Sociologija test:

Osnivači sociologije i njihove teorijske postavke o društvu.

1. Ogis Comt:
- Osnivač sociologije kao zasebne znanstvene discipline.
- Teorija pozitivizma: Društvo može biti istraženo i objašnjeno kroz znanstvene metode.
- Razvio hijerarhijski sustav socijalnog reda.
2. Emile Dirkem:
- Teorija funkcijskog socijalnog reda: Društvo se temelji na funkcionalnim interakcijama
između njegovih dijelova.
- Koncept socijalne kohezije: Ljudi su povezani zajedničkim vrijednostima, normama i
ciljevima.
- Prvi sociolog koji je koristio statističke metode u sociološkim istraživanjima.
3. Karl Marx:
- Teorija sukoba: Društvo je podijeljeno na dva suprotstavljena društvena sloja - buržoaziju
(vlasnike kapitala) i proletarijat (radničku klasu).
- Klasna borba: Proletarijat će se pobuniti protiv buržoazije kako bi uspostavio klasno
jednakost.
- Kritika kapitalizma kao eksploatacijskog sustava.

Škole u sociologiji.

1. Strukturalna funkcionalizam:
- Fokusira se na proučavanje društvenih institucija i njihovih funkcija za održavanje
društvenog reda.
- Analizira kako različiti dijelovi društva doprinose njegovoj stabilnosti.
- Predstavnici: Talcott Parsons, Robert Merton.
2. Simbolički interakcionizam:
- Fokusira se na proučavanje simboličkih interakcija među pojedincima i njihovu ulogu u
oblikovanju društvene stvarnosti.
- Analizira kako ljudi interpretiraju simbole i značenja u društvenim situacijama.
- Predstavnici: George Herbert Mead, Erving Goffman.
3. Konfliktna teorija:
- Fokusira se na proučavanje sukoba i nejednakosti u društvu.
- Analizira kako društvene skupine s različitim interesima natječu za resurse i moć.
- Predstavnici: Karl Marx, Max Weber.
Sociološke teorije 20. stoljeća.

1. Teorija racionalnog izbora:

- Fokusira se na proučavanje individualnih odluka i ponašanja temeljenih na racionalnom
razmišljanju i maksimiziranju koristi.
- Analizira kako pojedinci donose odluke u uvjetima ograničenih resursa.
- Predstavnici: James S. Coleman, Gary Becker.
2. Strukturalizam:
- Fokusira se na proučavanje struktura i sustava koji oblikuju društvenu stvarnost.
- Analizira kako društvo funkcionira na temelju dubinskih struktura i pravila.
- Predstavnici: Claude Lévi-Strauss, Michel Foucault.
3. Poststrukturalizam:
- Fokusira se na proučavanje diskursa i moći u društvu.
- Kritizira ideju objektivne istine i ističe konstrukciju znanja kroz jezik i simbole.
- Predstavnici: Michel Foucault, Jacques Derrida.

Pojam ljudskog društva i podjela društvenih pojava na procese, odnose i

tvorevine.

1. Pojam ljudskog društva:

- Ljudsko društvo se odnosi na organizirane skupine ljudi koji dijele zajedničke vrijednosti,
norme i institucije.
- Društvo omogućuje pojedincima interakciju, suradnju i formiranje identiteta.
- Društvene strukture, kao što su obitelj, škola, religija i politički sustavi, oblikuju društvene
odnose i organizaciju.

2. Procesi u društvu:
- Procesi se odnose na dinamičke promjene koje se događaju u društvu tijekom vremena.
- Primjeri procesa u društvu uključuju modernizaciju, urbanizaciju, industrializaciju i
socijalnu mobilnost.
- Procesi mogu imati pozitivne ili negativne učinke na društveni razvoj i promjene.

3. Društveni odnosi:
- Društveni odnosi se odnose na interakcije i veze između ljudi u društvu.
- Mogu biti temeljeni na rodu, dobi, rasnoj ili etničkoj pripadnosti, ekonomskom statusu i
drugim faktorima.
- Društveni odnosi oblikuju društvenu strukturu i utječu na raspodjelu moći, resursa i
privilegija.

4. Društvene tvorevine:
- Društvene tvorevine su produkti ljudskih aktivnosti koji oblikuju društvo.
- To mogu biti institucije, norme, vrijednosti, jezik, umjetnost i tehnologija.
- Društvene tvorevine imaju svoje funkcije i značajke koje utječu na živote pojedinaca i
oblikuju društvenu stvarnost.
Metode i instrumenti socioloških istraživanja.

Osnovne metode istraživanja u sociologiji obuhvataju:

1. Pozitivistička metoda: Metoda koja traži egzaktnost i preciznost u istraživanju društvenih
pojava, koristeći eksperimente ili logičke formule. Kreće se induktivnim putem, od
pojedinačnih do općih pojava.
2. Historijska metoda: Metoda koja proučava globalnu historiju čovječanstva ili historiju
društvenih institucija radi otkrivanja zakonitosti, procesa i pravaca razvoja društva.
3. Komparativna metoda: Metoda koja se služi usporedbama ili komparacijama kako bi
istražila društvene pojave i procese u različitim društvima, identificirajući njihove sličnosti i
razlike.
4. Dijalektička metoda: Metoda koja tumači društvene pojave na temelju razvoja proizvodnih
snaga, proizvodnih odnosa, klasnih suprotnosti i klasnih borbi. Ide od općeg prema
pojedinačnom radi otkrivanja zakonitosti kretanja i razvoja društva.
5. Metoda sistematizacije funkcionalne analize: Metoda koja analizira društveni sistem,
njegove dijelove i njegovo funkcioniranje. Omogućava razumijevanje vrijednosti, porijekla i
reda stvari te uloge dijelova društva i pojedinaca u održavanju stabilnosti i funkcionalnosti
društva.

Instrumenti socioloških istraživanja obuhvataju:

1. Anketa: Pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima uz pomoć upitnika na
reprezentativnom uzorku.
2. Upitnik: Tehničko sredstvo za prikupljanje podataka putem niza pitanja o predmetu
istraživanja, postavljenih na otvoren ili zatvoren način.
3. Intervju: Postavljanje pitanja ispitanicima u razgovoru radi prikupljanja podataka o
predmetu istraživanja, može biti standardizovan ili slobodan.
4. Naučno posmatranje: Neposredno čulno opažanje i prikupljanje podataka o pojavama uz
sudjelovanje posmatrača, može biti direktno ili indirektno, pojedinačno ili masovno.
5. Eksperiment: Naučno posmatranje izvršeno u precizno određenim i kontrolisanim
uslovima radi provjere hipoteza o društvenim odnosima.
6. Sociometrija: Istraživačka metoda kojom se ispituju međusobni odnosi članova skupine ili
društveni odnosi općenito, zasnovana na izboru poželjnih osoba za određene aktivnosti.
7. Statistika: Prikupljanje, analiza, prezentacija i tumačenje podataka radi donošenja
zaključaka o društvenim pojavama i procesima.