Zbirka Ucinska Elektronika

Zbirka riješenih zadataka 0001
Zbirka riješenih zadataka iz

Učinske elektronike
Verzija 1
1
Sadržaj
1 Osnovni spojevi i sklopovi.......................................................................................................................3

2. Diodni ispravljači..................................................................................................................................44
3. Usmjerivači............................................................................................................................................45
3. Izmjenični pretvarači.............................................................................................................................81
4. Istosmjerni pretvarači............................................................................................................................90
5. Izmjenjivači.........................................................................................................................................103
2
1 Osnovni spojevi i sklopovi

1.1. Na slici 1.1 prikazan je jednofazni ispravljač opterećen čisto induktivnim trošilom L. Nacrtajte
valne oblike napona na diodi D i prigušnici L, te valni oblik struje prigušnice iL. Izračunajte
potrebnu vrijednost induktiviteta prigušnice L, tako da vršna vrijednost struje diode ne prekorači
zadanu vrijednost ID, max ! Poznato je:
 napon izmjeničnog izvora u(t) = 100 sin (314 t),

 vršna dozvoljena vrijednost struje diode IDM = 10 A.
Slika 1.1 Jednofazni ispravljač opterećen čisto induktivnim trošilom L.
1
u L  t  dt .
L
Za struju prigušnice vrijedi izraz: i L 
Izračunajmo vezu između vršne struje kroz diodu i induktiviteta L.
1 T /2 1 T /2 1 
    U M sin t d  t 
L  L 0 L 0
I DM  u t dt  u t dt 
U  U 2U M
I DM  M   cos t  I0  M   cos   cos 0  
L L L
Te konačno slijedi rješenje za vrijednost induktiviteta:
2U M 2  100
L   63,7 mH
I DM 314  10
Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.2.
3
Slika 1.2 Karakteristični valni oblici napona i struje prigušnice L.
1.2. Slika 1.3 prikazuje jednofazni ispravljač opterećen djelatnim trošilom R i protuelektromotornom
silom EB. Nacrtajte valne oblike napona na trošilu ud(t) i struje trošila id(t). Izračunajte sljedeće:
a) električki kut  kod kojeg počinje vođenje diode D,

b) električki kut vođenja diode ,
c) srednju vrijednost struje diode ID, avg,
d) efektivnu vrijednost struje diode ID, rms,
e) srednju snagu P koju trošilu predaje izvor izmjeničnog napona.
Poznato je:
 napon izmjeničnog izvor u (t )  220 2 sin t ,
 otpor trošila R = 2 ,
 napon istosmjernog izvora EB = 200 V.
Slika 1.3 Jednofazni ispravljač opterećen djelatnim trošilom R i protuelektromotornom silom EB.
Dioda vodi samo kada je napon izmjeničnog izvora veći od napona protuelektromotorne sile.
a) Uvjet za početak vođenja diode je u(t) = EB , te slijedi
4
220 2 sin t  E B
EB 200
 t  arcsin  arcsin
220 2 220 2
 t  arcsin 0,6428  0,6981 rad  t on  2 ,2 ms
  40o el.
1 rad = 57,32 ∘ el.
Slika 1.4 Karakteristični valni oblici napona i struje.
b) Kut vođenja diode izračunava se iz izraza
  180  2  180  80  100 o el.
c) Srednja vrijednost struje diode
I D , avg
1 T u R (t )
 
T 0 R
dt 
1  
TR 
220 2 sin t  200 d (t ) 
 = 0,698 rad - = 2,443 rad
1     

I D , avg    220 2 sin t d (t )   200 d (t ) 
2R    
I D , avg 
1
2R

220 2   cos t    200 t   10,13 A
   

5
d) Efektivna vrijednost struje diode
220 
2  
1 T  u R (t )  1 2
T 0  R  
I D , rms    dt  2 sin t  200 d (t )  21,16 A
2R 2 
*** zapamtite integral
x 1
 sin x  sin 2 x
2
2 4
e) Srednja snaga koju izmjenični izvor predaje trošilu
P  PR  PB
P  I D2 , rms  R  E B  I D , avg
P  2910 W
Snaga izmjeničnog izvora koristi se za disipaciju na otporniku i za punjenje istosmjernog izvora

(baterije).
1.3. Slika 1.5 prikazuje LC titrajni krug bez gubitaka, koji se spaja na izvor istosmjernog napona EB
pomoću tiristora T u trenutku t=0. Nacrtajte valne oblike struje titrajnog kruga i(t), napona na
tiristoru uT(t), napona na prigušnici uL(t) i napona na kondenzatoru uC(t). Izračunajte vršnu
vrijednost struje titrajnog kruga imax te trajanje vođenja tiristora tV, ukoliko je poznato:
 napon istosmjernog izvora EB = 100 V,

 induktivitet prigušnice L = 100 H,
 kapacitet kondenzatora C = 100 F.
EB
PWM L
PWM1 C
Slika 1.5 LC titrajni krug bez gubitaka.

Ponovimo temeljne izraze za neprigušeni serijski titrajni krug:
E
i (t )  B sin t
L
C
u L (t )  E B cos t
u C (t )  E B 1  cos t 
6
Vlastita frekvencije titrajnog kruga:
1 2 
  2   f 
LC T
Perioda titrajnog kruga:
T  2  LC
Tiristor dozvoljava samo tok struje u jednom smjeru, te je moguć samo jedan poluval
(poluperioda) sinusnog titraja. Stoga je vrijeme vođenja tiristora jednako poluperiodi titrajnog
kruga:
tV  T / 2   LC  314 μs
Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.6. Vršna vrijednost struje
titrajnog kruga imax jednaka je:
EB
imax   100 A
L
C
Slika 1.6 Karakteristični valni oblici napona i struje.

1.4. Na slici 1.7 prikazan je tiristorski poluvalni ispravljač opterećen omsko-induktivnim trošilom.
Zadani su sljedeći podaci:
 efektivna vrijednost izmjeničnog napona US, rms = 120 V,

 frekvencija f = 60 Hz,
 djelatni otpor trošila R = 20 ,
 induktivitet trošila L = 0,04 H,
 kut upravljanja tiristora  = 45el.
7
Izračunajte:
a) analitički izraz za struju u sklopu id(t),
b) srednju vrijednost struje Id, avg,
c) srednju snagu na trošilu,
d) faktor snage.
TH R
E_Vs
L
Slika 1.7 Tiristorski poluvalni ispravljač opterećen omsko-induktivnim trošilom.
Ponovimo, odziv struje sklopa sastoji se od prisilnog i prirodnog odziva (homogeno i partikularno
rješenje). Na poznate izraze potrebno je primijeniti numerički postupak rješavanja, no pokazuje se
da je simulacijsko rješavanje vrlo jednostavno. Stoga je zadatak riješen na oba načina.
a) Na temelju zadanih podataka izračunajmo
U S  120 2  169,7 V
    20   377  0,04 
0,5 0,5
Z  R2   L
2 2
2
 25 
  tan 1   L / R   tan 1 ( 377  0,04  / 20)  0,646 rad
   L / R  377  0,04 / 20  0,754 rad
  450  0,785 rad
Na temelju izračunatih izraza, možemo napisati analitički izraz za struju kruga:
id  t   6,78sin  t  0,646   2,67e t /0,754 A
Napisana jednadžba vrijedi u intervalu   t  , gdje se kut  pronalazi numeričkim postupkom,

izjednačavanjem izraza za struju kruga s nulom te rješavanjem po t. Kao rezultat se dobiva  =
3,79 rad (217). Prema tome je kut vođenja:
 =  -  = 3,79 – 0, 785 = 3,01 rad = 172
b) Srednja vrijednost struje kruga izračunava se na temelju poznate definicije (integriranje struje
kruga u periodi tijekom kuta vođenja)
8
1 3,79
I d, avg   6,78sin  t  0,646   2,67e t /0,754  d  t   2,19 A

2 0,785
c) Efektivna vrijednost struje kruga također se izračunava na temelju poznate definicije
1 3,79
6,78sin  t  0,646   2,67e t /0,754  d  t   3,26 A

2
I d, rms 
2 
0,785
Što omogućava izračunavanje srednje snage na trošilu (to je snaga na otporniku R)
P = Id, rms∙R = (3,26)2 (20) = 213 W
d) Faktor snage je omjer djelatne i prividne snage:
PF = P/S = 213 / (120)(3,26) = 0,54
Slika 1.8 Karakteristični valni oblici napona i struja.
9
Slika 1.9 Očitanje srednje i efektivne vrijednosti struje.
Slika 1.10 Očitanje djelatne, prividne snage i faktora snage.
1.5. Analizira se transformator sa željeznom jezgrom i efektivnom površinom A = 10 cm 2. Primar ima

N1 = 400 zavoja, a sekundar N2 = 200 zavoja. Jezgra ima zračni raspor. Bez spojenog tereta (prazan
hod) ekvivalentni induktivitet magnetiziranja s primarne strane iznosi Lm = 0,1 H. Primar se spaja
na izvor pravokutnog napona frekvencije f = 60 Hz, amplitude 120 V, a sekundar na djelatno trošilo
otpora R = 3 . Izračunajte vršnu vrijednost indukcije Bmax u jezgri i amplitudu im, max struje
magnetiziranja. Skicirajte struju primara i izračunajte njenu amplitudu! Nadomjesna shema
transformatora prikazana je na slici 1.11.
Kod modela transformatora s nezanemarivim induktivitetom magnetiziranja, umjesto izraza
N2 N2
i1   i2 vrijedi izraz i1  im   i2 .
N1 N1
10
dB
Izrazom u  N  A  povezani su inducirani napon i indukcija.
dt
Slika 1.11 Nadomjesna shema transformatora spojenog na izvor i djelatno trošilo.
Nakon integracije slijedi


B
1 T /2 US T
 dB  2 Bmax 


N1  A 0
U Sdt  
N1  A 2
B
i konačno rješenje
US 120
Bmax    1, 25 T
4  N1  A  f 4  400 10 104  60
***Uočite razliku između poznatog izraza U  4, 44  NfBA koji vrijedi za sinusne veličine i
upravo izvedenog izraza U  4  NfBA za pravokutni valni oblik napona. Pokušajte objasniti
razliku u faktoru!
Skicirani valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.12. Simulirani valni oblici napona i
struja prikazani su na slici 1.13.
Slika 1.12 Skicirani valni oblici napona i struja.
11
Struja i napon sekundara (amplitude, pravokutnog valnog oblika) određeni su izrazima:
N2 200
u2   u1  120  60 V
N1 400
u2 60
i2    20 A
R 3
Struju magnetiziranja određujemo pomoću izraza:
US 120
im, max   5A
4  f  Lm 4  60  0,1
Konačno slijedi izraz za struju primara koja se sastoji od struje magnetiziranja i prenesene struje
sekundara:
N2 1
i1   i 2  im   i2  im
N1 2

1
i1   20  5  10  5  15 A
2
Slika 1.13 Simulirani valni oblici napona i struje primara (gore); napona i struje sekundara (dolje).
Simulacija u simulacijskom programu SIMPLORER provodi se pomoću simulacijskog modela

prikazanog na slici 1.14.
12
E R
TFR1P2W1
Slika 1.14 Simulacijski model u programu SIMPLORER.
1.6. Naponski izvor sinusnog napona u(t) = 100 cos (377t) V napaja nelinearno trošilo, tako da struja
trošila ima oblik koji se može izraziti Fourierovim redom kao
i (t )  8  15 cos(377t  30 0 )  6 cos(2  377t  450 )  2 cos(3  377t  600 ) A.
Izračunajte:
a) snagu koju preuzima trošilo,

b) faktor snage trošila,
c) faktor izobličenja struje trošila i
d) ukupno harmoničko izobličenje struje trošila.
a) Potrebno je izračunati snagu na svakoj frekvenciji pomoću Fourierovog reda

 
P   Pn  U 0 I 0   U n , rms I n , rms cos( n   n )
n0 n 1

U I 
P  U 0 I 0    n ,max n ,max  cos( n   n )
n 1  2 
 100  15   6   2 
P  08     cos 30 0   0   cos 450   0   cos 60 0 
 2  2   2  2
 100  15 
   cos 30 0  650 W
 2  2 
b) Efektivna vrijednost napona izvora je
100
U rms   70,7 V
2
Efektivna vrijednost struje je
2 2 2
 15   6   2 
I rms  8 
2
      14 A
 2  2  2
Faktor snage izračunava se kao
13
P P 650
PF     0, 66
S U rms I rms 70, 7 14
Faktor snage može se izračunati i na drugi način
 15 
cos(0  300 )
I1,rms cos(1  1 )  2 
PF    0, 66
I rms 14
c) Faktor izobličenja izračunavamo

 15 
I1,rms  

2
DF   0,76
I rms 14
d) Ukupno harmoničko izobličenje određuje se pomoću izraza
2
 15 
142   
2
I rms  I1,2rms  2
THD   2  0,86  86 %
I1,2rms  15 
 
 2
1.7. U sklopu na slici 1.15 sklopka S periodički uklapa i isklapa, tako da je uklopljena i isklopljena po
10 ms. Nacrtajte valne oblike napona na prigušnici uL i struje prigušnice iL. Izračunajte srednju
snagu koju izvor EB1 predaje izvoru EB2 ukoliko je poznato:
 naponi istosmjernih izvora EB1 = 100 V; EB2 = 200 V,

 induktivitet prigušnice L = 10 mH .
L EB2
EB1
D
Slika 1.15 Netransformatorski prijenos energije.
Pretpostavimo sklop s početnim uvjetima jednakim nuli. Sklopka S se zatvara i počinje interval tZ
u trajanju od 10 ms. Tijekom tog intervala struja u petlji EB1, S, L linearno raste prema zakonu
14
i L   di / dt  Z  t
E B1
 di / dt  Z   10  10 3 A/s
L
u L  E B1  L   di / dt  Z
te po završetku intervala tZ postiže vršnu vrijednost
E B1  t Z
I LM   di / dt  Z  t Z   100 A
L
Na kraju intervala tZ u prigušnici je akumulirana energija

2
I LM
W LM  L  50 J(Ws)
2
Po završetku intervala tZ sklopka S se otvara, te počinje interval tO. Prigušnica sada predaje
akumuliranu energiju naponskom izvoru EB2, te vrijede izrazi:
u L   E B 2  200 V
u L  L   di / dt  O
 EB2
 di / dt  O   20  10 3 A/s
L
Uočite naizgled paradoksalnu činjenicu da izvor nižeg napona predaje energiju WLM izvoru višeg
napona. Radi se o tzv. netransformatorskom prijenosu energije pomoću prigušnice.
Budući da je inducirani napon na prigušnici dvostruko veći no tijekom intervala tZ, to je i brzina
pada struje veća. Struja u petlji EB2, L, D pada prema izrazu
i  I LM   di / dt  O  t
Struja u krugu pada na nulu nakon intervala tX
I LM
I LM   di / dt  O  t X  tX   5 ms
  di / dt  Z
Srednja snaga koju jedan izvor predaje drugome jednaka je
WLM WLM 50
P    2,5 kW
T t Z  t O 20  10 3
Na slici 1.16 prikazani su valni oblici napona i struje prigušnice.
15
Slika 1.16 Valni oblici napona i struje prigušnice.
1.8. Analizira se rad poluvalnog ispravljača opterećenog induktivnim trošilom (slika 1.17). Nacrtajte
valne oblike napona i struje induktivnog trošila, te izračunajte srednju vrijednost napona i struje
trošila i snagu na djelatnom dijelu trošila. Zadano je:
 izmjenični izvor amplitude Um = 100 V i frekvencije f = 60 Hz,

 djelatni otpor trošila R = 2 , induktivitet trošila L = 25 mH.
Slika 1.17 Poluvalni ispravljač opterećen induktivnim trošilom.
Ukoliko se paralelno induktivnom trošilu spoji poredna dioda D2 ponašanje sklopa se bitno
mijenja u odnosu na poluvalni ispravljač opterećen samo induktivnim trošilom.
Potrebno je uočiti trenutke vođenja ispravljačke diode D1 i poredne diode D2. Očigledno je da
obje diode ne mogu istovremeno voditi (prema KZN za petlju izvor-D1-D2). Slijedi da dok jedna
dioda vodi, druga zapire. Prema tome, mogu se uočiti 2 topološka stanja sklopa prikazana na slici
1.18.
16
a) b)
Slika 1.18 Dva topološka stanja sklopa
Dioda D1 vodi kada je napon izmjeničnog izvora pozitivan (a), dok dioda D2 vodi kada je napon
izmjeničnog izvora negativan (b). Tijekom stanja a) na trošilu je napon izmjeničnog izvora, dok je
tijekom stanja b) trošilo kratko spojeno, dakle na njemu je napon 0. Prema tome, napon na trošilu
je poluvalno ispravljeni sinusni napon. Sklop nije odmah po uključenju u ustaljenom stanju, no
ovdje ćemo rješavati ustaljeno stanje, s valnim oblicima prikazanim na slici 1.19.
Ovaj se zadatak jednostavno rješava izračunavanjem srednje vrijednosti napona na trošilu

integriranjem, no mi ćemo primijeniti metodu Fourierovog reda, koji za poluvalno ispravljeni
napon ima oblik
Um Um 
2U m
u (t )   sin( 0 t )   cos(n 0 t )
 n  2 , 4 , 6  n  1
2
2
Struja trošila također se može izraziti pomoću Fourierovog reda primjenom superpozicije i
izračunavanjem svakog člana zasebno. Srednja vrijednost struje trošila određena je samo srednjom
vrijednosti napona na trošilu, što daje istosmjerni član Fourierovog reda
17
U m 100
U0    31,8 V
 
U 31,8
I0  0   15,9 A
R 2
Uočimo da struja trošila nije nevalovita, već ima valovitost uzrokovanu višim harmonicima
napona na trošilu. U slučaju nevalovite struje trošila I0, srednja snaga na djelatnom dijelu trošila
jednostavno bi se izračunala primjenom izraza
P0  I 02  R
.
Za valovitu istosmjernu struju trošila primjenjujemo izraz
P0  I rms
2
R,
a efektivnu vrijednost struje trošila Irms izračunavamo pomoću komponenata Fourierovog reda.
Amplitude izmjeničnih komponenata struje trošila izračunavamo na temelju fazorske analize:
Un
In  ;
Zn
Z n  R  jn 0 L  2  jn  377  0,025 .
Izračunajmo izmjenične amplitude napona
U m 100
U1    50 V
2 2
2U
U 2  2 m  21,2 V
 2  1
2U
U 4  2 m  4,24 V
 4  1
2U
U 6  2 m  1,82 V
 6  1
Tako se dobiva tablični prikaz traženih komponenata Fourierovog reda
n Un(V) Zn() In(A)

