44 OSLOBO\ENJE

FELJTON subota, 27. juni 2009. godine

Dubravko Lovrenovi} Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka (5)

Asbóthova knjiga o bosanskoj kulturi,

Evansove teze s centralnom bogumilskom tezom,

bila je i prva literatura o toj temi na
stranim jezicima, objavljena

o ste}cima
Smatra se da je u za`ivljavanju
teze o ste}cima kao bogumilskim
nadgrobnicima presudnu ulogu
odigrao Englez Arthur Evans ko-
ji je, putuju}i kao mladi novinar
po Bo sni u vri je me us tan ka
1875., zabilje`io da markantni
ste}ci mogu biti bogumilski nad-
grobni spomenici. Nedugo zatim
Evans je postao arheolog svjet-
skoga glasa, {to je znatno prido-
nijelo da se teza o ste}cima kao
bogumilskim nadgrobnim spo-
menicima ukorijeni u europ-
skoj i ju`noslavenskoj historio-
grafiji. Zna~ajan doprinos dalj-
njoj razradi Evansove teze dao je
Ma|ar Janos von Asbóth, ~ino-
vnik rane austrougarske admi-
nistracije u Bosni i Hercegovini
i ~lan ma|arskoga parlamenta.
Austrougarski ciljevi
Asbóthova knjiga o bosanskoj
kulturi, s centralnom bogumil-
skom tezom, bila je i prva litera-
tura o toj temi na stranim jezici-
ma, objavljena u Budimpe{ti
1887., u Be~u 1888., a u Londo-
nu 1890. (Asbóth, 1888). Nasta-
nak ove la`ne povijesti svoje-
dobno je ocijenjen kao rezultat
spo zna je Aus tro-Ugar ske o
nu`nosti odvajanja BiH od Srbi-
je, te u skladu s time kao rezul-
tat potrebe za stvaranjem neke
vrste ideolo{ke podr{ke toj poli-
ti~koj opciji (Wenzel).
Asbóthova knjiga “pro{ireno
(je) politi~ko izlaganje” i uputa
dr`avnom ~inovni{tvu u pro-
vo|enju programa bo{nja{tva, sa
ste}cima kao va`nim elementom
koji je toj politi~koj opciji trebao
dati kulturni sadr`aj. Ako se i
mo`e prihvatiti ocjena da je zna-
nost u Asbóthovu djelu “fun-
kcionalizirana politi~ki i (da je)
napravljena oru|em bo{njaklu-
ka”, isto tako ostaje ocjena da je
“to bio po~etak anga`iranja no-
ve vlasti u masivnom i susta-
vnom organiziranju znanstvenih
i kulturnih prilika u Bosni”.
Dok su Osmanlije naveli Bo-
sance da zaborave ste}ak, Aus-
trijanci su im pomogli da ga
sa~uvaju od zaborava (Butu-
rovi}). Tu se kao dalekose`na
tema postavlja problem pro-
cje ne spo me ni ka i nji ho vog
utjecaja na okolinu za kasnije
generacije, tj. pitanja: Koliko
dugo je spomenik pre`ivio i
koliko je od ranijih spomenika
bilo vidljivo za kasnije genera-
u Budimpe{ti 1887, u Be~u 1888,
a u Londonu 1890.
mnjao tada{nji direktor Zemalj-
Monografija istori~ara Dubravka Lovrenovi}a “Ste}ci - bo- skog muzeja iz Sarajeva Kosta
sansko i humsko mramorje srednjeg vijeka“ privla~i pa`nju Hörmann (Be{lagi}). Tako se
brojnih ~itatelja. Izme|u ostalog, u monografiji je nagla{ena moglo desiti da joj, pored broj-
nih drugih autora, podlegne ~ak
rasprostranjenost ste}aka ne samo na podru~ju BiH nego i na
i Miroslav Krle`a.
