CENTRALNI UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE

OTPADNIH VODA ZAGREBA

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, veličine oko 800.000
stanovnika, te administrativno, kulturno i gospodarsko središte.
Smješten je na obroncima planine Medvednice i proteže se do obala
rijeke Save, na srednjoj nadmorskoj visini 122 metra. Zagreb se
nalazi na raskrižju putova između srednje i jugoistočne Europe.
Sustavna izgradnja kanalizacijske mreže grada Zagreba započela je
godine 1892. na lijevoj obali Save. Izgradnja sustava javne odvod-
nje na desnoj obali Save povezana je uz izgradnju novih građevina
Zagrebačkog velesajma od 1956. godine.
Sustav javne odvodnje na lijevoj i desnoj obali Save izgrađen je
za prihvat otpadnih i oborinskih voda s ispustima u rijeku Savu.
Povremena ispitivanja kakvoće savske vode u području Zagreba
zabilježena su 1933. godine, a redovito praćenje kakvoće vode obavlja
se od 1970. godine.
Tijekom prijašnjih istraživanja utvrđena je dobra kakvoća rijeke Save
u području Zagreba, a u drugoj polovici prošlog stoljeća kakvoća se
znatno pogoršavala, posebice nizvodno od ušća glavnog odvodnog
kanala grada Zagreba. To je bila posljedica gospodarskog razvoja
cijele zemlje uz ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda,
a posebice industrijskih.
U takvim okolnostima, kako bi se sačuvale vode određene kakvoće
ne samo za sadašnje potrebe već i za buduće te time ostvario osnovni
uvjet “održivog razvitka”, donošene su pravne mjere za zaštitu, ali i
poboljšanje kakvoće voda. Uređaji za pročišćavanje gradskih otpadnih
voda su uobičajena i neizbježna mjera zaštite voda.
Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u skladu s organiza-
cijom za upravljanje vodama na području Hrvatske (danas Hrvatske
vode), započeli su i pripremni radovi na izgradnji uređaja za proči-
šćavanje otpadnih voda grada Zagreba.
sadržaj
Predgovor..............................................................................................    4
Projekt infrastrukturnih objekata centralnog uređaja
   za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba...........................................    5
Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba.....................    9
Prvi stupanj pročišćavanja............................................................   10
Drugi stupanj pročišćavanja..........................................................   19
Obrada mulja................................................................................  24
Zgrade uprave, pogona i servisa uređaja................................................  33
Dovod glavnog cjevovoda otpadnih voda
   iz Novog Zagreba do uređaja.............................................................  35
Crpna stanica Mičevec..................................................................  35
Domovinski most...................................................................................  39
Zatvaranje glavnog odvodnog kanala na lijevoj obali Save.....................  43
Izgradnja Čulinečke ceste
   od Slavonske avenije do Radničke ceste............................................  48
Dogradnja centralnog uređaja
   za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba............................................  49
Model ugovora, kapacitet i učinak pročišćavanja,
   utjecaj na kakvoću rijeke Save..........................................................   51
predgovor
Sustavno praćenje kakvoće rijeke Save počinje već 1933. godine, a
1939. donosi se odluka da će se izgraditi uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda i to na današnjoj lokaciji. Iako je Zagreb među prvim
gradovima u svijetu izgradio kanalizacijski sustav za skupljanje otpad-
nih voda, tek je 2000. godine potpisan Ugovor o koncesiji - Projekta
infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (prosinac, 2000.).
Pripremni radovi, izrada potrebne projektne dokumentacije, ishođenje
dozvola i izgradnja uređaja završeni su 2004. godine kada su u pogon
pušteni objekti za mehaničko te 2007. objekti za biološko pročišćavanje
otpadnih voda. Od tada je cijelo postrojenje u neprekidnom pogonu 24
sata dnevno i postiže izvanredne rezultate, koji su daleko bolji od pro-
pisanih EU smjernicama. Za nesmetan rad i pogon te vrhunske rezul-
tate pročišćavanja zaslužna je visokokvalitetna njemačka tehnologija i
oprema te izvrsna izvedba od strane hrvatskih tvrtki i dobavljača.
Upravo je ova dobra suradnja između stranih nositelja tehnologije i do-
maćih tvrtki koje su izvele projektirane radove dokazala da je postojeći
model zagrebačkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jednog od
najvećih uređaja u ovom dijelu Europe, održiv u ekološkom, gospodar-
skom i svakom drugom pogledu.

Za Zagrebačke otpadne vode d.o.o.:

Mag. Ante Pavić dipl. oec. Dr. Thomas Sichla

 5.

2. 3.
  |
4

5.

4.

1.

1.
6.

7.

