12/8/2013

POVRATNA SPREGA
Pojam povratne sprege ima dva osnovna sadržaja:
Povratna sprega predstavlja tehniku projektovanja kojom se modifikuju
karakteristike kola u cilju realizacije željenih karakteristika.
Povratna sprega takođe predstavlja analitički metod kojim se ispituje uticaj
nekog parametra kola na funkcije kola.

Povratna sprega kao tehnika projektovanja zasniva se na odmeravanju odziva

kola na pobudni signal i dovođenju skaliranog odmerenog izlaznog signala na
ulaz kola zajedno sa pobudnim signalom.

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 1

Blok – šema kola sa

povratnom spregom:
Si = A ( jω ) ⋅ Se = A ( jω ) ⋅ ( Su + Sr )

Su + Se Si Si = A ( jω ) ⋅ ( Su + β ⋅ Si )
+ A ( jω ) ↑ ↑
+ S unilateralni blokovi (prenos samo u
r
jednom smeru)
β Si A ( jω )
Ar ( jω ) = =
Su 1 − β A ( jω )
A ( jω ) ← pojačanje bez povratne sprege տ "Blekova formula"

β  ili β ( jω )  ← faktor povratne sprege (projektuje se tako da ima stabilnu

vrednost, najčešće pasivno kolo sa R i eventualno C)
Ar ( jω ) ← pojačanje sa povratnom spregom

F ( jω ) = 1 − β A ( jω ) ← funkcija povratne sprege

β A ( jω ) ← kružno pojačanje
Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 2

1
 12/8/2013

A( jω ) A( jω )
Ar ( jω ) = =
1− β A( jω ) F ( jω )

F ( jω ) > 1 ⇒ Ar ( jω ) < A( jω ) ← negativna povratna sprega

F ( jω ) < 1 ⇒ Ar ( jω ) > A( jω ) ← pozitivna povratna sprega

A dA 1⋅(1− β A) − A ⋅( − β ) 1 dA
Ar = ⇒ r= = ⇒ dAr =
1− β A dA (1− β A) 2
(1− β A) 2
(1− β A)2
Uticaj povratne sprege na stabilnost pojačanja (u odnosu na varijacije parametara
od kojih zavisi):
dA
dAr 1− β A dA povratna sprega smanjuje
= ⋅ = A ←
2 1− β A
relativnu varijaciju pojačanja
(1− β A)
onoliko puta koliko iznosi
Ar A funkcija povratne sprege
⇓ ⇓
negativna povratna sprega smanjuje relativne varijacije pojačanja, a pozitivna ih povećava
Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 3

Smanjenje nelinearnih izobličenja:

Smanjenje relativne varijacije pojačanja ne zavisi od uzroka zbog kojeg dA

dolazi do promene. Pošto je pojačanje nagib prenosne karakteristike dAr
sI = f(sU), smanjenje relativne varijacije pojačanja, prema izvedenom → = A
izrazu, predstavlja i linearizaciju prenosne karakteristike, odnosno Ar 1 − β A
smanjenje nelinearnih izobličenja.
sI A3 = 0 sI Ar 3 = 0
sI 2 sI 2
sI 1 A2 sI 1 Ar 2

Nagib A1 sI 1 sU Nagib Ar1 sU

A1
sI 1
(1− A1β )
A1

Pojačavač bez povratne sprege Pojačavač sa negativnom povr. spregom

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 4

2
 12/8/2013

Negativna povratna sprega poboljšava i druge karakteristike pojačavača

Širi propusni opseg:

Za pojačavač bez povratne sprege, sa jednom vremenskom konstantom

(jednom frekventno zavisnom impedansom), čije pojačanje sa povećanjem
učestanosti opada, pojačanje je oblika
A ( 0)
A ( jω ) = , gde je ω g granična učestanost, tj. učestanost na
1 + jω ω g
kojoj je kvadrat modula pojačanja (snaga) upola manji nego na niskim
učestanostima. Kada se primeni povratna sprega
A (0) A ( 0)
1 + jω ω g 1 − β A (0) Ar ( 0 )
Ar ( jω ) = = = ,
A (0) jω jω
1− β 1+ 1+
1 + jω ω g ω g [1 − β A ( 0 )] ω gr
tj. granična učestanost je 1 − β A ( 0 ) puta veća.

