Professional Documents
Culture Documents
Definicja 1. Neka su a i b celi brojevi i neka je meN. Tada se kaže da je broj a konguentan po modulu
m sa brojem b ako i samo ako pri deljenju sa m brojevi a i b daju isti ostatak; što pišemo : a≡bmod(m)
.
Drugim rečima, brojevi, brojevi a i b međusobno su kogruentni po modulu m ako i samo ako je
a=mq1 + r, i b=mq2 + r, gde a,b,q1,q2 +r, gde a,b,q1,q2eZ, a m,reN i r je veći od 0 a manji od 1.
P r i m e r 1.
Pošto je 29=7.4+1 i 17=4.4+1, kažemo da su 29 i 17 kongruentni po modulu 4 ipišemo: : 29≡ 17 (mod
4)
Na osnovu definicije konguentnosti dva broja neposredno se uviđa da ova relacija ima svojstvo
refleksivnosti, simetrije i tranzitivnosti; tojest. da je a≡a(modm), da iz a≡a(modm) sleduje
b≡a(modm) i da iz a≡b(modm) i
b≡c(modm) sleduje a≡c(modm).
Teorema 1.
Broj a je konguentan sa brojem b po modulu m ako i samo ako je razlika ova dva broja deljiva sa m.
Dokaz:
Dokažimo najpre prvi deo teoreme, tojest da deljivost razlike ima za posledicu kongrunetnost brojeva
a i b, što možemo zapisati i ovako m Im(q1--q2) + (r1- r2), a to može biti samo ako je m Im((r1- r2).
No, kako je r1 veći ili jednak nuli a manji od broja m (ista relacija važi i za r2), to ova razlika može biti
deljiva sa m samo ako je r1- r2=0 sledi r1= r2, a u tom slučaju je a≡bmod(m).
Isto tako se može dokazati i drugi deo ove teoreme.
Na taj način smo se uverili da je m ≡a-b dovoljan i potreban uslov da bude a≡bmod(m) potreban, i
dovoljan i potreban uslov da bude a≡bmod(m)-obratno.
Zbog toga se kaže da su relacije a ≡b(mod m) i m Ia-b međusobno ekvivalentne, što se zapisuje
ovako: a≡bmod(m) ekvivalentno a-b(znak ekvivalentnosti)
P r i m e r 2.
Rešenje:
a) 438-15=423. Pošto je 423 deljivo sa 9, to je prema teoremi 1, 438 ≡15(mod 9),
b) Pošto razlika 232-3=229 nije deljiva sa 9, to i broj 232 nije kongruentan po modulu 9 sa brojem 3.
P r i m e r 3.
Relacija a≡1 (mod 2) znači da je a-1 deljivo brojem 2 tj. da postoji takav broj m da je a-1=2m,
odnosno da je a=2m+1. Važi i obratno.
Prema tome, a≡1(mod 2) znači isto što i iskaz: a je neparan broj.
P r i m e r 4.
Relacija a≡0(mod 2) zanači isto što što i iskaz: a-0=a deljivo sa 2, tojest da postoji takav broj m da je a-
0=2m,
Važi i obratno. Prema tome a≡0(mod 2) znači što iskaz a je paran broj.
Teorema 2.
Neka su a,b, c celi brojevi(a.b,ceZ) i neka je m prirodan broj(meN). Ako je a≡b(mod m), onda je ac
≡bc(mod m), a takođe je i a.c a≡b.c(mod mc).
Dokaz:
Iz relacije a ≡b(mod m) sleduje m Ia-b, tojest mk=(a-b)keZ. K različito od nole). Ako ovu jednakost
pomnožimo sa c dobijamo mck=ac-bc, što pokazuje da je ac ≡bc(mod m) , a isto tako i da je ac
≡bc(mod mc), a to je trebalo i dokazati.
Tako, na primer, iz 3 ≡5(mod 2) sleduje 3.7≡5.7(mod 2) i 3.7≡5.7(mod 14), i zaista 21≡35 (mod 2) i
21≡35(mod 14).
Teorema 3.
Neka su a,b,c i d celi brojevi i neka je m prirodan broj(meN). Ako je a ≡b(mod m), onda je (a+c ) q1,
q2 b+d(mod m) i a-c ) ≡b-d(mod m .