podru~ju Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
Teza o bogumilskom kara-
Tako|e je upozoreno da su mnogi poku{ali svojatati ste}ke
kteru ste}aka naslonila se na te-
govore}i kako su oni pravoslavni, katoli~ki ili bogumilski, dok
oriju o bogumilskom podrijetlu
je Lovrenovi} svojom knjigom pokazao da ste}ci pripadaju svi- bosanskohercegova~kih musli-
ma. Izdava~ ovog djela je sarajevski Rabic, u ~ijim knji`ara- mana – Bo{njaka. Tako su ste}ci
ma se mo`e kupiti knjiga ili naru~iti na tel. 033 659 946. – ka`e jedna od najboljih pozna-
vateljica ovog jo{ uvijek do kra-
cije? (Oliver, 2000., 6.). Od istog su tezi pored ostalih bili naklo- ja neistra`enog fenomena – da-
je zna~aja pitanje: Kakav su nje ni ]iro Tru hel ka i Vej sil ni na poklon Muslimanima, na-
odnos slje de}e ge ne ra ci je ^ur~i}. gla{avaju}i njihova nasljedna
uspos ta vi le pre ma ste}ci ma prava na zemlju i impliciraju}i
kao gro bnim spo me ni ci ma? Podloga za hegemoniju da su kasniji kr{}ani, uspore-
Ovo pitanje dobiva na va`nos- Me|utim, ~ak je i tada bilo dno, ’prido{lice’ (Wenzel). Bitna
ti posebno u svjetlu ~injenice da pojedinaca poput mitropolita je odlika suvremenih bogumili-
je briga o smrti bila u skladu s Had`i-Save Kosanovi}a koji je u zacija da jednu historiografsku
brigom o `ivotu (Oliver). Bosanskoj vili (1891.) ukazao na krivotvorinu nastoje pretvoriti u
Upravo kada se koncem XV. pojavu bogumilizacije ste}aka “svetu pri~u” (Eliade) i podlogu
stolje}a umjetnost ste}aka ga- (Wenzel-Koji}). ^etiri decenija za hegemoniju, dok je Krle`ina
si, nakon {to su jo{ od VIII.-IX. kasnije istu je tezu osporio Vla- bogumilizacija “transnacional-
stolje}a u~injeni poku{aji na dislav Skari}, ukazav{i da je u tu na i transkonfesionalna i ima-
formiranju kolekcija grobnih rabotu svoje prste iz politi~kih la je dalekose`niji cilj ili poru-
natpisa iz Rima, napravio je motiva uplela Austro-Ugarska ku” (Tadi}). Opravdana je, sto-
rimski profesor humanisti~kih (Skari}). Evansova je teza goto- ga, kri ti ka ide olo gi za ci je
znanosti Petrus Sabinus prvu vo ci je lo sto lje}e pre su dno ste}aka koja stvara iskrivljenu
zasebnu kolekciju od nekih 200 odre|ivala na~in razumijevanja sliku pro{losti.
kr{}anskih natpisa (Northcote). svijeta ste}aka, iako je u nju ve} Najnoviji poku{aji reanima-
Nakon Asbótha bogumilskoj 1899. godine razlo`no posu- cije arhai~ne teze o bogumil-

Omer Ibrahimagi}: Dr`avnopravni i politi~ki razvitak BiH (3)

Bosanski model konsocijacije

Zala`em se za pronala`enje bo-
sanskog modela politi~ko-terito-
rijalnog i politi~ko-strana~kog or-
ganiziranja DEMOS-a. Mi smo u
nepo{tivanju svoga doma}eg, tra-
dicijom i kulturom obilje`enog
iskustvastvorenogmodela, preuzi-
mali modele multietni~kih dr`ava
u Evropi i drugdje u svijetu i njima
se prisilno prilago|avali, kao {to
smo to u~inili 1994. godine orga-
niziranjem FBiH po modelu {vi-
carskih kantona.
Gra|anska demokratija
Ako je danas jasno izra`en stav
me|unarodne zajednice da se
Hrvatima ne}e dozvoliti tre}i -
hrvatski entitet, jer da je podjela u
BiH ionako dosta; da se Srbima
ne}edozvolitireferendum o izlas-
ku Republike Srpske iz BiH; da je
Bo{njacima poru~eno da svojim
ve}inskim prisustvom u BiH ne
ra~unaju na mogu}nostbilokakve
majorizacije, ve}im je preporu~eno
sporazumijevanje sa druga dva
naroda, onda bi u BiH u teritorijal-
no-politi~koj organizaciji i poli-
ti~ko-strana~kompredstavljanju u
Zbog ratom naslije|ena dva etni~ka entiteta, BiH ne mo`e da funkcionira kao
normalna evropska dr`ava. Pristup koji danas ima ve}inski narod, koji ima vlast
na teritoriji kojom upravlja, suprotan je politi~koj kulturi i tradiciji BiH
predstavni~kimtijelimatrebalo u ci-
jelostiprimijenitibosanskimodel.
