72

Sklat sivac
Squatina squatina (Linnaeus, 1758)

IUCN kriterij: A2acd (smanjenje populacije u veli~ini, {to se zaklju-

Slika 56. Sklat sivac, Squatina squatina (Linnaeus, 1758) (AUTOR A. @ULJEVI])
Razred: Chondrichthyes
Podrazred: Elasmobranchii
Nadred: Squalomorphii
Red: Squatiniformes
Porodica: Squatinidae (sklatovke)
Sinonimi: Squalus squatina Linnaeus, 1758; Rhina squatina Rafinesque,
1810; Squatina angelus Bleinville, 1816; Squatina laevis Cuvier, 1817.
Locus typicus: Europa (»Oceano Europeo«).
Ostali hrvatski nazivi: skla}, selac, sokol, puri}a{, an|eo, skled, sivi
sklat; Vinja (1986) navodi za isto~nu obalu Jadrana 23 hrvatska pu~ka
naziva.
Strani nazivi: Angelshark (engl.), ange de mer commun (franc.), squ-
adrolino, squadro (tal.), Meerengel (njem.).
IUCN kategorija ugro`enosti u Hrvatskoj: CR (kriti~no ugro`ena,
Critically Endangered).
~uje na temelju izravnih zapa`anja, smanjene u~estalosti pojavljivanja,
stvarne i mogu}e razine iskori{tavanja).
IUCN Crveni popis. Na globalnom IUCN Crvenom popisu ugro`e-
nih svojta stavljen je u kategoriju kriti~no ugro`ene svojte (CR; ver. 3.1.,
2001). U istu kategoriju ugro`enosti stavljen je i na regionalnom IUCN
Crvenom popisu hrskavi~nih riba Sredozemnog mora (CR, 2007).
Me|unarodno je za{ti}en Konvencijom o za{titi europskih divljih vr-
sta i prirodnih stani{ta (Bern, 1979; Dodatak III).
Uzroci ugro`enosti. U Jadranu je ugro`en intenzivnim pridne-
nim ribolovom ko}om i parangalom, ali i nekim mre`ama staja-
}icama, uvijek kao slu~ajna lovina, a mo`da jo{, kao i drugdje,
degradacijom ili gubitkom stani{ta zbog ribolova, one~i{}enjem mora
i uznemirivanjem. Na pre`ivljavanje dodatno negativno utje~e mala
gusto}a populacije, spor rast i sporo obnavljanje.
Za{titne mjere. Iste kao i za druge pridnene vrste riba, tj. zakon-
skom regulacijom pridnenog ribolova naizmjeni~nim ribolo-
vom po zonama i/ili progla{avanjem dijelova mora za{ti}enim
stani{tima riba i drugih morskih organizama u kojima bi bio zakonom
stro`e reguliran ribolov, poglavito ko}arski, radi za{tite vrste i stani{ta.
Da bi se mogle predlo`iti dodatne za{titne mjere, trebalo bi prikupiti
relevantne podatke o njegovoj biologiji, ekologiji i obavljati pra}enje
stanja populacije i stani{ta (monitoring).
Rasprostranjenost. Sklat sivac rasprostranjen je u sjeveroisto~-
nom Atlantskom oceanu, od ju`ne Norve{ke i [vedske na sjeve-
ru do Kanarskih otoka i Mauritanije na jugu te u ~itavom Sredo-
zemnom moru (FAO: 27, 34, 37). Nema ga u Crnom moru.
Danas se u isto~nom Jadranu mo`e na}i u srednjem i ju`nom dijelu, ali
i na nekim sjevernijim lokalitetima (izme|u otoka Paga, Lo{inja i Du-
gog otoka) (sl. 56).
U~estalost: vrlo rijetka.
Opis i biologija vrste. Prednji dio tijela (glava i trup) sklata siv-
ca {irok je i splo{ten, romboidan. Naraste do 2, a mogu}e i do
2,5 m du`ine i mase do 80 kg, Mu`jaci su manji od `enka. I u
Jadranu su na|eni primjerci do 2 m du`ine i mase do 60 kg, ali se obi~-
no love znatno manji (oko 5 kg) (Grubi{i}, 1988). O~i su malene,
ovalne, manje od {trcala, smje{tenih iza njih, a razmak izme|u o~iju i
{trcala jednak je 1,5 du`ini oka. Nosni br~i}i su jednostavni, ~unjasti,
 73

a nosni zaklopci ravni ili slabo resasta ruba. [kr`nih je pukotina 5 pari
i sve se nalaze ispred osnovice prsnih peraja. Prsne peraje su {iroke,
{ire od svojih osnovica, sa {iroko zaobljenim unutra{njim rubom. Le|-
ne peraje su dvije, malene su, jednake oblikom i veli~inom, smje{tene
na stra`njem dijelu tijela, prva po~inje to~no iza crte koja spaja stra`-
nje vrhove trbu{nih peraja. Repna peraja je s du`im trbu{nim re`njem.
Sredinom le|a i repa obi~no postoje sitne bodljice, a sli~ne se mogu
na}i i na gubici i iznad o~iju. Zubi su jednaki u obje ~eljusti, s visokom
osnovicom i poput no`a o{trih vrhova. Gornja strana tijela je maslinas-
tosme|a, zelenkastosiva do svjetlosiva, s raspr{enim bijelim i crnkas-
tim mrljama i to~kama. Mladi su po osnovnoj boji svjetlije mre`asto
i{arani.
Razmno`avanje je ovoviviparno. Jaja su vrlo velika, 6–8 cm u promje-
ru. U Sredozemnom moru (Tunis) `enke posti`u spolnu zrelost izme-
|u 126 i 167 cm, a mu`jaci s pribli`no 80 cm du`ine (Capapé et al.,
2004a). @enke okote izme|u 7 i 25 mladunaca, {to ovisi o njihovoj ve-
li~ini. Oko}eni mladunci dugi su izme|u 24 i 30 cm. Vrijeme skotnosti
traje oko 10 mjeseci. U Sredozemnom moru (tako|er i u Jadranu)
sklat sivac koti se od prosinca do velja~e, a u vodama oko V. Britanije
tijekom srpnja. U sjevernijim podru~jima rasprostranjenosti sklat si-
vac poduzima ljetne migracije prema sjeveru. Hrana mu se sastoji ug-
lavnom od riba plosnatica (Pleuronectiformes), ali se hrani i meku{ci-
ma i rakovima.
Rasprostranjenost sklata sivca u hrvatskom ribolovnom moru
Stani{te. Zadr`ava se na kontinentskoj podini, od obalnog ruba
do op}enito 250 m dubine, a u Jadranskom moru i do 300 m
dubine, ali uglavnom izme|u 50 i 150 m. Dolazi na pjeskovitim
i pjeskovito-muljevitim dnima i u livadama morske cvjetnice Posidonia PHYSIS stani{ta IUCN uzroci ugro`enosti IUCN za{titne mjere
oceanica, kao i na ~vrstim dnima. Voli priobalne vode, pa je ~est i u pli- 1.3.2.2; 3.1.1; 3.1.2; 4.1.1.1; 1.1.1; 1.1.2; 1.2.1.2;
}acima. Ukopava se u meki supstrat dna sve do o~iju. Aktivniji je no}u 11.222–11.225; 11.34;
4.1.1.2; 4.1.1.3; 6.3; 9.2; 1.2.2.2; 3.2; 3.3; 3.4;
11.2411; 11.2412
kad `ustro pliva i izdi`e se iznad dna, gdje danju miruje. 9.5; 9.7; 10.1 3.9; 4.4