Professional Documents
Culture Documents
ADOBE DREAMWEAVER
SEMINARSKI RAD
ADOBE DREAMWEAVER
SEMINARSKI RAD
Potpis studenta:
1
1. UVOD
Internet moemo okarakterisati kao fenomen modernog svijeta, koji je, slobodno
moemo rei svojom pojavom stvorio jednu vrstu kulture, odnosno subkulture koja je
zatresla cijeli svijet. Internet predstavlja medij koji iznimno brzo napreduje i svakim
danom nudi sve vie mogunosti, razliitih servisa i namijena. Prisustvo na webu danas
nije luksuz nego potreba, bilo da je rije o kompaniji ili pojedincima. Iz toga proizlazi
potreba za kreiranjem web stranica. Korisnik se moe odluiti na samostalnu izradu
web stranica ili cjelokupni posao izrade web stranice prepustiti osobi ili kompaniji koja
je adekvatna za struno i profesionalno obavljanje istoga. Bilo kako bilo, radili
samostalno, ili taj posao prepustili profesionalcima, prilikom izrade web stranica
koristie se gotova programska rjeenja koja slue za tu svrhu. Jedan od programa koji
se koriste u svrhu izrade web stranica je Dreamweaver, program firme Adobe, koji je
danas najomiljeniji i najzastupljeniji program koji se koristi za ovu svrhu.
Ali i cilj nam je dokazati da uopte koritenje jednog ovakog alata znatno utie na
krajnji rezultat, odnosno na kvalitet web prezentacije koju emo napraviti.
2
- Teksta,
- Tabelarnih prikaza,
- Screenshot prikaza
3
2. DREAMWEAVER
2.1. O DREAMWEAVERU
Dreamweaver je programski alat koji ima sve to je potrebno za kreiranje profesionalnih
web stranica, pojednostavljuje dizajn stranica, bez obzira koristite li njegov tekstualni ili
grafiki nain rada. Mnotvom naprednih funkcija, nezaobilazan je alat web dizajnera,
kako kod profesionalaca tako i kod hobista. Dreamweaver je program koji moe dati
gotovo savren vizualni identitet web stranicama, to ga u dananje vrijeme marketinke
1
Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Adobe_Dreamweaver, 19.04.2013.
4
eksplozije i vanosti prisutnosti na internetu ini znaajnim faktorom u njihovoj izradi.
Dreamweaver je definitivno najpopularniji alat za kreiranje web stranica sa jedinom
manom, ukoliko bi to mogli definisati kao manu ovog programa, a to je tei rad za
poetnike koji se prvi put susreu sa izradom web stranica. Meutim, sloiemo se da to
i nije mana, iz razloga to je ovaj program komercijalna verzija alata iz Adobe porodice,
namijenjena prvenstveno profesionalnom radu.
5
koji su osnovali vlastitu firmu nakon naputanja Xerox PARC-a sa prvenstvenim ciljem
da razviju i prodaju svoj raunarski jezik za opis stranice PostScript.
Nakon kupovine Macromedia, Adobe je nastavio da razvija alate koje je dobio ovom
kupovinom. Tako je 16.04.2007. izala prva verzija Adobe Dreamweaver Creative Suite
3, a danas je na sceni verzija Adobe Dreamweaver Creative Suite 6.
3. ADOBE DREAMWEAVER
Adobe Dreamweaver je vrlo moan HTML i grafiki editor (WYSIWYG - "What You
See Is What You Get") za dizajniranje i izradu web stranica u najpoznatijim web
tehnologijama kao to su (X)HTML, CSS, JavaScript, PHP ili ASP.
6
Danas postoji mnogo programa za izradu web stranica, mada je Dreamweaver i pored
brojne konkurencije postao de-facto standard u web produkciji, a jedan od razloga
njegovog uspjeha je to to je dio najvee i najpoznatije porodice programa za print i
web, te programa za video produkciju, dakle dio kompanije Adobe koja u svojoj lepezi
proizvoda ima najpoznatije alate i programe.