1.
 Projekt infrastrukturnih Nakon višegodišnjih pripremnih radova, krajem devedesetih godina
Hrvatske vode, kojima je Grad Zagreb bio povjerio obavljanje pripre-
objekata centralnog mnih radnji za izgradnju uređaja, donijele su odluku o izgradnji central-
nog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba.
uređaja za pročišćavanje Poboljšanje, očuvanje i zaštita voda proizlazila je i iz međunarodnih ob-
veza Republike Hrvatske. Obveze su nastale potvrđivanjem konvencija |  5
otpadnih voda Zagreba i protokola o zaštiti voda i dvostranih ugovora o vodnogospodarskoj
suradnji sa susjednim zemljama.
Veličina uređaja bila je određena kapacitetom od 1,5 milijuna ekviva-
lent stanovnika (ES), uz mogućnost proširenja za daljnjih 300 tisuća
ES u budućnosti. Nadalje, bio je predviđen drugi stupanj pročišćavanja,
koji omogućava i dogradnju trećeg stupnja pročišćavanja, kada to bude
1. Glavni dovodni cjevovod
potrebno.
2. Glavni odvodni kanal
Za izbor tehnološkog postupka pročišćavanja određeno je načelo “naj-
3. CUPOVZ
boljega dostupnog tehnološkog postupka koji ne izaziva pretjerane
4. Upravno-pogonska zgrada
troškove”. Daljnji zahtjev bio je da predloženi postupak pročišćavanja
5. Čulinečka cesta
bude provjeren, to jest primjenjivan s uspjehom na uređajima sličnih
6. Domovinski most
karakteristika najmanje pet godina.
7. Crpna stanica Mičevec
Razmatrajući prilike u sustavu javne odvodnje slivnog područja Zagreba
bilo je zaključeno da za potrebe rada uređaja trebaju i druge građe-
vine koje će omogućiti cjelovit i učinkovit rad. Tako je nastao Projekt
infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog uređaja
pročišćavanja otpadnih voda Zagreba (CUPOVZ), a činili su ga sljedeći
potprojekti:

1. građevine centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

2. građevine uprave, pogona i servisa uređaja;
3. dovod glavnog cjevovoda otpadnih voda iz Novog Zagreba na
CUPOVZ, s prijelazom rijeke Save i s crpnom stanicom Mičevec;
4. zatvaranje glavnog odvodnog kanala (GOK-a)
na lijevoj obali Save;
5. izgradnja Čulinečke ceste od Slavonske avenije
do Radničke ceste;
6. Domovinski most.
 6  |
Analizirano je iskustvo u tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda ure-
đaja slične veličine kod nas, zatim i u održavanju uz istodobno ospo-
sobljavanje domaćih stručnjaka u upravljanju složenijim uređajima.
Nadalje, u to je vrijeme u Republici Hrvatskoj oživljavanje investicija
bilo posebno otežano zbog visoke cijene zajmova (visoke kamate ri-
zika) te nedovoljnog dotoka svježeg kapitala. Zbog svega toga došlo se |  7
do zaključka da je najpovoljnije čitav projekt izgraditi prema modelu
koncesije (BOT model).
Centar za vode Hrvatskih voda Zagreb pripremio je ponudbenu doku-
mentaciju za međunarodno javno nadmetanje, modelom koncesije,
za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba. Ponudbenu dokumen-
taciju pozitivno su ocijenili stručnjaci Europske banke za razvoj (EBRD)
pa su u ožujku 1998. Gradsko poglavarstvo i Hrvatske vode objavili
međunarodni poziv za pretkvalifikaciju. Od sedamnaest tvrtki koje su
sudjelovale u pretkvalifikaciji, Povjerenstvo za provođenje natječaja
odabralo je za daljnji postupak devet ponuditelja od kojih su četiri kon-
zorcija predali ponude. Ocjenu ponuda obavilo je Povjerenstvo za pro-
vođenje natječaja uz suradnju međunarodnih konzultanata (iz Švedske
i Engleske) za tehničko-tehnološka i pravno-ekonomska pitanja. Kao
najpovoljnija, ocijenjena je ponuda Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV).
Zagrebačke otpadne vode osnovale su tvrtke: SHV (danas WTE) GmbH
Essen, RWE Aqua GmbH Essen i Vodoprivreda Zagreb d.o.o.
Nakon što je Državno pravobraniteljstvo Grada Zagreba dalo mišljenje
da je Ugovor o koncesiji pravno valjan, moguć i dopustiv, Gradska
skupština Grada Zagreba je u prosincu 2000. godine donijela Zaključak
o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti pročišćavanja
otpadnih voda na području grada Zagreba.
Ugovor o koncesiji za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe
izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada
Zagreba potpisan je 16. prosinca 2000. godine između Grada Zagreba i
Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o.
 Postrojenje za obradu mulja
 8  |

