Šubarić Duško Maturski rad

UVOD
Tehnička ispravnost motornih i priključnih vozila, veoma je značajan činilac
bezbednosti saobraćaja, a kontrola tehničke ispravnosti u preduzećima i tehnički
pregled vozila u centrima za vršenje tehničkih pregleda, predstavlja važnu
preventivnu meru, kojom se obezbedjuje maksimalna ispravnost vozila u saobraćaju i
poboljšava bezbednost učesnika u saobraćaju.Isto tako, prilikom istraživanja, došlo
se do podataka da u oko 30-35% vozila koja su predmet tehničkog pregleda,
konstatuje se tehnička neispravnost, koja se uglavnom ogleda u neispravnosti
kočionog sistema, ili upravljačkog mehanizma, svetlosno-signalnim uredjajima,
istrošenosti pneumatika i istrošenosti i neispravnosti boje ili karoserije vozila. Prednji
podaci nedvosmisleno upućuju na činjenicu da se u saobraćaju kreće veliki broj
tehnički neispravnih vozila, a s tim u vezi, opravdano se konstatovani da je faktor
vozilo mnogo većeg procenta u nastanku saobraćajnih nezgoda, nego što je
zvanično predstavljeno, a da se i prilikom vršenja uvidjaja čine odredjeni propusti, pre
svega iz razloga što se vozila koja su učestvovala u saobraćajnim nezgodama ne
upućuju uvek na vanredne tehničke preglede. Takodje treba imati u vidu i činjenicu
da se našim putevima kreću stara i dotrajala vozila, stara 12-13 godina, što doprinosi
povećanom riziku nastanka saobraćajnih nezgoda.

Kvarovi sistema tj.vozila obično nastaju kada neki od njegovih sastavnih dijelova ne
izvršava zadatu misiju,što je prouzrokovano neispravnostima tih elemenata ili
neispravnostima veza između različitih elemenata koji sačinjavaju vozilo.Kada vozilo
potpuno obavlja funkciju za koju je namijenjeno,onda je ono ispravno.Ako je njegova
efikasnost u funkcionisanju,smanjena i ako na bilo koji način ugrožava
vozača,putnike i druge učesnike u saobraćaju,ako je ugrožen njegov vijek
trajanja,onda se kaže da na tom vozilu postoji neispravnost.

1.0.Značaj i sistem organizacije održavanja i opravke motornih

vozila

Tehničko održavanje motornih vozila obuhvata sistem i organizaciju radova čiji je cilj
održavanje funkcije vozila vozila u cjelini i ispravnom stanju.
Savremena putnička vozila koriste se u vrlo različitim putnim i klimatskim
uslovima.Dugotrajnom eksploatacijom pogoršava se tehničko stanje vozila,na koje
svakako utiče trošenje spregnutih elemenata,usled trenja.Vremenom se zazori
između spregnutih elemenata povećavaju,što pogoršava podmazivanje ili
omogućava udarna opterećenja.Kao posledica daljeg povećanja zazora u datom
slučaju je i i razaranje ili lom samog elementa.
Lom jednog elementa izaziva ,osim pojedinačnih neispravnosti,i razaranja drugih
elemenata,kao i pogoršanje radne sposobnosti kompletnog vozila.
Pod radnom sposobnošću vozila ili njegovih sklopova podrazumjeva se sposobnost
obavljanja zadatih funkcija bez narušavanja utvrđenih parametara.Narušavanje
radne sposobnosti vozila dovodi do otkaza.
Otkaz se posmatra kao događaj pri kome se narušava radna sposobnost sistema
uređaja,sklopa,elemenata ili vozila u cjelini.

1
Šubarić Duško Maturski rad

Pod pouzdanošću se podrazumjeva sposobnost vozila da bezbjedno prevozi putnike

i teret pri ostvarenju određenih eksploatacionih parametara.
Bezotkazanost je svojstvo da se očuva radna sposobnost vozila u toku određenog
vremenskog perioda.Ono se obično mjeri u kilometrima pređenog puta od početka
eksploatacije ili vijekom rada u godinama.
Sačuvanost vozila obuhvata mogućnost njegovih sistema ,uređaja,sklopova i
elemenata da obezbjedi zadata svojstva u toku garažiranja-
mirovanja,transportovanja i posle toga.
Remontopogodnost podrazumjeva svojstvo vozila koje se ogleda u njegovoj
prilagođenosti opravkama i tehničkom održavanju.
Zamor materijala je posledica pojave mikropukotina u materijalu koje se tokom
eksploatacije šire i dovode do loma usled dinamičkih opterećenja.
Trošenje-habanje elemenata se javlja usled trenja,velikih opterećenja i visokih
temperatura.Habanje izaziva otkaz.Radi pravovremenog sprečavanja pojave
neispravnosti,neophodno je stalno kontrolisati tehničku ispravnost.Za to se koriste
kontrolni instrumenti,postavljeni ispred vozača,koji ukazuju na moguću neispravnost
vozila(kontrolni signal za povišenu temperaturu,pritisak ulja,istrošenost frikcionih
obloga itd.)
Čistoća i urednost vozila nisu samo estetska potreba već i zaštita od štetnih uticaja
na metalne,gumene i obojene elemente od prljavštine,sile,različitih hemijskih
jedinjenja-to je zaštita od uticaja korozija,način da se produži vijek vozilu i izbjegnu
nepotrebni troškovi.Vozilo prije puta treba obezbjediti gorivom,mazivom i potrebnim
tečnostima(za hlađenje,kočenje i sl.).Mazivo treba povremeno zamjeniti,ne samo
dolivati,pošto u procesu rada ono mijenja svojstva.
U toku eksploatacije vozila nastaju i druge promjene:isparava tečnost za
hlađenje,smanjuje se nivo elektrolita u akumulatoru i tečnosti za kočenje i td.Posle
određenog vremena,oslabe spojne kao i hermetične veze pojedinih elemenata
počinju da se narušavaju prethodno regulisane-podešene veze i td.Sva
podešavanja,podmazivanja i pritezanja moguće je planirati kao preventivne
radove.Međutim ponekad se pojave i nepredvidivi radovi-opravke i zamjene
elemenata i sklopova.

2.0.Tehničko održavanje vozila

Pod pojmom tehničko održavanje motornih vozila podrazumjeva se skup svih

aktivnosti-postupaka koji treba da spriječe,odlože pojavu otkaza,odnosno da vozilo iz
stanja otkaza dovedu u stanje rada.Postupci tehničkog održavanja su sledeći:
Opsluživanje-obuhvata čišćenje,pranje,brisanje i snabdjevanje pogonskim
materijalom(gorivom,mazivom,vodom)vozila.
Nadzor-obuhvata povremenu vizuelnu kontrolu(zagrijanosti,odnosno zauljenosti
motora,pritiska u pneumaticima i sl.)
Provjera-dijagnostika stanja-obuhvata kontrolu radnih izlaznih karakteristika
sklopova i vozila u odnosu na dozvoljene.
Opravke-vozilo se iz stanja otkaza dovodi u stanje rada.
Opravke zavisno od postupka i obima rada se razlikuju:
Podešavanje-Regulisanje,
Opravke najmanjeg stepena složenosti(zamjena kaiša,svjećica i sličnih zahvata
bez većih rasklapanja i dužeg vremenskog trajanja).
Opravke većeg stepena složenosti,
2
Šubarić Duško Maturski rad

Opravke zamjenom i td.