Dokaz:
Ako je a ≡b(mod m i c q1, q2 d(mod m), onda postoje brojevi q1, q2 takvi da je
mq1=a-b i mq2=c-d. Ako saberemo ove jdnakosti , dobijamo m(q1- q2 ) =(a-b)-
- (c-d). Odavde se vidi da su navedeni zbir i razlika deljivi sa m, i time je dokaz završen.
Teorema 4.
Tako, na primer iz 1 ≡5(mod 4), i 9 ≡13(mod 4), sleduje 1.9 ≡5.13(mod 4).
I zaista 9 ≡65(mod 4).
Kao neposredno posledica ove teoreme dobija se da iz n=0, jer se tada dobija 1 ≡1(mod m).
P r i m e r 5.
Svaki višecifreni broj kongruentan je sa svojom cifrom jedinica po modolu 2,5, i 10. Dokazati.
Dokaz: ------------------------
Neka je dati višecifreni broj a=Ck Ck-1 .......C2 C1 C0.
Formirajmo razliku tog broja i broja koji se nalazi na mestu njegovih jedinica tj.
k k-1
a-C0 = Ck Ck-1 .......C2 C1 C0 - C0. = Ck.10+Ck-1 10+...C1 +10=
k-1 k-2
=10(Ck.10 k-2k-1+Ck-1 10+...C2 +10).
Odavde se cidi da je razlika a-C0 deljiva sa sa 2,5 i 10, pa zato a ≡C0 (mod 10), pa je zato a ≡C0 (mod 2
), a ≡C0 (mod 5), a ≡C0 (mod 10), što je i trebalo dokazati.
Primer 6.
Svaki višecifreni broj kogruentan je sa zbirom svojih cifara po modulu 3 i 9. Dokazati.
Dokaz:
Neka je višecifreni broj a= Ck Ck-1 .......C2 C1 C0.. Formirajmo razliku :
a-( Ck Ck-1 .......C2 C1 C0) = .......................... =9(Ck +...C2+C1+Co) deljiva sa 3 i sa 9, pa je zato: a-( Ck
Ck-1 .......C2 C1 C0(mod 9).
Iz navedenog neposredno proizilazi pravilno: sa 3 odnosno sa 9 deljiv je onaj i samo broj kod koga je
zbir cifara deljiv sa 3, odnosno sa 9.
P r i m e r 7.
100
Odrediti ostatak koji su koji se dobija pri deljenju broja 3 sa 13.
Rešenje:
Da bi smo odredili traženi ostatak, pokušaćemo najpre da nađemo neki broj koji
100
je kongruentan sa brojem 3 po modulu 13. To ćemo postići ovako:
3
Vidimo da je 3 =27 i da je 27 ≡1 (mod 13 ). Otud sleduje:
3
3 ≡1(mod 13 ), sledi 27 se stepenuje sa 33 i 1 se stepenuje sa 33. Odkale kongruenciju po modulu
imamo:
33
( 3) 33 33 (33).3 99 99
3 ≡1(mod 13 ), odnosno ( 27) ≡1 (mod 13), odatle sledi (3) ≡1 (mod 13).
P r i m e r 8.
20
Odrediti poslednju cifru u dekadnom sistemu broja 7 .
Rešenje:
20
Poslednja cifra zapisa 7 predstavlja ostatak koji dobije pri deljenju broja
20
7 sa 10. Prema tome, treba odrediti taj ostatak.
2 2-
Kako je 7 049 i kako je 49:10=4 sa ostatkom 9, to je 7 ≡ -1 (mod 10) sledi
20 10 20
7 ≡(-1 )(mod 10 sledi 17 ≡1 (mod 10).
Zadaci
21 2 1979
1. Odrediti ostake pri deobi sa 11 brojeva: a) 3 b) 1979 +2 .
2. Dokazati: ceo broj je deljiv sa 11 ako i samo ako je razlika zbira cifara na parnim i zbira cifara na
neparnim mestima njegovog decimalnog zapisa deljiva sa 11.
Literatura:
[1] Grupa autora-Matematika, priručnik za Dodatnu nastavu za VII i VIII razred, zavoda za udžbenike i
nastavna sredstva Beograd, 1985. godine
[2] Kongruencija po modulu:- članak, Matematički list broj 5, 1983. godine-Savez društava
matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije