nađu u većem broju i
kada je tijelo iscrpljeno i neotporno.
82
Bakterije se vide samo pod mikroskopo. Mikroskop je sprava koja povećava veoma mnogo puta.
Najčešće zarazne bolesti kod djece su: zarazna žutica, zaušnjaci, upala grla, gripa, dizenterija,
vodene kozice, ospice i svrab.
Zarazna žutica je bolest jetre. Bolest treba liječiti jer oštećuje jetru koja je veoma važna
žlijezda u ljudskom organizmu. Zaraza se prenosi onečišćenom hranom i vodom, te dodirom s
bolesnikom. Za zaraznu žuticu kažu da je «bolest prljavih ruku». Bolesnici koji obole od
zarazne žutice se izoluju da ne bi prenosili bolest na druge ljude.
Zaušnjaci ili mumpis je zarazna bolest u djece, posebno u dječaka. Prepoznaje se po
oteklinama iza uha. To je bolest koja zahvaća pljuvačne žlijezde. Bolest je popraćena
povišenom temperaturom i bolom naročito pri žvakanju i gutanju hrane. Oteklina prosječno
traje 7 do 10 dana.
Najčešća zarazna bolest od koje istodobno oboli više učenika, posebno u jesen ili u proljeće,
je gripa. Prenosi se kapljicama koje oboljeli od gripe izbacuje pri kašljanju i kihanju. Najčešće
je prati visoka temperatura, malaksalost i bolovi u nogama i rukama. Bolesni učenici trebaju
ostati kod kuće te piti mnogo čaja s vitaminima.
Zarazna je bolest i upala grla – angina. Bolesnik obično ima nekoliko dana visoku
temperaturu i glavobolju. Dijete se treba odmah odvesti u ljekara kako bi na vrijeme započeo
liječenje antibioticima. Često zbog neizlječenosti upale može doći do komplikacija kao što su
upale uha, anemije, upala bubrega i oštećenja srca.
Zarazni proljev – dizenterija pojavljuje se najčešće u ljeto. Bolest najčešće prenose muhe i
djeca prljavim rukama. Bolest je veoma ozbiljna i mora se odmah otići u ljekara.
Vodene kozice se pojavljuju na koži kao prištići koji puknu i pretvore su kraste. U početku je
temperatura lagana ,a kasnije raste. Kozice obično svrbe. Svrabež se može ublažiti kupanjem
u mlakoj vodi kojoj dodamo šolju škroba ili sode bikarbone. Kozice nisu prenosive kada se
sasuše.
I svrab je «bolest prljavih ruku» koja se pojavljuje na koži. Osip se sastoji od skupina
krastavih bubuljica i mnoštva ogrebotina nastalih češanjem zbog stalnog svrabeža. Nalazi se
na onim mjestima tijela koja često dotičemo posebno po rukama i trbuhu. Ne pojavljuje se na
leđima i licu. Potrebno je liječenje.
Ospice su prva 2 – 3 dana bez osipa. Bolest liči na prehladu. Temperatura postupno raste.
Četrvog dana pojavi se osip iza uha u obliku ružičastih mrlja. Osip se postepeno širi po licu i
tijelu. Dijete često kašlje. Ospice mogu biti opasne zato ih na vrijeme treba liječiti.
Lijekovi koje prepiše ljekar su korisni. Oni pomažu organizmu da savlada bolest i ozdravi.
Ali, treba biti oprezan, jer lijekovi koji se uzimaju bez ljekarskog savjeta ili u prevelikoj
količini, mogu da budu štetni. Uz to ima lijekova koji su samo za odrasle. Stoga djeca ne
smiju uzimati lijekova sama.
Čak i kada smo zdravi, ljekari nam daju injekcije. To su vakcine. Zahvaljujući vakcinama
naše tijelo postaje otporno na određene mikrobe i organizam postaje imun (otporan) na neke
bolesti.
83
Da bismo bili zdravi naše tijelo ima potrebu za jelom, ali ne pretjerano. Naše tijelo ima
potrebu za odmorom. Najbolji odmor je spavanje. Dok spavamo prikupljamo snagu za
sljedeći dan. Tada se mišići opuštaju i organizam odmara. Za zdravlje je vrlo bitna čistoća
tijela i odjeće i obuće. Redovno se trebamo kupati, umivati prati ruke i zube. Ako sve to
radimo tijelo će dobro funkcionisati i osjećat ćemo se dobro i zadovoljno.
Najveći neprijatelji našeg zdravlja su pušenje, uzimanje alkohola i droge. Naučno je
dokazano da pušenje oštećuje mnoge organe, a nročito srce, pluća i nervni sistem. Alkohol
posebno oštećuje mozak do te mjere da ljudi u alkoholiziranom stanju gube razum i čine
nepromišljene stvari.
Najveću štetu ljudskom organizmu uzrokuje uzimanje opojnih droga. Upotreba i širenje droga
je zakonom zabranjeno. Droge truju cijeli organizam a posebno živčani sistem. Ako se
ovisnik o drogu ne liječi pravovremeno, rana smrt je neizbježna.
Zaušnjaci kod Mikrooragnizmi uzrokuju razne Šta uzrokuje bolesti?