Sa stanovišta tehničkog održavanja u odnosu na uzajamnu vezu između trenutka
pojave otkaza,razlikuju se sledeći postupci održavanja:
 Korektivno(naknadno),
 Preventivno i
 Kombinovano
Korektivnim održavanjem vozilo koje se nalazi u stanju otkaza vraća se u stanje
rada.
Preventivno održavanje se sprovodi prije nego što dođe do otkaza vozila.Postupci
preventivnog održavanja mogu biti:
Preventivni pregledi u odrewđenim intervalima-pređeni kilometri,časovi rada,a
uobičajeni naziv-redovno tehničko održavanje obuhvata:opsluživanje,nadzor,opravke
obuhvaćene nultim,prvim(I),drugim(II),trećim(III)servisom,kao i donošenje odluke o
zamjeni elemenata na osnovu stanja,
Preventivna zamjena elemenata posle određenog vremena rada.
Kombinovano održavanje predstavlja kombinaciju naknadnog i preventivnog
održavanja.Postupak kombinovanog održavanja podrazumjeva vraćanje vozila u
stanje u radu posle prvog otkaza,a istovremeno se obavlja i preventivno održavanje
prema propisanom redosledu.

3.0.Objekti za održavanje motornih vozila

Objekti za održavanje motornih vozila mogu biti:radionice,odeljenja,servisi,autobaze i

td.
Radionica predstavlja radnu organizacionu jedinicu za održavanje motornih vozila
namjenjenu za specijalizovane radove manjeg obima
opsluživanja,nadzor,dijagnostiku,opravke sa manjim brojem radnih mjesta i
radnika.To su radionice za pranje i podmazivanje vozila,radionice za opravljanje
pneumatika,za opravku elektroopreme i električnih instalacija,autolimarske radionice
kao i radionice za postavljanje točkova...

Odeljenje predstavlja radnu organizacionu jedinicu za obavljanje djelatnosti u oblasti

opsluživanja,opravke i remonta motornih vozila većeg obima,sa većim brojem radnih
mjesta i radnika.

Pod servisom se obično podrazumjeva organizacioni skup radionica odnosno

odeljenja komponovanih u zajedničku cjelinu tako da mogu da se obave najsloženiji
postupci održavanja odnosno opravki i remonta vozila.

Autobazu čine skup objekata za održavanje,opravku i čuvanje vozila.

Prema lokacijskom rasporedu objekti opsluživanja,održavanja,opravki i remonta
mogu biti:grdski i putni

Grdski objekti imaju uglavnom stalne posjetioce,a putni slučajne,što bitno utiče na
proizvodno-tehničku opremljenost.
U sklopu objekta za opsluživanje,dijagnostiku,opravke i remont u zavisnosti od
namjene,kapaciteta i drugih činilaca mogu da se nalaze odeljenja za:
 čuvanje čišćenje ,pranje i sušenje
 dijagnostiku i opsluživanje
 opravke i remont
3
Šubarić Duško Maturski rad

kao i
 magacin
 pomoćno odeljenje
 objekti za administrativne poslove
 objekti opšteg društvenog standarda i td.

4.0.Postupci održavanja motornih vozila

Održavanje motornog vozila sastoji se od više postupaka,a zahtjeva niz radnih

operacija,koje se mogu kvalitetno obaviti bez pogodno odabranog mjesta za rad i bez
odgovarajućeg alata i opreme .
Kontrolne radove nije uvijek moguće utvrditi samo spoljašnjim pregledom,pa se
obično obavlja i probna vožnja.U servisima se koriste specijalni dijagnostički
uređaji,sa osciloskopima i drugim elektronskim priborom,koji daju tačnu informaciju o
tehničkom stanju vozila.Postoje dijagnostički uređaji za kontrolu paljenja,kontrolu
snage motora,efikasnost kočnog sistema i td.Radovi kojima se utvrđuje tehničko
stanje vozila nazivaju se kontrolno-dijagnostički radovi.
U toku eksploatacije vozilo je izloženo udarima,oscilacijama i sličnim pojavama koje
izazivaju slabljenje vijačnih veza,odnosno učvršćenosti pojedinih elemenata i
sklopova.Ovakve pojave smanjuju opštu pouzdanost spojnih elemenata.Pošto se
između njih povećavaju zazori,povećavaju se i udarna opterećenja,što u najgorem
slučaju može da dovede do loma.Radi ovakvih pojava neophodno je pravovremeno
dijelove prekontrolisati i pritegnuti ih na odgovarajućim mjestima.Ovakvi radovi se
nazivaju pritezanja.
Pritezanjem se ne može u potpunosti uvijek ostvariti normalan i pravilan rad nekih
sklopova,mehanizama i agregata kao što su sistemi kočenja ili sistemi upravljanja.U
tom slučaju potrebno je obaviti podešavanje.Na primjer ,treba podesiti karburator da
bi se obezbedio pouzdan rad motora sa minimalnim dejstvom na okolinu,kao i zazor
ventila,slobodni hod spojnice,kočnice i td.
U toku eksploatacije potrebno je dolivati ulje u karter motora,mjenjački
prenosnik,pogonski most,upravlajčki mehanizam i td.U nekim zatvorenim sklopovima
sistema prenosa snage mazivo se skoro ne troši(glavčine točkova).Vremenom
maziva gube prvobitna svojstva ,pa se moraju mijenjati.Poslovi,odnosno radovi
vezani za periodičnu ili dopunsku zamjenu maziva nazivaju se radovi
podmazivanja.Na vozilu se nalazi veći broj uređaja i sklopova koji koriste različite
eksploatacione tečnosti.To su sistem za hlađenje,hidraulički sistem za
kočenje,prigušivači,akumulator-elektrolit,sistem za napajanje goriva i td.U toku
eksploatacije nivo tečnosti se mijenja trošenjem na rad motora,curenjem ili
isparivanjem i td.Svi poslovi vezani za snabdjevanje sklopova i sistema vozila
eksploatacionim tečnostima nazivaju se radovi snabdjevanja.
tehničko opsluživanje podrazumjeva i elektroradove,koji su povezani sa održavanjem
radnih sistema i uređaja elektro-opreme vozila.Iskustvo je pokazalo da veliki broj
neispravnosti dolazi od elektrouređaja.

4
Šubarić Duško Maturski rad

5.0.Rukovanje najčešće korišćenim instrumentima za održavanje vozila

5.1.Merenje pritiska ulja u sistemu za podmazivanje motora manometrom

Povećanje zazora između zupčanika pumpe za ulje,kao i povećanje zazora između

tih zupčanika i kućišta pumpe i dalje povećanje zazora u ležajevima kolenastog
vratila,utiče na visinu pritiska ulja u sistemu za podmazivanje pri čemu može doći do
opasnog sniženja pritiska i ugrožavanja funkcije podmazivanja.Pritisak ulja u sistemu
za podmazivanje je u funkciji broja obrtaja kolenastog vratila tako da je pri praznom
hodu od 0.5 do0.8 bara a pri srednjem broju obrtaja i nadalje je 3 do 6 bara.Sniženje
pritiska ispod navedenih granica ukazuje na neispravnost ili u samoj pumpi za ulje ili
u nenormalnom povećanju zazora u spojevima koji se podmazuju.Treba odviti davač
signala i na njegovo mjesto zaviti priključak manometra.Zatim startovati motor i
postepeno pritiskati pedalu gasa tako da sae broj obrtaja kolenastog vratila
postepeno povećava.Istovremena pratiti skretanje kazaljke na manometru tj.meriti
pritisak.