On se sastoji u kombiniranju
(mje{avini) gra|anske demokra-
tije sa konsocijacijskom demo-
kratijom, koja je u politi~koj i kul-
turnoj tradiciji BiH bila primjenji-
vana u praksi kada ona nije ni zna-
la za demokratiju, a to je sastav Di-
vana u vrijeme osmanske uprave
i sastav Bosanskog sabora u vrije-
me austrougarske uprave.
U bh. kulturi i politi~koj tradici-
ji nepoznato je bilo da se teritori-
jalno-politi~ko organiziranje vr{i
po etni~kom kriteriju. Prvi put je
takav zahtjev postavljen 1991. go-
dine i znamo da je u ratu doveo do
me|usobnog etni~kog ~i{}enja i
teritorijalne homogenizacije samo
“svoga” naroda. Zbog ratom nasli-
je|ena dva etni~ka entiteta BiH ne
mo`e da funkcionira kao normal-
na evropska dr`ava. Iako bi oba
ova entiteta prema Aneksu 7 Dej-
tonskog sporazuma i Odluci Usta-
vnog suda BiH od jula 2000. godi-
ne o konstitutivnosti sva tri naro-
da u oba entiteta trebala biti mul-
tietni~ka, zbog sprovedenog
Dejtonska BiH: Dva entiteta i tri naroda
etni~kog ~i{}enja i zlo~ina geno-
cida, ti su prostori danas ostali u
Federaciji BiH sa dominantnim
bo{nja~kim i hrvatskim stano-
vni{tvom i RepublikeSrpske sa do-
minantno ciljano naseljenim
srpskim stanovni{tvom. Etni~ka
teritorijalizacija Bosnu i Hercego-
vinuonesposobljava da funkcioni-
ra kao moderna evropska dr`ava.
Da bi se eliminirale posljedice
etni~kog~i{}enja u oba entiteta, us-
tavom treba osigurati da se u svim
tijelimapredstavni~kevlasti(zako-
nodavne), politi~ko-izvr{ne i upra-
vne, kao i sudskevlastiosigurazas-
tupljenost sva tri naroda i nacional-
nih manjina prema popisu stano-
vni{tva iz 1991. godine. Kada se ta
odredba unese u ustavne aman-
dmane, osta}e otvoren put za po-
pis stanovni{tva 2011. godine. Bez
uno{enja te odredbe u ustav, po-
pis stanovni{tva }e ostati pod upi-
tnikom, jer bi se njime brisala ga-
rancija data u Aneksu 7, da se
u~e{}e u vlasti mjeri „posljednjim
popisom“, koji je bio 1991. godine.
Nacionalne rotacije
Druga mogu}nost koja proizila-
zi iz bosanskog modela primjene
mje{ovitog sistema gra|anske i
konsocijacijske demokratije jeste
paritetno predstavljanje na dr`a-
vnom i entitetskom nivou konsti-
tutivnih naroda i odgovaraju}e
predstavljanje nacionalnih ma-
njina u zakonodavnoj, izvr{noj i
sudskoj vlasti sa obavezom naci-
onalne rotacije na rukovode}im
funkcijama zakonodavne, izvr{ne
i sudske vlasti. U zakonodavnoj
vlasti i vladi odluke bi se donosile
ve}inom u odnosu na broj izabra-
nih bez konsenzualnog odlu~iva-
nja i postojanja Doma naroda.
Dom naroda i konsenzualno
odlu~ivanje bilo bi zamijenjeno
kvalifikovanim odlu~ivanjem o
nekom pitanju na zahtjev jedne
tre}ine zastupnika ako prijedlog
OSLOBO\ENJE
subota, 27. juni 2009. godine
Dok su Osmanlije naveli Bosance da zaborave ste}ak, Austrijanci
su im pomogli da ga sa~uvaju od zaborava
skom karakteru ste}aka podu-
darili su se s po~etkom rata u
BiH 1992. (D. Lovrenovi},
2006), iako ve} sam naziv za
nekropole ste}aka – “kaurska
groblja” – uobi~ajen kod mu-
slimana/Bo{njaka demanti-
ra njihov navodni bogumilski
karakter (Stratimirovi}, 1891,
]orovi}, 1956).
