ANTHONY GIDDENS: SOCIOLOGIJA

POGLAVLJE 12: MODERNE ORGANIZACIJE

Organizacija- velika skupina ljudi, strukturiranih prema impersonalnim linijama i okupljenih radi
postizanja specifičnih ciljeva (pr. slučaj bolnice. ciljevi su liječenje bolesti i pružanje drugih oblika
medicinske njege)

- organizacije često djeluju i tako da nam oduzimaju stvari iz ruku i stavljaju ih pod nadzor službenika
ili stručnjaka na koje imamo malo utjecaja (pr. od nas se često zahtijeva da učinimo ono što nam vlast
naređuje- da platimo poreze, poštujemo zakone, idemo u rat- ili ćemo biti kažnjeni)

- Max Weber- organizacije su način stabilne koordinacije u prostoru i vremenu ljudskih aktivnosti, ili
robe koju ljudi proizvode

- organizacija treba pravila da bi mogla djelovati, kao i dokumente u kojima se

pohranjuje njezino pamćenje

- hijerarhija u organizaciji, moć je na vrhuncu

- sve su organizacije birokratske ( birokracija je postala vladavina službenika)

- birokratizacija je središnji dio racionalizacije društva koja utječe na sve djeliće života,
od znanosti do obrazovanja i uprave

- birokratska vlast je jedini način da se riješe administrativne potrebe velikih društvenih

sustava -> ekspanzija birokracije u modernim društvima je neizbježna

- idealan tip birokracije: postoji jasno definirana hijerarhija autoriteta, pisana pravila
upravljaju ponašanjem službenika na svim razinama organizacije, službenici rade puno
radno vrijeme i dobivaju plaću, zadaće službenika u organizaciji i njihov život izvan nje su
razdvojeni, nijedan član organizacije ne posjeduje materijalna sredstva kojima radi

- reakcije na Weberova stajališta:

- Blau: službeni i neslužbeni odnosi unutar birokracija

- Weberova analiza birokracije na prvo je mjesto stavila službene odnose

unutar organizacija, odnose među ljudima koji su uvrđeni pravilima
organizacije

- zadaća neslužbenih odnosa u državnoj službi je istraživati moguće utaje

poreza -> problemi s kojima su se radnici suočavali su se znatno uspješnije
rješavali

- na samom vrhu osobne veze i odnosi mogu biti važniji od formalnih situacija
u kojima se navodno trebaju donositi odluke
 - neformalne veze među službenicima na višim položajima mogu biti
unčikovite na način koji pomaže cijeloj organizaciji

- Merton: disfuncije birokracije

- birokrati su uvježbani da se dosljedno oslanjaju na pisana pravila i

procedure

- birokracija rješava slučajeve prema objektivnim kriterijima -> birokratski

ritualizam ( situacija u kojoj službenici provode pravila pod svaku cijenu, čak u
slučajevima kad bi neko drugo rješenje moglo biti bolje za organizaciju u
cjelini

- provedba birokratskih pravila može nadvladati stvarne ciljeve organizacije

- napetost između javnosti i birokracije -> jedna od glavnig slabosti birokracije

jest teškoća u rješavanju slučajeva prema kojima je potreban poseban odnos i
razmatranje

- Burns i Stalker: mehanički i organski sustavi

- birokracije imaju ograničenu unčikovitost u industrijama u kojima su

fleksibilnost i avangardnost od primarne važnosti

- mehaničke organizacije- birokratski sustavi u kojima postoji hijerarhijska

zapovjedna linija, s komunikacijama koje se ostvaruju vertikalno, jasnim
kanalima; zaposlenici su odgovorni za konkretne zadaće; rad je anoniman

- organske organizacije- karakterizira ih labavija struktura u kojoj općenito

ciljevi organizacije imaju prednost pred usko određenim zadacima; za svakog
uključenog u organizaciju smatra se da ima legitimno znanje i znatno
pridonosi rješavanju problema

- organske organizacije su spremnije za rješavanje promjenljivih zahtjeva na

inovativnom tržištu ( pr. telekomunikacije)

- mehaničke organizacije su primjerenije za tradicionalnije, stabilnije oblike

proizvodnje koji su manje podložni tržišnim promjenama

Totalne institucije ( Erving Goffman)

- totalne institucije su npr. duševne bolnice, zatvori, vojni logori i samostani, i sve te
institucije svojim stanovnicima nameću određena pravila života u potpunoj izolaciji od
vanjskog svijeta