5.2.Merenje temperature rashladne tečnosti u sistemu za hlađenje motora

termometrom

Motor najbolje funkcioniše i najmanje se troše njegovi dijelovi ako radi zagrejan na
normalnu-radnu temperaturu(90-110ºC).Ako je temperatura niža ili viša radi se o
nepravilnosti motora.Da bi se utvrdilo da li je motor pothlađen ili pregrejan treba
mjeritri njegovu temperaturu.Najbolje je mjeriti temperaturu rashladne tečnosti i pratiti
njen porast od startovanja motora do najveće vrijednosti.Za mjerenje temperature
koriste se termometri.Na mjestu na bloku ili na glavi motora priključi se
termometar,zatim se startuje motor i prati porast temperature.Ukoliko motor ne može
da dostigne radnu temperaturu ili je dostigne sporo,neispravnost treba tražiti kod
temostata ili električnih komandi ventilatora.

5.3.Merenje broja obrtaja koljenastog vratila

Merenje se može vršiti pomoću mehaničkog mjerača koji se direktno priključi na

koljenasto vratilo ili pomoću električnog mjerača koji dobija impluse od prekidača
razvodnika paljenja.

5.4. Fonometri

Buka vozila kontroliše se pomoću posebnih mjernih instrumenata,mjerača nivoa

jačine zvuka-fonometara.
Uređaji za mjerenje sadržaja ugljen-monoksida u izduvnim gasovima
Ovi instrumenti služe za kontrolu sastava izduvnih gasova,a indirektno ukazuju na
stanje podešenosti sastava smješe motora.Rade na tom principu što se jednom
plastičnom cijevi uzima uzorak izduvnih gasova i odvodi u uređaj koji se naziva
analizator.

5
Šubarić Duško Maturski rad

5.5.Stroboskopska lampa

To je uređaj koji se koreisti za kontrolu ugla pretpaljenja.Radi na principu

stroboskopskog svetlosnog efekta i sastoji se od jedne lampe koja se pali i gasi u
funkciji broja obrtaja koljenastog vratila.Lampa se uperi prema remenici na
koljenastom vratilu na čijem obodu se nalazipodesno obilježen segment.Na bloku ili
na poklopcu razvoda je takođe jedna reperna tačka koja označava položaj u kojem
svećica baca varnicu prije dolaska klipa u gornju mrtvu tačku.Pod svetlošću lampe
vide se obje oznake jedna prema drugoj kao nepomične.Ako su oznake tačno jedna
naspram druge,ugao pretpaljenja je dobar.Ako oznaka na remenici zaostaje ili ide
ispred oznake na bloku,onda je ugao pretpaljenja veći ili manji od potrebnog.

5.6.Dinamometarski uredjaji
Služe za kontrolu ispravnosti opruga(njima se mjeri krutost opruge).sastoje se od
dinamometra koji pokazuje vrednost sile i milimetarske skale koja pokazuje
vrijednost sile i milimetarske skale koja pokazuje vrijednost elastične deformacije
opruge.Opruga se postavi u uređaj i pritisne odgovarajućom silom;pri tome se
očitava vrijednost sile i vrijednost ugiba.Ovi podaci se upoređuju sa podacima iz
konstruktivne dokumentacije,te se utvrđuje vrijednost odstupanja,odnosno ispravnost
kontrolisane opruge.

6.0.Spoljašnja njega vozila

Spoljašnjom negom vozilo treba da postane čisto-spolja i iznutra odnosno da se

pripremi za proces tehničkog opsluživanja i opravke.
Pranjem i čišćenjem vozila obezbjeđuje se lakše i kvalitetnije provjeracvanje
ispravnosti,podmazivanje i podešavanje,a osim toga omogućava se higijensko
korišćenje i održavanje vozila.
Spoljna njega motornih vozila obuhvata:
 čišćenje
 pranje i
 brisanje
Čišćenje motornih vozila sastoji se u uklanjanju nečistoće,brisanju sjedišta
,naslona,stakala,unutrašnjosti vozila i karoserije.
Unutrašnjost vozila čisti se uglavnom četkama od dlake i aparatima za usisavanje
prašine.
Prašina i blato sa vozila uklanjaju se pranjem čistom hladnom ili mlakom vodom,ali
da razlika temperature vode i karoserije ne bude veća od 20ºC.
Pranje može biti:
 ručno
 mehanizovano
 kombinovano
Vozila se ručno peru crijevom sa pištoljem i četkama od dlake,mehanizovano sa
specijalnim uređajima sa većim brojem usmjerenih mlaznicai obrtnim cilindričnim
četkama,dok se kombinovano pranje obavlja tako što se dio vozila pere ručno,a dio
mehanizovano.

6
Šubarić Duško Maturski rad

Automatski uređaji za pranje stavljaju se u pogon nailaskom točkova na

papuču,presjecanjem svjetlosnog zraka,ubacivanjem novčića ili pritiskom na
dugme,što obavlja ovlašćeno lice.

Utvrđivanje neispravnosti na sistemima

7.0.Sistem za prenos snage

Za pokretanje vozila potrebna je snaga motora ugrađenog u vozilo.Ta se snaga
prenosi do pogonskih točkova sistemom za prenos snage,tj. prenosnim mehanizmom
vozila,koji obuhvata:spojnicu, mijenjač,glavni prenosnik sa diferencijalom,poluvratila i
pogonske točkoveDijagnostika sistema za prenos snage sprovodi se kroz provjeru i
utvrđivanje tehničkog stanja spojnice,mjenjača stepena prenosa,razvodnika
pogonazglobnih prenosnika i pogonskih mostova.

sl.1.Prikaz vozila sa uređajima

7.1.Utvrđivanje neispravnosti na dijelovima spojnice

Spojnica je deo transmisije koja se nalazi između motora i menjača. Njen zadatak je
da prenese snagu motora na menjač, odnosno da obezbedi elastičnu vezu između
motora i menjača. Zahvaljujući elastičnoj vezi koja se realizuje pomoću spojnice,
izbegnuta su moguća mehanička oštećenja na sklopovima vozila. U slučajevima
kada dođe do preopterećenja vozila, spojnice će obezbediti proklizavanje i na taj
način će se izbeći moguća mehanička oštećenja na delu transmisije.Na vozilima su,
najčešće u primeni frikcione spojnice.