0 31,8 2 15,9
1 50 9,63 5,19
2 21,2 18,96 1,12
4 4,24 37,75 0,11
6 1,82 56,58 0,03
Ukupna efektivna vrijednost struje trošila dobiva se pomoću izraza

2 2 2

 5,19   1,12   0,11 
I rms   I k2, rms  15,9 2         16,34 A
k 0  2   2  2 
18
Konačno slijedi snaga disipirana na otporniku R
P  I rms
2
 R  (16,34) 2  2  534 W
1.9. Ponovo analiziramo poluvalni ispravljač opterećen induktivnim trošilom, s porednom diodom
spojenom paralelno trošilu (slika 1.20).
Slika 1.20 Poluvalni ispravljač s porednom diodom opterećen induktivnim trošilom.
Efektivna vrijednost napona izmjeničnog naponskog izvora je Urms = 240 V, frekvencija f = 60 Hz,
dok je djelatni otpor trošila R = 8 .
a) Pretpostavite da je induktivitet trošila beskonačno velik (idealizacija). Izračunajte snagu na

trošilu i faktor snage sa strane izvora. Skicirajte valne oblike napona na trošilu i struja dioda D1 i
D2.
b) Izračunajte srednju vrijednost struje svake diode.
c) Odredite induktivitet L takav da valovitost struje trošila (peak to peak) na iznosi više od 10 %
srednje vrijednosti struje trošila.
Srednja vrijednost struje induktivnog trošila ovisi samo o srednjoj vrijednosti napona na trošilu i
djelatnom otporu. Induktivitet trošila samo određuje valovitost struje, odnosno utječe na
izmjenične članove Fourierovog reda. Ukoliko je induktivitet trošila beskonačno velik,
impedancija trošila za izmjenične članove Fourierovog reda je također beskonačno velika, te je
struja trošila nevalovita, bez izmjenične komponente.
UO U m L 
iO (t )  I O     
R  R  R 
Uporaba velike prigušnice (velikog induktiviteta) i poredne diode jamči gotovo konstantnu struju
trošila. Amplituda valovitosti struje trošila može se izračunati kao da je jednaka amplitudi prvog
izmjeničnog člana u Fourierovom razvoju. Stoga je ˝peak to peak˝ valovitost jednaka
I O  2I 1
19
a) Srednju vrijednost struje trošila možemo odrediti pomoću srednje vrijednosti poluvalno
ispravljenog sinusnog napona
iO (t )  I O 
UO

Um


240 2 /  
 13,5 A  I rms
R  R 8
Snaga disipirana na otporniku tada je
P  I rms
2
R  13,5 2  8  1459 W
Efektivna vrijednost struje izvora jednaka je
1 
2 0
I s ,rms  13,5 2 d (t )  9,55 A
Faktor snage jednak je
P 1459
PF    0,637
U s , rms I s , rms 240  9,55
Traženi valni oblici prikazani su na slici 1.21.
b) Iz slike možemo vidjeti da diode vode simetrično, svaka po pola periode izmjeničnog napona.
Prema tome je srednja vrijednost struje dioda
20
I O 13,5
I D1  I D 2    6,75 A
2 2
c) Vrijednost induktiviteta potrebnog da se valovitost struje trošila ograniči na 10 % srednje

vrijednosti struje trošila može se odrediti iz osnovnog harmonika.
Um 2  240
Amplituda osnovnog harmonika (n=1) određena je izrazom U 1    170 V .
2 2
Valovitost struje trošila mora se ograničiti na iznos iO  0,1  13,5  1,35 A koji odgovara
amplitudi 1,35/2 = 0,675 A. Impedancija trošila na osnovnoj frekvenciji mora tada biti jednaka
U1 170
Z1    251 
I1 0,675
Što se može prikazati kao
Z 1  251  R  jL  8  j 377 L .
Budući da je omski otpor R zanemarivog iznosa prema ukupnoj impedanciji, to se induktivitet

može približno odrediti iz izraza
Z1 251
L   0,67 H
 377
U stvari zbog zanemarenja viših harmoničkih članova (n>1) vrijednost induktiviteta treba ipak biti
malo veća od izračunatih 0,67 H.
1.10. Tiristor T upotrebljava se za uklapanje otporničkog grijača snage P na izvor istosmjernog napona
UB (slika 1.22). Potrebno je odrediti:
a) minimalnu vrijednost induktiviteta LS potrebnu da se prilikom uklapanja tiristora ne prekorači
maksimalna dozvoljena brzina porasta struje,
b) minimalno potrebno trajanje okidnog impulsa da bi tiristor ostao u stanju vođenja ukoliko se
pretpostavi da je u krugu trošila umjesto prigušnice LS sada veća prigušnica Ld = 10 mH,
c) maksimalnu vrijednost toplinskog otpora hladnjaka za slučaj trajnog opterećenja tiristora T
(ustaljeno stanje).
Poznati su podaci:
– snaga otporničkog grijača P = 5 kW,

– napon istosmjernog izvora UB = 100 V,
– maksimalna brzina porasta struje (di/dt)MAX = 50 A/s,
– struja prihvaćanja tiristora IL = 100 mA,
– toplinski otpor silicij-kućište RthJC = 0,1 K/W = 0,1 C/W,
– toplinski otpor kućište-hladnjak RthCH = 0,05 K/W,
– temperatura okoline TAmb = 50 C,
– maksimalna dozvoljena temperatura Si TJ = 110 C,
21
– napon praga tiristora U(TO) = 1,2 V,
– dinamički otpor tiristora rT = 20 m.
TH Ls_Ld
E_B Rd_P
Slika 1.22 Sklop napaja otpornički grijač iz istosmjernog izvora napona.
Slika 1.23 Valni oblik struje trošila.
Pri rješavanju ovog zadatka susrećemo se s nekoliko različitih problema. Prvi je problem
određivanje minimalnog dodatnog serijskog induktiviteta LS potrebnog da se prilikom uklapanja
tiristora ne prekorači maksimalna dozvoljena brzina porasta propusne struje (to je kataloški
podatak). Simulirani valni oblik pokazuje već poznatu činjenicu, da je valni oblik struje trošila
nakon uklapanja tiristora eksponencijalan (slika 1.23). Po završetku prijelazne pojave struja
doseže ustaljenu vrijednost ITS.
 
t

iT (t )  I TS 
1  e
 

 
U  
t

iT (t )  B 1  e L / R 
Rd  
 
 U B   Rd   L t/ R
di / dt          e
 Rd   L 
22
Očigledno je da se maksimalna vrijednost izraza postiže u početnom trenutku t = 0.
UB
 di / dt  MAX 
L
Odmah zaključujemo da ispravnim izborom dodatnog serijskog induktiviteta LS možemo podesiti

brzinu porasta struje tiristora na željenu razinu.
UB 100
LS min    2  10 6  2 μH
 di / dt  MAX 50  10 6
Minimalna potrebna vrijednost dodatnog serijskog induktiviteta je LSmin = 2 H.
Sljedeći problem je određivanje minimalnog potrebnog trajanja okidnog impulsa tiristora tmin.
Ukoliko okidni impuls tiristora završi prije nego što struja tiristora naraste na vrijednost struje
prihvaćanja (engl. Latching current) IL tiristor će isklopiti. Za rješavanje ovog zadatka potrebni su
nam podaci o otporu trošila Rd i struji tiristora u ustaljenom stanju koje izračunavamo na sljedeći
način.
U B2 100 2
Rd   2
Pd 5000
U 100
I d  I TS  B   50 A
Rd 2
Ponovimo sada izraz za struju tiristora tijekom prijelazne pojave i izjednačimo je sa strujom
prihvaćanja
 t
 MIN 
iT (t )  I TS 
1  e
   IL

 
što nakon nekoliko koraka daje rješenje
 I  L  I 
t min   ln1  L    d ln1  L 
 I TS  Rd  I TS 
10  10 3  0,1 
t min   ln1    5  10  ( 0.002)
3
2  50 
t min  10  5  10 μs
Okidni impuls tiristora treba minimalno trajati 10 s da bi tiristor po njegovu završetku ostao u
stanju vođenja. To se može vidjeti na povećanom detalju simulacijskog rješenja valnog oblika
struje trošila (slika 1.24).
23
Slika 1.24 Valni oblik struje trošila (uvećano).
Posljednji je problem toplinskog proračuna. Da bi se odvela toplina stvorena u poluvodiču zbog

vođenja struje, potrebno je poluvodič montirati na odgovarajuće rashladno tijelo (odgovarajućeg
toplinskog otpora), slika 1.25.
Slika 1.25 Poluvodič montiran na rashladno tijelo.
24
Slika 1.26 Pojednostavnjeni statički (gornji) i dinamički (donji) model toplinskog kruga poluvodičkog ventila.
U razumijevanju problema može nam pomoći pojednostavnjeni statički (gornji) i dinamički

(donji) model toplinskog kruga poluvodičkog ventila (slika 1.26).
Najprije je potrebno odrediti snagu koja se razvija u tiristoru u ustaljenom stanju
PT  U (TO )  I TS  rT  I TS2
PT  1,2  50  20  10 3  50 2  60  50  110 W
Razvijena snaga PT = 110 W (modelirana kao strujni izvor I_P) na svim toplinskim otporima ne
smije stvoriti veću razliku temperature u odnosu na temperaturu okoline od dozvoljene, tako da
temperatura silicija ne prijeđe maksimalnu dozvoljenu vrijednost. U električkoj analogiji
toplinskih pojava, razlici temperature odgovara pad napona. Stoga se može pisati za ukupni
toplinski otpor
T  T  TAmb 
R th 
PT
 RthJC  RthCH  RthH  J
PT
Kao rješenje, traži se maksimalni dopušteni toplinski otpor hladnjaka RthHMAX
TJ  T Amb
RthH    RthJC  RthCH 
PT
110  50
RthH    0,1  0,05  0,545  0,15  0,4 K/W
110
Potrebno je odabrati toplinski otpor hladnjaka 0,4 K/W ili manji!
25
1.11. Slika 1.27 prikazuje katalošku ovisnost gubitaka diode SKKD 26 (proizvođač SEMIKRON) o
srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju vođenja diode kao parametru i temperaturi okoline. Uz
korištenje dijagrama sa slike i poznatih podataka odredite srednju vrijednost struje trošila
(nevalovite) kojom smijemo opteretiti jednofazni, odnosno trofazni usmjerivač u mosnom spoju
koristeći diodu SKR 45. Provjerite rješenje na drugom kataloškom grafu.
Poznati su podaci:
– toplinski otpor silicij-kućište RthJC = 0,6 K/W,

– toplinski otpor kućište-hladnjak RthCH = 0,2 K/W,
– toplinski otpor hladnjaka RthH = 0,7 K/W,
– maksimalna dozvoljena temperatura silicija TJ = 125 C,
– temperatura okolnog zraka TAmb = 50 C.
Ukoliko je struja trošila kontinuirana i nevalovita, tada je struja kroz pojedinu diodu ispravljača
pravokutnog valnog oblika, ali različitog trajanja za različite spojeve ispravljača. Kod jednofaznog
mosnog spoja ispravljača trajanje struje diode je 180 el., te rješenje treba tražiti na krivulji rec180
(engl. rectangular). Kod trofaznog mosnog spoja ispravljača, trajanje struje diode je 120 el., te
rješenje treba tražiti na krivulji rec120.
Slika 1.27 Ovisnost gubitaka diode o srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju vođenja diode kao parametru i temperaturi
okoline.
Na apscisi grafa nalazi se IFAV, tj. srednja vrijednost propusne struje diode. Potrebno je poznavati
odnos srednje vrijednosti struje diode i struje trošila Id, a to je za
– jednofazni mosni spoj Id = 2 IFAV  IFAV = Id /2
– trofazni mosni spoj Id = 3 IFAV  IFAV = Id /3
26
Iz poznatih podataka (toplinski otpori i temperature) odredimo maksimalnu dozvoljenu disipaciju

na svakoj od dioda.
T TJ  T Amb 125  50 75
PD      50 W
 Rthi RthJC  RthCH  RthH 0,6  0,2  0,7 1,5
Slika 1.28 Ovisnost gubitaka diode o srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju vođenja diode kao parametru i temperaturi
okoline.
Povucimo na slici 1.28 horizontalnu liniju za P = 50 W i označimo presjecišta s krivuljama rec120
i rec180. Spustimo se od presjecišta na apscisu i dobivamo tražene srednje vrijednosti struja dioda
za
– jednofazni mosni spoj IFAV2 = 38 A,
– trofazni mosni spoj IFAV3 = 34 A.
Što daje konačno rješenje za maksimalnu ostvarivu srednju vrijednost struje trošila za
– jednofazni mosni spoj Id2 = 2*IFAV2 = 76 A,
– trofazni mosni spoj Id3 = 3*IFAV2 = 102 A.
Provjerimo rješenje na desnoj polovici kataloškog grafa. Presjecište vertikalne linije povučene od
Tamb = 50 C, i horizontalne linije povučene od P = 50 W nalazi se na krivulji koja odgovara
ukupnom toplinskom otporu sustava RthJA = 1,5 K/W.
1.20. Za poluvalni ispravljač s djelatnim trošilom (slika 1.29) efektivna vrijednost napona izmjeničnog
izvora iznosi 220 V, f = 50 Hz, otpor trošila je 10 Ω. Karakteristični valni oblici napona i struja
prikazani su na slici 1.30. Treba odrediti:
a) srednju vrijednost struje trošila,

b) srednju vrijednost snage koja se disipira na trošilu,
c) faktor snage sklopa.
27
Slika 1.29 Poluvalni ispravljač s djelatnim trošilom.
a) Budući je maksimalna vrijednost napona izvora jednaka:
Us  2  U s, rms  2  220  310,2 V
Srednja vrijednost napona je:
U s 310,2
Ud    98,8 V
 
a srednja vrijednost struje:
Ud Ud
Id    9,88 A
Rd   Rd
Slika 1.30 Karakteristični valni oblici napona i struja za ispravljač s djelatnim trošilom.
28
b) Srednja vrijednost snage na trošilu je:
U d,2 rms U s2 310,2 2

P  I d,2 rms Rd     2405,6 W
Rd 4 Rd 4 10
c) Efektivna vrijednost struje trošila je:

Us
I d,rms  I s,rms   15,51 A
2  Rd
te je faktor snage:
P P 2405,6
    0,705
S U s, rms  I s, rms 220 15,51
1.21. Za poluvalni ispravljač s porednom diodom i pretežno induktivnim trošilom (slika 1.31), efektivna
vrijednost napona izvora je 220 V, f= 50 Hz, a Rd = 10 Ω. Pretpostavka je da je Ld za praktične
primjene neizmjeran. Potrebno je odrediti:
a) snagu koju uzima trošilo i faktor snage

b) srednju vrijednost struje svake diode
c) odrediti Ld ako struja od vrha do vrha nije veća od 10 % vrijednosti srednje struje
Slika 1.31 Poluvalni ispravljač s porednom diodom opterećen induktivnim trošilom.
a) Napon na Rd , Ld trošilu za poluvalni ispravljač sinusnog napona ima srednju vrijednost:

U
Ud  s

te je srednja vrijednost struje trošila:
Ud Us 220 2
Id     9,87 A
Rd   Rd 10
Srednja snaga na otporu je:
Pd  I s2 Rd  9,87 2 10  974,2 W
Efektivna vrijednost struje izvora određuje se iz izraza:
29
1  2 1 
I s d  t   9,87 2 d  t   6,98 A
2 0 
I s ,rms 
2 0
Faktor snage je:
P P 974,2
    0,634
S U s , rms I s , rms 220  6,98
b) Svaka dioda vodi tijekom jednog poluvala izmjeničnog napona. Srednja vrijednost struje
svake diode je:
I 9,87
ID  d   4,93 A
2 2
c) Induktivitet određen dopuštenom promjenom struje trošila 10 % može se odrediti
aproksimiranjem za osnovnu frekvenciju Fourierovog reda. Vršna vrijednost osnovnog harmonika
napona na trošilu (n = 1) ima amplitudu:
2
U 1  U s, rms   155,1 V
2
Valovitost struje od vrha do vrha ograničena je na:
id  0,1  I d  0,1  9,87  0,987 A

i odgovara joj amplituda:
0,987
 0,493 A
2
Impedancija trošila za osnovnu frekvenciju za to je:
U 155,1
Z1  1   316,5 
I1 0,49
odnosno:
Z 1  Rd  jLd  10  j 314  Ld  316,5 
Budući da se otpor od 10 Ω prema cijeloj impedanciji može zanemariti, približna vrijednost
induktiviteta je:
Z
Ld  1  1,008 H