- totalne institucije mogu se shvatiti kao primjeri elaboriranih birokracija, kojima upravljaju
složene i stroge procedure, prisline za njihove pripadnike
 - novopridošlim članovima se oduzima njihov prijašnji ''osjećaj samoga sebe'' i individualnosti
kao osobe i ''ponovo ih izgrađuju'' u skladu s pravilima institucije

Teorija organizacija Michela Foucaulta: kontrola prostora i vremena

- arhitektura neke organizacije je izravno povezana s njezinim društvenim ustrojem i

sustavom autoriteta

- proučavanjem arhitektonskih karakteristika organizacija možemo pojasniti probleme koje je

analizirao Weber

- rasporedi sati određuju slijed djelatnosti u vremenu i prostoru; oni ''unčikovito distribuiraju
tijela'' unutar organizacije

- nadzor u organizacijama

- vidljivost ili njezino nepostojanje u arhitektonskom rasporedu utječe i izražava

uzorke autoriteta

- nadzor- kontrola aktivnosti u organizacijama

- 2 oblika: 1) kada nadređeni izravno nadgleda rad svojih podređenih

2) stvaranje arhiva, biografija i izvještaja o ljudskim životima

- granice nadzora- strog nadzor, jasna i čvrsta podjela autroiteta, omogućuje najunčikovitiji
način vođenja neke organizacije

- previše izravnog nadzora otuđuje zaposlenike, koji osjećaju da im se

uskraćuju bilo kakve mogućnosti da odlučuju o poslu koji obavljaju

- zatvori kao moderne institucije ( Michel Foucault)

- zatočenička organizacija- ustanove u kojima su ljudi zatočeni, zapravo uklonjeni iz vanjskog

društvenog okoliša

- razvoj modernih zatvora

- prije 19.st.- mali zatvori rabljeni za otrežnjavanje pijanaca preko noći ili povremeno
kao mjesta gdje su optuženici čekali suđenje ( u većim gradovima su bili i veći zatvori
u kojima su zatvorenici uglavnom čekali smaknuće)

- glavni oblici kažnjavanja do 19.st.- javno kažnjavanje ( klade, bičevanje, žigosanje,

vješanje) kako bi vladari pokazali svoju moć

- moderni zatvori potječu iz nekadašnjih popravilišta

- birokratizacija zatvora
 - moderni zatvor je bio ustanova koja se pojavila kako bi se izašlo na kraj s
pojednicima koji su narušavali novi socijalni poredak

- nact modernog zatvora ima porijeklo u Panoptikonu, organizaciji koju je isplanirao

filozof i društveni mislilac Jeremy Bentham u 19.st.

- Panoptikon je sadržavao niz posebnih strukturalnih odlika koje su

zatvorskim vlastima omogućavale da nadziru vrijeme, prostor i kretanje
zatvorenika -> zatvorenici su bili prisiljeni paziti na vlastito ponašanje

Birokratizacija i demokracija

- nadzirano društvo- društvo u kojem sve moguće vrste organizacija, a ne samo poslodavci,
skupljaju o našem životu

- Weber- oni pri dnu organizacije neizbježno izvršavaju obične zadatke i nemaju moć nad
onime što čine; moć se prenosi na pojedince koji su u vrhu

- bez mogućnosti da iskažu inicijativu i kreativnost, birokrati mogu jednostavno

rezignirati, provoditi njima namijenjenu ulogu i braniti svoj položaj od svake
opasnosti

- od presudne je važnosti podčiniti birokraciju snažnoj političkoj kontroli, koja će

jamčiti njezinu otvorenost i transparentnost

Željezni zakon oligarhije ( Roberto Michels)

- oligarhija. vladavina nekolicine

- ''željezni zakon''- usmjeravanje moći prema vrhu jednostavno je neizbježna osobina sve
birokratiziranijeg svijeta

- organizacije su nužne za demokraciju jer su jedini način na koji mnogi ljudi mogu sudjelovati
u politici i tako izraziti svoje mišljenje -> modeli reprezentativne demokracije ustupaju mjesto
vođama s punim radnim vremenom i birokracijama, koje pak ustupaju svoje mjesto vladavini
elite ili oligarhije

Rod i organizacije

- razvoj feminizma 1970-ih potaknuo je ispitivanja rodnih odnosa u svim glavnim društvenim
institucijama, uključujući organizacije i birokraciju