7
Šubarić Duško Maturski rad

sl.2.Spojnica sa tanjirastom oprugom

Kod spojnica uglavnom mogu nastati sledeće neispravnosti: proklizavanje

spojnice,nepotpuno isključivanje,oštro uklučivanje i pojačan šum pri
isključivanju(uključivanju).Simtomi proklizavanja kočnice se primjećuju u smanjenju
maksimalne brzine kretanja,sporijem ostvarenju ubrzanja,usporenom savladavanju
uspona,kao i osjećaju specifičnog mirisa.Ukoliko je došlo do nedovoljnog
isključivanja spojnice,to može da bude zbog iskrivljenog frikcionog diska ili neravnina
na njemu,zbog polomljene pločice za spajanje potisne ploče sa tijelom,zbog
prisustva vazduha u hidrauličnom komandnom sistemu ili nedostatka tečnosti iz
sistema hidrauličnog pogona i td.Pojačan šum pri isključivanju spojnice,deformacija
neke od viljuški ili poluge za promjenu stepena prenosa,kao i zbog suviše gustog
ulja.

7.2.Utvrđivanje neispravnosti mjenjača

Kod sinhronizovanih menjača stepen prenosa se menja bez teškoća, kako iz manjeg
stepena prenosa u veći tako i obrnuto. Ovo se realizuje zahvaljujući predhodno
izjednačenim obimnim brzinama zupčanika i kanđzaste spojniceUključivanje
pojedinih stepena prenosa moguće je bez predhodnog usaglašavanja obimne brzine
zuba na zupčaniku i kanđzastoj spojnici. Izjednačavanje obimnih brzina se obavlja
automatski zahvaljujući konusnim površinama zupčanika i kanđzaste spojnice. Ove
konusne površine dolaze u dodir pre uključivanja kanđzaste spojnice i izjednačavaju
obimne brzine elemenata koji se uključuju.

8
Šubarić Duško Maturski rad

sl.3.Sinhroni menjač

Zupčanici na glavnom vratilu su u stalnoj sprezi sa zupčanicima na pomoćnom

vratilu. To praktično znači da se zupčanici na glavnom vratilu okreću oko glavnog
vratila. Ovo se realizuje tako što se zupčanici glavnog vratila okreću u ležajevima koji
se nalaze na glavnom vratilu. Takođe je karakteristično naglasiti, za ove menjače, da
se zupčanici na glavnom vratilu realizuju od zupčanika na pomoćnom vratilu. Razlika
je u tome što zupčanici na glavnom vratilu imaju dve vrste zubaca različitog oblika i
prečnika.Spoljni zupci su istog oblika kao i zupci na zupčanicima na pomoćnom
vratilu, dok se na čeonoj strani nalazi zupčanik sa zupčastim vencem Ukoliko u toku
vožnje volan ispadne iz stepena prenosa ili dođe do netačnog uključivanja,uzroke
treba tražiti u nekoj od sinhronizatora,lomu opruge nekog sinhronizatora,pa čak i u
nepotpunom uključivanju stepena prenosa.Najčešće neispravnosti razvodnika
pogona su bučnost,otežano mijenjanje stepena prenosa ili nedostatak ulja.Bučnost
se slično mjenjaču javlja uglavnom zbog pohabanosti ležajeva ili nedostatka
maziva.Ukoliko se teško mijenjaju stepeni prenosa,razlog je najčešće oštećena ili
zaglavljena komandna ručica ili neispravan prenosni komandni sistem.

sl.4.Prikaz mjenjača u prvom stepenu prenosa sl.5.Prikaz mjenjača u direktnom stepenu prenosa

9
Šubarić Duško Maturski rad

7.3.utvrđivanje neispravnosti na pogonskom mostu

Kućište pogonskog mosta

sl.6.Dvostepeni pogonski most

Kućište pogonskog mosta ima zadatak da primi opterećenje na pogonsku osovinu i

da spreči ulazak prljavštine i vode u njegovu unutrašnjost. Kod teretnih vozila i
autobusa kućište diferencijala je najčešće izrađeno od profilisanih čeličnih limova,
koji su spojeni zavarivanjem. Na kućištu se nalazi otvor kroz koji se sipa ulje za
podmazivanje. Ovaj otvor najčešće služi kao kontrolnik nivoa ulja u pogonskom
mostu. Kod pojedinih vozila postoji ventil preko koga odlaze uljne pare iz kućišta
pogonskog mosta u atmosferu.

Najčešći znaci neispravnosti glavnog prenosnika ogledaju se u pojačanom šumu ili

lupanju,koji su najčešće prouzrokovani:

 nedovoljnom količinom ulja

 velikim zazorom,odnosno istrošenošću spregnutih zupčanika u glavnom i

diferencijalnom prenosniku

 istrošenošću ležajeva

Neispravnosti na poluvratilima pogona na zadnje točkove

su:lomovi,istrošenostpoluvratila,oštećenost ili istrošenost ležajeva,pucanje vijaka i
sl.Kod poluvratila sa prednjim pogonom mogu se još pojaviti i neispravnosti na
spojnicama.

7.4.Analiza izduvnih gasova

Vozila sa benzinskim motorom ne smiju da ispuštaju u atmosferu CO 2 u većoj količini

od 4,5 zapreminskih procenata pri radu zagrejanog motora u praznom hodu.Ukoliko
vozilo ne zadovoljava kriterijume eko testa ono ne može da prođe tehnički
pregled.Uređaji pomoću kojih se vrši analiza sastava izduvnih gasova su infratesteri i
termotesteri,koji se povezuju u električnu mrežu,sačeka se određeno vrijeme da se

10
Šubarić Duško Maturski rad

zagrije,a zatim pritiskom na dugme za kontrolu otklona kontrolisati pokazivanje i

kontrolisati funkcionisanje pumpe za usisavanje izduvnih gasova i zaprljanosti
filtera.Tada se pristupa kontroli vozila koja se svodi na sledeće:
motor vozila se radom na praznom hodu zagreje do normalne radne temperature
sonda se postavlja u otvor izduvnog lonca vozila ostavljajući vozilo da i dalje radi na
praznom hodu,očitava se pokazana vrijednost na skali analizatora ukoliko analizator
ima pisač,tada treba obavezno napraviti odgovarajući dijagram ili štampanu tabelu.
Savremena vozila opremljena su katalizatorima koji se ugrađuju u izduvni sistem
vozila i omogućavaju katalitično dogorevanje izduvnih gasova.
Kod dizel motora kontroliše sedimnost tj.sadržaj nesagorelog ugljenika u izduvnim
gasovima.Kontroliše se pomoću mjerača sadržaja dima u izduvnim gasovima-
dimometra.Postoje dvije vrste dimometara:
 koji funkcionišu na bazi mjerenja neprozirnosti(opacimetar)
 na bazi mjerenja začađenosti(reflektometar)
Za početak mjerenja priprema se dimometar za rad:aktivira se glavni prekidač i
uključi se dimometar i sačeka se da se zagrije,provjerava se pokazivanje nule.
Zatim se vrši kontrola vozila:motor se zagrije na normalnu radnu temperaturu sonda
dimometra se postavlja u cijev vozila dimnost se mjeri pri slobodnom ubrzanju
motora očitava se rezultat mjerenja postupak mjerenja se ponavlja,sve dok se ne
dobiju stabilizovane vrednosti opaciteta unutar ciklusa od 6 uzastopnih mjerenja mjeri
se srednja vrijednostkoeficijenta k
k se smatra konačnim rezultatom čađavosti izduvnih gasova.