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 5

Potiskivanje smetnji ukoliko njihov izvor nije na ulazu pojačavača sa negativnom

povratnom spregom:

Nu
+
Su + Si , N i Si Su ← signal
+ A1 ← =
Ni Nu ← smetnja

Nu
A2 A1
Su
Su + + + Si , N i Si 1 − β A2 A1 S
+ A2 + A1 ← = = A2 u
+ Ni N A1 Nu
1 − β A2 A1
u

β (koristi se npr. za eliminaciju brujanja

iz izvora napajanja pojačavača snage)

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 6

3
 12/8/2013

Određivanje povratnog odnosa i pojačanja sa povratnom spregom

U opštem slučaju pojačavača blokovi A i β nisu unilateralni četvoropoli, a petlja povratne sprege
ne obuhvata ceo pojačavač od ulaza do izlaza. Opštiji model pojačavača koji ima povratnu spregu
u odnosu na neki idealni zavisni generator a·sa u ekvivalentnoj šemi kola je:
Za linearno kolo ostatka pojačavača sa
+ + + povratnom spregom može da se napiše:
sul sa + a⋅s s siz
aiz
siz = Ad ⋅sul + A2 ⋅saiz
a
-
− − −
Ostatak pojačavača sa
povratnom spregom sa = A1⋅sul + Ainv ⋅saiz
A1 i Ad su pojačanja od ulaznog generatora do
Pojačanje sa povratnom spregom može da se
kontrolnog ulaza zavisnog generatora i do izlaza
dobije rešavanjem datih jednačina uz uslov
celog pojačavača, pri saiz = 0, dakle pri a = 0. Ainv
saiz = a⋅sa . Rešavanjem se dobija:
i A2 se određuju pri sul = 0 i predstavljaju
siz A1⋅a⋅ A2 pojačanja od priključaka signala saiz do
Ar = = + Ad gde je T =−a⋅ Ainv . kontrolnog ulaza zavisnog generatora odnosno
sul 1+T do izlaza celog pojačavača. Proizvod -a ·Ainv = T
A ⋅a⋅ A2 naziva se povratnim odnosom (”return ratio”).
Uvođenjem A∞ = Ar = 1 + Ad On može da se odredi raskidanjem petlje na
T =∞ T izlazu zavisnog generatora i priključivanjem u
ovo može da se napiše u obliku smeru toka signala test generatora istog tipa. Na
drugom paru krajeva dobijenih raskidanjem
T Ad stavlja se kratak spoj ako je zavisni (test)
Ar = A∞ + generator strujni, odnosno otvorena veza ako je
1+T 1+T naponski.
Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 7

A∞T AT
1+ ∞
T Ad Ad Ad Ad 1+Tn
Ar = A∞ + = Ad + = Ad = Ad
1+T 1+T 1+T 1+T 1+T 1+T
 A1aA2 
+ Ad  T
A∞T  T  = A1aA2 +1  T =a  A1 A2 − A 
Tn = =    inv 
Ad Ad  Ad T   Ad 

A2
siz = Ad sul + A2 saiz siz = 0 : sul = − saiz
Ad
sa = A1sul + Ainv saiz
sul = 0 : sa = Ainv saiz
sa
T = −a = − aAinv
saiz sul = 0

 A 
siz = 0 : sa = A1sul + Ainv saiz =  − A1 2 + Ainv  saiz
 Ad 
sa  A 
Tn = − a = − a  Ainv − A1 2 
saiz siz = 0  Ad 
Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 8