Svaki od ovih alata radi ono to mu je namjena, a direktno ili indirektno veina
pobrojanih alata moe posluiti izradi jedne web stranice. Svi pobrojani programi se
razvijaju u labaratorijama kompanije Adobe, a meusobno su kompatibilni i
nadograuju i nadopunjuju se, a novije verzije se pojavljuju pod kodnim imenom
2
Adobe, http://www.adobe.com, 20.04.2013.
7
Creative Suite ili skraeno CS. Tako da do danas imamo verzije CS3, CS4, CS5,
CS5,5 te najnoviju verziju alata CS6.
Funkcionalnosti Adobe Dreamweaver-a
CS3 CS4 CS5 CS5.5 CS6
Fluid Grid Izgled
Poboljana jQuery Mobile podrka
Integracija Adobe PhoneGap
CSS3 prelazi
Integracija sa A. Business Catalyst
PhoneGap integraciju
FTPS i FTPES podrka
W3C valjanosti
Multiscreen pregleda ploi
CSS3 poboljanja
Jednostavnije postavljanje stranica
Multiscreen suelja s CSS3
PHP custom klase kod aludirati
Subverzija podrka
Inteligentni broj ulaznica
Inegrisana CMS podrka
Live View renderiranje
CSS starter stranice
Podrka vodeim tehnologijama
Integrisana FLV podrka
Proirena Dreamweaver zajednica
Sveobuhvatna CSS podrka
Adobe Creative Suite integracije
Tabela 4 Usporedba svih Dreamweaver Adobe verzija,
Izvor:http://www.adobe.com/products/dreamweaver/buying-guide-version-comparison.html?
PID=2159997
Internet je mrea svih mrea, a funkcionie na nain da nam nudi mnotva servisa i
usluga. Svaki servis ima svoje programe za koritenje kao i posebne protokole. Servisi
interneta funkcioniu po principu tzv. klijent/server arhitekture, tako to negdje na mrei
postoje serveri u kojima su smjeteni podaci, a na domicilnom raunaru se izvrava
klijent program koji tim podacima pristupa preko mree.
8
Konkretno nas sada interesuje jedan od internet servisa koji se zove World Wide Web, a
koji omoguava prenos slika, teksta, zvuka, animacija, video signala i sl.
Dakle, WWW je servis baziran na hipertekstu. Jednostavnim klikom mia na hiperlink
moemo u istraivanju neke teme dospjeti do nesluene koliine informacija. Kretanje
servisom pomou hiperteksta nazivamo navigacija. Hipertekstovi su dokumenti pisani
u HTML (eng. Hyper Text Markup Language) koji je napravljen ba za izradu web
stranica. Protokol za WWW je HTTP (eng. Hyper Text Transfer Protocol) te sve Web
adrese u svijetu zapoinju sa http://. HTTP radi u dvije faze:
1. FAZA ZAHTJEVA u kojoj klijent alje naredbu za prikazom neke Web
stranice (HTML dokumenta) serveru.
2. FAZA ODGOVORA server odgovara klijentu na zahtjev i zatvara vezu.
Na raunaru korisnika koji preko WWW servisa pristupa nekom sadraju na internetu je
instaliran softver koji mu omoguava ovaj vid komunikacije. To su internetski
preglednici (web preglednik, web browser, internet browser). Dakle internetski
preglednik je softver instalran na radnu stanicu korisnika, koji korisniku omoguuje
pregled web stranica i multimedijalnih sadraja vezanih uz njih, fiziki smjetenih na
web serverima na nekoj lokaciji.