U stvarnosti će induktivitet biti nešto veći od 1,008 H jer su Fourierovi članovi viši od n=1 u ovoj
procjeni zanemareni.
1.22. Projektirati sklop koji na djelatnom trošilu od 100 Ω daje srednju vrijednost napona 40 V. Na
ulazu je izmjenični izvor efektivne vrijednosti 120 V i frekvencije 60 Hz. Izračunati snagu
disipiranu na otporniku kao i faktor snage izmjeničnog izvora.
30
Slika 1.32 Jednofazni poluvalni upravljivi ispravljač opterećen djelatnim trošilom.
Najjednostavnije i najekonomičnije rješenje je upotreba jednofaznog poluvalnog upravljivog

ispravljača s prethodno opisanom upravljačkom karakteristikom, prikazan na slici 1.31.
Korištenjem donje jednadžbe i uvrštavanjem poznatih podataka dobiva se potrebni kut
upravljanja α.
Us
Ud  1  cos  
2
  2    2  
  cos U d 
1
 1  cos 1 40   1  61,2   1,07 rad
  s U    2 120  
Za izračunavanje snage trošila potrebna je efektivna vrijednost napona na trošilu:
2  120 1,07 sin  2 1,07 
U d ,rms  1   75,6 V
2  2
Sada se može izračunati snaga trošila:
U2 75,6 2
P  PR  d ,rms   57,1 W
R 100
Te konačno slijedi izračunavanje faktora snage kao omjera djelatne i prividne snage.
P P 57,1
    0,63
S U s , rms  I s , rms 120  75,6
100
1.23. Izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja s porednom diodom iz ekvivalentnosti dva
jednofazna spoja s porednom diodom i jednofaznog mosnog spoja, slika 1.32.
Slika 1.33 Dva jednofazna spoja s porednom diodom. S crticom su označene veličine polumosnog spoja.
U intervalu u kojem nema komutacije pad napona na komutacijskim induktivitetima je jednak i

jednak je nuli. U intervalu u kojem se odigrava komutacija sve četiri diode vode istodobno, pa je
opet pad napona na komutacijskim induktivitetima jednak. Zato se komutacijski induktiviteti
mogu spojiti u paralelu, i očito izmjenični naponski izvori.
Izlazna karakteristika jednofaznog mosnog spoja (s crticom su označene veličine polumosnog

spoja):
31
2U s  X I 
Ud  1  k d 
  Us 
2U s'  X'I 
2U d'  1  k 'd 
  2U s 
Dakle, izlazna karakteristika jednofaznog spoja s porednom diodom je:
U s'  X k' I d 
U d'  1  
  2U s' 
Ili pisano bez crtica:
U  X I 
U d  s 1  k d 
  2U s 
Na slici 1.33 prikazane su normirane izlazne karakteristike jednofaznog mosnog spoja i

jednofaznog spoja s porednom diodom. Za polumosni spoj podrazumijevaju se jednofazni s
porednom diodom ili jednofazni sa srednjom točkom.
Slika 1.34 Normirane izlazne karakteristike jednofaznog mosnog spoja i jednofaznog spoja s porednom diodom.
1.24. Potrebno je izravno izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja s porednom diodom, slika
1.35.
32
Slika 1.35 Jednofazni diodni spoj s porednom diodom opterećen induktivnim trošilom.
Vrijedi:
u d  u D 2
Us A Us A
Ud     f
 T  
Pad napona zbog komutacije. Izračun površine A, slika 1.37:
dik
Lk  U s sin  t 
dt
1
dik  U s sin  t  d  t 
Lk
Id
1 u
 di U s sin  t  d (t )
X k 0
k

0
A  X k Id
Na slici 1.36 prikazani su karakteristični valni oblici napona i struja.
33
Slika 1.36 Karakteristični valni oblici napona i struja spoja s porednom diodom.
Slika 1.37 Jednofazni diodni spoj s porednom diodom – komutacijska struja ik.
Dakle:
Us    X k Id  Us  X I 
Ud  1      1  k d 
  U s 2     2U s 
1.25. Na slici 1.38 prikazan je idealni transformator.
34
Slika 1.38 Idealni transformator.
Označiti, po želji, smjerove struja i polaritete napona. Neka je prijenosni omjer n = N1/N2 = 2.
Neka je struja sekundara pravokutnog valnog oblika prikazanog na slici 1.39. Amplituda struje je
I.
Slika 1.39 Valni oblik struje sekundara.
Potrebno je nacrtati valni oblik struje primara i odrediti njezinu amplitudu. Valni oblik struje
primara prikazan je na slici 1.39.
Slika 1.40 Valni oblik struje primara.
1.26. Izvedite općeniti izraz za trajanje komutacije u izmjeničnom strujnom krugu prikazanom na slici
1.41. Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije prikazani su na slici 1.42.
Ovisnost trajanja komutacije o kutu upravljanja prikazana je na slici 1.43.
35
Slika 1.41 Izmjenični strujni krug za analizu komutacije.
Slika 1.42 Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije.
U energetskoj elektronici komutacija je prijelaz struje s jedne grane sklopa na drugu. Za ilustraciju
neka nam posluži nadomjesna shema s mehaničkim sklopkama (koje kasnije mogu biti
nadomještene diodama ili tiristorima). Slika 1.41 predstavlja nadomjesnu shemu komutacijskog
kruga (općenitog):
36
dik
uk  u2  u1  ( Lk 1  Lk 2 ) 
dt
1
Lk 
ik  u k  dt
Lk 1  Lk 2  Lkg
Lk  Lk 1  Lk 2
Slika 1.43 Ovisnost trajanja komutacije o kutu upravljanja .
37
Slika 1.44 Komutacija u izmjenjivačkom režimu rada (definicije kuteva , β, γ, u ).
PRETPOSTAVKE:
 tijekom komutacije struja I je konstantna (kontinuirana i nevalovita),

 prije komutacije struju I vodila je grana 1, a nakon komutacije vodi je grana 2.
ČINJENICE:
Za vrijeme trajanja komutacije (tk, u električnim stupnjevima izražava se kao u) obje grane
(ventila) vode istovremeno struju, u stvorenoj petlji nastaje napon komutacije uk = u2 - u1 koji
uzrokuje struju komutacije ik. Promjeni struje u krugu (i1 pada na 0, i2 raste na I) opire se ukupni
komutacijski induktivitet Lk = Lk1+ Lk2.
DEFINICIJE:
 Komutacijska grupa je grupa ventila koji periodički i u slijedu komutiraju neovisno od

drugih grupa.
 Komutacijski broj q je broj ventila u komutacijskoj grupi.
 Pretvarač može biti s mrežnom komutacijom, trošilom komutiran i s vlastitom komutacijom.
Primjer 1: komutacija kod mrežom vođenog usmjerivača
Neka je u općenitom komutacijskom krugu u1 = uR, u2 = uS, (međusobni fazni pomak 2π / 3).
Komutacija u mrežom vođenom usmjerivaču nije trenutna, a to nije niti poželjno zbog niza
problema (veliki di/dt, gubici, prenaponi itd.).
Do prirodne (mrežom vođene) komutacije može doći samo ukoliko je u2 ≥ u2 . Kod dioda
komutacija počinje uvijek u α = 0, a kod tiristora se može odgoditi.
Proučimo sliku 1.41 koja prikazuje naponsko-strujne odnose tijekom komutacije. Napon
komutacije jednak je nuli u presjecištu napona u1 i u2 (jednak je linijskom naponu) i odgovara kutu
upravljanja α = 0.
Kut v = ωt mjerimo od te točke (α = 0), te vrijedi:
uk  uS  uR  2  U k  sin v   v  u
u    t    t2    t1    t2  
gdje je Lk ukupni komutacijski induktivitet, a Uk efektivna vrijednost linijskog napona.
Izraz za struju komutacije
t t 2
1 1 2 U k
ik   u k  d   2 U k  sin( )  d ( )   cos  cos v
Lk t1   Lk  t1
  Lk
38
2 U k
iko   (1  cos v)   0
  Lk
Kada je v = α + u komutacija završava, te vrijedi ik = I = Id

2 U k
Id   cos  cos(  u )
  Lk
Slijedi izraz za trajanje komutacije (u = ωtk):
  Lk  I d
cos(  u )  cos 
2 U k
 Id 
 u  arccoscos   
 2  I k 
ukoliko je Ik=Uk/ωLk
U slučaju jednakih komutacijskih induktiviteta po granama (Lk1 = Lk2) napon na trošilu je
1 1 1
u d  u 2   u k  u 2   (u 2  u1 )   (u1  u 2 )
2 2 2
što predstavlja aritmetičku sredinu napona faza koje komutiraju.
U izmjenjivačkom režimu rada (α = 90°) može doći do problema s trajanjem komutacije, a

problem je prikazan na slici 1.43. Da bi komutacija bila ostvariva u širim uvjetima, tada β = 180 –
α mora biti veći od zbroja kuta komutacije u i kuta koji odgovara vremenu oporavljanja tiristora.
Definira se kut γ (granica komutacije) kao
    u  180    u
kut sigurnosti komutacije: γ = ωtodm

kut sigurnosti upravljanja: β = 180 – α
preporuča se γ ≈ 2ωtg
Ovisnost trajanja komutacije u o kutu upravljanja α (također i o iznosu struje Id) lijepo se može
uočiti sa slike 1.42. Na slici je uočljivo da (šrafirana površina) komutacija uzrokuje pad napona
Dx.
 u  u
3 1 3 2 3 2
Dx    uk  dv  U k   sin v  dv   U k   cos   cos(  u )
  2 2   2 
3 3 L 3 L
    Lk  I d     k  I d   X  I d  6  f  k  I d
2   2  2
Gornja jednadžba vrijedi za trofazni most. Sasvim općenito za zasjenčanu površinu vrijedi:
39
 u
1 di 1
A
 u

k  dt  Lkg  I d  Lkg    uk
dt 2
gdje je Lkg komutacijski induktivitet grane. Vrijedi općeniti izraz za gubitak napona tijekom
komutacije:
Dx  f  s  q  Lkg  I d
gdje je f - frekvencija mreže

s - 1 za SRT, 2 za MOST
q - broj komutacija u komutacijskoj grupi (jednak broju ventila u komutacijskoj grupi)
(primjerice za 3FSRT vrijedi: Dx  3  f  Lkg  I d )
Relativni pad napona (induktivni): dx = Dx/Udi
1.27. U sklopu na slici 1.45 sklopka S zatvara se u trenutku t = 0. Ako je E1 = 200 V, E2 = 320 V, Lk1 =
30 mH, Lk2 = 60 mH i Id = 100 A;
 nacrtajte valni oblik napona na trošilu ud i struje i1 i i2,

 izračunajte trajanje komutacije i brzinu porasta struje i2.
S D2
Lk2
Lk1
D1
E2 E1 Id
Slika 1.45 Izmjenični strujni krug za analizu komutacije.
Za isti sklop pretpostavite umjesto istosmjernih izmjenične izvore E1 = u1(t) = 200 sin(314t), E2 =
u2(t) = 300 sin(314t + 2p/3), a sklopka S zatvara se u trenutku wt = p/3. Komutacijski induktiviteti
jednakog su iznosa Lk1 = Lk2 = Lk = 45 mH, struja trošila Id = 100 A;
 nacrtajte valni oblik napona na trošilu ud i struja i1 i i2,

 izračunajte trajanje komutacije u sklopu.
Rješenju možemo pristupiti najprije simulacijski pomoću simulacijskog programa SIMPLORER

(slika 1.46). Da bi bolje uočili stanje prije zatvaranje sklopke, pomaknut je trenutak zatvaranja
sklopke u t = 100 us.
Što se može vidjeti iz simulacijskog rješenja za komutaciju u istosmjernom krugu?
 Inducirani naponi na komutacijskim induktivitetima Lk1 i Lk2 tijekom komutacije nisu jednaki, jer
su komutacijski induktiviteti različitog iznosa,
40
 napon na trošilu tijekom komutacije nije jednak aritmetičkoj sredini napona koji komutiraju!
Zašto?
 trajanje komutacije iznosi tk = 75 μs .
 riješite zadatak analitički.
Slika 1.46 Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije u istosmjernom krugu.
Rješavanje komutacije u izmjeničnom krugu nešto je složenije. Simulacijsko rješenje (slika 1.46)
ukazuje na sljedeće:
 premda se sklopka S zatvara pri kutu /3, znači t = 3,33 ms, u tom trenutku nije moguć početak
komutacije, odnosno prelazak struje grane 1 na granu 2. U tom trenutku je napon izvora grane
2 manji od napona izvora grane 1, te je dioda D2 zaporno polarizirana. Treba pričekati da bude
u2 > u1, što je ispunjeno u trenutku t = 12 ms,
 budući da su u ovom slučaju komutacijski induktiviteti jednaki, inducirani naponi na njima
tijekom komutacije su također jednaki, ali suprotnog predznaka,
 napon na trošilu tijekom komutacije jednak je aritmetičkoj sredini napona koji komutiraju,
 približno trajanje komutacije je 0,4 ms.
 riješite zadatak analitički.
41
Slika 1.47 Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije u izmjeničnom krugu.
Nešto detaljniji prikaz komutacije nalazi se na slici 1.48. Jasno se može vidjeti da se struje u
granama 1 i 2 ne mijenjaju po linearnom zakonu, već sinusnom.
Slika 1.48 Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije u izmjeničnom krugu (uvećano).
Za proučavanje svojstava komutacije, posebno ovisnosti trajanja komutacije o različitim

parametrima komutacijskog kruga, vrlo je pogodna interaktivna simulacija Parameters of Current
Commutation (Theory) u simulatoru IPES, slika 1.49.
42
Slika 1.49 Simulacijski program IPES.
2. Diodni ispravljači
2.1. Izračunati izlaznu karakteristiku diodnog ispravljača u trofaznom mosnom spoju (slika 2.1), ako je
zadano:
 Ul,rms = 380 V (efektivna vrijednost linijskog napona),
 Sks = 12 MVA (prividna snaga kratkog spoja mreže),
 f = 50 Hz.
Slika 2.1 Diodni ispravljač u trofaznom mosnom spoju.
Izlazna karakteristika je:
43
3 3  X I 
Ud  U s 1  k d 
  3U s 
3U s  2U l , rms
 
Ud 
3 2
U l , rms 1 
X k Id   1,35  U l , rms 1  X k Id 

  2U l , rms   2  380 
 
Treba naći Xk:
U s ,rms 3  U s2, rms
S ks  3  U s , rms I s , rms  3  U s , rms 
Xk Xk
3  U s2,rms 3  220 2
Xk    12,1 mΩ
S ks 12  10 6
Dakle:
 12,1 10 3  I d 
U d  1,35  3801  
 2  380 
U d  513  11,6 10 3 I d
Koliki je izlazni napon kod Id = 1000 A?
U d  513  11,6  501V
3. Usmjerivači
3.1. Izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja sa srednjom točkom. Uzeti da amplituda napona
polunamota iznosi Us /2.
Rezultat je:
U  X I 
U d  s 1  k d 
  Us 
A zatim uzeti da amplituda napona polunamota iznosi Us, pa opet izračunati izlaznu karakteristiku.
Nacrtati obje karakteristike u normiranom obliku (normirana struja je XkId/Us). Što se može
zaključiti?
3.2. Izvesti izlaznu karakteristiku idealnog tiristorskog usmjerivača u jednofaznom mosnom spoju
prikazanog na slici 3.1. Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 3.2.
44
Slika 3.1 Tiristorski usmjerivač u jednofaznom mosnom spoju.
Slika 3.2 Karakteristični valni oblici napona i struja tiristorskog usmjerivača.
Srednja vrijednost izlaznog napona:

U s 
  sin t  d  t    sin td  t   

U d 
 0   u 
U
 s  cos   cos   u  

Vrijedi:
45
Id  u
1
 dik  U sin  t  d  t 
Lk
s
Id 
 u
1
2I d  U sin td  t 
Lk
s

1
 U s   cos t   
 u
2I d 
Xk
2 X k Id
 cos   cos   u 
Us
Dakle, iz diferencijalne jednadžbe komutacijskog kruga:
 2X k Id 
u  arccos cos     
 Us 
Uvrštavanjem u izraz za srednju vrijednost izlaznog napona dobije se:
Us  2X k Id 
U d   cos   cos   
  Us 
2U s  X I 
U d   cos   k d 
  Us 
Izlazna karakteristika daje ovisnost srednje vrijednosti izlaznog napona Ud o srednjoj vrijednosti
struje trošila Id; parametar je kut upravljanja a.
3.3. Usmjerivač je spojen na izmjenični izvor efektivne vrijednosti US,rms = 240V, frekvencije fS = 60 Hz.
U krugu trošila je omski otpor R = 5 , prigušnica dovoljno velikog induktiviteta tako da je struja
kontinuirana te istosmjerni izvor UDC = 100 V.
Odredite:
a) Kut upravljanja  takav da je snaga koju apsorbira istosmjerni izvor PDC = 1000 W!
b) Vrijednost induktiviteta prigušnice koja će limitirati valovitost struje (peak to peak ) na ΔId =
2 A!
c) Za izračunati kut upravljanja , nactrajte valne oblike za napon i struju trošila te napon i
struju na tiristoru!
L_d
TH1 TH2
+
R_d
V
ET_S VM_d
E_EMS
TH3 TH4
GND
Slika 3.3.: Shema ispravljača u jednofaznom mosnom spoju
Rješenje:
46
a) Da bi istosmjerni izvor od UDC = 100 V absorbirao snagu od PDC = 1000 W, potrebna je struja
od Id = 10 A.
Izlazni napon je:
U d  U DC  I d  R  100  10  5  100  50  150 V
Izraz za srednju vrijednost napona na izlazu iz ispravljača u jednofaznom punoupravljivom

mosnom spoju:
2 U S
Ud   cos 

Na osnovu ovog izraza dolazimo do vrijednosti za potreban kut upravljanja:
 U    150   
  cos1  d   cos 1    46
 2 U S   2  2  240 
b) Struja trošila uz istosmjernu (DC – engl. Direct Current) komponentu ima supeponiranu
izmjeničnu (AC – engl. Alternating Current) komponentu što ima za posljedicu valovitost u struji
trošila.
Fourierov red (F.R.) za izlazni napon za slučaj kontinuirane struje trošila:

ud (  t )  U d   U n  cos(n    t   n )
n 1
Istosmjerna komponenta:
1   2 U S
Ud 
  U S  sin(  t )  d (  t ) 

 cos 
Amplitude pojedinih viših harmonika se računaju po slijedećoj relaciji:
U n  an2  bn2
, gdje je
2  U S  cos(n  1)   cos(n  1)   
an  
  n 1 n 1 
2  U S  sin( n  1)   sin(n  1)   
bn  
  n 1 n 1 
n = 2,4.6,…
47
Slika 3.4.: Ovisnost viših harmonika izlaznog napona o kutu upravljanja
Struja tošila se dobije superpozicijom:
2

 I 
I I    n 
2
d
n  2,4,6...  2
Un Un Ud
In   Id 
Z n R  j  n  o  L R
, gdje je ,
Impendacija induktiviteta se povećava kako se povećava broj harmonika, stoga je za određivanje

efektivne vrijednosti struje potrebno izračunati samo nekoliko prvih članova F.R.
Za određivanje valovitosti u struji trošila, uzet ćemo u obzir samo prvi član u AC komponenti F.R.
Za n = 2, Un / US se očita iz slike 3.4.
Za  = 45  el. U2 / US = 0,68, U2 = 0,68 2 240 = 230 V.
Peak to peak vrijednosti od 2 A, odgovara zero to peak amplituda od 1 A. Potrebna impendacija za
n = 2:
48
U 2 230
Z2    230 
I2 1
Omski otpornik od 5  se može zanemariti u odnosu na ukupno potrebnu impendaciju od 230 ,

stoga
Z 2  n  o  L
Z2 230
L    0,31 H
2  o 2  377
Treba uzeti nešto veću prigušnicu od izračunate, kako bi se eliminirali utjecaji viših harmonika u
AC komponenti struje!
c)
Slika 3.5.: Simulirani valni oblik napona i struje trošila
Slika 3.6.: Simulirani valni oblik napona i struje tiristora T1
3.4. Na temelju prethodno izvedene izlazne karakteristike tiristorskog usmjerivača u jednofaznom

mosnom spoju (zadatak 3.2) potrebno je izvesti izraz za struju punjenja baterije sklopom prikazanim na
slici 3.7.
49
Slika 3.7 Upravljivi punjač za baterije.
2U S  X I 
Izlazna karakterisitka: U d   cos   k d 
  US 
prikazana je na slici 3.8.
Slika 3.8 Izlazne karakteristike tiristorskog usmjerivača u jednofaznom mosnom spoju. Mijenjanjem kuta upravljanja a,
mijenja se struja punjenja baterije.
Id  I B
Uvrštavanjem:
U d  U B
dobije se:

2U S X I 
UB   cos   C B 
  US 
XCIB  U B
 cos  
US 2U s
Us  U B
IB  cos  
Xc 2X c
što je prikazano slikom 3.9.
50
Slika 3.9 Ovisnost struje punjenja baterije o kutu upravljanja a.
3.5. Tiristorski usmjerivač u jednofaznom mosnom spoju, prikazan na slici 3.10, upotrijebljen za
upravljanje magnetskim poljem jakog magneta.
Struja trošila Id = 400 A. Kako upravljati pretvaračem da se struja trošila u najkraćem vremenu smanji
na 0 A? Koliko je to najkraće vrijeme?
RJEŠENJE:
U d 2U s 2  2000
Id   cos   cos 
R  R  R
Uvrštenjem Id = 400 A i rješavanjem po a, dobije se: a = 38,2°.