Ni usmene predaje ste}ke
nikad ne dovode u vezu s bo-
gumilima (Softi}, 2002.), {to bi
se s obzirom na zna~aj kulta
mrtvih i ukupno patrijarhalno
naslije|e s pravom o~ekivalo
da je takva veza uistinu posto-
jala. Mit o bogumilskom kara-
kteru ste}aka jo{ uvijek se
podgrijava i u dijelu me|una-
Knjiga “Dr`avnopravni i politi~ki razvitak BiH” autora
prof. dr. Omera Ibrahimagi}a daje novu dimenziju u
nau~noj elaboraciji historijskog razvoja dr`avnopravnog
i politi~kog razvoja BiH. U tom smislu, autor sa dosta ar-
gumenata isti~e da bi, na putu ka priklju~enju BiH Evrop-
skoj uniji, trebalo donijeti novi ustav BiH prema kojem bi
se dr`avno ure|enje i pravni poredak BiH regulirali u skla-
du sa evropskim standardima. Autor je poznati ekspert za
ustavno pravo i politi~ki sistem.
zakona povrje|uje nediskrimi-
nacionu klauzulu iz ~l. 2. stav 4.
Ustava BiH koja u sebi sadr`i
odredbe o nediskriminaciji po
osnovu pola, rase, boje, jezika,
vjere, politi~kog i drugogmi{lje-
nja, nacionalnog i socijalnog
porijekla, nacionalnamanjinska
prava, imovine, ro|enja ili dru-
gistatus. Tada bi se tra`ila~etve-
ropetinska ve}ina (4/5) zastu-
pnika, da bi zakon bio izglasan.
Ostaje i mogu}nost podizanja
tu`benekom od ustavnihsudo-
va. Bez ovakvog pristupa u na-
{em multietni~kom dru{tvu,
ustavne norme o konstituti-
vnosti i ravnopravnost sva tri bo-
sanska naroda ostaju puste fra-
ze bez svoga sadr`aja. Parite-
tnim sastavom zakonodavne
vlasti i vlade na entitetskom i
dr`avnom nivou vlasti izbjegla
bi se majorizacija jednog naro-
da u odlu~ivanju. Deklaraci-
jom o politi~komkonsenzusu se
rodne historiografije (Wen-
zel-Koji}, 1981, Challet, 1965),
~emu je zna~ajno pridonijelo
to {to je taj isti mit tijekom za-
dnjih pola stolje}a na {iroka
vrata kro~io u razna enciklo-
pedijska izdanja, gdje su nje-
govu validnost jam~ila afirmi-
rana znanstvena imena.
Bo{njakizacija ste}aka
Ta ideja po~ivala je na koli-
ko jo{ do ju~er va`e}oj tezi o
navodnim kri`arskim ratovi-
ma vo|enim iz Rima i Ugarske
protiv tzv. bosanskih bogu-
mila, ~ija je umjetnost proma-
trana kao “umjetnost jednog
naroda koji ne}e da se poko-
ri katoli~kim silama” (Challet,
mora osigurati konstitutivnost
sva tri naroda u formiranjuvlas-
ti i razjasniti {ta pojam konstitu-
tivnosti i pojam ravnopravnos-
ti u sebisadr`e sa stanovi{tapo-
liti~keprakse i u svakodnevnom
`ivotu obi~nih ljudi. U tom po-
gledu danas postoje nejasno}e
i njihovo pravo razumijevanje,
a time i problem primjene ovih
pojmova u praksi.
Tu|i modeli
Ovakvim pristupom pred-
stavljanja sva tri naroda na sre-
dnjem (entitetskom) i dr`a-
vnom nivou vlasti zagovornici
politizacijeetni~kihteritorijaje-
dnog, drugog ili tre}eg naroda,
gube argumente za stvaranje
takvihteritorija. Takvizahtjevi su
inspirirani naj~e{}e politi~kom
`eljom da jedan narod bude
dominantan u vlasti nad drugim
ili tre}imnarodom, dakle, da nad
njimavr{ivlast, madakr{}anska
1965). Nakon {to je utvr|ena
ideolo{ka, a ne vjerska poza-
dina ratova vo|enih prven-
stveno iz Ugarske protiv Bosne
(N. Klai}, 1989, D. Lovrenovi},
2006), svi je tu bo san skih i
humskih ste}aka moralo se
pristupiti s drugoga polazi-
{ta. U tom pravcu ve} su odra-
nije vodili rezultati kompa-
rativne analize doma}ih histo-
rijskih izvora i arheolo{kih
spomenika kulture (Vego).