9
Najpopularniji internet preglednici danas su:
Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda
Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda
Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda firme Opera
Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda firme Microsoft
Safari - besplatan preglednik firme Apple
Google Chrome - besplatan preglednik firme Google
Spomenuli smo HTML, meutim i sirovi HTML polako odlazi u zaborav i mijenjaju
ga drugi web-programski jezici, kao to su recimo PHP, ASP, ASPX itd. Doslovno,
PHP (eng. Hypertext Preprocessor) je server-side HTML-embedded skriptni jezik. To
u stvari znai da se svi PHP programi izvode na serveru, a klijentu se potom alje samo
rezultat izvoenja, odnosno odgovarajui HTML kd. Na strani klijenta se vidi samo
HTML kd, dok je sam program sakriven od klijenta. PHP kod moe biti ugraen u
HTML ili u odvojenoj datoteci. Veina sintakse je preuzeta iz C, Jave i Perla s
nekolicinom jedinstvenih specifinosti. Svi ovi programski jezici, ukljuujui
nezaobilaznu JAVU, kao i FLASH, daju krajnjem korisniku ljepi vizuelni doivljaj
dok pregleda sadraj preko svog preglednika, koristei WWW servis. Moemo sigurno
rei da je WWW najvie koriten internet servis, pa ga iz tog razloga poistovjeuju sa
internetom.
10
4. RAD U ADOBE DREAMWEAVERU
U ovom poglavlju emo opisati osnovne funkcije programa Adobe Dreamweaver CS 4.
Dakle, kada pokrenemo Adobe Dreamweaver CS 4 za poetak emo dobiti prozor u
kom je potrebno odabrati tip dokumenta koji elimo kreirati, ili moemo otvoriti ve
postojei dokument.
Ako kliknemo na HTML odabrali smo da elimo kreirati datoteku tipa HTML, a
dobiemo editor u kom moemo kreirati datoteke koje imaju ekstenziju .html (Slika 7).
11
Dakle na slici iznad vidimo izgled programa Adobe Dreamweaver CS 4, nakon to smo
prilikom pokretanja odabrali HTML. Na slici su brojevima obiljeeni dijelovi prozora
koje emo pobrojati i ukratko objasniti njihovu funkciju.
1. Naziv aktuelnog dokumenta - je naziv dokumenta na kom trenutno radimo.
Program dokumentu na poetku postavlja po defaultu ime Untitled-1 koje
emo mi kada ga budemo htjeli sauvati svakako preimenovati. Svaka poetna
stranica bi trebala imati ime index, u naem sluaju je index.html jer svaki
klijent browser prilikom konektovanja na web-server prvo trai i otvara datoteku
koja nosi ime index. To je u stvari datoteka koju emo smjestiti na web-server,
a koja predstavlja poetnu stranicu nae web prezentacije.
2. Odabir izgleda radnog prozora - nam omoguava da odabirom jedne od tri
ponuene stavke (Code, Split, Design) dobijemo razliitu radnu povrinu,
zavisno od toga ta nam trenutno treba. Ako odaberemo Code, na radnoj
povrini emo imati samo kd. Ako odaberemo Design na radnoj povrini
emo dobiti radnu povrinu sa prikazom onakvim kako e izgledati u browseru
prezentovan krajnjem korisniku. Ako odaberemo Split dobiemo podijeljenu
radnu povrinu gdje dobijemo oba pomenuta tipa za ureivanje.
3. Izbornici (Menu bar) preko kog moemo pristupiti svim stavkama koje su
nam dostupne u ovom programu.
4. Radna povrina Design ovdje vidimo web stranicu kako e izgledati u
browseru. I ovaj dio je editabilan, to znai da sve to promjenimo u ovom dijelu
bie prikazano u dijelu radne povrine gdje je ispisan kd.
5. Radna povrina Code ovdje vidimo kd web stranice koji ureujemo.
Ukoliko izvrimo neku promjenu u ovom dijelu radne povrine to e se
primjeniti i prikatati u dijelu radne povrine Design.
6. DESIGNER je trenutni profil izgleda prozora programa. Klikom na ovaj
gumb moemo promjeniti izgled svog prozora programa u izgled koji nam
odgovra.
7. Insert je dio prozora programa gdje moemo odabrati neto to elimo dodati
u dokument koji ureujemo
8. Coding toolbar overview nam slui da pregledamo kd koji smo unijeli. U
mnogo situacija moe kd uiniti itljivim i olakati pronalazak eljenog dijela
koda.