8.0.Redovno tehničko opsluživanje

Redovno tehničko opsluživanje vozila sastoji se od:

 Nultog servisnog pregleda
 Svakodnevnog pregleda
 prvog servisnog pregleda
 Drugog servisnog pregleda
 Redovnog pregleda i
 Tehničkog pregleda

8.1.Nulti servisni pregled

Obavlja prodavac vozila na novom vozilu neposredno pred prodaju a obuhvata

dekonzervaciju,pranje i čišćenje vozila,kontrolu nivoa rashladne tečnosti,kočione
tečnosti,kontrolu ulja u motoru,mjenjaču,pogonskom mostu,kontrolu svjetlosne
signalizacije,sistema za kočenje,upravljanje,provjeru kompletnosti alata u vozilu i dr.

Svakodnevni pregled
Obuhvata opštu kontrolu uređaja i sistema kojima se obezbjeđuje bezbjednost
kretanja(svetlosno-signalna oprema i uređaji,sistem za upravljanje i
kočenje,ispravnost rada brisača,podešenost ogledala,postojanje obavezne opreme i
td.),nivoa maziva,goriva,tečnosti za hlađenje,vidljivosti i td.

11
Šubarić Duško Maturski rad

8.2.Prvi servisni pregled

Obavlja se u zavisnosti od vrste i tipa vozila,kao i uslova eksploatacije.Uslovi

eksploatacije umnogome utiču na određivanje vremena,odnosno pređenog broja
kilometara,obavljanja prvog,a i ostalih servisnih pregleda.
Proizvođač vozila određuje radni i vremenski interval obavljanja servisnog pregleda.
Prvi servisni pregled se obično obavlja posle pređenih 3000km,a sastoji se osim
svakodnevnog pregleda i od spoljnjeg tehničkog pregleda kompletnog vozila i
utvrđenih radova za dovođenje u ispravnost,zatim regulisanja pojedinih mehanizama
i uređaja,kao i podmazivanja.

Uobičajeni radovi pri prvom servisnom pregledu su:

 Spoljno pranje i čišćenje unutrašnjosti vozila

 Pregled i podešavanje pogonskog agregata(pritezanje glave cilindra,kućišta
bregastog vratila,usisnog i izduvnog kolektora...)
 provjera komandi i spojeva na vozilu(kočnica,servo uređaja,spojeva na
sistemu oslanjanja i upravljanja...)
 podešavanje uglova postavljanja točkova
 provjera električne instalacije i uređaja,kao i učvršćivanje nedovoljno
učvršćenih spojeva,provjera i čišćenje priključaka na izvodima polova
akumulatora,po potrebi dolivanje destilovane vode u akumulator i podešavanje
farova...
 Zamjena ulja i prečistača ulja pogonskog agregata
 zamjena ulja u mjenjačkom prenosniku
 zamjena ulja u pogonskom mostu
 Kontrola i dolivanje ulja u upravljački mehanizam
 Kontrola i dolivanje ulja u rezervoar hidrauličkih instalacija(spojnica,kočnica)
 kontrola i dolivanje tečnosti za hlađenje
 podmazivanje svih mjesta gdje je to obavezno prema uputstvu proizvođača i
td.

8.3.Drugi servisni pregled

Obavlja se između pređenih 4000km i 5000km zavisno od vrste vozila i preporuke

proizvođača.Po obimu je dosta manji od prvog srevisnog pregleda i obično obuhvata
sledeće radove:
 Zamjena ulja i prečistača ulja pogonskog agregata
 Zamjenu ulja u menjačkom prenosniku
 Kontrolu pogonskog agregata
 Podmazivanje svih obaveznih mjesta prema uputstvu proizvođača i td.

8.4.Redovni pregled

Predviđa se posle svakih pređenih 5000km.Ovaj pregled obuhvata:

 zamjenu ulja i prečistača ulja pogonskog agregata

12
Šubarić Duško Maturski rad

 provjeru i podešavanje zazora ventila,zategnutosti lanca za pogon razvodnog

mehanizma,zategnutost remena ventilatora pogonskog motora,provjeru
pumpeza vodu i generatora
 provjeru nivoa tečnosti za kočenje
 Provjeru nivoa elektrolita u akumulatoru i čišćenje priključaka akumulatora
 U redovni pregled spadaju i radovi posle pređenih 10000,20000,50000km
puta.Radovi posle pređenih 10000km su sledeći:
 provjera nivoa ulja u mjenjačkom prenosniku
 provjera nivoa ulja u pogonskom mostu
 podmazivanje svih mjestaprema preporukama proizvođača
 čišćenje,provjera i podešavanje elektroda svjećica
 Čišćenje,provjera i podešavanjekontaktnih prekidača razvodnika paljenja
 provjera i podešavanje ugla paljenja
 čišćenje prečistača vazduha
 ispiranje i produvavanje prečistača pumpe za gorivo
 ispiranje i izduvavanje karburatora,kao i podešavanje obrtaja praznog hoda
 provjera i podešavanje kočnica
 provjera i podešavanje slobodnog hoda spojnice
 provjera uravnoteženosti točkova...

Posle pređenih 20000km potrebno je:

 zamjeniti ulje u mjenjačkom prenosniku
 zamjeniti ulje u upravljačkom mehanizmu
 zamjeniti mast po potrebi i prekontrolisati zazor u ležajevima upravljačkih
točkova
 zamjeniti svećice
 zamjeniti uloške prečistača vazduha
 isprati i izduvati djelove karburatora,provjeriti nivo goriva u lončetu
 prekontrolisati stanje kočnih obloga,podesiti zazor između papuča i
doboša,provjeriti i podesiti hod ručne kočnice
 prekontrolisati četkice elektropokretača
 provjeriti i podesiti farove oborenog svijetla

Posle pređenih 30000km treba:

 zamjeniti mast u ležajevima točkova
 provjeriti stanje hidrauličkih amortizera i stabilizatora,po potrebi zamjeniti
gumene čahure zglobova i gumene jastučiće
 provjeriti rad servo uređaja,provjeriti i po potrebi zamjeniti zaštitni poklopac
kućišta ventila i td.
Svaki proizvođač daje podatke o pregledu operacija servisnog održavanja vozila.U
slučaju da na pojedinim elementima vozila u periodu između servisnih pregleda i
redovnog održavanja nastanu neispravnosti,one se otklanjaju odgovarajućim
opravkama.

8.5.Tehnički pregled

Podrazumjeva provjeru najbitnijih karakteristika bezbednosti vozila u toku njihove

eksploatacije.Obavljaju se jednom godišnje,bez obzira na starost vozila.Izuzetno za
vozila javnog putničkog saobraćaja tehnički pregled se obavlja dva puta godišnje.

13
Šubarić Duško Maturski rad

Sa stanovišta sadržaja tehničkih pregleda,Pravilnikom se reguliše ova oblast.Njim su

obuhvaćene kontrole sledećih sistema,elemenata i karakteristika:
 Motor i pogonski uređaji
 karoserija i vozni podstroj
 sistem za upravljanje
 sistem za kočenje
 svjetlosno-signalni uređaji
 uređaj za davanje zvučnih signala
 kontrolni i signalni uređaji
 uređaj za odvod sagorelih gasova
 vučni uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila
 ostali uređaji(uređaj za pranje i brisanje vjetrobrana)i
 obavezna oprema prema propisima
Nijedno vozilo ne može biti registrovano ako nije obavljen tehnički pregled u
ovlašćenom preduzeću.