Pri toj vrijednosti kuta a, Ud = 1000 V.
Ovisno o vremenu struja ima oblik:
2  2000
Ud  cos   1273 V

t 
id  509  909e 
1273
 509 A
2,5
Uvrštenjem t = 0,2 s i id = 0, dobije se:
51
909
t 0   ln  0,12 s
509
Slika 3.11 a) Nadomjesni spoj za računanje struje id. Pojna mreža i tiristor su nadomješteni izvorom Ud. b) vremenski tijek
struje id u nadomjesnom spoju.
3.6.Tiristorski usmjerivač iz prethodnog zadatka radi u izmjenjivačkom načinu rada. Struja opada od
400 A prema nuli. U trenutku izostanka komutacije struja je 200 A. Da li se može tolerirati jedan
izostanak komutacije?
Slika 3.12 a) Napon ud tijekom izostanka komutacije napajača magneta opisanog u prethodnom zadatku. b) Nadomjesni spoj
pretvarača u intervalu -p < wt < 2p.
1 
id     200   u d  u R d  t 
L 0
2000  500
 200   sin td  t    212,9 A
377  0,5 0 377  0,5
Dakle, struja magneta je narasla za 12,9 A prije vraćanja u normalni izmjenjivački rad. Ovaj prirast
struje uzrokuje promjenu napona uR od samo 32 V; što je u usporedbi sa 500 V, vjerojatno dovoljno
malo da se može zanemariti – kao što je to i učinjeno. Ovo je primjer inženjerskog rješavanja zadatka.
52
3.7. Koliki smije biti najveći kut upravljanja, tiristorskog usmjerivača iz prethodnih zadataka, slika 3.13,
u izmjenjivačkom načinu rada ako usmjerivač ima komutacijski induktivitet iznosa 1 mH?
Slika 3.13 Tiristorski usmjerivač u jednofaznom mosnom spoju za napajanje magneta.
Kut sigurnosti komutacije:
 2 X k Id 
    cos 1   1
 Us 
X k I d 377 10 3  400
  0,075
Us 2000
Koji, kada se uvrsti u izraz za g, daje g = 31,9°. Prema tome amax = 180° - g = 148,1°, a napon u
izmjenjivačkom radu iznosi:
Us
Ud   cos max  cos max      1177 V

Uočiti: kako tijekom odvođenja energije iz magneta struja Id opada, tako i reaktancijski faktor opada,
amax raste, omogućujući povećanje napona u izmjenjivačkom načinu rada.
3.8. Na natpisnoj pločici istosmjernog stroja s nezavisnom uzbudom piše Uf = 100 V, If = 1 A. Za
napajanje uzbudnog kruga odabran je punoupravljivi usmjerivač u jednofaznom mosnom spoju, spojen
izravno na mrežni napon efektivne vrijednosti Urms = 220 V, slika 3.14.
53
a) Izvedite ovisnost srednje vrijednosti napona trošila Uda u ovisnosti o kutu upravljanja α.
b) Izračunajte kut upravljanja usmjerivača α potreban za osiguravanje uzbudne struje If.
c) Za izračunati kut nacrtajte valne oblike napona i struje uzbudnog kruga istosmjernog stroja te valni
oblik struje jednog tiristora.
RJEŠENJE:
a) pogledati zadatak 3.4.

b) pogledati zadatak 3.4.
c) karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 3.15.
Slika 3.15 Valni oblici napona i struje uzbudnog kruga istosmjernog stroja te valni oblik struje jednog tiristora.
3.9. Tiristorski usmjerivač često se koristi za slanje energije iz fotonaposkih modula u napojnu mrežu,
slika 3.16. Napon fotonaposkog modula je 100 V, unutarnji otpor je 0,5 W , a snaga je 1 kW. Efektivna
vrijednost napona napojne mreže je 110 V. Neka je L tako velik da je struja fotonaposkog modula
zanemarive valovitosti. Izračunajte:
a) kut upravljanja a kod kojega sunčani modul daje snagu 1 kW,
b) snagu koju prima napojna mreža,
c) gubitke snage na unutarnjem otporu.
a) Fotonaponski modul daje snagu od 1 kW, ako je struja:
54
Pdc 1000
Id    10 A
U dc 100
Srednja vrijednost izlaznog napona usmjerivača iznosi:
U d  I d  R  U dc  10  0,5  100  95 V
Kut upravljanja a dobiva se iz upravljačke karakteristike:
2U rms 2
U d  cos 

U d    95  
  cos 1   1640 el.
2 2U rms 2 2 110
b) Snaga koju prima napojna mreža iznosi:
Pac   I d  U d  10  95  950 W
c) Gubici snage na unutarnjem otporu iznose:
PR  I rms
2
 R  I d2  R  10 2  0,5  50 W
3.10. Tiristorskim usmjerivačem u trofaznom mosnom spoju prazni se akumulatorska baterija iz razloga
mjerenja kapaciteta baterije. Zadano je:
 Ul,rms = 380 V (efektivna vrijednost linijskog napona)
 f = 50 Hz, Ed = 450 V; Lk = 0,5 mH; Pd = 55 kW; Id = konst.
Traži se:
- kut upravljanja a
- kut sigurnosti g
3 3U S  X I 
U d   cos   k d 
  3U S 
 
 X k I d 
 1,35  U l , rms  cos  
 2U l ,rms 

X k  Lk  2  50  0,5  10 3 
U d  1,35  380  cos   
Pd 55 10 3  2  380 
Id    122 A
Ed 450 U d  513 cos   18,3 V
Kut upravljanja a:
513 cos   450  18,3

cos   0,84
  147  el
55
Kut sigurnosti komutacije g :
  180     u 
Treba naći kut komutacije u iz diferencijalne jednadžbe komutacijskog kruga:
dik
2 Lk  2U l , rms sin t
dt
2U l , rms 2  2  50  0,5 10 3 122
dik  sin tdt cos   u   cos147 
2 Lk 2  380
 u
2U l , rms  u
cos   u   0,84  0,07  0,91
 dik 
 2X k  sin td  t 
   u  156 el
2 X k Id
cos   cos   u  
2U l , rms
Dakle:
  180  156  24  el .
3.11. Upravljivi punovalni ispravljač sa pretežito induktivnim trošilom i protunaponom spojen je na

izmjeničnu mrežu 240 V, 50 Hz, a na njegovom izlazu djeluje protunapon Ed = 100 V, slika 3.17. Otpor
trošila je 10 W, a induktivitet trošila je dovoljno velik da je struja ispravljača kontinuirana. Treba
odrediti:
a) kut upravljanja a da bi istosmjerni izvor uzimao snagu od 1000 W i

b) vrijednost induktiviteta prigušnice koja može ograničiti valovitost struje od vrha do vrha kroz trošilo
na 2 A.

RJEŠENJE:
a) Za snagu od 1000 W istosmjernog izvora napona od 100 V, struja mora biti ograničena na 10 A.
Potreban izlazni napon može se odrediti iz jednadžbe:
U d  E d  I d Rd  100  10 10  200 V
56
Kut upravljanja za koji će izlazni napon ispravljača biti 200 V, određuje se prema jednadžbi:
2U S
Ud  cos 

  U d     200 
  cos 1    cos 1    46
 2U s   2  240  2 
b) Valovitost struje trošila proizvode izmjenični članovi Fourierovog reda. Amplitude struje trošila bilo
kojeg izmjeničnog člana su:
U
In  n
Zn
 2U  2 2
gdje je Un opisan jednadžbama: U n   s  an  bn
  
 cos n  1 cos n  1   n n  1 sin  n  1 

an    bn   
 n 1 n  1   n 1 n  1 
Impedancija za izmjenične članove je: Z  R  jn L

n d 0 d
Budući da se smanjenje amplitude naponskih članova i povećanje vrijednosti impedancije zajedno

pridonose smanjenju izmjenične struje s povećanjem n, promjene struje od vrha do vrha mogu se
procijeniti na temelju prvoga izmjeničnog člana.
Un 2
Za n = 2:  an2  bn2  0,68
Us 
Zato je: U 2  0,68  U s  0,68  240  2  211 V
Promjena struje od vrha do vrha od 2 A odgovara maksimalnoj vrijednosti od 1 A, tako da je

impedancija trošila za n=2:
U 211
Z2  2  1
I2 1
Otpor otpornika od 10 Ω neznačajan je prema impedanciji od 211 Ω, te je ukupna impedancija:
Z n  n0 Ld
odnosno induktivitet:
Z2 Z2 211
Ld     0,34 H
20 2  2    f 0 2  2    50
Za potiskivanje utjecaja viših harmonika treba upotrijebiti nešto veći induktivitet.
1) Punoupravlji ispravljač u jednofaznom mosnom spoju s omsko-induktivnim trošilom i aktivnim

izvorom u krugu trošila. Ispravljač je spojen na izmjenični izvor efektivne vrijednosti 240 V, frekvencije
60 Hz. U krugu trošila je omski otpor R = 5 , prigušnica dovoljno velikog induktiviteta tako da je struja
kontinuirana te istosmjerni izvor Udc = 100 V. Izračunajte:
a) kut upravljanja  takav da je snaga koju apsorbira istosmjerni izvor 1000 W.
b) vrijednost induktiviteta prigušnice koja će limitirati valovitost struje (peak to peak ) na 2 A.
57
c) za izračunati kut upravljanja , nactrajte valne oblike za napon i struju trošila te napon i struju na
tiristoru.
a) Da bi istosmjerni izvor od 100 V absorbirao snagu od 1000 W, potrebna je struja od 10 A. Izlazni

napon je:
Uo  Udc  Io  R  100  10  5  100  50  150 V
Izraz za srednju vrijednost napona na izlazu iz ispravljača u jednofaznom punoupravljivom mosnom

spoju:
2  Um
Uo   cos a
p
Na osnovu ovog izraza dolazimo do vrijednosti za potreban kut upravljanja:
 U p   150  p 
a  cos 1  o   cos 1    46

 2  Um  2  2  240 
b) Struja trošila uz istosmjernu (dc) komponentu ima supeponiranu izmjeničnu (ac) komponentu što ima
za posljedicu valovitost u struji trošila.
Fourierov red za izlazni napon za slučaj kontinuirane struje trošila:

uo (wt)  Uo   Un  cos(n  w  t  Q n )
n1
Istosmjerna komponenta:
a p
1 2  Um
Uo 
p  Um  sin(wt )  d(wt ) 
p
 cos a
a
Amplitude pojedinih viših harmonika se računaju po slijedećoj relaciji:
58
Un  an2  bn2
gdje je
2  Um  cos(n  1)  a cos(n  1)  a 
an  
p  n 1 n 1 
2  Um  sin(n  1)  a sin(n  1)  a 
bn  
p  n 1 n  1 
n = 2,4.6,…
Ovisnost viših harmonika u izlaznom naponu o kutu upravljanja
Struja tošila se dobije superpozicijom:

2

 In 
I I o2   
n  2 , 4 , 6...  2

gdje je
Uo U Un
Io  In  n 
R Zn R  jnwoL
59
Impendacija induktiviteta se povećava kako se povećava broj harmonika, stoga je za određivanje

efektivne vrijednosti struje potrebno izračunati samo nekoliko prvih članova Fourierovog reda.
Za određivanje valovitosti u struji trošila, uzet ćemo u obzir samo prvi član u ac komponenti
Fourierovog reda.
Za n = 2, Un / Um se očita iz prethodne slike.

Za  = 45  el. U2 / Um = 0.68, U2 = 0.682240 = 230 V.
Peak to peak vrijednosti od 2 A, odgovara zero to peak amplituda od 1 A. Potrebna impendacija za n =

2:
U2 230
Z2    230 W
I2 1
Omski otpornik od 5  se može zanemariti u odnosu na ukupno potrebnu impendaciju od 230 , stoga:
Z2  n  wo  L
Z2 230
L    0 .31H
2  wo 2  377
Treba uzeti nešto veću prigušnicu od izračunate, kako bi se eliminirali utjecaji viših harmonika u ac
komponenti struje.
c)
60
3.12 Jednofazni usmjerivač u spoju sa srednjom točkom može napajati trošila različitih tipova (djelatno,
induktivno, s naponskim izvorom), ovisno o položaju sklopki S1 i S2. Uz odgovarajuće trošilo,
usmjerivač može raditi u ispravljačkom (I) i izmjenjivačkom (II) načinu rada. Pretpostavlja se da
je uz induktivno trošilo struja trošila Id kontinuirana i nevalovita, a komutacijski induktiviteti u
sklopu su zanemarivi.
Slika 3.18.: Jednofazni usmjerivač sa srednjom točkom
Za ispravljački način rada i sve tipove trošila, te za izmjenjivački način rada (uz induktivno trošilo
i naponski izvor) izračunajte srednju vrijednost napona na trošilu Ud i srednju vrijednost struje
trošila Id. Izračunajte također srednju i efektivnu vrijednost struje tiristora (IT1, IT1 rms), te efektivne
vrijednosti struja primara i sekundara transformatora (I1 rms, I2 rms). Za sve spomenute slučajeve
nacrtajte odgovarajuće valne oblike napona na trošilu ud, struje trošila id, struja tiristora (iT1 (t), iT2
(t)) , te struja primara i sekundara transformatora (i1(t), i2(t)).
Za slučaj djelatnog trošila bez naponskog izvora i induktivnog trošila uz kontinuiranu struju trošila
nacrtajte upravljačku karakteristiku usmjerivača!
Zadani su podaci:
 napon primara transformatorau1(t) = 220 2 sin(314t),
 prijenosni omjer transformatora n = 2 : 1,
 kutevi upravljanja 1 = 45el. ; 2 = 135el.,
 naponi naponskog izvora UBI = 30 V ; UBII = –100 V,
 djelatni otpor trošila Rd = 5.
Ispravljački režim rada, induktivno trošilo (Rd, Id), α1 = 45°.

Struja trošila Id je kontinuirana. Protu-EMS se protivi Ud
61
2 2
Ud   U 2  cos     U d  cos     0,9  U 2  cos   
 0
U d  0,9 110  cos  45   70 V

U  U B 70  30
Id = d  8A
Rd 5
I
I T, avg  d  4 A
2
I
I T, rms  d  5,66 A
2
I V, rms  I d  8 A

Id
I l, rms  4A
2
I V, avg  I l, avg  0
Izmjenjivački režim rada, induktivno trošilo (Rd, Id), α2 = 135°.

Protu-EMS potpomaže tok struje Id.
62
2 2
Ud   U 2  cos     0,9 U 2  cos   

U d  0,9 110  cos  135   70 V
U  U B 70  (100)
Id = d  6A
Rd 5
I
I T, avg  d  3 A
2
I
I T, rms  d  4, 24 A
2
I V, rms  I d  6 A

Id
I l, rms  3A
2
Ispravljački režim rada, djelatno trošilo (Rd), bez protu-EMS.
63
2
Ud   U 2   1+cos      U d   1+cos    
 0
U d  0, 45 U 2   1+cos    
 
 0, 45 110  1+cos  45   84,5 V
U
I d = d  16,9 A
Rd
Ispravljački režim rada, djelatno trošilo (Rd), protu-EMS.
64
Jedna se karakteristična poluperioda napona ud može podijeliti na 3 intervala:
1   
 1    

Ud     U B  d (  t )   u2 (t ) d(  t )   U B  d(  t )      U B  d(  t )   u2 (t )  sin(  t ) 
 0      0  
Uočite da vrijedi β΄ = π – β, a β' se izračuna iz uvjeta u2(t) = UB:
1  (0.7850.194) 2.947

Ud  
 0  U B
 d (  t )   2 U 2  sin(  t )  d(  t ) 
 /4 
1 
  U  0,98  110  2    cos      cos     
  B
1 1
   0,98  U B  110  2 1,96    (29, 4  262,9)
 
 93 V
U U d  U B 93  30
Id     12,6 A
Rd Rd 5
Upravljačka karakteristika Ud = f(α)
1. Za induktivno trošilo (kontinuirana Id) vrijedi Ud = Ud0∙cos(α)

U   1  cos    
2. Za djelatno trošilo vrijedi U d  d 0
65
Slika 3.19.: Upravljačka karakteristika usmjerivača za djelatno (R), induktivno-djelatno (R-L) trošilo te
induktivno-djelatno s izvorom u krugu trošila (R-L-E)
3.5. Slika 3.20. prikazuje a) punoupravljivi i b) poluupravljivi usmjerivač u trofaznom mosnom spoju.
a) Opišite ukratko načela rada oba usmjerivača!
b) Nacrtajte valne oblike napona na trošilu za oba usmjerivača uz α = 0˚el. i α = 90˚el., a za
poluupravljivi spoj još i za α = 30˚el.!
c) Skicirajte komutacijski krug pri komutaciji s ventila V5 na V6 i napišite izraz za napon
komutacije!
d) Usporedite prividnu, jalovu i djelatnu snagu usmjerivača u punoupravljivom i
poluupravljivom mosnom spoju ako su im zajednički podaci: Ud = 500 V, Udα = 250 V i Id= 1000
A!
e) Za punoupravljivi usmjerivač proračunajte prigušnicu Ld pri α = 0˚el., ukoliko je zadano ΔId/Id
= 4%, Ud(0°) = 400 V i Id= 100 A!
Slika 3.20.: a) punoupravljivi b) poluupravljivi usmjerivač u trofaznom mosnom spoju
66
a) trofazni mosni spoj usmjerivača je serijski spoj dvaju trofaznih usmjerivača u spoju sa
srednjom točkom. Ukoliko je srednja točka sekundara referentna, tada za napone vrijedi:
ud = ud, K – ud, A...........trenutačne vrijednosti

Ud = Ud, K – Ud, A.........srednje vrijednosti
katodna grupa anodna grupa
Kod oba usmjerivača upravljačka karakteristika katodne grupe je kao za 3FSRT
3 6
U d, K  U 2  cos     1.17  U 2  cos   
2 
U d, A  1,17  U 2  cos   
Kod punoupravljivog usmjerivača vrijedi
U  1,17 U 2
Kod poluupravljivog usmjerivača vrijedi d, A
Upravljačka karakteristika punoupravljivog spoja
U d  U d  cos     2,34 U 2  cos   

0
Upravljačka karakteristika poluupravljivog spoja
Ud
U d  1,17  U 2  cos     1,17  U 2  1,17  U 2   1  cos        1  cos    
2
Id Id
I V, avg  ; I V, rms 
Svaki ventil vodi struju Id 120º el. → 3 3
Uvijek vode barem dva ventila istovremeno (1 iz katodne, 1 iz anodne grupe) što zahtijeva
odgovarajući impulsni uređaj (koji su zahtjevi?)
Napon na trošilu ud uvijek je jednak segmentu odgovarajućeg linijskog napona sekundara.