- feministice su ustvrdile da je pojava modernih organizacija i birokratske karijere ovisila o

osobitoj rodnoj konfiguraciji -> 2 glavna načina na koje je rod utkan u strukturu modernih
organizacija
 - 1) birokracije karakterizira profesionalna rodna segregacija -> žene su bile izvor
jeftinog, pouzdanog rada, ali im u izgradnji karijere nisu bile zajamčene iste
mogućnosti kao muškarcima

- 2) pojam birokratske karijere u biti je muška karijera u kojoj žena ima ključnu,
pomagačku ulogu -> žene ''servisiraju'' potrebe muškog birokrata time što mu
omogućuju da radi dugo, putuje i isključivo se bavi svojim poslom, a pritom nije
opterećen intimnim ili kućnim problemima

-> posljedica: moderne organizacije su se razvile kao mušku rezervati u kojima su

žene isljučene iz moći, onemogućeno im je napredovanje i žrtve su seksualnog
uznemiravanja i diskriminacije

- Rosabeth Moss Kanter- Muškarci i žene korporacija

- ''muška homosocijabilnost''- način na koji muškarci uspješno zadržavaju moć unutar

zatvorenog kruga i dopuštaju pristup samo onima koji pripadaju istoj ''insajderskoj''

- problem je moć, a ne spol -> žene su oštećene zato što nisu dovoljno moćne u
organizacijama

- liberalno feministički pristup- autoricu primarno zaokupljaju jednake mogućnosti i

ostvarivanje situacije u kojoj žene zauzimaju položaje usporedive s onima dostupnima
muškarcima

- Kathy Ferguson- Feministička optužba birokratizacije

- rodnu neravnotežu u organizacijama nije moguće riješiti postavljanjem većeg broja

žena na položaje moći

- žene u organiziranju imaju više smisla od demokratičnost, participaciju i suradnju od

muškaraca, koji su skloni autorirarnom odnosu, nefleksibilnim procedurama i
bezosjećajnomu menadžerskom načinu

Seksualno uznemiravanje

- odnosi se na neželjene ili ponovljene seksualne ponude, primjedbe ili ponašanje koji su
uvrjedljivi te izazivaju neugodu osobe kojoj su upućeni ili utječu na kvalitetu obavljenog posla

- u organizacijama ili na radnom mjestu muškarci (jer su oni uglavnom na položaju autoriteta)
mogu iskoristiti svoj profesionalni autoritet ili moć kako bi ostvarili svoje seksualne zahtjeve

- seksualno napastovanje može biti jednokratna pojava ili način ponašanja

Žene u menadžmentu
 - ''mekani'' menadžerski pristup- karakteristike su komunikacija, konsenzus i timski rad ->
tradicionalno se povezuje sa ženama

- žene stječu dosad neviđen utjecaj na najvišim razinama moći, te čine to u skladu s vlastitim
pravilima i ne prihvaćaju tipično muške načine upravljanja -> nastanak nove paradigme u
kojoj će muškarci također prihvatiti mnoge načine kojima su dugo vremena samo žene davale
prednost, npr. pružanje informacija i resursa drugima na uporabu

- Judy Wajcman- Upravljati poput muškarca

- muškarci su i dalje bolje plaćeni za isti posao i zapošljavaju se na raznolikijim

poslovima nego žene, koje i dalje pretežito rae na područjima poput kadrovskih
poslova i marketinga

- organizacijska kultura i način upravljanja ostali su pretežito muški

- kako bi žene ostvarile položaj moći i održale svoj utjecaj, one se moraju prilagoditi
prevladavajućem upraviteljskom stilu koji podrazumijeva agresivno vodstvo, borbenu
taktiku i prijenos odluka odozgo prema dolje

S one strane birokracije

- brojne organizacije se trude postati manje, a nje više hijerarhijske

- mnoge se organizacije okreću horizontalnim, suradnjičkim modelima kako bi postale

fleksibilnije i bolje odgovarale na fluktuirajuća tržišta

- organizacijske promjene: japanski model

- odlučivanje odozgo prema gore -> velike japanske korporacije nemaju piramidalnu
strukturu autoriteta o kojoj je govorio Weber, zapravo strukturu prema kojoj je svaka
razina odgovorna samo onoj neposredno iznad sebe -> uprava preispituje radnike na
vrlo niskoj hijerarhijskoj razini o poželjnosti politike koja se namjerava provoditi

- manja specijalizacija -> mladi radniici mijenjaju razne funkcije i položaje kako bi
stekli iskustvo o raznim oblicima aktivnosti organizacije

- sigurnost zaposlenja -> plaća i odgovornost su povezane s godinama provedenim u

tvrtki, a ne s načelom konkurentske borbe za promociju

- proizvodnja utemeljena na skupnom radu -> na svim razinama korporacije radnici su

uključeni u male kooperativne ekipe ili radne skupine

- spajanje rada i privatnoga života -> radnici od tvrtke dobivaju materijalne koristi
koje se ne vide u njihovoj plaći (npr. stan, krediti za školovanje djece, itd.)