Ulazna građevina, rešetke

aerirani pjeskolov-mastolov 

Bioaeracijski spremnici
Prethodni taložnici

Upravne zgrade CUPOVZ-a

slika:
Centralni uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda Zagreb (CUPOVZ)
 CENTRALNI Uređaj Ugovorom o koncesiji bila je predviđena izgradnja uređaja kapaciteta |  9
1,5 milijuna ES, a u prvom razdoblju 1,0 milijun ES. Veličina uređaja
za pročišćavanje bila je određena u javnom natječaju temeljem prethodno obavljenih
istraživanja i procjena. Ugovorom je predviđeno da će koncesionar
otpadnih voda obaviti vlastita istraživanja sadašnjih i planiranih količina i sastava
otpadnih voda i da će na osnovi tih istraživanja obaviti tehnološko i
ZAGREBA ( CUPOVZ ) građevinsko projektiranje uređaja.
Temeljem provedenih novih mjerenja i procjena, ZOV je ponudio Gradu
Naknadni taložnici veličinu uređaja za prvo razdoblje od 1,2 milijuna ES, a za konačno,
potvrđena je vrijednost od 1,5 milijuna ES. Nakon odgovarajućih prego-
vora, Grad je prihvatio prijedlog ZOV-a.
Idejno rješenje kao i tehnološki projekt uređaja izradila je tvrtka
Zagrebačke otpadne vode, odnosno WTE i RWE.
 Prvi stupanj pročišćavanja
Kao prva faza prvoga razdoblja izgrađen je prethodni stupanj pročišća-
vanja (mehanički dio) koji se sastoji od: grube rešetke, ulazne crpne
stanice, fine rešetke, pjeskolova-mastolova, fekalne stanice.

Izvedbene projekte prethodnog stupnja pročišćavanja izradili su

Inženjerski projektni zavod – Zagreb i IPRO – Inženjering, Zagreb.
 10  | Građevinski radovi izvedeni su za konačno stanje, a oprema je postav-
ljena za kapacitet prvog razdoblja.

Ulazna crpna stanica ⁄ kapaciteta 1,2 milijuna ES

Otpadne vode koje dotječu Glavnim odvodnim kanalom (GOK) i dovod-
nim kanalom iz Novog Zagreba, prije ulaska u crpnu stanicu čiste se
grubom rešetkom. Pužne crpke i čitava crpna stanica su pokriveni, a
zrak se čisti na biofiltru.

Osnovne karakteristike crpne stanice su:

sušni dotok 16.500 m3/h

kišni dotok 30.510 m3/h
broj crpki 3+1 kom.
promjer puža crpke 3.000 mm
geodetska visina dizanja 6,3 m

Zgrada s rešetkama ⇢
U zgradi koja se također prozračuje, smještene su fine rešetke sa spi-
ralnim transporterom s pranjem otpada te preše za smanjenje obujma.
Isprani otpad odlaže se u spremnike koji se odvoze na sanitarno odla-
galište. Otpadni zrak pročišćava se na biofiltrima koji su smješteni uz
zgradu za rešetke.

Osnovne veličine rešetki za prvu fazu izgradnje su:

broj rešetki 3+1 kom.

razmak otvora 10 mm
širina rešetke 2,8 m
 |  11

slika:
Prethodni stupanj pročišćavanja
(mehanički dio)
 12  |

PRESJEK:
Ulazna crpna stanica
s grubom rešetkom
 |  13

slika:
Zgrada s finim rešetkama
 ⇢
 14  | Pjeskolov-mastolov
Prozračeni pjeskolov mastolov uzdužno je pregrađen perforiranom pre-
gradom u dvije komore. U prvoj se talože tvari veće gustoće od vode, a
u drugoj ulja i masti. Postupak taloženja i isplivavanja potpomognut je
upuštanjem mjehurića zraka. Pijesak se skuplja na dnu, ispire u klasi-
rerima, te se odvozi na odlagalište. Ulja i masti se obrađuju u digesto-
rima. Nakon pjeskolova-mastolova ugrađen je mjerač protoka.

Veličine pjeskolova-mastolova su:

broj linija 2 kom.

broj pjeskolova-mastolova 4 kom.
vrijeme zadržavanja kod suhog dotoka 13,0 min.
vrijeme zadržavanja kod kišnog dotoka 7,5 min.
širina komore pjeskolova 4,0 m
širina komore mastolova 2,0 m
duljina komore pjeskolova 50,0 m
duljina komore mastolova 47,0 m

Prethodno pročišćena otpadna voda ispuštena je privremenim ispustom

u glavni odvodni kanal nizvodno od uređaja.
 |  15

UZDUŽNI PRESJEK:
Pjeskolov-mastolov

POPREČNI PRESJEK:
Pjeskolov-mastolov
 ⇢
 16  | Prethodni taložnici
Nakon završene gradnje prethodnog pročišćavanja, postupno su se gra-
dili prethodni taložnici, a istodobno i drugi stupanj pročišćavanja.
Uz pomoć prethodnih taložnika smanjuje se organsko opterećenje u
biološkom dijelu uređaja. Nakon vodomjera otpadna voda dovodi se
u razdjelno okno iz kojeg se ravnomjerno upušta u sva tri taložnika.
Prethodni taložnici su kružnog tlocrta, a zgrtači mulja duljine su pro-
mjera taložnika.