Srbi za ci ja i kro ati za ci ja
ste}aka osim bogumilizaciji
(bo{njakizaciji), bili su ste}ci
izlo`eni naknadnim poku{a-
jima da ih se ubilje`i i u neke
druge nacionalne “grunto-
vne knjige”. Tako su nastale
pseudoznanstvene teze o nji-
hovom ekskluzivno srpskom
i hrvatskom karakteru. Pri
tome mo`e izgledati parado-
ksal no to da ni srpska ni
hrvatska “slu`bena” kolekti-
vna memorija (uostalom, kao
ni muslimansko-bo{nja~ka)
do tada nisu uspostavile bilo
kakav aktivan odnos prema
ste}cima prepu{tenim asi-
milaciji u prirodi i od prirode,
ali i ljudskoj destrukciji koja
je nji hov broj, naj bla`e
re~eno, prepolovila. Tenden-
ciju dokazivanja srpsko-pra-
voslavnog karaktera ste}aka
bilje`i ve} Truhelka (1891),
zapaziv{i da je bogumilska te-
za “na{la protivnika koji te
spomenike proglasi{e srpsko-
pravoslavnim”.
(Sutra: Svojatanje ste}aka)
i islamska doktrina se tome su-
protstavlja: „Kr{}anin se mora
stidjeti svoje `elje da bude nad
nekim i da vlada nad nekim“.
Sli~an nauk postoji i u islamu.
Danas je, dakle, osnovni po-
liti~ki i ustavnopravni problem
u BiH u tome {to politi~ke vo|e
ve}inskog naroda u entitetima,
kantonima i op}inama, pozi-
vom na interes samo svoga na-
roda ho}e da kroz vlast kojom
raspola`u da imaju dominaci-
ju nad `ivotima, imovinom i
dostojanstvom pripadnika ma-
njinskog naroda na teritoriji
kojom upravlja ve}inski narod,
iako vidimo da je to suprotno
vjerskoj doktrini u koju se oni
zaklinju, ali i svim konvencija-
ma o ljudskim pravima.
Ovakavpristupkojidanas ima
ve}inskinarod, koji ima vlast na
teritoriji kojom upravlja, supro-
tan je politi~koj kulturi i tradici-
ji BiH, jer ona nikada u historiji
nijedijeljena po etni~komkrite-
riju u pogleduadministrativno-
teritorijalneorganizacijeunutar
BiH. U Bosni se ne moguprimje-
njivati tu|i modeli koji poznaju
homogene sastave pripadnika
jedne vjere, kao u Holandiji, je-
dne etni~ke zajednice, kao u
Belgiji ili jedne jezi~ke grupe
kao u [vicarskoj.
(Sutra: Koalicije
stranaka kao izlaz)
45
FELJTON
NA DANA[NJI DAN
1693. D`on Danton u Londonu objavio prvi `enski
~asopis Lejdis Merkuri.
1743. U ratu za austrijsko naslije|e britanski kralj
D`ord` II kod Detingena porazio Francuze kao
posljednji vladar Velike Britanije koji je predvodio trupe u bici.
1829.
Umro engleski hemi~ar D`ejms Smitson. Nje-
govim zavje{tanjem 1846. osnovan institut
Smitsonijan, jedna od najve}ih institucija u svijetu koja se bavi Aljaska
popularizacijom nauke i kulture. 1915. Na Aljas-
1844.
D`ozef Smit, ameri~ki vjerski reformator i osni- ci izmjerena
va~ Mormonske crkve, lin~ovan u zatvoru u temperatura od
dr`avi Ilionis. plus 38 stepeni
Celzijusa, najvi-
1846.
Lige za zemlju.
Ro|en irski politi~ar ^arls Stjuart Parnel, lider
nacionalnog pokreta i jedan od osniva~a irske {a u historiji.
1905. Pobunjeni ruski mornari preuzeli krstaricu Po-
temkin u Crnom moru. Prvi masovan izliv ne-
zadovoljstva u ruskoj carskoj armiji tokom revolucije od 1905.
do 1907.
1944.
man{u.