-> zaključak: velike birokratizirane organizacije stvaraju poremećaje u radu institucije,

jer su po prisodi krute, nesposobne za promjenu i neuključuju sudjelovanje radnika ->
 klanovi ( skupine koje su bliske po međusobnim vezama) su unčikovitiji od
birokratskih vrsta organizacije

- promjene upravljanja

- upravljanje ljudskim resursima

- način upravljanja prema kojem je radna snaga tvrtke najvažniji dio

ekonomske konkurentnosti: ako zaposlenici nisu posve posvećeni poduzeću i
njegovim proizvodima, poduzeće nikada neće postati vodeće na svojem
području

- pitanja ljudskih resursa moraju predstavljat prioritet svim članovima

upravljačkih struktura tvrtke

- korporativno- kulturni pristup

- kako bi voditelji istaknuli koliko je važna privrženost tvrtki te ponos njezinim

radom i proizvodom, oni surađuju sa zaposlenicima kako bi izgradili
organizacijsku kulturu koja uključuje rituale, događaje ili tradicije tipične
isključivo za tu tvrtku -> povezivanje svih članova poduzeća

- korporacijska kultura koja se usmjerava na prijateljski i informirani servis za klijente

ujedinjuje zaposlenike i stvara osjećej ponosa kompanijom

Tehnologija i moderne organizacije

- informatička tehnologija i elektroničke komunikacije omogućavaju da se nadvlada prostor i

kontrola vremena

- velike organizacije- sastoje se od mnogo razbacanih pojedinaca i skupina

- klijentima koji se koriste uslugama nekog poduzeća uglavnom je sporedno gdje se ono
nalazi, jer je dostupno na internetu s bilo kojeg mjesta na svijetu

Organizacije kao mreže

- središnje obilježje birokracija bilo je primjerice provođenje definiranih odgovornosti i

postupaka kako bi se izveo zadatak ili postigao cilj

- sve je više organizacija koje smatraju da bolje i unčikovitije posluju ako su povezane u mrežu
složenih odnosa s drugim organizacijama i vanjskim skupinama -> globalizacija, informatička
tehnologija, promjene strukture zaposlenja

- Manuel Castells- Uspon umreženog društva

 - ''umreženo poduzetništvo'' je organizacijski oblik najprimjereniji globalnoj,
informatičkoj privredi

- proces umrežavanja omogućuje rast informatičke tehnologije

- sve te mreže prikazuju samo različite dimenzije jednoga temeljnog procesa, a to je

dezintegracija tradicionalne, racionalne birokracije

- pr. Benetton- Benettonove trgovine u svijetu licencirane su podružnice u kojima

rade pojednici koji su dio većeg kompleksa koji se bavi proizvodnjom i prodajom
Benettonovih proizvoda

- pr. IBM- udružio se sa destcima američkih i više od osamdeset neameričkih

kompanija kako bi stvorili zajednički strateški plan i riješili probleme proizvodnje

- decentralizacija je proces koji prisonosi umrežavanju i funkcioniranju organizacija

Rasprava o debirokratizaciji

- uspon ''adhokracije'' ( Henry Mintzberg)

- postoji niz organizacijskih struktura koje odgovaraju različitim potrebama

- vladanje ad hoc

- funkcije i ustrojstvo se neprestano mijenjaju

- takav oblik je vrlo dobro prilagođen inovacijama i kreativnom rješavanju problema,

ali nije baš pogodan za izvođenje ragularnih i trajnih specijaliziranih poslova

- postmodernističke organizacije ( Stua rt Clegg)

- vrijednosti i životno stilovi u pojedinim kulturama utječu na djelotvornost

organizacija te mogu sprječiti dominaciju golemih birokratskih struktura

- dediferencijacija- zanemarivanje usko specijaliziranih zadataka, odnosno sve veća

potreba za općentijim i raznolikijim vještinama

- ''Mekdonaldizacija'' društva ( George Ritzer)

- proces kojim načela fast food restorana počinju dominirati sve većim brojem
sektora u američkome i ostalim društvima

- unčikovitost, proračunljivost, jednoličnost, kontrola automatizacijom -> društvo

postaje sve racionalnije