Osnovna su obilježja prethodnih taložnika:

broj taložnika 3 kom.

vrijeme zadržavanja kod suhog dotoka 1,43 h
promjer taložnika 50,0 m
dubina vode 4,0 m

Mulj iz prethodnih taložnika uklanja se automatski pomoću crpki i

odvodi prema prethodnim zgušnjivačima mulja.
|  17
 18  |
Drugi stupanj pročišćavanja
U biološkom dijelu uređaja pročišćava se otpadna voda do propisane |  19
učinkovitosti drugog stupnja pročišćavanja. Biološki dio uređaja podije-
ljen je u pet jednakih cjelina po 300 tisuća ES. U prvom razdoblju izgra-
đene su četiri linije za kapacitet 1,2 milijuna ES, ali su odmah izgrađeni
i svi pripadajući kanali, cjevovodi i slično za petu liniju do konačnog
kapaciteta.
U tehnološkom smislu predviđen je konvencionalni postupak s aktivnim
muljem koji se sastoji od biospremnika, naknadnog taložnika i recirku-
lacije mulja. Tehnološki i Idejni projekt pripremila je tvrtka Zagrebačke
otpadne vode.

Biospremnici
Otpadne vode iz prethodnih taložnika dovode se do razdjelnog okna
u kojem se miješaju s povratnim muljem te se ravnomjerno odvode
prema svim biospremnicima. U biospremnicima uvodi se stlačeni
zrak koji se upušta u otpadne vode preko tanjurastih aeratora s
gumenom membranom.

Osnovna obilježja biospremnika su:

• broj spremnika 8 kom.
• duljina biospremnika 69,0 m
• širina biospremnika 16,5 m
• dubina biospremnika 5,5 m
• volumen biospremnika 6262 m 3
 20  | Naknadni taložnici
Ispred naknadnih taložnika nalazi se razdjelno okno u kojem se otpadna
voda ravnomjerno raspoređuje na sve naknadne taložnike.
Naknadni taložnici su kružnog tlocrta. Zgrtači mulja duljine su pro-
mjera taložnika. Povratni mulj se kontrolirano odvodi prema razdjelnim
oknima biospremnika, a višak mulja se crpkama potiskuje prema stroj-
nim zgušnjivačima mulja. Plivajući mulj se odvodi zajedno s viškom
mulja na daljnju obradu.
Osnovna obilježja naknadnih taložnika su:
• broj taložnika 12 kom.
• promjer taložnika 50,0 m
• dubina vode uz rub 3,6 m
• dubina vode na dvije
trećine staze protoka 4,2 m
POPREČNI PRESJEK:
Naknadni taložnik
|  21
 22  |
Izlazna crpna stanica
Pročišćena otpadna voda odvodi se i ispušta u glavni
odvodni kanal gravitacijom do razine vode od 104,8 m
u GOK-u. Kod više razine automatski se zatvara ispust
te se pročišćena voda precrpljuje u GOK pomoću izlazne
crpne stanice.
|  23
Obilježja su izlazne crpne stanice:
• maksimalan dotok iz uređaja 30.510 m3/h
• broj crpki 3+1 kom.
• kapacitet jedne crpke 12.600 m3/h
• visina dizanja 3,8 m
 Obrada mulja

Temeljni ciljevi obrade mulja su sljedeći:

1. • smanjiti obujam u svakoj fazi obrade radi manjih

 24  | troškova daljnje obrade, prijevoza do mjesta ispuštanja
i manje površine tla na kojem se odlaže otpadni mulj,
• nadzirati daljnju razgradnju otpadnog mulja, kako bi se
spriječili neželjeni poremećaji okoliša nakon konačnog odlaganja.

2. Za obradu viška mulja iz prethodnog i naknadnog taložnika primijenjeni

su postupci prethodnog zgušnjavanja, anaerobne stabilizacije, naknadnog
zgušnjavanja te strojnog odvodnjavanja mulja.
Obrada mulja temelji se na sedmodnevnom radu uređaja tijekom 24 sata na
dan. Objekti za obradu mulja građeni su za konačno razdoblje veličine od
1,5 milijuna ES.

3. Početak izgradnje prethodnih taložnika, biološkog dijela i obrade mulja

bio je u prosincu 2004. Prva etapa biološkog pročišćavanja i obrade mulja
(25%) započela je probno u listopadu 2006., druga etapa (50%) u prosincu
2006., treća etapa (75%) u srpnju 2007., a posljednja četvrta (100% prvog
razdoblja) u rujnu 2007.
Laboratorij radi u skladu s vodopravnom dozvolom, Pravilnikom koji pokriva pra-
ćenje emisija otpadnih voda te internim propisima, a njegova djelatnost obuhvaća
provođenje analiza uzoraka prikupljenih na uređaju za pročišćavanje otpadnih
voda. Svaki dan se vrše analize kompozitnih uzoraka ulazne (influent) i izlazne
(efluent) otpadne vode, u okviru kojih se analiziraju fizikalno kemijskih pokaza- |  25
telji: pH, temperatura, električna vodljivost, otopljeni kisik, boja, miris, taložive
tvari, suspendirana suha tvar, suhi ostatak, te organski (BPK5, KPK) i anorganski
pokazatelji (amonij, nitrati, nitriti, ukupni dušik, ortofosfati, ukupni fosfor).
Osim toga laboratorij vrši analizu svih produkata i nusprodukata koji nastaju tije-
kom procesa pročišćavanja tehnologijom aktivnog mulja, što znači analizu kvali-
tete aktivnog mulja kao i mikrobiološku analizu aerobnog aktivnog mulja.
Svrha laboratorija jest brzo i kvalitetno dobivanje informacija o radu uređaja radi
kontrole izlazne vode i određivanja efikasnosti uređaja te određivanja kvalitete i
učinka tehnološkog procesa. Slikovito opisan laboratorij je uređaj u malom, gdje
se određenim analizama nastoji imitirati dijelove uređaja, kako bi se optimirali
procesi i predvidjeli mogući problemi.
 26  |