8.6.Podmazivanje motornih vozila

Podmazivanje u velikoj mjeri utiče na pouzdanost i vijek trajanja vozila.Radovi na

podmazivanju u procesu opsluživanja predstavljaju u stvari zamjenu i dopunu
maziva.Podmazivanje podrazumjeva provjeravanje i staranje o:
 nivou ulja u krateru
 dolivanju ulja
 izmjeni prečistača ulja i
 zamjeni izrađenog ulja

Potrebno je i periodično podmazivanje:

 ležišta osovine ventilatora

 pumpe za vodu
 generatora
 uređaja za paljenje
 elektropokretača i td.

Podmazivanje prenosnog sistema snage obuhvata dolivanje ili zamjenu ulja u

mjenjačkom prenosniku,pogonskom mostu,razvodniku pogona i td.
Podmazivanje točkovapodrazumjeva periodično punjenje ili zamjenu maziva u
glavčinama točkova.
Podmazivanje sistema za upravljanje obuhvata dolivanje ili zamjenu ulja u
upravljačkom mehanizmu,podmazivanje zglobova i osovinica prenosnog mehanizma.

14
Šubarić Duško Maturski rad

9.0.Kontrola tečnosti

Na slici su prikazana mjesta kontrole tečnosti u vozilu.

sl.7.mjesta kontrole tečnosti u vozilu

9.1.Provjera nivoa ulja u motoru

Obično se obavlja ujutro prije startovanja motora,kada je vozilo parkirano na ravnom

tlu.Potrebno je podići poklopac motora i potražiti mjerač ulja,koji se obično nalazi na
jednoj strani motora.Mjerna šipka-mjerač treba da se izvadi i obriše čistom krpom,a
zatim se mjerač vrati u otvor uz pritisak kako bi potpuno naseo u svom ležištu.Zatim
se mjerač izvuče.Nivo ulja ne smije nikad pasti ispod donje oznake(1) na mjernoj
šipki(sl.8).Oznaka 2 pokazuje maksimalnu količinu ulja,nivo ulja ne smije nikad biti
veći od oznake 2.Ukoliko se posle pređenih 10000km na pređenih 1000km mora
doliti više od 1 l ulja,potrebna je stručna intervencija u ovlašćewnom servisu.

15
Šubarić Duško Maturski rad

sl.8.mjerač ulja sl.9.oznaka na mjeraču ulja

Da bi se dolila potrebna količina ulja,potrebno je skinuti poklopac sa otvora za

nalivanje ulja(sl. 10),koji se nalazi na gornjoj strani poklopca motora,tj.glave.Doliti
treba samo onoliko ulja da se nivo na mjernoj šipki podigne do oznake max.Posle
nalivanja vratiti mjerač i poklopac na mjesto.
Kontrola nivoa ulja u mjenjačkom prenosniku(sl.11) i pogonskom mostu(sl.12)obavlja
se kada se vozilo naveze na kanal ili podigne na dizalicu.Čep
otvora(sl.11)pozicija(1)za nalivanje ulja uobičajeno se nalazi na bočnoj strani
kućišta.Obično ima šestougaonu glavu-koju je potrebno odvrnuti odgovarajućim
ključem-najbolje nasadnim.Kada se čep odvrne,nivo ulja se obično kontroliše
stavljanjem prsta unutra(sl.12)Ako je dovoljno ulja,nivo ulja će biti oko 1cm od otvora
za ulivanje i kontrolu.Ako je nivo ulja nizak,treba da se doliva prema preporukama
proizvođača-sve dok ne počne da se preliva iz otvora.Kada se mjenjački prenosnik ili
pogonski most napune do potrebnog nivoa,potrebno je vratiti čep na svoje mjesto.

sl.10.Nalivanje ulja u motor sl.11.Čep otvora za kontrolu ulja menjačkog prenosnika

16
Šubarić Duško Maturski rad

9.2.Kontrola nivoa tečnosti za hlađenje

Danas većina bozila ima zatvoren sistem za hlađenje motora sa dosatnom

posudom,koja se nalazi u blizini hladnjaka i obilježena je oznakama min i max nivoa
tečnosti(sl.13)U većini slučajeva nivo tečnosti za hlađenje može da se vidi u
posudi.Nivo tečnosti za hlađenje provjerava se kada je motor hladan.Poklopac
hladnjaka(2)skida se pritiskom nadolje i okretanjem.Nivo tečnosti u hladnjaku varira u
hladnjaku zavisno od konstrukcije sistema za hlađenje.Na sistemima za hlađenje bez
dodatne posude nivo treba da bude 7-8cmispod vrha otvora na hladnjaku za
nalivanje tečnosti da bi ista mogla da se širiprilikom zagrijevanja.Na spoljašnjoj strani
hladnjaka nalaze se oznake nivoa tečnosti za hlađenje kada je ona hladna ili
zagrijana.Ako je motor pregrijan ne treba dodavati hladnu tečnost jer se liveni dijelovi
mogu deformisati.

sl.12.Otvor za kontrolu ulja u kućištu pogonskog mosta sl.13.hladnjak motora sa ekspanzionom tečnošću

9.3.Kontrola nivoa ulja za kočnice

Kočnice ne mogu da rade bez ulja.Nizak nivo ulja može da izazove prodor vazduha u
sistem za kočenje tako da je pri pritisku pedala mekana,usled čega je kočenje
slabije.Nivo ulja za kočnice se provjerava tako što se poklopac motora otvori i
pronađe se glavni kočioni cilindar.On je smješten sa strane vozača u prostoru za
motor.Rezervoar za tečnost nalazi se na vrhu glavnog cilindraRezervoar nekih
vozila,izliven je zajedno sa glavnim cilindrom i zatvoren metalnim poklopcem sa
osiguračem.Rezervoar drugih vozila je od plastike i ima poklopce na otvorima za
nalivanje ulja koji se skidaju ili se vade.(sl.14)(nivo ulja se provjerava bez skidanja
poklopca)

17
Šubarić Duško Maturski rad

sl.14.Rezervoar ulja za kočnice sa poklopcem koji se otvara sl.15. Skidanje osigurača sa poklopca za ulje za kočnice

Na rezervoaru sa metalnim poklopcem treba pažljivo očistiti masnoću i prašinu oko

poklopca,zatim osigurač pomjeriti odvijačem(sl.15)sa strane i podignuti
poklopac.Nivo ulja treba da je na oko 1cm od vrha rezervoara.Ako je nivo nizak treba
doliti ulje za kočnice koje je preporučeno od strane proizvođača.