Kod poluupravljivog spoja se nakon α > 60˚ el. smanjuje efektivna vrijednost struje
transformatora (i mreže)
67
68
69
70
d) Odnos prividne (S), radne (P) i jalove (Q) snage

Struja mreže kod usmjerivača ima osnovni harmonik i više harmonike, budući da u analizi
pretpostavljamo prisutnost samo osnovnog harmonika napona, a djeluju samo harmonici napona i
struje iste frekvencije i to znači da izučavamo prividnu, radnu i jalovu snagu osnovnog harmonika
Za ranije opisani oblik fazne struje može se izvesti (vidi prilog FOURIER) efektivna vrijednost
osnovnog harmonika struje faze
2
I1  3   I d  0, 78  I d

2
I  I d  0,81 I d
* zanimljivo je da je efektivna vrijednost svih harmonika fazne struje 3 te
I 0,81 STr
  1, 05
vrijedi omjer I1 0,78 što je ujedno i omjer Pdio .
** kako se dolazi do vrijednosti osnovnog harmonika kvazipravokutnika valnog oblika napona ili
v
I1  0,9  I d  sin
struje 2 gdje je v trajanje pulsa.
I STr
*** omjer I1 određuje i omjer Pdio ; za trofazni most to je 1,05 dok je za jednofazni
most jednako 1,11.
Odgovarajuća prividna snaga osnovnog harmonika S1 je
2 3
S1  3 U S, rms  I1  3  U S, rms   I d  2,34  U S, rms  I d

, gdje je US, rms efektivna vrijednost faznog napona.

P  2,34 U S, rms  I d  U d0  I d
Budući da je poznato d0 slijedi izraz S1  U d0  I d .
Djelatna snaga osnovnog harmonika može se izvesti kao:
P1  P  U d  I d  2,34 U S, rms  cos     I d  S1  cos   
Slijedi jalova snaga osnovnog harmonika:
Q1  Q  S1  sin   
Može se pisati općeniti izraz u kompleksnom obliku:
S1  P  j  Q  2,34  U S, rms  I d   cos     j  sin    
* radna i jalova snaga ovise o kutu upravljanja, a prividna je snaga konstantna
71
U slučaju sekvencijalnog upravljanja (2 neovisno upravljana usmjerivača u seriji) vrijedi općeniti

izraz:
 cos 1  cos  2 sin 1  sin  2 

S1  2,34  U  I d   j 
 2 2 
Dok je poluupravljivi spoj poseban slučaj sekvencijalnog upravljanja za koji vrijedi:
 1  cos    sin     1
S1  2,34  U  I d    j    Pd 0  1  cos      j  sin    
 2 2  2
jalova komponenta
djelatna komponenta
Kako odrediti odnose snaga punoupravljivog i poluupravljivog spoja usmjerivača; usporedba je

logična za istu snagu predanu trošilu, a to je u ovom slučaju:
1 1
Pdi   Pdio U di  U dio
2 (jer je 2 )
PUNOUPRAVLJIVI POLUUPRAVLJIVI
U   250   U 
  arccos  d   arccos    60 el.

  arccos  2  d  1  90 el.
 U d0   500   U d0 
Radna snaga
1
P  I d  U d0  cos     1000  500  cos  60   P  I d  U d0   1  cos      I d  U d 
2
 250 kW  250 kW
* može se izračunati i na mrežnoj strani pomoću osnovnog harmonika
P  P1  3 U S, rms  I1 cos  1 
Jalova snaga:
1
Q  Q1  I d U d0  sin     1000  500  sin  60   Q  Q1   I d  U d0  sin    
2
 433 kVAr  250 kVAr
Prividna snaga
S1  P 2  Q 2  U d0  I d  S1  P 2  Q 2 
 500 kVA  353,5 kVA
72
e) Pojednostavljeni proračun valovitosti struje
Analizirajmo grafički prikaz na foliji; struja trošila id raste kada je ud > Ud, a pada kada je ud < Ud
Vrijede osnovne relacije:
did
uL  Ld   uL  dt  Ld  did / 
dt
3
u
1
L
 dt  Ld  id
Prema tome je površina pravilnijeg trokuta   Ld  id

Potrebno je izračunati površinu trokuta Ψ i nakon toga izračunati Ld
Najprije je potrebno odrediti koordinate točaka δ1, δ2, δ3 na slijedeći način:
U d0 400
1  arcsin  arcsin  107,3
Ul 419 (pazi, ne uzeti vrijednost 72,7˚).
1 6
U d0  2,34  U 2  2,34 U l   Ul  Ud0   419 V
3 2 2,34
, gdje je Ul vršna vrijednost linijskog napona
 2  120 
 3   2    2  1   132,7
Presjecište dvaju linijskih napona je amplitude 0,866 U l  U1

 3  1 132,7  107,3
 20 ms   20 ms  1,41 ms
Trajanje «baze» trokuta Ψ je 360 360
Visina trokuta Ψ je: U d0  U1  U d0  0,866  U l  37,1 V
1
  37,1 1, 41  26, 2 mVs
Slijedi površina: 2
Konačno slijedi proračun prigušnice:
 26, 2 mVs
Ld    6,55 mH
id 0, 04 100
73
3.6. Slika prikazuje usmjerivač u trofaznom spoju sa srednjom točkom. Usmjerivački transformator
spojen je u Yy spoju. Nacrtajte valni oblik napona na trošilu ud ako usmjerivač radi u
ispravljačkom ( = 60 el.), odnosno u izmjenjivačkom režimu rada ( = 120 el.) uz nevalovitu i
neisprekidanu struju trošila Id. Nacrtajte valni oblik struje primara i11(t) i sekundara i21(t)
transformatora. Izračunajte:
a) srednju vrijednost napona na trošilu Ud pri kutu upravljanja  = 30el.,

b) struju trošila Id pri  = 30el.,
c) trajanje jedne komutacije pri  = 30el.,
d) tipnu snagu usmjerivačkog transformatora uz nazivnu struju trošila Id,
e) omjer tipne snage trošila i snage predane trošilu STr/Pd0.
Poznato je:
 fazni napon primara transformatora u1(t) = 220∙ 2 sin(314t),
 prijenosni omjer transformatora n = 1 : 1,
 komutacijski induktiviteti Lk = 800 H,
 komutacijski otpori Rk = 0,2 ,
 pad napona na tiristorima UT = 1,4 V,
 djelatni otpor trošila Rd = 5 .
74
75
a) srednja vrijednost napona na trošilu Ud pri α = 30˚ el. određena je upravljačkom

karakteristikom Ud = f (α) (radi se o idealnoj vrijednosti)
3 6
Ud   U 2,rms  cos     1,17 U 2,rms  cos   
2 
3
U d  1,17  220  cos  30   1,17  220   222,9 V
2
, gdje je U2, rms efektivna vrijednost faznog napona.
b) struja trošila Id pri α=30˚ el. određena je izrazima:
U d, idealno
Id 
Rd
U d  U d, idealno  Dr  Dx  U T  U d, idealno  Rk  I d  3  f  Lk  I d  U T
, gdje je Dr omski pad napona, Dx induktivni pad napona, UT pad napona na ventilima. Nakon
kraćeg izvoda:
76
U d  U d, idealno  U T  I d   Rk  3  f  Lk 
I d  Rd  U d, idealno  U T  I d   Rk  3  f  Lk 
I d   Rd  Rk  3  f  Lk   U d, idealno  U T
Slijedi rješenje za struju trošila Id
U d, idealno  U T 222,9  1, 4 221,5

Id     41,6 A
Rd  Rk  3  f  Lk 5  0,2  3  50  0,8  10 3
5,32
i za stvarni napon na trošilu Ud:
U d  222,9  1, 4  41,6  (0, 2  3  50 10 3 )  222,9  14,7  208, 2 V
c) trajanje komutacije u sklopu u određuje se temeljem prije izvedenog izraza:
 2  I d    Lk 
u  arccos  cos     
 Uk 
U ovom je slučaju efektivna vrijednost napona komutacije Uk jednaka efektivnoj vrijednosti

linijskog napona:
U k  3  U l, rms  381V
te slijedi rješenje:
   2  41,6  314  0,8 10 3  

u  arccos  cos     
 6 381  6
u  arccos  0,866  0, 0388   0,5236  0,5966  0,5236
u  0,073rad  4,13
, ili izraženo u vremenu:

u 0,073
tk    232μs
 314
d) Izračunavanje tipne snage usmjerivačkog transformatora (prividna snaga) STr zahtjeva

poznavanje efektivnih vrijednosti struja i napona mrežne i ventilske strane usmjerivačkog
transformatora, uz pretpostavku samo osnovnog harmonika napona primara i sekundara.
1  m n
 1
STr     U li  I li  U vj  I vj     3  U 1  I1  3  U 2  I 2 
2  i 1 j 1  2
, gdje je l mrežna strana, v ventilska strana.
77
Za efektivne vrijednosti napona vrijedi:
U1, rms =U2, rms =Urms
, dok je efektivne vrijednosti struja primara i sekundara potrebno je izračunati na temelju

idealiziranih valnih oblika. Za struju sekundara vrijedi:
1 T /3 2 1 I2
I 2,2 rms    I d  dt  I d2   d
T 0 3 3
I
I 2, rms  I2  d
3
Oblik struje sekundara ovisi o spoju transformatora i za YY spoj koji s u praksi ne koristi
(problem DC premagnetiziranja) izgleda kao na slici 2. Mora vrijediti I1, avg = 0. Slijedi efektivna
vrijednost .
1  T /3  2  
2 2
2T /3
 1 
I 2
      I d   dt      I d   dt 
T  0  3  
1, rms
0  3  
1  2 4 T 1 2 T  2 2
   I d    I d2      Id
T  9 3 9 3  9
2
I1   Id
3
Sada se u definicionu firmulu za tipnu snagu mogu uvrstiti svi podaci:
1  1  1
STr    3  U rms  I d 
2  3
2
 3 U rms  I d    U rms  I d 
3  2
 2 3 
, što uz zadanu nazivnu struju usmjerivača daje tipnu snagu transformatora
2 3
STr  220  50   17300 VA
2
e) važan podatak koji govori o iskoristivosti usmjerivačkog transformatora u pretvaraču je omjer

tipne snage trafa i snage predane trošilu (pri nazivnim uvjetima) STr/PdN.
Snaga predana trošilu je istosmjerna snaga PdN:
3 6
PdN  U dN  I dN   U S  I dN
2 
Tipna snaga transformatora je:
78
1
STr   U rms  I dN 
2
 2 3 
te slijedi traženi omjer:
2 3
STr U rms  I dN 
 2 
 2 3  
 1,345
PdN 3 6 3 6
U rms  I dN 
2 
Što je dosta veće od idealne vrijednosti 1 i govori o relativno slaboj iskoristivosti trafa, svojstvenoj
spojevima sa srednjom točkom.
3. Izmjenični pretvarači
Intervalno upravljanje (eng. on-off control)
Tiristori spajaju izmjenični izvor na teret u vremenskom razmaku tn koji obuhvaća cjelobrojan broj
perioda ulaznog napona n. Nakon toga u vremenskom intervalu tm koji također obuhvaća
cjelobrojan perioda ulaznog napona m tiristori ne vode te je napon na trošilu 0. U vremenskom
79
intervalu tn tiristori vode naizmjenično. Primjenjuju se u sustavima s velikom mehaničkom
vremenskom konstantom te u sustavima s velikom toplinskom vremenskom konstantom.
Ako je ulazni napon us    t   U S  sin    t   2 U S, rms  sin    t  spojen na teret za vrijeme n
peroda, a odspojen s tereta za vrijeme m perioda, efektivna vrijednost izlaznog napona je:
2
n n
U d, rms   2 U
2
 sin 2    t   d    t   U S   US  k
2    n  m nm
S
0
gdje je k = n/(n+m) faktor vođenja, faktor snage PF = k , T perioda ulaznog napona, a (m+n)∙T
perida napona tereta (trebala bi biti manja od mehaničke i toplinske vremenske konstante tereta).
Uobičajene veličine: (m + n)∙T = 1 s, m + n  100 (toplinska i mehanička konstanta se izražavaju u
minutama i satima).
Fazno upravljanje ( eng. phase-angle control) omskim trošilom
Tiristori spajaju teret na izmjenični izvor za vrijeme jednog dijela svake periode ulaznog napona .
Upravljački impulsi su razmaknuti 180
80
1 2 
  4  U S2 
  1  cos  2  t    d    t 
2
2  U S  sin    t   d    t  
2    4   
U d, rms  
1  sin  2    
 US     
  2 
, promjenom  od 0 do  Ud, rms se mijenja od Us do 0. (uočite nelinearnost po ).
3.1. Za jednofazni regulator napona opterećen djelatnim trošilom R odredite:
a) efektivnu vrijednost napona trošila Ud, rms pomoću efektivne vrijednosti napona izvora U S, rms i
kuta ,
b) djelatnu i jalovu snagu pomoću US, R i ,
c) maksimalnu vrijednost jalove snage pri US, rms = 220 V i R = 10 , uz određivanje
parametara nadomjesne sheme sklopa kao paralelnog spoja otpora R i impendacije j∙X.
a)
1  2
 u  t  d  t  u (t )  2  U S, rms  sin    t 
  S
U d,2 rms 

2 2  2 U S,2 rms  1 
  U S, rms   sin    t   d    t      t   sin  2    t  
    2 
 1 
      sin  2  
 U S,2 rms   2

  
 
1
     sin  2 
   1
U d, rms  U S, rms  2  U S, rms  1    sin  2   
    2 
Dodatak
Svaku periodičnu funkciju možemo opisati Fourierovim redom (F.R.). Razvoj funkcije u F.R
općenito se sastoji od istosmjerne (DC) komponente te beskonačnog broja parnih i neparnih
sinusnih i kosinusnih članova koji odgovaraju osnovnom i višim harmonicima.
u  u    t   u     U  1 , s  sin     U  2 , s  sin  2     ...  U ( n ), s  sin  n     ...
 U (1), c cos     U ( 2), c cos  2     ...  U ( n ), c cos  n     ...  U DC
1 2
 u  sin( n   )  d   
 0
U ( n ), s 
1 2
U ( n ), c    u  cos(n   )  d   
 0
1 2
 u d 
2   0
U DC 
81
Odgovarajuće efektivne vrijednosti:

U
U ( n ), s, rms  ( n ), s
2
U
U ( n ), c, rms  ( n ), c
2
Napon trošila kojeg mi razmatramo je čisti izmjenični napon, stoga ovaj razvoj nema istosmjernu
komponentu.
Prema gore navedenom dodatku, napon na trošilu se može rastaviti na sinusne (u fazi s naponom
mreže) i kosinusne (pomaknute /2 u odnosu na mrežu) članove za svaki harmonik; promatramo
samo prvi harmonik:
2 
 U  sin    t   sin    t   d    t 
  S
U d ,(1),s 

U 
U  1 
U d, (1), s  S, rms   1  cos  2    t    d(  t )  S, rms   t  2  sin(2    t ) 
   
1
     sin(2   )
 2 U S, rms

2 
  S
 U  sin(  t )  cos(  t )  d(  t )
U d, (1), c 
2  sin 2   
   U S  sin(  t )  d (sin t )    Vin
  
Napomena: Negativan predznak znači da je struja induktivna, ne kapacitivna.
b) Sada se može izračunati djelatna snaga osnovnog harmonika

1
U d, (1), s     sin(2   ) U 2 U 2
P  P(1)  U S  2  S  d
R  R R
Također se može izračunati i jalova snaga osnovnog harmonika

U d, (1), c U S sin    U S2
2
US
Q  Q(1)  U S   sin    
2
 
R  R  R
Jalova snaga ima svoj maksimum za sin() = 1, tj. pri  = 90 el.
1 U S 2 1 220 2
Qmax      1.54 kVAr
 R  10
pri  = 90 djelatna je snaga:
82
 1
  ( )   sin    2202
P 2 2   2.42 kW
 10
c) Parametri nadomjesnog kruga (R` jX):
U S 2 2202
R    20 
P 2420
U S 2 2202
X    31
Q 1540
Fazno upravljanje induktivnim trošilom
83
84
Razlikujemo dva slučaja:

0 ≤  ≤ φ (struja sinusnog oblika – neupravljačko područje)
φ <  ≤ π (struja izobličena – upravljačko područje)
Efektivna vrijednost napona tereta:

1  1 1 
U d, rms U S    x      sin  2    sin  2 x  
2  2 2 
Napomena: Za omsko trošilo x = π.