POPREČNI PRESJEK:
Naknadni gravitacijski zgušnjivači
Mulj iz prehodnih taložnika zgušnjava se u prethodnim gravitacijskim
zgušnjivačima pomoću zgrtača mulja i miješalica. Višak mulja iz na-
knadnih taložnika zgušnjava se strojno.

Vrijednosti veličine prethodnog

gravitacijskog zgušnjivača su:
• broj zgušnjivača 2 kom. |  27
• promjer zgušnjivača 24,0 m
• dubina punjenja zgušnjivača 4,4 m
• vrijeme zadržavanja 2,2 d.

Karakteristike strojnog trakastog

gravitacijskog zgušnjivača su:
• broj strojeva za odvodnjavanje 4+1 kom.
• kapacitet jednog stroja 145 m 3/h

Nakon stabilizacije mulj se ponovno zgušnjava u zgušnjivačima

uz pomoć miješalica. Naknadni zgušnjivači koriste se i kao skladišni
spremnici za odvodnjavanje mulja.

Naknadni zgušnjivači imaju ova obilježja:

• ukupan obujam 4.342 m3
• vrijeme zadržavanja 2,2 d.
• broj zgušnjivača 2
• promjer zgušnjivača 24,0 m
• dubina punjenja zgušnjivača 4,4 m

Odvodnjavanje mulja obavlja se centrifugama, uz prethodno poboljšanje

svojstava mulja, dodavanjem polimera. Kako bi se postigla zahtijevana
količina suhe tvari mulja od najmanje 30%, na izlazu iz centrifuga, do-
daje se vapno.

Obilježja stanice za odvodnjavanje su:

• broj centrifuga 3+1 kom.
• kapacitet jedne centrifuge 55 m3/h
 28  |

POGLED:
Anaerobni digestori
Stabilizacija mulja provodi se postupkom anaerobne razgradnje u
grijanim digestorima. Tijekom postupka stabilizacije oko polovine or-
ganske tvari pretvara se u vodu, ugljikov dioksid i plin metan, koji se
pretvara u električnu energiju. Anaerobna stabilizacija provodi se na
temperaturi 37oC. Mulj se zagrijava na izmjenjivačima topline koji ko-
riste toplinsku energiju nastalu tijekom pretvorbe energije iz bioplina
u električnu. |  29
Osnovna obilježja digestora su:
• broj digestora 4 kom.
• odabrano vrijeme zadržavanja oko 18 d.
• obujam jednog digestora oko 8.840 m3

Organsko prostorno opterećenje digestora iznosi 3,5kg/S.T./m 3.d.

Kako bi se osigurao učinkoviti rad digestora, osim grijanja mulja
predviđeno je i mješanje mulja unutar digestora.
Digestori su građeni od armiranog betona u jajolikom obliku. Sadašnji
izgled digestora postignut je izvedbom aluminijske stožaste oplate.
 30  |

U postupku anaerobne stabilizacije mulja odvaja se bioplin. Bioplin služi Bioplin koji nastaje u digestorima provodi se preko plinovodnog sustava do
za pretvorbu u električnu energiju koja se uvodi u elektromrežu uređaja. skladišta plina.
Toplinska energija koja nastaje hlađenjem generatora koristi se za zagrija- Iz skladišta se bioplin transportira do energane kombiniranog ciklusa. Modul
vanje digestora i zgrade obrade mulja. energane kombiniranog ciklusa osigurava upotrebu bioplina i prirodnog plina
čime se omogućuje korištenje potrebne energije i u slučaju nestanka vanjske
Neke vrijednosti o pretvorbi energije su: električne energije.
• specifična proizvodnja bioplina oko 20 l/ES.d.
• broj spremnika za bioplin 2 kom.
• obujam jednog spremnika 4.200 m3
• energijski udio bioplina 137.797 kWh/d
• električna djelotvornost 37,6%
• toplinska djelotvornost 49,5%
|  31
 32  |
Zgrade uprave, pogona |  33
i servisa uređaja
Sve zgrade uprave, pogona i servisa izgrađene su na odvojenoj čestici,
odmah uz prostor uređaja.
Unutar tih zgrada održavaju se izobrazbe i ostali stručno-edukativni
programi.