dječaka koji su ušli bolesti. Nabroj dječije zarazne bolesti.
u pubertet bolest Najčešće zarazne bolesti kod Šta su lijekovi, a šta vakcine?
može biti opasna da djece su: zarazna žutica, Koji su najveći neprijatelji
uzrokuje neplodnost zaušnjaci, upala grla, gripa, zdravlja?
(neplodnost je kada dizenterija, vodene kozice, ospice
neko ne može imati i svrab.
djece). Za dobro zdravlje trebamo jesti
zdravu hranu, voditi računa o
ličnoj higijeni, odmoru.
Najveći neprijatelji našeg zdravlja
su pušenje, uzimanje alkohola i
droge.
Obilježite u školi neke EKO datume:
16. 9. Međunarodni dan ozonskog omotača

22. 9. Europski dan bez automobila
26. 9. Svjetski dan oceana / mora
84
29.12. Međunarodni dan biološke raznolikosti
2. 2. Međunarodni dan zaštite močvara
3. 3. Dan sunca
21. 3. Dan šuma
22. 3. Svjetski dan voda
23. 3. Svjetki dan meteorologije
27. 3. Dan akcije protiv saobraćaja
22. 4. Dan planeta Zemlje
26. 4. Dan obnovljivih izvora energije
15. 5. Dan akcije za klimu
22. 5. Svjetski dan biološke raznolikosti
24. 5. Europski dan parkova
5. 6. Svjetski dan zaštite okoliša
17. 6. Svjetski dan suzbijanja erozije i suše
85

PRIRUCNIK 4 I 5

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PRIRUCNIK 4 I 5

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zinaida Livnjak

Šumari, planinari, Mjesto na kojem stojimo zove se Šta je stajalište?

Za snalaženje u prostoru potrebno je poznavati strane svijeta.

Prirodno kretanje sunca od izlaska do zalaska uvijek je služilo za orijentaciju u prostoru i

Ipak, najpouzdanije se možemo orijentisati pomoću

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti

Posmatraj predmete u učionici.

Gumice su nacrtane u stvarnoj veličini Sveske su nacrtane umanjeno

Predmete koje ne možemo nacrtati u stvarnoj veličini, crtamo UMANJENO. Da bi predmet

RAZMJER (OMJER) nam pokazuje koliko

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Tlocrt jednostavnih predmeta i plan – skup tlocrta

Postavi manji predmet na papir i opcrtaj mu rubove.

TLOCRT je jednostavan crtež jedne strane

PLAN je skup tlocrta raspoređenih u prostoru. Raspoređeni u prostoru znači nacrtani na

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Prisjetimo se šta je tlocrt, a šta je plan.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Za tlocrt kažemo da je Razmjer 1:1 je stvarana Šta je razmjer?

Prikaz uže okoline (posjeta i izrada skice uže okoline)

Popenjite se na neko uzvišenje i posmatrajte školu i njenu okolinu.

Kako ćete najlakše nacrtati skicu škole i okoline?

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Na osnovu skice mogu Skica je umanjeno Šta je skica?

Plan mjesta i snalaženje na planu mjesta

Ponovi šta je plan, a šta skica.

željeznička stanica grupa zgrada fabrika hidrocentrala

rudnik jezero pilana

Dogovoreni znakovi za plan nazivaju se tumačem znakova ili legendom.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Planovima se koriste brojni Umanjeni prikaz prostora sa Šta je plan mjesta?

Reljef uže okoline

Razgledaj mjesto u kojem živiš.

Ravnica je prostrani ravni dio zemljište. Brežuljak je najmanje uzvišenje.

Ravnice na visini do 200m su nizije. Kotlina je manja ravna površina

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Karta užeg zaviĉaja

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

IZRADA GEOGRAFSKE KARTE

Znaš li da postoji mnogo vrsta karata?

Izgled uzvišenja na crtežu

Izgled uzvišenja na geografskoj karti

Posljednji korak je crtanje geografske karte pomoću boje i

skica uže okoline izrada makete geografska karta uže okoline

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Izgled šireg zaviĉaja i geografska karta (kanton – širi zaviĉaj)

Zavičaj je prirodna regija u kojoj si rođen/a i u kojoj živiš.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Posmatraj kartu Kantona i uoči kakav mu ju reljef.

Sve reljefne oblike možemo uočiti na geografskoj karti.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

Ravnice i polja u širem zaviĉaju

Popovo polje Hutovo blato Mostarsko blato

Bišće polje Bijelo polje Buturović polje Čapljinsko polje

Na desnoj obali rijeke Neretve, jugozapadno od Mostara, prostire se JASENIČKO POLJE,

JESTE LI UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

Geografska obilježja ravnica i polja

Na geografskoj karti uoči polja i ravnice. Kako su predstavljeni?

U svojoj tematskoj karti ucrtaj polja šireg zavičaja.

Životne zajednice ravnica i polja

Ponovi šta se uzgaja na poljima u tvom širem zavičaju.