9.4.Kontrola nivoa elektrolita u akumulatoru

Kontroliše se kada je motor isključen ,a nije dozvoljena upotreba šibice ili upaljača za
osvjetljavanje unutrašnjosti akumulatora,pošto vodonik može da se upali i da
eksplodira.Nivo elektrolita treba da se provjerava na svakih 2-2,5 000 pređenih
kilometara,a u toku sparnih i vrelih dana svakih 5-6-dana.On trba da bude 10-15mm
iznqd ploča.Može se provjeriti staklenim štapićem prečnika 3-5mm(sl.16)koji se
postavi u otvor akumulatora do oslone ploče.O nivou elektrolita se zaključuje na
osnovu visine ovlaženosti staklenog štapića.Međutim danas se proizvode
akumulatori sa automatskom kontrolom.

sl.16.Provjera nivoa elektrolita u akumulatoru staklenim štapićem

18
Šubarić Duško Maturski rad

Gustina elektrolita provjerava se tzv.densimetrom na temperaturi od 15ºC.Plastični

završetak densimetra u obliku šprica postavlja se u svaki otvor akumulatora i
gumenom kruškom uzima se uzorak elektrolita.Plivajući densimetar pokazuje gustinu
elektrolita.(sl.17)Dozvoljena razlika u gustini pojedinih ćelija je 0.01g/cm 3.Ako se
vozilo ne koristi duže vremena poželjno je skinuti kleme sa akumulatora.Napunjenost
akumulatora se kontroliše mjernom viljuškom napona.Za 100%napunjen akumulator
treba da bude 1.7-1.83 V u toku 5s.U akumulator se sipa samo destilovana voda.

sl.17.Kontrola gustine elektrolita

9.5.Kontrola nivoa tečnosti za pranje vjetrobrana

Tečnost za pranje vjetrobrana (sl.19)je veoma važna.Da bi vidljivost bila

dobra,vjetrobran mora da bude čist.

sl.18.Provjera napunjenosti akumulatora sl.19.Dolivanje tečnosti za pranje vjetrobrana

19
Šubarić Duško Maturski rad

Rezervoar tečnosti za pranje vjetrobrana nalazi se obično u prostoru za motor odmah

ispod vjetrobrana Ako vozilo ima uređaj za pranje zadnjeg prozora,drugi rezervoar za
tečnost može biti u prtljažniku.Nivo tečnosti se provjerava otvaranjem poklopca(2)i
utvrđivanjem nivoa u rezervoaru(1),mada se to može učiniti i spolja,pošto je većina
rezervoara načinjena od providne plastike.
Ako je nivo tečnosti ispod 1/3 u rezervoaru treba je doliti.U rezervoar u toku dolivanja
ne smiju da upadnu prašina ili otpaci koji bi mogli da zapuše dovodnu cijev ili
mlaznice uređaja za pranje vjetrobrana.Koriste se obična voda,mješavina vode i
nekog sredstva za čišćenje stakla ili bilo koje gotovo sredstvo za pranje vjetrobrana
koje se može kupiti.

9.6.Zamjena ulja i prečistača

Prije promjene ulja i prečistača vozilo se naveze na kanal ili podigne

dizalicom;pokrene se motor i pusti da radi 15-20 minutakako bi se dostigla normalna
radna temperatura:postavi se posuda ispod čepa za ispuštanje ulja iz kartera
motora;čep za ispuštanje ulja(sl.20)olabavi se cjevastim ili okastim ključem,obrtanjem
u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu.Sada se čep pažljivo odvrne.Ulje
treba da potpuno iscuri iz kartera-sačeka se nekoliko minuta,a zatim se pažljivo vrati
čep i pritegne.Za skidanje prečistača za ulje(sl.21)koristi se odgovarajući alat-
ključ.Danas se najčešće koriste rotirajući prečistači,tj. oni koji se skidaju i namještaju
kao obične navrtke.Prečistač se skida tako što se postavi ključ oko njegovog tijela i
okreće suprotno kretanju kazaljke na časovniku.Treba paziti da se ulje ispušta u
posudu.Provjeri se da li novi prečistač odgovara tipu vozila,nanese se tanak sloj
čistog motornog ulja na gumenu zaptivku,uvrne se na odgovarajuće mjesto.Prečistač
za ulje se uvrće ručno.Ako je za podizanje vozila korišćena dizalica ili platforma,treba
spustiti vozilo na zemlju i skloniti je.

sl.20.Čep za ispuštanje ulja na karteru motora sl.21.Skidanje prečistača vazduha

Podigne se poklopac motora vozila i pronađe poklopac za nalivanje ulja.On se

obično nalazi na poklopcu cilindarske glave ili na okrugloj cijevi koja izlazi iz bloka
motora.Poklopac se skida sa otvora za zalivanje ulja i u motor se sipaona količina
koja jenaznačena u priručniku za vozilo.

20
Šubarić Duško Maturski rad

Za nalivanje ulja može se koristiti ili grlić na kantici za ulje ili lijevak.
Poklopac zatim treba vratiti na otvor za nalivanje ulja.Kada je zamjena ulja
završena,pogledati ispod vozila i provjeriti da ulje ne kaplje iz čepa na karteru ili iz
prečistača za ulje.Ako je potrebno ponovo ih pritegnuti.
Motor treba da radi nekoliko minuta i tek 5 minuta posle prekida rada motora
provjeriti nivo ulja na mjeraču nivoa.

10.0.Kontrola pritiska u pneumaticima i zamjena točka

Potrebno je da pneumatici na svim točkovima budu od istog proizvođača,tipa i

profila,sa zadovoljavajućom dubinom profila i propisanim pritiskom,preporučenim od
proizvođača vozila.Pritisak u pneumaticima treba bar jednom u 14 dana provjeriti,i to
kada su hladni.Rezervni točak mora da ima pritisak kao i pneumatici na zadnjim
točkovima.
Postupak pri zamjeni točka je sledeći:
Prije postavljanja dizalice potrebno je navesti vozila na ravno tlo i ukočiti točkove
ručnom kočnicom,a zatim skinuti ukrasni poklopac točka i popustiti vijke ključem
predviđenim za to,koji se isporučuje uz vozila.
Na svakoj strani vozila na uzdužnim nosačima nalaze se po jedan ili dva
pojačanja(sl.22)u koja se namješta glava dizalice(sl.23)

sl.22.Pojačanje na vozilu na uzdužnim nosačima za sl.23.Namještanje glave dizalice

smještaj glavne dizalice

Uvijek se upotrebljava mjesto koje je najbliže točku sa pneumatikom koji treba

skinuti.Dizalica se postavlja horizontalno ili se zakači za predviđeni nosač.Dizalicom
se podiže vozilo kako bi se točak mogao skinuti.Sada treba do kraja odvrnuti vijke
koji učvršćuju točak.Skinuti točak a na njegovo mjesto postaviti rezervni na usadne
centraže,vratiti i pritegnuti vijke,spustiti vozilo,a potom ukloniti dizalicu i pritegnuti do
kraja sve vijke naizmjenično.Odmah po postavljanju rezervnog točka treba
prekontrolisati pritisak u pneumatiku.