Izvedene su sljedeće građevine (neto površine):

• upravna zgrada 1.560,0 m 2
• ambulanta s uredom 445,0 m2
• društvene prostorije 278,5 m2
• restoran s terasom 1.027,5 m2
• višenamjenska zgrada G1 1.037,5 m2
• višenamjenska zgrada G2 1.037,5 m2
• garaže za osobna vozila 440,0 m2
Osim toga, izgrađeni su parkiralište za teretna vozila, športski tereni
(nogomet, tenis, odbojka, košarka), umjetno jezero, prometnice, a ure-
đen je i krajobraz, sve na ukupnoj veličini čestice od 169.695 m2.
Danas su restoran i igrališta otvoreni i za javnost, što je pridonijelo
standardu stanovnika obližnjih naselja.
 34  |
Dovod glavnog cjevovoda |  35
otpadnih voda iz Novog
Zagreba do uređaja
Crpna stanica Mičevec
Za dovod otpadnih voda s područja Novog Zagreba izgrađen je glavni
sakupljač od rasteretne građevine u Jakuševcu do crpne stanice
Mičevec te dalje prelaskom Save preko Domovinskog mosta do
CUPOVZ-a. Glavni sakupljač od rasteretne građevine Jakuševac do
crpne stanice Mičevec je armirano-betonski, pravokutnog oblika veli-
čine 2,0 × 2,1 m, a kapaciteta 4,0 m3/s. Kanalizacijska mreža na desnoj
obali Save izgrađena je za mješoviti način odvodnje, a ima i funkciju
cijevne retencije kako bi se smanjila količina rasteretne vode na CS
Mičevec. Na dionici od crpne stanice Mičevec do CUPOVZ-a izgrađen je
tlačni cjevovod od poliesterskih cijevi promjera 1000 mm.
Od crpne stanice Mičevec do Domovinskog mosta tlačni cjevovod nalazi
se u vodozaštitnom području budućeg crpilišta “Kosnica”. Zbog toga je
cjevovod smješten u armiranobetonskom vodonepropusnom kanalu.
 Crpnom stanicom Mičevec potiskuje se prema uređaju najveća količina 1,5 m3/s, a najmanje 0,5 m3/s. U slučaju većega
dotoka mješavine otpadne i oborinske vode izgrađen je ispred crpne stanice sigurnosni preljev s visinom prelijevanja na
razini 109,60 m n.m. u rijeku Savu. U slučaju više razine rijeke Save predviđene su crpke za preljevne vode u Savu, uz
automatske zapornice koje sprječavaju povratni tok savske vode. Crpna stanica izgrađena je u “suhoj” izvedbi, odnosno
crpke i pogonski motori nalaze se u suhoj prostoriji, a usisni cjevovod je u crpnom spremniku. Radi sigurnosti tlačnog
cjevovoda, u crpnoj su stanici ugrađeni i tlačni kotlovi za ublažavanje posljedica vodnog udara.

 36  | Projektant glavnog cjevovoda i crpne stanice Mičevec bio je Inženjerski projektni zavod d.d. – Zagreb. Radovi su započeli
u srpnju 2004., a završeni tijekom 2010. godine. Na vrijeme trajanja izgradnje bitno su utjecali postupci rješavanja imo-
vinskopravnih odnosa zemljišta.