3.2 Idelani naponski izvor vin (t )  Vin  sin t napaja induktivno trošilo (RL) faznog kuta φ = 60˚ el.
pomoću antiparalelnog spoja tiristora. Radi se o jednofaznom regulatoru napona. Kut upravljanja
oba tiristora je jednak i to  = 120˚ el. Izračunajte kut prestanka toka struje (eng. extinction angle)
x pomoću aproksimativne metode i nakon toga iterativnim postupkom odredite točno rješenje!
Fazni kut trošila definiran je izrazom za male vrijednosti faznog kuta trošila arctgωL/R.
Aproksimativna vrijednost kuta prestanka toka struje x određuje se izrazom: x = π + φ -∆, gdje je
∆=0˚ el. -5˚el. za male vrijednosti faznog kuta trošila, odnosno je ∆=10˚ el. -25˚el. za velike
vrijednosti faznog kuta trošila.
Vrijednost kuta x dobivenog aproksimativnom metodom može poslužiti kao ishodište za točniji
iterativni postupak.
Za fazni kut trošila φ = 60˚ el. pretpostavimo ∆=20˚ el. te slijedi aproksimativno rješenje za x:
x ≈ π + 60 –20 =220˚ el.
Točnija vrijednost za x dobiva se iterativnim postupkom rješavanja transcendentalne jednadžbe

struje induktivnog tereta:
R
 ( x  )
sin( x   )  sin(   )  e  L
0
ctg(φ) = R/ω∙L = ctg(60˚ el.) = 0.58

 = 120˚ el. = 2π/3 = 2.09 rad
sin( - φ) = sin(60˚ el.) = 0.866
Načinimo pomoćnu tablicu:
x sin(x-60) ctg φ (x-) e-ctgφ(x-α) sin(α-φ)e-ctgφ(x-α)

deg rad A B
220 3.84 0.342 1.015 0.362 0.314
222 3.87 0.309 1.032 0.356 0.308
Želimo da A i B (predstavljaju homogeno i partikularno rješenje) budu jednaki
85
Slijedi da je dovoljno točno rješenje za kut x = 222˚ el.
Toj vrijednosti kuta x odgovara i kut vođenja θv = x -  = 222 – 120 = 102˚ el.
Napomena: Zadaci ovog tipa elegatno se rješavaju simulacijom!
3.3. Jednofazni regulator napona napaja se iz izmjeničnog izvora amplitude 120 V i frekvencije 60 Hz.
Otpor djelatnog trošila je R = 15 W. Izračunajte:
a) kut upravljanja tiristora potreban da se trošilu preda snaga 500 W,

b) efektivnu vrijednost struje izvora,
c) efektivnu i srednju vrijednost struje tiristora,
d) faktor snage izvora i
e) ukupno harmoničko izobličenje (THD) struje izvora.
Slika 3.1 Jednofazni regulator napona.
a) Efektivna vrijednost napona potrebna da trošilu preda snagu od 500 W je:
U d2, rms
P
R
U d ,rms  PR  500 15  86,6 V
Veza između efektivne vrijednosti napona na trošilu i kuta upravljanja (upravljačka karakteristika)
određena je izrazom:
 sin 2
U d ,rms U s ,rms  1 
 2
Upravljačka se karakteristika može prikazati grafički slikom 3.2.
86
Slika 3.2 Upravljačka karakteristika.
Iz slike se približno može odrediti potrebni kut upravljanja iz normiranog izlaznog napona 86,6/120 =
0,72, te slijedi a = 90° el. Točnije rješenje dobiva se numeričkim postupkom, rješavanjem izraza:
 sin  2 
86,6  120  1    0    88,1
 2
b) Efektivna vrijednost struje izmjeničnog izvora izračunava se pomoću izraza:
U d ,rms 86,6
I s ,rms  I d ,rms    5,77 A
R 15
c) Efektivna struja tiristora jednostavno se može izračunati iz izraza:
I d , rms 5,77
I T ,rms    4,08 A
2 2
dok se srednja vrijednost struje jednog tiristora izračunava pomoću izraza:
1  US U 2 120
IT   sin t d (t )  S 1  cos    1  cos 88,1   1,86 A
2  R 2R 2 15
P 500
d) Faktor snage slijedi iz izraza:   S  120  5,77  0,72
 sin  2 
no može se izračunati i iz izraza:   1  
 2
e) Efektivna vrijednost struje izvora (trošila) uz kut upravljanja a = 0° el jednaka je:
U s , rms 120
I rms   8 A
R 15
87
Efektivna vrijednost osnovnog harmonika struje može se odrediti pomoću unaprijed nacrtanog grafa
prikazanog na slici 3.3.
Slika 3.3 Relativna vrijednost harmonika u ovisnosti o kutu upravljanja .
Faktor osnovnog harmonika je C1 = 0,61 , te se dobiva efektivna vrijednost osnovnog harmonika:

I 1, rms  C1  I rms  0,61  8  4,9 A
Sada se na temelju od prije poznatog izraza izračunava ukupno harmoničko izobličenje struje:
2
I rms  I 12,rms 5,77 2  4,9 2
THD    0,63  63 %
I 1, rms 4,9
4. Istosmjerni pretvarači
4.1. Silazni istosmjerni pretvarač prikazan na slici 1.29 spušta ulazni napon Uin = 12 V na izlazni napon
Uout = 5 V. Snaga na trošilu je Pout = 100 W. Kao upravljiva sklopka koristi se MOSFET tranzistor
otpora RDS(on) = 0,25  i struje 10 A u zapornom smjeru pri zapornom naponu 100 V. Dioda se
može modelirati kao konstantni pad napona 1 V u propusnom smjeru i strujom od 1 A pri 100 V
u zapornom smjeru. Sklopke su vrlo brze. Nacrtajte sklop sa statičkim modelima poluvodičkih
sklopki. Izračunajte gubitke u stanju vođenja sklopki i u stanju zapiranja, te ih usporedite.
Izračunajte stupanj korisnog djelovanja pretvarača.
88
Slika 4.1 Silazni istosmjerni pretvarač.
Slika 4.2 prikazuje silazni istosmjerni pretvarač prikazan pomoću statičkih modela poluvodičkih
sklopki.
Slika 4.2 Silazni istosmjerni pretvarač prikazan pomoću statičkih modela poluvodičkih sklopki.
Budući da je pretpostavljeno da su sklopke vrlo brze, to znači da možemo zanemariti njihova

vremena uklapanja i isklapanja, komutacije u sklopu su zanemarive, pa možemo zanemariti i
sklopne gubitke. Ostaju samo gubici u stanju vođenja i gubici u stanju zapiranja. Struja nikad ne
teče kroz integriranu reverznu diodu MOSFET-a, pa nije niti nacrtana.
Da bi se na trošilu razvila snaga od 100 W, struja prigušnice (srednje vrijednosti jednake struji
trošila) mora biti iznosa IL = 20 A. Može se pokazati da otpor u zapornom smjeru nema utjecaja na
faktor vođenja. Srednja vrijednost ulazne struje pretvarača jednaka je Iin, avg = D1IL.
Napon na trošilu ud (uključivši i filtar) jednak je
u d  q1 U in  I L RDS ( on)   q 2 (U D )

u d  U out  D1 U in  I L RDS ( on )  U D   U D
89
Može se izračunati faktor vođenja D1 = 0,75, dok dioda vodi 25 % periode. Gubici vođenja
tranzistora izračunavaju se kao
PTr  D1 I L2 RDS ( on )  75 W
U stanju blokiranja napon na tranzistoru jednak je UTrR = Uin + UD = 13 V, stoga je zaporna struja
približno jednaka ITrR = 1,3 A. Gubici tranzistora u stanju blokiranja prema tome su jednaki
PTrR  1  D1  I TrR U TrR  0,25 1,3 μA  13 V  4,23 μW
Gubici vođenja diode mogu se izračunati kao 0,25*(20 A)*(1 V) = 5 W. Zaporni napon na diodi je
samo 7 V, te predstavlja samoulazni napon umanjen za pad napona na MOSFET-u. Zaporna struja
diode stoga je jednaka IDR = 70 nA i stvara zaporne gubitke PDR = 0,75*(70 nA)*(7 V) = 0,368 W.
Ukupni gubici u stanju vođenja jednaki su 80 W dok su ukupni gubici u stanju nevođenja
(blokiranja i zapiranja) jednaki 4,6 W. Razlika u redovima veličina je očigledna, te se opravdano
gubici u stanju nevođenja mogu zanemariti.
Uzevši u obzir gubitke vođenja, ulazna snaga pretvarača mora biti Pin = 180 W, dok je izlazna
snaga Pout = 100 W. Stoga slijedi faktor korisnog djelovanja pretvarača  = Pout/Pin = (100 W)/(180
W) =55,6 %, što je vrlo slab faktor.
Razlog slabom faktoru korisnog djelovanja je u velikom padu napona na MOSFET-u u stanju
vođenja od 5 V. Stoga se nameće zaključak da je potrebno odabrati drugi MOSFET, povoljnijeg
iznosa RDS(on).
4.2. Ponovo se razmatra silazni istosmjerni pretvarač prikazan u prethodnom zadatku. Radna frekvencija
pretvarača jednaka je f = 100 kHz. Budući da je ustanovljeno da u prethodnom primjeru
upotrjebljeni MOSFET ima preveliki otpor, ovaj puta se odabire MOSFET otpora RDS(on) = 0,05 .
U ovom primjeru poluvodičke sklopke se neće više smatrati idealno brzima, već će se pretpostaviti
da svaka sklopka ima konačno vrijeme uklapanja i isklapanja tS = 100 ns. Izračunajte ukupne
gubitke u sklopu i njegov faktor korisnog djelovanja.
Riješimo li ponovo sustav jednadžbi iz prethodnog zadatka dobivamo faktor vođenja D1 jednak
0,5. Gubici tranzistora u stanju vođenja jednaki su
PTr  D1 I L2 RDS ( on )  (0,5)  (20 A) 2 (0,05 )  10 W
Gubici u stanju nevođenja ponovo se mogu zanemariti. Gubici diode u stanju vođenja jednaki su
PD = (0,5)*(20 A)*(1 V) = 10 W. Ukupni gubici vođenja prema tome su jednaki Pon = 20 W.
Potrebno je još odrediti sklopne gubitke. U općem izrazu za sklopne gubitke
U rms I on t S f S Vrms I on t S
PS   
a a T
možemo odabrati vrijednost a = 2 kao pogodnu. Ona pretpostavlja pravokutnu komutaciju (vidi
sliku 1.31). Tranzistor ima struju u stanju vođenja 20 A (Ion) i napon u stanju nevođenja 13 V
(Voff). Dioda ima jednaku vrijednost struje u stanju vođenja 20 A, a napon u stanju nevođenja 11
V. Svaki ventil ima vrijeme sklapanja tS = ton + toff = 200 ns. Primjenivši opći izraz za gubitke
90
dobivaju se sklopni gubici tranzistora PSTr = (13 V)(20 A)(200 ns)(100 kHz)/2 = 2,6 W, te
sklopni gubici diode PSD = (11 V)(20 A)(200 ns)(100 kHz)/2 = 2,2 W. Ukupni gubici pretvarača
jednaki su Ptot = Pon + PSTr + PSD = 20 + 2,6 + 2,2 = 25 W. U ovom slučaju faktor korisnog
djelovanja znatno je povoljniji i iznosi  = Pout/Pin = (100 W)/(125 W) =80 %. Sklopni gubici
predstavljaju 20 % ukupnih gubitaka i sigurno se ne mogu zanemariti u proračunu efikasnosti rada
pretvarača.
a)
b)
Slika 4.3 Komutacije: a) «linearna komutacija» tijekom sklapanja tranzistora (a = 6); b) «pravokutna komutacija» tijekom
sklapanja tranzistora (a = 2).
4.3. Slika 4.4 prikazuje istosmjerni strujni krug u kojem dolazi do kratkog spoja (modelirano
kratkospojnom sklopkom S_KS) u krugu trošila Rd. Nacrtajte vremenski tok struje kratkog spoja.
Struju trošila prije nastanka kratkog spoja zanemarite (da li je to opravdano?). Izračunajte koliko
vremena protekne od nastanka kratkog spoja do rastaljivanja osigurača (R_f), ako je poznato:
– (I2t)t vrijednost osigurača (I2t)t = 105 A2s,

– induktivitet strujnog kruga L = 50 H,
– napon istosmjernog izvora EB = 100 V.
91
L1 R_f
EB Rd S_KS
Slika 4.4 Istosmjerni strujni krug u kojem dolazi do kratkog spoja.
U slučaju kratkog spoja nadomjesna shema se pojednostavnjuje (R = 0), te se samo induktivitet L

suprotstavlja toku struje kratkog spoja. Stoga opravdano pretpostavljamo da će struja po nastanku
kratkog spoja linearno rasti po izrazu
EB
i KS  t
L
Prva faza u procesu prekida struje kratkog spoja je taljenje osigurača. Rastalnica osigurača će se
rastaliti nakon što se dosegne definirana energija taljenja osigurača (I2t)t. Kod osigurača se još
definira i odgovarajuća energija luka (te vrijeme luka). Tek po gašenju luka struja kratkog spoja je
prekinuta.
Ukoliko osiguračem štitimo poluvodički ventil (diodu ili tiristor) moramo pri odabiru osigurača
paziti da energija pregaranja osigurača bude manja od energije pregaranja poluvodičkog ventila.
U ovom slučaju izračunavamo koliko je vremena potrebno da se po nastanku kratkog spoja
rastalnica osigurača rastali. Potrebno je izjednačiti energiju taljenja osigurača s integralom
kvadrata struje kratkog spoja
tX
I t2
t   i KS
2
 t  dt
0
tX 2 tX tX
E B2 2 E B2 1 3 E B2 3
 EB
0  L

t  dt  0 L2 t dt 
L2 3
 t  
3L 2
 
 t X  I 2t t
 0
Te konačno slijedi rješenje
tX  3
I t
2
t  3L2

10 5  3   50  10  6 
3
2
 3 7,5  10 8  4,217 ms
E B2 100 2
Dakle rastalnica osigurača rastalit će se 4,217 ms nakon nastanka kratkog spoja. Rješenje možemo
provjeriti simulacijski. Slika 1.33 prikazuje valni oblik struje kratkog spoja IL i integrala
kvadrata struje kratkog spoja (energije taljenja) I_ENERG. Jednostavno se uočava da je zadana
energija taljenja osigurača dosegnuta u trenutku t = 5,2 ms odnosno 4,2 ms nakon nastanka
kratkog spoja.
92
Slika 4.5 Valni oblik struje kratkog spoja i integrala kvadrata struje kratkog spoja (energije taljenja).
4.4. Silazno-uzlazni istosmjerni pretvarač radi na frekvenciji f = 20 kHz, L = 0.05 mH. Izlazni
kondenzator je dovoljno velik tako da se može zanemariti valovitost izlaznog napona. Ulazni
napon je Ui = 15 V. Zahtijeva se regulacija izlaza na Uo = 10 V. Pretvarač napaja teret snage 10
W. Izračunajte faktor vođenja D, koji je potreban da bi uz dane parametre kruga izlazni napon bio
Uo = 10 V?
Izračunajmo najprije izlaznu struju pretvarača, pomoću definirane izlazne snage
Io = Po / Uo = 10 W/10 V = 1 A
Početno nam je nepoznat način rada pretvarača. Ako pretpostavimo granični način rada (granica
između isprekidanog i neisprekidanog načina rada), tada vrijedi:
93
D U 10
 o 
1  D U i 15
D  0, 4
U T-4 izveden je izraz za graničnu vrijednost struje ovog pretvarača
Ts U o
I oB   (1  D) 2
2 L
Očigledno je maksimalna vrijednost gornjeg izraza dosegnuta za D = 1 i iznosi
Ts  Vo 50  10
I OB,max    5A
2  L 2  0,05m
U rješavanju našeg problema stoga ćemo pretpostaviti D = 0,4 i IOB, max = 5 A, te slijedi izraz za
graničnu izlaznu struju
I OB  I OB,max (1  D) 2
 5  (1  0, 4) 2  5  0,62  1,8 A
Budući da je izlazna struja u našem slučaju Io = 1A manja od granična izlazne struje IOB = 1.8A ,
zaključujemo da pretvarač radi u isprekidanom režimu rada za koji vrijedi:
Vo Io 10 1
D   0.3
Vi I OB ,max 15 5
4.5. U uzlaznom istosmjernom pretvaraču potrebno je održati konstantnu vrijednost izlaznog napona
jednaku Uo = 48 V pomoću promjene faktora vođenja D. Ulazni napon mijenja se u granicama od
12 V < Ui < 36 V. Maksimalna izlazna snaga je Po = 120 W. Zahtijeva se da pretvarač radi u
isprekidanom režimu rada, a sklopna frekvencija je fs = 50 kHz.
Pretpostavlja se da su komponente idealne, a C vrlo velik. Potrebno je izračunati najveću

dopuštenu vrijednost induktiviteta prigušnice L!
Polazni su podaci: Uo = 48 V; Ts = 1/fs =20 s; Io,max = Po,max/Uo = 120/48 = 2.5 A
94
Da bi pronašli maksimalnu vrijednost L uz koju pretvarač još radi u isprekidanom načinu rada, u
analizi ćemo pretpostaviti da je struja prigušnice IL na rubu neisprekidanog načina rada.
Za zadani opseg vrijednosti ulaznog napona Ui (12 – 36 V), slijedi raspon omjera vođenja D =
0,75 – 0,25 (vidi karakteristiku pretvarača, odgovarajuću transformatorsku jednadžbu u T-4). Za
taj raspon vrijednosti D, granična vrijednost izlazne struje IOB ima minimalnu vrijednost pri D =
0,75 , što slijedi iz slike 13 u T-4 koja je ovdje ponovljena.
Odgovarajućim se uvrštavanjem u izraz za IOB i izjednačavanjem s IOB, max=2.5 A dobiva konačno

traženo rješenje:
Ts  U o
I OB  I OB,max   D  (1  D) 2
2 L
20 10  48
6
L  0,75  (1  0,75) 2  9 μH
2  2,5
4.6. Uzlazni pretvarač (Ui=48 V, Uo=60 V, L=1,2 mH, R=1 ) radi s periodom T = T1 + T2 = 1/f .
Upravljivi ventil (tranzistor) vodi tijekom intervala T1 = 1 ms.
a) Izračunajte radnu frekvenciju f i nacrtajte valni oblik napona na prigušnici.