12
9. Inspektor svojstava koga dobijemo kada kliknemo na dio radne povrine
Designer. Prikazuje nam osnovne informacije o objektu koga smo selektovali u
tom dijelu radne povrine, te na njemu moemo primjeniti neka osnovna
formatiranja koja su nam dostupna preko inspektora svojstava.
10. Status bar nam omoguava uvijek prisutne informacije za onaj dio programa
koji ureujemo, odnosno koga smo selektovali na radnoj povrini.
11. Files panel je dio prozora programa preko kog imamo pregled svih fajlova
koje smo zavrili i podigli na web-server ili u lokalu.
Ovo govori u prilog jednostavnosti korienja ovog programa, jer smo jednostavnim
upisom teksta i spaavanjem datoteke dobili tekst u browseru sa natpisom: Hello
World!.
Kako vidimo (Slika 8) kada smo na radnoj povrini Design upisali pomenuti tekst, taj
13
isti tekst se ispisao i u dijelu radne povrine gdje se nalazi kd i to izmeu body
tagova. Dakle, sav sadraj stranice se smjeta izmeu body tagova, a sadraj koji se
nalazi izmeu head tagova je sadraj koji nije vidljiv u browseru ve predstavlja
podatke koje e koristiti za drugu svrhu, kao to su to informacije o stranici, naslov
stranice, opis stranice, kljune rijei, autor stranice, vlasnik sajta, itd. Ovi podaci slue
za predstavljanje stranice prema npr. trailicama.
<head>INFORMACIJE O STRANICI</head>
<body>SADRAJ STRANICE</body>
Spasiemo ovu datoteku i daemo joj ime index.html. U nastavku emo dodati jo
atributa, kao to jedodatni tekst, fotografija i hiperlink. Objasniemo kako se to radi.
14
Slika 11Dodavanje slike
1. Postavimo kursor mia odmah iza teksta Idi na Google unutar Design radne
povrine i stisnemo ENTER
2. U dijelu prozora programa Insert kliknemo na Image da bi dobili prozor
Select Image Source preko koga se dodaju slike. Do ovog prozora moemo
doi i preko menija i kartice Insert.
3. Ovdje izaberemo eljenu sliku i kliknemo na OK.
Nakon ovoga slika e se pojaviti unutar datoteke i bie prikazana odmah ispod teksta u
dijelu radne povrine Design, a u dijelu radne povrine Code bie prikazan njoj
pripadajui kd (Slika 12).
15
1. Unutar Design radne povrine selektujemo sliku i dio teksta Idi na Google
2. Unutar Inspektora svojstava u polju Link upiemo eljeni URL, u ovom sluaju
je to http://google.ba i stisnemo ENTER.
Ostalo je jo samo da spasimo stranicu preko File > Save As > index.html. Kada
pokrenemo ovu stranicu ona e da se otvori u browseru. U njoj e postojati dio teksta
koji nije linkovan, te dio teksta i slika koja je linkovana. Klikom na ove linkove
otvorie nam se Google koji se nalazi na URL-ovima koje smo unijeli (Slika 13).
6. ZAKLJUAK
16
program broj jedan.
Na taj nain smo potvrdili postavljenu glavnu hipotezu, kojom smo istakli da ukoliko
koristite program kao to je Dreamweaver prilikom kreiranja web prezentacije, osim to
ete uveliko pojednostaviti i olakati posao izrade web stranica, kao kranji rezultat
dobiete i kvalitetniju prezentaciju.
17
7. LITERATURA
Knjige :
Tekstovi s interneta :
1.) Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Adobe_Dreamweaver, 19.04.2013.
2.) Adobe Help, http://helpx.adobe.com/dreamweaver/archive.html, 19.04.2013.
3.) Pingdom.com, http://royal.pingdom.com/2013/01/16/internet-2012-in-
numbers,19.04.2013.
4.) Web-upotrebljivost, http://www.web-upotrebljivost.com, 19.04.2013.
5.) Vidipedia,http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?
title=Dreamweaver_8_prakti%C4%8Dni_priru%C4%8Dnik, 19.04.2013.
18