PRESJEK:
Crpna stanica Mičevec
|  37
 38  |
DoMOVINSKI MOST |  39
Domovinski most je višenamjenska građevina s prometnom, ali i osta-
lom infrastrukturnom funkcijom. U prometnom smislu most povezuje
središte, a posebice jugoistočni dio grada s obilaznom autocestom
te proširenom Zračnom lukom Zagreb. Predviđen je pješački, auto-
mobilski, ali i mogući promet kolosiječnih vozila (tramvaj, gradska
željeznica). Most je namijenjen za prevođenje glavnog cjevovoda otpad-
nih voda iz Novog Zagreba, ali i za prijelaz vodoopskrbnih, plinskih i
električnih vodova s jedne na drugu obalu Save. Ukupna duljina mosta
je 879 m, a širina 34 m. Korito Save premošteno je s jednim velikim
rasponom, konstrukcijom poznatom pod nazivom “most prednapet po
ekstradosu”.
Glavni projekt izradio je Hrvatski institut za mostove i konstrukcije –
Zagreb, koji je na prethodnom javnom natječaju dobio prvu nagradu.
Most je otvoren za promet 5. svibnja 2007.
 40  |
|  41
 42  |
 Zatvaranje glavnog Glavni odvodni kanal (GOK) sakuplja sve oborinske i otpadne vode na |  43
lijevoj obali Save te ih odvodi u Savu kod Ivanje Reke. GOK je građen
odvodnog kanala na tridesetih godina prošlog stoljeća i na dijelu od Slavonske avenije do
ušća bio je otvoren kanal trapeznog oblika. U međuvremenu je na tom
lijevoj obali Save prostoru izgrađeno novo stambeno naselje (Kozari Bok) pa su neugodni
mirisi iz otvorenog kanala izrazito nepovoljno utjecali na prilike stano-
vanja. Zbog toga je Projektom infrastrukturnih objekata bilo predviđeno
i zatvaranje GOK-a. Projekt zatvaranja GOK-a izradio je Proning DHI d.o.o.
iz Zagreba. Nakon višegodišnjeg planiranja i usklađivanja s mjero-
davnim službama Grada, određeno je da će ovaj potprojekt obuhvatiti
sljedeće građevine:
• zatvoreni presjek GOK-a od Slavonske
avenije do rasteretne građevine;
• rasteretnu građevinu, odnosno preljev “Radnička”;
• zatvoreni kanal preljevnih voda od
preljeva “Radnička” do željezničke pruge;
• otvoreni kanal preljevnih voda od
željezničke pruge do ispusta u rijeku Savu;
• sjeverni i južni kanal otpadnih voda
do uređaja za pročišćavanje;
• preljevne građevine, odnosno crpne stanice na
priključnim sakupljačima s obje strane GOK-a;
• crpnu stanicu “sjever–jug” za prebacivanje
otpadnih voda iz sjevernog kanala do uređaja.
 44  | Glavnim odvodnim kanalom odvode se sve otpadne i oborinske vode s
područja grada, ali i potoci s Medvednice. Kako bi se osigurao dotok
na uređaj veličine dvostrukog sušnog protoka, bilo je nužno predvidjeti
rasteretnu građevinu, odnosno kišni preljev.
Naime, zabilježen je protok GOK-a od 65 m3/s, a dotok otpadne vode
na uređaj iznosio bi 5,57 m3/s za kapacitet od 1,5 milijuna ES.
Kišni preljev je uspješno oblikovan na fizikalnom modelu u
Hidrotehničkom laboratoriju Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Utvrđeno je da se od ukupnog obujma mješovitih voda u rijeku Savu
preko kišnog preljeva ispušta 5%, a pročišćava na uređaju 95% godiš-
njih protoka GOK-a.
Razliku između dvostrukog sušnog protoka i mjerodavnog kišnog do-
toka u GOK-u moguće je zadržati unutar kanalizacijske mreže lijeve
obale pa nije trebalo graditi kišne retencije uz rasteretne građevine.
 |  45

POPREČNI PRESJEK:
GOK nizvodno od željezničke pruge

POPREČNI PRESJEK:
GOK nizvodno od željezničke pruge
 46  |
 |  47

POPREČNI PRESJEK:
GOK uzvodno od željezničke pruge
 Izgradnja Čulinečke ceste Od Slavonske avenije do Radničke ceste, odnosno Domovinskog mosta, bila je predviđena izgradnja produžene
Čulinečke ceste ukupne duljine 3.867 m, a širine 22,0 m. Osnovni razlozi njezine izgradnje, odnosno uključivanja u
od Slavonske avenije Projekt, bili su nesmetani prilaz lokaciji uređaja kao i trasiranje dovodnog kanala otpadnih voda iz Novog Zagreba,
odnosno s desne obale Save.
 48  | do Radničke ceste
Ukupna duljina ceste podijeljena je u tri dionice:
• LD1 duljine 1.250 m
• LD2 duljine 680 m
• LD3 duljine 1.937 m.
Dogradnja centralnog
uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda Zagreba |  49

Tijekom 2010. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o

određivanju osjetljivih područja, prema kojoj je vodno područje rijeke
Dunav u cijelosti sliv osjetljivog područja (NN 81/10).
U skladu s tim potrebno je otpadne vode pročišćavati tako da zadovo-
ljavaju zahtjeve Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih
voda (NN 80/13). Postojeći uređaj izgrađen je za drugi stupanj pročišća-
vanja, dakle za granične vrijednosti pročišćene otpadne vode koje i danas
vrijede prema Pravilniku o graničim vrijednostima emisija otpadnih voda.
Pri izradi dokumentacije za međunarodni javni natječaj bilo je predviđeno da
izbor načina pročišćavanja otpadne vode, kao i oblikovanje uređaja, mora
omogućiti dogradnju uređaja za treći stupanj pročišćavanja kad to bude
potrebno. CUPOVZ je izgrađen u skladu s navedenim zahtjevima pa će se do-
gradnja uređaja za treći stupanj pročišćavanja obaviti razmjerno jednostavno.
Prema Idejnom rješenju “Proširenje uređaja za pročišćavanje za sma-
njenje dušika i fosfora” (WTE-EVN, 2012), smanjenje ukupnog dušika
obavit će se postupkom nitrifikacije-denitrifikacije. To je postupak koji
se najčešće primjenjuje za razmatranu veličinu uređaja za pročišćavanje
komunalnih otpadnih voda pa primjena fizikalno-kemijskih postupaka
nije razmatrana.
Idejnim rješenjem (WTE-EVN, 2012) obuhvaćena su dva razdoblja izgrad-
nje i to za sadašnji kapacitet od 1,2 milijun ES i planirani od 1,5 milijun
ES. Ukupan fosfor smanjivat će se postupkom kemijskog obaranja,
primjenom željeznog-klorida kao sredstva za obaranje. U idejnom rje-
šenju (WTE-EVN, 2012) razmatrana je i mogućnost primjene biološkog
postupka smanjenja fosfornih spojeva.
 Hrvatske Potpora Grad Domaćinstva,
vode savjetovanje Zagreb obrti