b) Izračunajte srednju vrijednost struje kroz prigušnicu.
c) Nacrtajte valni oblik struje prigušnice te izračunajte njenu maksimalnu i minimalnu
vrijednost.
d) Nacrtajte valni oblik struje kondenzatora te izračunajte njenu efektivnu vrijednost.
a) Napon na prigušnici u ustaljenom je stanju izmjeničan, te vrijedi:
U i  T1  (U 2  U1 )  (T  T1 )
 (U 2  U1 )  T  U 2  T1  U1  T1
(U 2  U1 )  T  U 2  T1
1 U 2  U1 1 60  48 1
f      200 Hz
T U2 T1 60 103
1
T  5ms
f
95
1ms 4ms
A uL
T1 T2
T
A = 48 V ∙ 1 ms=12 V ∙ 4 ms = 48 Vms
b) Ako zanemarimo gubitke vrijedi:
P1  P2
U i  Ii  U o  Io
Uo
U i  Ii  U o 
R
2
U 1 602 1
Ii  o     75 A
R U i 48 1
c)
i
Ii=IL=75A
di
u  L
dt

I
i   di   u  dt  48
 40 A

I
L 1, 2

1 
I  75   40  55 A; I  75  20  95 A
2
d) struja kondenzatora ic je izmjenična komponenta struje kroz diodu (pretpostavlja se da je

napon na kondenzatoru dovoljno gladak).
96
95A
iv
55A
IR=60A
ic
T2 T1
Efektivna vrijednost struje diode (na intervalu T2) dobiva se primjenom Simpsonovog pravila za
efektivne vrijednosti (može li i drugačije?)
 952  4  752  552 

I     76 A
D, rms  6 
 
, a uzeto na intervalu T:
4 4
ID  I   76  68 A
5 D, rms 5
Stoga,
I
C
  I 2  I 2 
D R  68 2
 602   32 A
1 t T
o
1   T 
Favg    f (t )  dt    f  t0   4  f  t0    f  t 0  T  
T t o
6   2 
1 t T 2 o
1  2  T 
Frms    f (t )  dt    f  t 0   4  f 2   t0    f 2   t0  T  
T t o
6   2 
4.7. Neizravni istosmjerni pretvarač s transformatorom ima sljedeće parametre:

 US = 24 V
 N1/N2 = 3
 Lm = 500 H
R = 5 
 C = 200 F
 f = 40 kHz
 UO= 5 V
Odredite:
a) potreban faktor opterećenja sklopke D;
b) srednju, maksimalnu i minimalnu vrijednost struje magnetiziranja iLm; te
c) valovitost izlaznog napona!
a) Pomoću odgovarajuće transformatorske jednadžbe dobiva se

97
D N2
UO  US 
1  D N1
D 1
5  24  
1 D 3
D  0,385
b) Srednja vrijednost struje magnetiziranja dobiva se pomoću odgovarajućeg izraza
U O2 52
I Lm    540 mA
U S  D  R  24    0,385    5 
Promjena struje magnetiziranja unutar jedne periode također se jednostavno izračunava
iLm 
US  D

 24    0,385   460 mA
Lm  f 500   106    40000 
te slijedi maksimalna i minimalna struja magnetiziranja
iLm 460
iLm ,max  I Lm   540   770 mA
2 2
i 460
iLm ,min  I Lm  Lm  540   310 mA
2 2
Budući da je iLm,min > 0, dokazan je neisprekidani način rada pretvarača!
c) Valovitost izlaznog napona slijedi izravno iz izraza
U O D 0,385
   0,0096  0,96%
UO R  C  f  5    200 106    40000 
4.8. Projektirajte neizravni istosmjerni pretvarač s transformatorom za izlazni napon od 32 V, uz ulazni

napon od 24 V. Otpor trošila je 20 . Pretvarač treba raditi u neisprekidanom načinu rada, a
minimalna struja magnetiziranja treba biti barem 20% srednje vrijednosti struje magnetiziranja.
Valovitost izlaznog napona mora biti manja od 1%. Odaberite prijenosni omjer transformatora i
induktivitet magnetiziranja, sklopnu frekvenciju pretvarača, faktor opterećenja sklopke i vrijednost
izlaznog kondenzatora! Pretpostavite da su sve komponente idealne!
Izlazni napon pretvarača određuje se pomoću transformatorske jednadžbe, na temelju D i N1/N2.

Pretpostavimo prijenosni omjer transformatora N1/N2 = ½. Tada možemo odrediti faktor
opterećenja sklopke
1 1
D   0, 4
 U S   N2   24 
    1  32    2   1
U
 O  1 N  
98
Srednja se vrijednost struje magnetiziranja dobiva pomoću izraza
 32 
2
U O2
I Lm    5,33 A
U S  D  R  24    0, 4    20 
Minimalna struja magnetiziranja jednaka je 20% srednje vrijednosti struje magnetiziranja i iznosi
0,2  5,33 =1,07 A.
Želimo radno frekvenciju izvan čujnog područja (f = 30 kHz) te možemo izračunati željeni
induktivitet magnetiziranja Lm = 37,5 H. Minimalnu vrijednost kapaciteta kondenzatora
određujemo iz izraza:
D 0, 4
C   66,7 μF
 U O 
R 
 20    0, 01   30000 
 f
 UO 
4.9. Za neizravni pretvarač iz prethodnog primjera, poveća se vrijednost otpora trošila sa 20  na 50 .

Pokažite da je struja magnetiziranja u tom slučaju isprekidana i izračunajte izlazni napon
pretvarača!
Uz korištenje poznatih vrijednosti Lm = 37,5 uH, f = 30 kHz, N1/N2 = 0,5, D = 0,4 te R = 50 ,

uvrštavanjem u izraz za minimalnu vrijednost struje magnetiziranja dobiva se ILm,min = -2,13 A.
Budući da nije moguća negativna struja magnetiziranja, zaključujemo da se radi o isprekidanom
načinu rada pretvarača te primjenjujemo odgovarajuće izraze:
R 50
UO  U S  D   24    0, 4   45,3 V
2   37,5    10    30000 
6
2  Lm  f
U isprekidanom načinu rada izlazni napon više nije jednak 32 V, već raste na 45,3 V, kao i u
slučaju uzlazno-izlaznog pretvarača!
4.10. Izravni istosmjerni pretvarač s transformatorom ima sljedeće podatke:
 US = 48 V
 R = 10 
 Lx = 0,4 mH
 C = 100 F
 f = 35 kHz
 N1 / N2 = 1,5
 N1 / N3 = 1
 D = 0,4
 Lm = 5 mH
Odredite:
a) Izlazni napon, maksimalnu i minimalnu struju kroz Lx, valovitost izlaznog napona.
99
b) Vršnu struju u primarnom namotu transformatora. Provjerite da li struja magnetiziranja pada
na nulu prije početka sljedeće sklopne periode!
a) Izlazni napon se određuje iz :
N  1
U o  U S  D  2   48  0, 4   12,8 V
 N1  1,5
Srednja struja kroz Lx jednaka je struji trošila jer je srednja struja kroz C u ustaljenom stanju
jednaka 0. Stoga:
U o 12,8
I Lx    1, 28A
R 10
Iz (24):
U o  (1  D) 12,8  (1  0, 4)
iL    0,55A
x
Lx  f 0, 4 103  35000
Maksimalna i minimalna vrijednost struje iLx:

i 0,55
I L , max  I Lx  L  1, 28 
x
 1,56 A
x
2 2
i 0,55
I L ,min  I L  L  1, 28 x
 1,01A
x x
2 2
b) Struja u primarnom namotu transformatora je jednaka zbroju prenešene struje sekundara na

primar i struje magnetiziranja. Vršna vrijednost struje sekundara je ista kao i ILx,max. Vršna
vrijednost struje magnetiziranja se dobije iz :
US  D T 48  0, 4
IL  iL    0,11A
m ,max m
Lm 5 103  35000
Vršna vrijednost struje kroz primarni namot transformatora:
N  1
I max  I L ,max  2   I L m ,max
 1,56   0,11  1,15A
 N1  1,5
x
Vrijeme koje je potrebno da struja magnetiziranja padne na nulu nakon otvaranja sklopke, dobije
se pomoću:
N 3 0, 4 1
Tx  D  T    11, 4μs
N1 35000
100
S obzirom da je sklopka zatvorena D∙T = 11,4 s vremena, vrijeme koje je potrebno da struja
magnetiziranja ponovo poprimi vrijednost nula nakon početka periode je 22,8 s, što je manje od
sklopne periode od 28,6 s.
4.11. Pretvarač treba tako dizajnirati da daje na izlazu 100 V kada mu je na ulaz priključeno 170 V.
Otpor trošila je 50 . Odaberite prijenosni omjer transformatora, omjer vođenja sklopke te
sklopnu frekvenciju. Odaberite takav Lx da je struja iLx neisprekidana.
Neka je prijenosni omjer N1/N3 = 1. Ovakav odabir prenosnog omjera rezultira,iz (30),
maksimalno mogućim omjerom vođenja sklopke od 0,5. Slijedi:
 N1  U S  D 170  0,5
     0,85
 N 2  max Uo 100
Da bi se osigurao rad sklopa u sigurnom području, odaberimo N 1/N2 = 0,5. Omjer vođenja sklopke
je tada:
U o N1 100
D    0,5  0, 294
U S N 2 170
Srednja struja kroz Lx je istao kao i struja trošila jer je strednja struja kroz C u stacionarnom stanju
jednaka 0. Stoga:
U o 100
IL    2A
x
R 50
Da bi se osigurao rad sklopa u neisprekidanom režimu, iLx mora biti manji od 4 A (dva puta
srednja vrijednost) kako bi bilo ILx, min > 0. Iz (20) i odabirom za sklopnu frekvenciju 25 kHz
(izvan slušnog područja), dolazimo do:
 N  D 0, 294
Lx ,min  U S  2  U o     170  2  100   706 μH
 N1  f  I L
x
25000  4
Zbog sigurnosti odabiremo: Lx = 1 mH.
5. Izmjenjivači
Uvodno razmatranje
PRAVOKUTNA MODULACIJA
101
102
io (t )  in (t )  if (t )
U DC 
t
T
  Ae  , 0  t 
R 2
, gdje je A konstanta koja se izračunava iz početnog uvjeta i  = L/R.
U trenutku t = T/2, sklopke S1 i S2 se otvaraju, a sklopke S3 i S4 se zatvaraju. Napon na R-L trošilu

postaje negativan iznosa –UDC pa struja poprima oblik:
t T
U  2
T
io (t )   DC  B  e 
, t T
R 2
, gdje je B konstanta koja se izračuna iz početnog uvjeta.
Kada se sklop po prvi puta priključuje na izvor napajanja, struja kroz prigušnicu je nula te se javlja
prijelazna pojava dok struja ne dosegne stacionarno stanje. U stacionarnom stanju, io(t) je
periodična i simetrična oko nule.
Izračunavanje konstanti A, odnosno B:
103
U DC
io (0)   A  e0  I min
R
U
A  I min  DC
R
T  U
io     DC  B  e0  I max
2 R
U
B  I max  DC
R
Stoga, u stacionarnom stanju valni oblik struje trošila ima slijedeći oblik:
U DC  U DC  t T

 R  min I  e , 0t 
  R  2
io (t )   t
T
 U DC  U DC    2 T
 R   I max  R   e ,
2
t T
  
Maksimalna vrijednost struje trošila:
T  U  U  T
i    I max  DC   I min  DC   e 2
2 R  R 
U stacionarnom stanju vrijedi Imax = -Imin , što nakon uvrštavanja u prehodni izraz daje:
 


U DC  1  e 2t 
I max  I min  
R  1  e  2t 

 
Snaga koju absorbira trošilo:
P  I d,2 rms  R
, gdje je Id, rms efektivna vrijednost struje trošila određena slijedećim izrazom:
2
1 T 2 2 T /2  U DC  U  
I d, rms    i (t )  dt     I min  DC   e  t /   dt
T 0 T 0  R  R  
Ako se zanemare gubici na sklopkama, snaga koju daje izvor je jednaka snazi koju apsorbira
trošilo i iznosi:
PDC  I DC  U DC
104
Slika 5.1. Pravokutni napon i struja R-L trošila u stacionarnom stanju
5.1. Izmjenjivač s naponskim ulazom na izlazu daje pravokutni napon frekvencije f = 60 Hz. Izlazni
napon se filtrira serijskim rezonantnim filtrom. Upotrijebite relativnu magnitudu trećeg harmonika
da bi usporedili ponašanje filtra pri različitim faktorima dobrote Q. Slika 5.2 prikazuje
nadomjesnu shemu izlaznog kruga izmjenjivača. Pretpostavljeno je da elementi filtra (L i C) nisu
idealni, te imaju ekvivalentne serijske otpore.
105
Slika 5.2 Nadomjesna shema izlaznog kruga izmjenjivača.
Razvoj u Fourierov red izlaznog napona izmjenjivača daje izraz
4U O 
sin(n / 2)
u (t )   cos n  120    t 
 n 1 n
Bez filtra, kao što je poznato, amplituda trećeg harmonika jednaka je 1/3 amplitude osnovnog
harmonika. Ukoliko se serijski trošilu spoji RLC filtar rezonantne frekvencije 1 / LC = 120
rad/s, amplituda trećeg harmonika napona na otporniku U3 može se odrediti pomoću izraza
R R / ZC
U out ( n )  U in ( n )  U in ( n )
jnL  j /  nC   R jn /  r  j /  n /  r   R / Z C
gdje je ZC karakteristična impedancija titrajnog kruga L / C , a r rezonantna frekvencija

1 / LC . Faktor dobrote jednak je omjeru karakteristične impedancije i otpora titrajnog kruga
ZC L/C
Q 
R R .
Izračunajmo s odabranim rezonantnim filtrom amplitudu trećeg harmonika (180 Hz) napona na
otporniku U3.
4U O R 4U O 1 4U O 1
U3   
3 j 360L  j /(360C )  R 3 j 3Q  jQ / 3  1 3 1  (64 / 9) Q 2
Ukoliko je Q relativno velikog iznosa, treći harmonik amplitude približno je 1/(8Q) amplitude
osnovnog harmonika. Treći se harmonik može prigušiti ispod 3 % osnovnog harmonika ukoliko je
ispunjeno 1/(8Q) < 0,03 ili Q > 4,2. Harmonici višeg reda još su bolje prigušeni. Serijska
rezonancija može biti jako korisna primjerice u visokofrekvencijskim međukrugovima pretvarača.
106
Primjerice pri frekvenciji 60 kHz, karakteristična impedancija od 144  može se postići sa L >
382 H, C = 0,0184 F, što su znatno povoljnije vrijednosti nego pri frekvenciji 60 Hz. Slika 5.3
prikazuje simulirane karakteristične valne oblike analiziranog sklopa u ustaljenom stanju.
Slika 5.3 Karakteristični valni oblici napona i struja u ustaljenom stanju.
5.2. Izmjenjivač s naponskim ulazom (engl. Voltage Source Inverter) napaja trošilo koje se sastoji od
otpornika R = 2  i serijski spojene prigušnice L = 3 mH koja služi kao filtar. Izmjenjivač se
napaja iz istosmjernog izvora Uin = 144 V. Izlazna frekvencija izmjenjivača je fO = 60 Hz. Koja je
najveća moguća željena komponenta izlazne struje ovog pretvarača i koji napon ona stvara na
otporniku R? Ukoliko se kut upravljanja (preklapanja)  postavi na vrijednost 30 koji je
Fourierov spektar izlazne struje pretvarača? Izračunajte snagu koja se predaje trošilu pri  = 30,
uzevši u obzir samo harmonike do petoga!
U opisanom pretvaraču, valni oblik napona ud (t) na izlaznim stezaljkama pretvarača dobro je
definiran stanjima sklopki. Može se uzeti kao nadomjesni izvor za rješavanje ovog problema.
Najveća moguća amplituda napona ud ostvaruje se očigledno kada je kut upravljanja jednak  = 0.
107
Željena komponenta napona ud (osnovni harmonik) ima amplitudu 4Un/ = 183,3 V i efektivnu
vrijednost 2 2 Uin/ = 129,6 V. Amplituda struje id koja odgovara osnovnom harmoniku napona
može se odrediti iz nadomjesnog kruga za frekvenciju 60 Hz, a izlazni napon ud (napon na
otporniku, prigušnica samo služi kao filtar) jednak je umnošku izračunate struje s vrijednosti
otpora R!
U d, rms
I d ( zeljeno )   56, 43 A
R  j   L
U d ( zeljeno )  I  R  112,8 V
Ovaj se napon može uzeti kao referenca za fazu. Efektivna vrijednost osnovnog harmonika napona
na otporniku prema tome je Ud, rms = 113 V.
Podsjetimo se sada Fourierovog reda za kvazipravokutni valni oblik
 n  
sin  
2  U in 2 
 

ud (t ) 
 n
 cos(n  out  t )  cos(n  out  t  n   )
n 1
4  U in    
ud ( zeljeno )   cos   cos  out  t  
 2  2
Ukoliko se kut upravljanja podesi na 30, amplituda izlaznog napona smanji se za faktor cos(/2)
= cos(15) = 0,966. Svaka pojedina komponenta struje određena je impedancijom R+j∙n∙d∙L. Za
n-tu komponentu, jednadžba Fourierovog reda omogućava nam pisanje svake pojedine
komponente u obliku fazora napona
 n  
sin  
Un 
2  2  U in
 
2   cos  n    n 
 
 n  2  2
Uz odgovarajuću komponentu struje
Un
In 
R  j  n  out  L
Slijedi kratka tablica za prvih nekoliko vrijednosti harmonika pri  = 30
f Fazor Ud Fazor Id
60 125,2<-15 54,5<-45,5
180 30,6<45 7,76<75,5
300 6,71<-75 1,12<-145,5
Ukoliko se proračun snage na otporniku uzmu samo prvi, treći i peti harmonik (što je opravdano)
snaga će pri  = 30 na otporniku iznositi
P   54,5   R  (7,76) 2  R  (1,12) 2  R  6,06 kW