4
 12/8/2013

Određivanje impedanse sa povratnom spregom

Model i jednačine su u osnovi isti kao za određivanje pojačanja sa povratnom spregom, samo je
odziv u ovom slučaju napon na priključcima ulaznog strujnog izvora.
ix
+ + + Za linearno kolo ostatka pojačavača sa
i vx sa + a⋅s s povratnom spregom može da se napiše:
aiz
- a
− − −
Ostatak pojačavača sa sul =ix ; siz =vx
povratnom spregom
vx = Ad ⋅ix + A2 ⋅saiz
sa = A1⋅ix + Ainv ⋅sa iz
Ad je ulazna impedansa pri sa iz = 0, dakle pri a = 0 (kada ne deluje povratna sprega). Ainv se određuje pri
i x = 0 i predstavlja pojačanje od priključaka signala s a iz do kontrolnog ulaza zavisnog generatora.
Proizvod − a⋅ Ainv =T i =0 predstavlja povratni odnos pri i x =0 , dakle pri otvorenim krajevima na paru
x
priključaka x . On može da se odredi raskidanjem petlje na izlazu zavisnog generatora i priključivanjem
test generatora st istog tipa u smeru toka signala. Na drugom paru krajeva dobijenih raskidanjem stavlja
se kratak spoj ako je zavisni generator strujni, odnosno otvorena veza ako je naponski.
Za v x = 0 (kratak spoj na paru priključaka x ) određen je povratni odnos pri kratkom spoju na
priključcima x:

AA 
T v x =0
= Tn =a  1 2 − Ainv  .
 Ad 
Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 9

siz vx 1+Tn 1+T v x =0 1+T

= =Z = Ad =Z ⋅ =Z ⋅ KS
. ← "Blekmanova formula"
sul ix 1+T a =0
1+T ix =0
a =0
1+T OV

U praksi su najznačajniji i najčešći slučajevi kada je jedan od dva povratna odnosa u gornjem izrazu
jednak nuli a drugi ima projektovanu vrednost. Ako se posmatrani par priključaka x dobije
raskidanjem redne grane u petlji, raskidanjem ix
se ukida tok signala u petlji pa je T OV = 0 , a +
T KS ima projektovanu vrednost T . Dakle, u vx −T
−
ovom slučaju povratna sprega povećava ulaznu
impedansu na priključcima x 1+T puta. → Z

Ako se posmatrani par priključaka x izvuče iz dva ix

čvora otočno (paralelno) u odnosu na tok signala u +
vx −T
petlji, kratkospajanjem priključaka se ukida tok
−
signala u petlji pa je T KS = 0 , a T OV ima
projektovanu vrednost T . Dakle, u ovom slučaju → Z
povratna sprega smanjuje ulaznu impedansu na
priključcima x 1+T puta.

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 10

5
 12/8/2013

Četiri topologije povratna sprege

Zbog mogućnosti povećanja ili smanjenja impedanse sa povratnom spregom u zavisnosti od

položaja priključaka u odnosu na tok signala u petlji, pobudni generator i potrošač obično se
priključuju na pojačavač sa povratnom spregom tako da povratna sprega stabiliše prenosnu
funkciju pojačavača željenog tipa (naponsko pojačanje, strujno pojačanje, transkonduktansa ili
transrezistansa) u odnosnu na promene otpornosti generatora odnosno potrošača.

Ako je pobudni signal u željenoj prenosnoj funkciji napon, poželjna je velika ulazna impedansa
sa povratnom spregom (tada je mali uticaj otpornosti generatora na pojačanje), pa se pobudni
generator priključuje redno. Ako je pobudni signal struja, pobudni generator se priključuje
otočno. (Ako bi se, posle izbora načina priključivanja, priključio idealni pobudni generator
suprotnog tipa, kružno pojačanje bi postalo jednako nuli.)

Ako je izlazni signal u željenoj prenosnoj funkciji napon, poželjna je mala izlazna impedansa
kola sa povratnom spregom, pa se potrošač priključuje otočno. Ako je izlazni signal struja,
potrošač se priključuje redno.