 50  |
Ugovor Naknada
o koncesiji za usluge

Ugovor o Ugovor o
kreditiranju Zagrebačke upravljanju uređajem
Banke
KfW, ERDB otpadne vode d.o.o.
Povrat duga (ZOV) Naknada za
i kamate upravljanje uređajem
WTE Vodoprivreda
Wassertechnik Zagreb

RWE
AQUA

Ugovor o Naknada
izvođenju radova za građenje

SHW/RWE
Umwelt Aqua RWE
WTE AQUA
Vodogradnja d.o.o
 Model ugovora, Ugovor o koncesiji između Grada Zagreba i Zagrebačkih otpadnih |  51
voda d.o.o. – Zagreb potpisan je 16. prosinca 2000.

kapacitet i učinak  Opseg radova sadržava cjelokupno projektiranje i izgradnju uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te izgradnju pripadajućih infrastrukturnih
pročišćavanja, objekata.
Zagrebačke otpadne vode d.o.o. (ZOV), kao koncesionar, preuzimaju
utjecaj na kakvoću cjelokupno financiranje projekta. Osim vlastitog kapitala koji ulažu
osnivačka društva ZOV-a, koncesionar je u svrhu osiguranja jednog
Zagrebačke
otpadne vode d.o.o.
rijeke Save značajnog dijela financiranja sklopio Ugovor o zajmu s njemačkom
Kreditnom bankom za obnovu iz Frankfurta te Europskom bankom za
upravljanje i pogon obnovu i razvoj iz Londona.

Zagrebačke otpadne vode d.o.o. čine:

• W TE Wassertechnik GmbH, Essen (nositelj projekta),
Vodoprivreda • R WE Aqua GmbH, Essen,
WTE
Zagreb • Vodoprivreda Zagreb d.d., Zagreb.
RWE
AQUA Koncesionar je prema BOT modelu preuzeo i upravljanje uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda te crpne stanice Mičevec u razdoblju od 28
godina nakon potpisivanja Ugovora o koncesiji.
Sve rizike tijekom izgradnje, kao i rada uređaja, preuzele su tvrtke koje
čine Zagrebačke otpadne vode.
 52  |
 |  53
⇢
Prema dosadašnjim ispitivanjima na uređaju koji je izgrađen za drugi
stupanj pročišćavanja izmjerene su vrijednosti pokazatelja otpadnih
tvari u pročišćenim vodama koje su 5 do 8 puta niže, ovisno o poka-
zatelju, od dopuštenih graničnih vrijednosti, određenih Pravilnikom o
graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, tab.2).
Praćenjem kakvoće rijeke Save nizvodno od ušća GOK-a utvrđeno je
bitno poboljšanje kakvoće vode Save nakon izgrađenog CUPOVZ-a. Na
svim mjernim postajama uočena je visoka količina otopljenog kisika –
zasićenost kisikom iznosila je više od 90%.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o određivanju osjetljivih
područja (NN 81/10) temeljem koje je na CUPOVZ-u potrebno smanjivati
i spojeve dušika i fosfora.
Na postojećem CUPOVZ-u, iako to nije bilo obvezno, smanjivana su op-
terećenja dušika do 50%, a fosfora 38%.
Izgradnjom dodatnih objekata na CUPOVZ-u (trećeg stupnja pročišća-
vanja) koncesionar jamči da će biti zadovoljeni i zahtjevi za smanjenje
dušikovih i fosfornih spojeva, u svemu prema tablici 2a Pravilnika o
graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

IZVOR PODATAKA
Pismohrana tvrtke Zagrebačke otpadne vode d.o.o., Zagreb.


nakladnik: ....................................  Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Kačićeva 26, Zagreb

za nakladnika: . ..........................  prof. dr. sc. Vesna Dragčević, dipl. ing. građ.
urednik: .........................................  prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi, dipl. ing. građ.
autori: ............................................  prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi, dipl. ing. građ.
  prof. dr. sc. Davor Malus, dipl. ing. građ.
  doc. dr. sc. Dražen Vouk, dipl. ing. građ.
lektorica: . ....................................  mr. sc. Smiljka Janaček-Kučinić
prijevod: . ......................................  Davies d.o.o., II Cvjetno naselje 25, Zagreb
(na engleski)
fotografije: .................................  arhiva ZOV-a, Damir Martinović
snimke iz zraka: . .......................  Studio HRG d.o.o.
kompjutorski slog: ...................  OCEANGRAF, Zagreb
tisak: ..............................................  GRAFOMARK, Zagreb

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 869952

ISBN 978-953-6272-66-2
|  55
 56  |