Savezni~ke snage u Drugom svjetskom ratu za-
uzele francuski grad [erbur, va`nu luku na La-
1946. Ministri spoljnih poslova SSSR-a, SAD-a, Veli-
ke Britanije i Francuske odlu~ili da Gr~koj pripa-
dnu Dodekaneska ostrva, uklju~uju}i Rodos, pod italijanskom
Ivan Pavao II
upravom do kapitulacije Italije 1943, a potom pod njema~kom
okupacijom do 1945. Odluka potvr|ena mirovnim ugovorom 2001. Vi{e od
u Parizu 10. februara 1947. milion ljudi
okupilo se da
1954.UnuObnin
sku, blizu Moskve, pu{tena u rad prva
klearna elektrana u svijetu. ~uje govor pa-
pe Ivana Pavla
1976.
Palestinski teroristi u Gr~koj oteli avion Er Fran-
II na kraju nje-
sa s 246 putnika i 12 ~lanova posade i potom
gove petodne-
odletjeli u Entebe, Uganda. Taoci oslobo|eni akcijom izraelskih
komandosa 4. jula.
vne posjete
Ukrajini.
1976. General Antonio Ramaljo Jane{ izabran za
predsjednika Portugala na prvim predsje-
dni~kim izborima poslije poluvjekovne fa{isti~ke diktature An-
tonija de Oliveire Salazara.
1986. Me|unarodni sud u Hagu presudio da su SAD
prekr{ile me|unarodno pravo poma`u}i pobu-
njenike u Nikaragvi.
1989.Umro D`uls Alfred Ejer, jedan od najpoznatijih i
najuticajnijih engleskih filozofa novijeg doba.
1990. Gra|anski rat u Nikaragvi okon~an ceremonijal-
nom predajom oru`ja kontrarevolucionarnog
pokreta predsjednici Violeti Barios de ^amoro.
1991. Dva dana po{to je Slovenija proglasila nezavis-
nost, Jugoslovenska narodna armija zaposjela
grani~ne prelaze prema Italiji, Ma|arskoj i Austriji. Po~eo {es-
Stari most
2002. Udar-
todnevni rat s jedinicama slovena~ke Teritorijalne odbrane. cem dlijetom u
Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo 49 oso- kamen, pred-
ba, me|u njima najvi{e regruta JNA. sjednik Italije
Karlo Azeljo
1992.
U Sarajevu osnovan Gra|anski forum Srba Sa-
rajeva, na kojem je usvojena zajedni~ka izjava ^ampi sve~ano
Gra|anskog foruma, u kojoj se navodi da je zajedni~ki cilj svih otvorio kame-
naroda slobodno Sarajevo, slobodna, cjelovita i suverena BiH, noklesarske ra-
u kojoj }e biti zagarantirane gra|anske slobode i nacionalna dove na obnovi
ravnopravnost Muslimana, Srba, Hrvata i drugih naroda. Starog mosta.
1993. SAD krstare}im raketama tomahavk napale sje- Obnovljeni Sta-
di{te ira~ke obavje{tajne slu`be u Bagdadu. ri most je otvo-
Ispaljene 23 rakete. ren 23. jula
2004.
1997. Predsjednik Tad`ikistana Imomali Rahmonov i
vo|a islamista Said Abdulo Nuri potpisali miro-
vni ugovor o okon~anju ~etvorogodi{njeg gra|anskog rata u
toj biv{oj sovjetskoj republici.
1997.
Na konferenciji u Briselu predstavnici 95 zema-
lja saglasili se o zabrani upotrebe nagaznih mi-
na.
1999. U cilju okon~anja sedmogodi{njeg nasilja, to-
kom kojeg je ubijeno oko 100.000 ljudi, vlada
Al`ira, na inicijativu predsjednika Abdelaziza Buteflika, odobrila
nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista.
1999.
U 80. godini umro biv{i lider gr~ke vojne hunte
Georgos Papadopulos. Na hiljade Grka bilo
uhap{eno i podvrgnuto torturi tokom vladavine hunte od
1967. do 1973. Boris Tadi}
2004. Za
2000.
Ujedinjene nacije objavile da je AIDS usmrtio
predsjednika
19 miliona ljudi u svijetu, procjenjuju}i da }e od
iste bolesti umrijeti polovina tinejd`era najsiroma{nijih afri~kih
Srbije izabran
zemalja. lider Demo-
kratske stranke
2002.
Zija Dizdarevi}, novinar i kolumnist Oslo-
Boris Tadi}.
bo|enja, progla{en za najboljeg novinara u
2001. godini u BiH, u okviru desete, jubilarne manifestacije
Novinar godine, koju je organizirao Savez novinara BiH.