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 11

Svakom od četiri tipa prenosne funkcije odgovara određen način priključivanja generatora
odnosno potrošača na pojačavač sa povratnom spregom. Otpornost generatora odnosno potrošača
učestvuje u formiranju povratnog odnosa T kao i pojačanja sa povratnom spregom pojačavača Ar.
Četiri topologije povratne sprege prikazane su na slikama:

Rg Ii
+
Vg a V
− p Rp Ig Rg a Rp

−T a −T a
Rg Ii
+
Vg a Rp Ig Rg a V
− p Rp

−T a −T a
Rednim priključivanjem sumiraju se naponi, a struja je ista za sva tri para priključaka (A, -T/a i
pobuda ili potrošač).
Paralelnim priključivanjem sumiraju se struje, a napon je isti za sva tri para priključaka (A, -T/a
i pobuda ili potrošač).

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 12

6
 12/8/2013

Na ulazu se sumira signal koji nije zajednički za generator, ulaz pojačavača a i vraćeni izlazni
signal iz -T/a bloka:
-kod rednog vezivanja pobude sumira se napon → redna povratna sprega
-kod paralelnog vezivanja pobude sumira se struja → paralelna povratna sprega
Na izlazu pojačavača se kolom povratne sprege odmerava signal koji je zajednički za izlaz
pojačavača a, potrošač i ulaz -T/a bloka:
-kod paralelnog vezivanja potrošača to je napon → naponska (ili paralelna) povratna sprega
-kod rednog vezivanja potrošača to je struja → strujna (ili redna) povratna sprega
za stabilizaciju koristi se
naponskog pojačanja redno-naponska povratna sprega (sl. gore levo str.11)
strujnog pojačanja paralelno-strujna povratna sprega (sl. gore desno)
transkonduktanse redno-strujna povratna sprega (sl. dole levo)
transrezistanse paralelno-naponska povratna sprega (sl. dole desno)
U cilju utvrđivanja uticaja otpornosti generatora ili otpornosti potrošača na karakteristike
pojačavača sa povratnom spregom, pogodno je ekstrahovati ove otpornosti iz izračunatih funkcija.
Kada je jedna od ovih otpornosti poznata, ekstrakcija druge otpornosti iz izračunatih funkcija vrši
se stavljanjem idealne vrednosti u dobijene izraze i naknadnim dodavanjem otpornosti u model
nezavisnog generatora na ulazu ili dodavanjem potrošača na izlazu. Za ulaznu otpornost, ako je
pobuda Tevenenov generator:
viz viz
R Rg + R
vg + A v iz r ≡ vg vul Rul' r + ' iz r
Rul r - r g - Ar vul
−
Rul' r = Rul r ; Ar' = Ar Rg =0
Rg = 0
Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 13

Za izlaznu otpornost, ako se izlaz pojačavača modeluje Tevenenovim generatorom:

viz viz
Riz r R ''
vg Rul r + ≡ vg Rul r + '' iz r
A v
- r g - Ar vg Rp

Riz'' r = Riz r ; Ar'' = Ar R p =∞

___________________________________ R p =∞

Ako je pobuda Nortonov generator, idealna vrednost njegove otpornosti je beskonačna.

Na izlazu pojačavača, ako se izlaz modeluje Nortonovim generatorom, idealna vrednost
potrošača je jednaka nuli.

Faza kružnog pojačanja

A ( jω )
Ar ( jω ) = pojačavač osciluje na učestanosti ω0
1 − β ( jω ) ⋅ A ( jω )
↓
ω = ω0 : β ( jω0 ) ⋅ A ( jω0 ) = Aβ ( jω0 ) = 1∠0 ⇒ Ar ( jω0 ) = ∞
Aβ ( jω0 ) > 1, arg Aβ ( jω0 ) = 0 ← šum beskonačno male amplitude se prolaskom
kroz petlju stalno pojačava (nestabilan izl. sig.)
Aβ ( jω0 ) < 1, arg Aβ ( jω0 ) = 0 ← prolaskom kroz petlju šum slabi, pozitivna p. s.
arg Aβ = −π ⇒ F = 1 − β A > 1 (za bilo koju vrednost Aβ ) ← negativna p. s.
⇒ Za pojačavač sa negativnom p.s. mora da se projektuje arg Aβ ( j 0 ) = −π

Avg.08. IR2OAE Željko Aleksić 14