21
Šubarić Duško Maturski rad

11.0.Alat,uređaji i pribor za održavanje i opravku vozila

Svi radovi tokom održavanja i opravki motornog vozila,njegovih sklopova i uređaja
treba da se obave samo prema redosledu i tehnološkom postupku proizvođača
preporučenim alatom i specijalnim priborom.
Ključevi se po obliku dijele na:

-otvorene(jednostrani i dvostrani) zatvorene(šestostrani i četvorostrani)

sl.24.dvostrani otvoreni ključ sl.25.Zatvoreni šestostrani ključ

-usadni(šestostrani i četvorostrani) nasadni(šestostrani,četvorostrani i zrostrani

.

sl.26.usadni(6-strani i 4-strani) sl.27.Nasadni(4-strani i 3-strani)

-okasti(jednostrani i dvostrani) kukasti ključ za pritezanje navrtki koje imaju prorez

sl.28.okasti dvostrani ključ sl.29.Kukasti ključ za pritezanje navrtki koje imaju prorez

-specijalni podesivi ključevi raznih oblika

22
Šubarić Duško Maturski rad

sl.30.Specijalni podesivi ključevi

Osnovna veličina ključa je nazivna mjera otvora(sl)i ona mora biti trajno utisnuta na
svakom ključu u neposrednoj blizini glave.

sl.31.Nazivna mjera ključa "S"

Osim nazivne mjere,bitna karakteristika je i dužina tijela ključa.

-Odvijači se koriste za odvrtanje vijaka manjih prečnika.Na sledećoj slici prikazane su
razne vrste zareza u glavi vijka i odgovarajući oblici odvijača.

23
Šubarić Duško Maturski rad

sl.32.Odvijači za razne vrste glava vijaka

-Rad i opravka ne mogu se zamisliti bez vrsta kliješta:običnih,ravnih,špicastih sa

ravnim i savijenim vrhovima,pa do univerzalnih.Pored kliješta tu su i turpije-pljosnate i
okrugle,testera za sječenje metala,dleta,makaze za lim,odnosno sječenje žice,ručna
svetiljka sa produženim kablom.Neke vrste date su na sledećim slikama.

sl. 33.obična kliješta sl.34.Univerzalna kliješta

sl.35.Turpije

24
Šubarić Duško Maturski rad

sl.36.Dleto

sl.37.Makaze za sječenje lima i žice

-Poseban alat čini alat za akumulator i to :izvlakač za kleme,četkice za čišćenje
klema i polova,nosač akumulatora sa ručicom,viljuška,areometar,produžni kablovi za
startovanje.Prikazani su na sledećoj slici.

sl.38.Izvlakač za kleme sl.39.Četkice za čišćenje kleme i polova

25
Šubarić Duško Maturski rad

sl.40.Nosač akumulatora sl.41.Produžni kablovi

-Alat za promjenu ulja-Za ispuštanje ulja koristi se ključ iz alata koji najmanje
oštećuju navrtku;za skidanje prečistača ulja alatka sa obujmicom,a za skupljanje ulja
plastična kanta ili posuda,dovoljne zapremine.

sl.42.Alat za promjenu ulja

Skinuti sklopovi sa vozila rasklapaju se na sastavne podsklopove i dijelove na

specijalnim ili univerzalnim stolovima.Sto za postavljanje i sastavljanje pogonskog
motora prikazan je na sledećoj slici.Pogonski motor učvršćen na nosač(1) može se
zakrenuti u najprikladniji položaj za rad,djelujući na pužni reduktor(5),preko
ručice(1).Nosač pogonskog agregata,preko držača(2),u čvrstoj je vezi sa pokretnim
kolicima na kojima se nalazi posuda(3) za odlaganje skinutih elemenata.Sto za
rasklapanje i sklapanje prednjih mostova prikazan je na sledećoj slici.

26
Šubarić Duško Maturski rad

sl.43.Sto za rastavljanje i sastavljanje pogonskih sl.44.Univerzalni sto za rastavljanje i sastavljanje

mostova menjačkih prenosnika

Za rastavljanje i sastavljanje presovanih čvrstih veza,tj sklopova koriste se

svlakači,hidrauličke i mehaničke prese.

sl.45.Hidraulička presa

Postupak svlačenja ležajeva primjenom svlakača dat je na sledećoj slici.

27
Šubarić Duško Maturski rad

sl.46.Svlakač: a)svlačenje ležajeva

sl.47.Svlačenje zupčanika:a)svlačenjem,b)pomoćnim svlakačem,v)presom

28
Šubarić Duško Maturski rad

ZAKLJUČAK

U ovom radu prikazao sam značaj i sistem održavanja i opravke putničkih vozila.
Tehničko održavanje vozila,kao što sam i pokušao da prikažem u ovom radu
obuhvata sistem i organizaciju radova čiji je cilj održavanje funkcija vozila u
ispravnom stanju.
Dugom eksploatacijom pogoršava se tehničko stanje vozila,pa to kao posledicu ima i
razaranje i lom pojedinih elemenata.
U prvom dijelu ovog rada opisano je tehničko održavanje motornih vozila.Tehničko
održavanje podrazumjeva skup postupaka koji treba da odlože ili spriječe pojavu
otkaza,odnosno da vozilo iz stanja otkaza dovedu u stanje rada.Postupci tehničkog
održavanja su:
 Opsluživanje
 Nadzor
 Provjera
 Opravke
 Podešavanje
 Opravke najmanjeg stepena složenosti
 Opravke većeg stepena složenosti,
 Opravke zamjenom

Sa stanovišta tehničkog održavanja sledeći su postupci održavanja:

 korektivno
 preventivno
 kombinovano

Održavanje motornih vozila zahtjeva niz specifičnih radnih operacija,koje se ne mogu

kvalitetno obaviti bez pogodno odabranog mjesta za rad i bez odgovarajućeg alata i
opreme,takođe opisanih u ovom radu.
Održavanje podrazumjeva i spoljašnju njegu vozila,koja obuhvata:
 čišćenje
 pranje
 brisanje
U drugom dijelu ovog rada opisano je redovno tehničko opsluživanje vozila koje se
sastoji od:
 nultog servisnog pregleda
 svakodnevnog pregleda
 prvog servisnog pregleda
 drugog servisnog pregleda
 tehničkog pregleda i
 podmazivanja motornih vozila

Veoma bitna stvar prilikom održavanja vozila je kontrola tečnosti koja obuhvata:

 kontrolu nivoa ulja u motoru

 kontrolu nivoa tečnosti za hlađenje
 kontrolu nivoa ulja za kočnice i
 kontrolu nivoa elektrolita u akumulatorukontrolu nivoa tečnostiza pranje
vjetrobrana
29
Šubarić Duško Maturski rad

Na kraju bih želio da zaključim da su opravka i održavanje vozila najbitnija

preventivna mjera,kojom se obezbjeđuje poboljšanje bezbjednosti svih učesnika u
saobraćaju,te se stoga posebna pažnja mora posvetiti upravo tome,a sve u cilju
zaštite kako vozača tako i svih ostalih učesnika u saobraćaju.

30
Šubarić Duško Maturski rad

Literatura:

1.Dimitrije Janković,Nenad Milićijević:Značaj i sistem organizacije održavanja i

opravke motornih vozila,Beograd 2003 god.

31
Šubarić Duško Maturski rad

Sadržaj:

32
Šubarić Duško Maturski rad

33
Šubarić Duško Maturski rad

34
Šubarić Duško Maturski rad

35
Šubarić Duško Maturski rad

36
Šubarić Duško Maturski rad

37