2
108
Poznavajući fazore struje možemo napisati točniji izraz za valni oblik struje
iout  t   77,1 cos(120    t – 44,5)  11 cos(360    t – 75,5)  1,58  cos(600    t –145,5)  ...
Potpuni oblik Fourierovog reda za struju izgleda ovako
 n    n  
sin    cos  
4  Vin  n   n  out  L  
   2  2 2 2   cos  n  out  t 

2 2
iout (t )   tan 1  
 n1 n  R  n  out  L  2  R 
Za napon na otporniku ud(t) potrebno je samo gornji izraz pomnožiti s R.
Iz simuliranih valnih oblika vidljivo je da kvaliteta napona izmjenjivača s RL teretom nije dobra
zbog visokog sadržaja harmonika. Povećanjem filterske prigušnice L, smanjili bi i željenu
komponentu napona, pa to nije dobro rješenje. Niskopropusni filtar s jednim polom ne može
kvalitetno prigušiti harmonike niskog reda. Stoga je zanimljivo proučiti rješenje sa serijskim LRC
krugom, dakle postojećem trošilu dodat ćemo još i kondenzator C. Na taj način dobivamo tzv.
rezonantni izmjenjivač.
5.3. Dodajte trošilu pretvarača iz prethodnog zadatka u seriju još i kondenzator i ponovite analizu!
Usporedba valnih oblika izmjenjivača uz RL i RLC trošilo
Kapacitet kondenzatora potrebno je odabrati tako da se postigne rezonancija serijskog titrajnog

kruga pri željenoj osnovnoj frekvenciji pretvarača, dakle 60 Hz, a to znači
1
0   120  
LC
109
Potrebna vrijednost kondenzatora je C = 2345 F. Željena komponenta napona i dalje je
(4Uin/)∙cos(/2). Najveća moguća vrijednost amplitude struje je 183,3/R = 91,6 A, što odgovara
efektivnoj vrijednosti 64,8 A
Ukoliko se izračuna impedancija na pojedinim frekvencijama, dobiva se
Frekvencija Impedancija RLC kombinacije

60 2
180 3,62 
300 5,79 
Rezonantni filtri pogodni su kada je potrebna konkretna izlazna frekvencija. Najbolji se rezultati
postižu primjerice kod izvora neprekinutog napajanja ili u AC rezonantnim međukrugovima
istosmjernih pretvarača.
Simulirani valni oblik pokazuje da je valni oblik struje kod LC rezonantnog filtra povoljniji nego
kod samo L filtra.
5.4. PWM izmjenjivač napaja mali asinkroni motor. Motor ima ulazni induktivitet približno 40 mH i pri
punom opterećenju uzima 500 W. Ulazni istosmjerni napon je 325 V, a nazivni napon motora je
230 V pri frekvenciji 50 Hz. Koju dubinu modulacije (amplitudni indeks modulacije) je potrebno
primjeniti pri f = 50 Hz? Možete li predložiti sklopnu frekvenciju sklopki pretvarača? Koja je
dubina modulacije (indeks ma) potrebna ako želimo smanjiti brzinu motora na 80% nazivne brzine
(uz konstantni U/f)?
Ukoliko je radna frekvencija pretvarača (sklopna frekvencija) mnogo veća od frekvencije

modulacijske funkcije (referentna sinusna funkcija), kroz motor će teći struja sinusnog valnog
110
oblika, premda je na njegovim stezaljkama pravokutni napon s modulacijom širine impulsa.
Nominalni napon motora efektivne vrijednosti 230 V podrazumijeva vršnu vrijednost sinusnog
napona od 325 V, što odgovara vrijednosti ulaznog istosmjernog napona.
Prema tome dubina modulacije ili amplitudni indeks modulacije moraju biti jednaki 100% ili m a =
1 pri frekvenciji 50 Hz, jer je tada efektivna vrijednost osnovnog harmonika napona na motoru
jednaka 230 V. Mali izmjenični motor može se približno modelirati kao serijski spoj otpornika i
induktiviteta (RL). Ukoliko se motor pri punom teretu napaja iz izvora sinusnog napona efektivne
vrijednosti 230 V i frekvencije 50 Hz struja motora bit će jednaka
230 230

Z R  j  L
uz razvijenu snagu
2
P  500 W  I  R
Ukoliko umjestu sinusnog napona na motor primjenimo napon s modulacijom širine impulsa
(PWM), pri dovoljno velikom frekvencijskom indeksu modulacije mf trebali bi dobiti isti rezultat.
Vrijednost otpora R može se pronaći pomoću izraza
230 V
I rms 2 R  500 W, I rms 
R   2  L2
2
2302  R
 500 W , 2302 R  500 R 2   2  L2
R 2   2 L2
Uz poznate podatke L = 40 mH i  = 100 rad/s, kvadratna jednadžba ima po R rješenje R = 104,3

 (drugo je rješenje nerealno). Stoga je vremenska konstanta L/R jednaka 0,384 ms. Ukoliko se
skopna frekvencija fS odabere tako da bude puno brža od izračunate vremenske konstante L/R , taj
će induktivni LR teret uspješno filtrirati sklopnu frekvenciju propuštajući neprigušenu osnovnu
frekvenciju 50 Hz. Odaberimo stoga sklopni period TS = 40 s koji odgovara sklopnoj frekvenciji
fS = 25 kHz. Sklopni period je gotovo 10 puta kraći od vremenske konstante tereta L/R, te čak 500
puta kraći od periode referentne sinusoide (20 ms). Simulirani valni oblici prikazani su na slikama.
Struja motora je gotovo idealnog sinusnog valnog oblika, kao što smo i željeli.
Da bi brzinu motora smanjili na 80% nazivne brzine, moramo frekvenciju napona napajanja
također smanjiti na 80% nazivne frekvencije, tj. na 40 Hz. Da bi se održao konstantan U/f omjer
potrebno je i napon napajanja motora (efektivnu vrijednost) smanjiti na 80% nazivne vrijednosti,
tj. na 184 V. Pretpostavivši linearno područje rada (nema premodulacije) , amplitudni indeks
modulacije treba iznositi 80% ili ma = 0,8 = uref / utri.
Svojstvo PWM-a:
Pri amplitudnom indeksu modulacije ma = 1, vršna vrijednost osnovnog harmonika napona upravo
je jednaka ulaznom istosmjernom naponu.
111
5.5. Za rezonantni izmjenjivač s naponskim ulazom i serijskim titrajnim krugom potrebno je skicirati
valne oblike napona na trošilu u(t), napona na kondenzatoru uC(t), te struje trošila i(t)! Izračunajte
vlastitu (rezonantnu) frekvenciju f0 i efektivnu vrijednost napona kondenzatora UC! Izračunajte
istosmjenu (nevalovitu) struju Id naponskog izvora! Izračunajte efektivnu vrijednost struje IC
kondenzatora Cd na ulazu u pretvarač!
Radi se o pretvaraču s naponskim ulazom, te je valni oblik napona na trošilu u(t) pravokutan, što
se vidi i na slici. Pretpostavimo da pretvarač radi na rezonantnoj frekvenciji f0, te je stoga valni
oblik struje trošila sinusan i u fazi s naponom u(t). Valni oblik napona na kondenzatoru prema
tome je također sinusnog valnog oblika, ali s faznim pomakom od 90 u odnosu na struju trošila.
Vlastita (rezonantna) frekvencija izračunava se pomoću izraza
1 106 0
0    125 103  f0   20 kHz
L C 64 2 
Faktor dobrote Q titrajnog kruga jednak je omjeru karakteristične impedancije i otpora titrajnog
kruga
L
Z LC C 0  L 64  106  125  103
Q     25
R R R 0,32
Dakle radi se o prilično velikom faktoru dobrote, kvalitetnom titrajnom krugu, te se mogu
primjeniti približne formule (izvedene u literaturi).
Tako je vršna vrijednost napona na kondenzatoru približno za faktor dobrote (točnije za faktor
4Q
 ) veća od istosmjernog napona u krugu, pa će efektivna vrijednost napona na kondenzatoru
biti jednaka
1 4Q 1 4  25
UC   U d    32  720 V
2  2 
dok se efektivna vrijednost struje trošila može izračunati na dva načina
UC UC U 720
I rms    C   90 A
X L X C 0  L 125 103  64 106
Istosmjerna (nevalovita) struja izvora Id jednaka je ispravljenoj srednjoj vrijednosti sinusne struje
trošila i(t)
I d  0,9  I rms  0,9  90  81 A
Ako istosmjerni izvor daje istosmjernu komponentu ispravljene struje trošila i(t), tada kroz
kondenzator teče izmjenična komponenta IC ispravljene struje trošila i(t). Te dvije komponente
struje zajedno daju efektivnu vrijednost struje trošila, pa se jednostavno može izračunati efektivna
vrijednost struje kondenzatora IC.
112
I rms 2  I C2  I d2
I C  I rms 2  I d2  902  812  39 A
Uočava se svojstvo rezonantnih pretvarača, a to je da su vršne vrijednosti napona (i struja) znatno

veće od istosmjernog napona napajanja, pa su naponska i strujna naprezanja komponenata velika.
5.6. Na slici 1.36 prikazan je izmjenjivač sa strujnim ulazom koji na izlazu daje pravokutni valni oblik
struje frekvencije 50 Hz, vršne vrijednosti IO = 20 A. Na djelatnom trošilu potrebno je dobiti
efektivnu vrijednost napona 230 Vrms. Projektirajte potreban paralelni rezonantni filtar s faktorom
dobrote Q = 10. Koja je vrijednost otpornika?. Koliko je prigušenje trećeg harmonika na trošilu?
Koja je amplituda 50 Hz harmonika struje koja teče kroz prigušnicu?
Slika 5.4 Izmjenjivač sa strujnim ulazom.
Pravokutni valni oblik struje amplitude 20 A osigurava osnovni harmonik struje (50 Hz)
amplitude 4I0/ = 25,5 A i efektivne vrijednosti 25,5 / 2 = 18 A. Idealni paralelni rezonantni
filtar s rezonantnom frekvencijom fr = 50 Hz propustit će tu struju do otpornika neprigušenu.
Da bi na otporniku dobili efektivnu vrijednost napona 230 Vrms potrebna je njegova vrijednost R
= 12,8 . To je vodljivost G = 0,0783 S. Snaga razvijena na trošilu je P = 4,14 kW.
Paralelni rezonantni titrajni krug traženog faktora dobrote Q = 10 traži karakterističnu admitanciju
YC = 0,783 S pri r = 100 rad/s.
Nakon istovremenog rješavanja izraza

C
YC 
L
 r  1 / LC
uz zanemarenje faktora dobrote pojedinih komponenti (prigušnica i kondenzator su idealni) dobiva

se rješenje L = 4,07 mH i C = 2491 F. Na temelju jednadžbe za prigušenje titrajnog kruga
I out s /r

I in j ( s /  r ) Q  jQ   s /  r
2
113
može se izračunati prigušenje trećeg harmoničkog člana struje koje iznosi približno 27. Budući da
je kod pravokutnog valnog oblika struje treći harmonik već prigušen na 1/3 osnovnog harmonika,
to će ukupno prigušenje trećeg harmonika struje bit 3*27 = 81 puta, odnosno treći harmonik struje
samo je 1/81 osnovnog harmonika.
Što je s potrebnom prigušnicom, odnosno njenom 50 Hz komponentom struje? Na prigušnicu je

narinut napon frekvencije 50 Hz, efektivne vrijednosti 230 Vrms, budući da se nalazi paralelno
otporu R. Reaktancija prigušnice X = L = (4,07 mH)(100 rad/s) = 1,28 , te slijedi efektivna
vrijednost struje Irms = (230 V)/(1,28 ) = 180 A. Istu bi vrijednost dobili da smo faktor dobrote
Q pomnožili sa strujom otpornika. Slika 1.37 prikazuje simulirane valne oblike promatranog
sklopa u ustaljenom stanju.
Slika 5.5 Karakteristični valni oblici napona i struja u ustaljenom stanju.
5.10. Dizajnirajte bipolarni PWM izmjenjivač koji će na izlazu davati napon efektivne vrijednosti 75 V;
60 Hz. Izmjenjivač je spojen na istosmjerni izvor od 150 V. Teret je sTHDerijska kombinacija R-
L trošila; R = 12 , L = 60 mH. Odaberite sklopnu frekvenciju tako da je  10 .
Potreban indeks amplitudne modulacije:
U1 75  2
ma    0.707
U dc 150
Amplituda struje pri osnovnom harmoniku 60 Hz:
114
U1 75  2 75  2
I1    4.1 4 A
Z1 12   2    60  0.06 25.6
2 2
Efektivna vrijednost struje harmonika ima ograničenje s obzirom na zahtjev THD  10 .
I 

2
n , rms
n2
 0 .1
I1, rms
4.14
I 

 0.1   0.293
2
n , rms
n2 2
Dominantni strujni harmonik je onaj na sklopnoj frekvenciji fs. Pretpostavimo da približno vrijedi:
I mf
I 

 I mf , rms 
2
n , rms
n2 2
I mf  0.1  4.14  0.414 A
Normalizirani frekvencijski spektar za bipolarni PWM za prve harmonike je prikazan u slijedećoj

tabeli:
Un/Udc ma=1 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1
n =1 1.00 0.90 0.80 0.70 0.60 0.50 0.40 0.30 0.20 0.10
n = mf 0.60 0.71 0.82 0.92 1.01 1.08 1.15 1.20 1.24 1.27
n = mf ±2 0.32 0.27 0.22 0.17 0.13 0.09 0.06 0.03 0.02 0.00
Iz tabele za n = mf i ma = 0.7  Un /Udc = Umf /Udc = 0.92
Umf = 0.92 * Udc = 0.92 * 150 = 138 V
Minimalna impedancija tereta na f = fs
U mf 138
Z mf    333 
I mf 0.414
Uz pretpostavku: Z mf    L  m f  1  L , vrijedi:
m f  1  L  333
333
mf   14.7
377  0.06
Odabirom za mf = 15, granično su zadovoljeni uvjeti koji su postavljeni. Zbog sigurnosti, za m f

ćemo odabrati prvi veći neparni cijeli broj, mf = 17.
Sklopna frekvencija je tada: fs = mf * fref = 17 * 60 = 1020 Hz.
Daljnje povećanje mf, bi smanjilo THD, ali na račun povećanih sklopnih gubitaka.
115

Zbirka Ucinska Elektronika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Ucinska Elektronika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zbirka riješenih zadataka 0001

Zbirka riješenih zadataka iz

1 Osnovni spojevi i sklopovi.......................................................................................................................3

1 Osnovni spojevi i sklopovi

 napon izmjeničnog izvora u(t) = 100 sin (314 t),

Slika 1.1 Jednofazni ispravljač opterećen čisto induktivnim trošilom L.

Izračunajmo vezu između vršne struje kroz diodu i induktiviteta L.

Te konačno slijedi rješenje za vrijednost induktiviteta:

Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.2.

Slika 1.2 Karakteristični valni oblici napona i struje prigušnice L.

a) električki kut  kod kojeg počinje vođenje diode D,

1 rad = 57,32 ∘ el.

Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.4.

Slika 1.4 Karakteristični valni oblici napona i struje.

b) Kut vođenja diode izračunava se iz izraza

  180  2  180  80  100 o el.

c) Srednja vrijednost struje diode

*** zapamtite integral

e) Srednja snaga koju izmjenični izvor predaje trošilu

Snaga izmjeničnog izvora koristi se za disipaciju na otporniku i za punjenje istosmjernog izvora

 napon istosmjernog izvora EB = 100 V,

Slika 1.5 LC titrajni krug bez gubitaka.

Vlastita frekvencije titrajnog kruga:

Perioda titrajnog kruga:

Slika 1.6 Karakteristični valni oblici napona i struje.

 efektivna vrijednost izmjeničnog napona US, rms = 120 V,

Slika 1.7 Tiristorski poluvalni ispravljač opterećen omsko-induktivnim trošilom.

a) Na temelju zadanih podataka izračunajmo

Na temelju izračunatih izraza, možemo napisati analitički izraz za struju kruga:

id  t   6,78sin  t  0,646   2,67e t /0,754 A

Napisana jednadžba vrijedi u intervalu   t  , gdje se kut  pronalazi numeričkim postupkom,

 =  -  = 3,79 – 0, 785 = 3,01 rad = 172

I d, avg   6,78sin  t  0,646   2,67e t /0,754  d  t   2,19 A

c) Efektivna vrijednost struje kruga također se izračunava na temelju poznate definicije

6,78sin  t  0,646   2,67e t /0,754  d  t   3,26 A

Što omogućava izračunavanje srednje snage na trošilu (to je snaga na otporniku R)

P = Id, rms∙R = (3,26)2 (20) = 213 W

d) Faktor snage je omjer djelatne i prividne snage:

PF = P/S = 213 / (120)(3,26) = 0,54

Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.8.

Slika 1.8 Karakteristični valni oblici napona i struja.

Slika 1.9 Očitanje srednje i efektivne vrijednosti struje.

Slika 1.10 Očitanje djelatne, prividne snage i faktora snage.

1.5. Analizira se transformator sa željeznom jezgrom i efektivnom površinom A = 10 cm 2. Primar ima

Kod modela transformatora s nezanemarivim induktivitetom magnetiziranja, umjesto izraza

Slika 1.11 Nadomjesna shema transformatora spojenog na izvor i djelatno trošilo.

Nakon integracije slijedi

Slika 1.12 Skicirani valni oblici napona i struja.

Struju magnetiziranja određujemo pomoću izraza:

Simulacija u simulacijskom programu SIMPLORER provodi se pomoću simulacijskog modela

Slika 1.14 Simulacijski model u programu SIMPLORER.

i (t )  8  15 cos(377t  30 0 )  6 cos(2  377t  450 )  2 cos(3  377t  600 ) A.

a) snagu koju preuzima trošilo,

a) Potrebno je izračunati snagu na svakoj frekvenciji pomoću Fourierovog reda

b) Efektivna vrijednost napona izvora je

Efektivna vrijednost struje je

Faktor snage može se izračunati i na drugi način

c) Faktor izobličenja izračunavamo

d) Ukupno harmoničko izobličenje određuje se pomoću izraza

 naponi istosmjernih izvora EB1 = 100 V; EB2 = 200 V,

te po završetku intervala tZ postiže vršnu vrijednost

Na kraju intervala tZ u prigušnici je akumulirana energija

Struja u krugu pada na nulu nakon intervala tX