You are on page 1of 14

Na osnovu člana 3.stav 3.Zakona o radu (“Sl.glasnik RS” br.

24/2005 i
61/2005...75/2014) i Zakona o privrednim društvima , direktor privrednog
društva
….. DOO Beograd,……………………, dana 15.12.2014. godine donosi :

P R A V I L N I K O R A DU

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljem tekstu: pravilnik), u skladu sa Zakonom o


radu u Republici Srbiji, uređuju se prava ,obaveze i odgovornost zaposlenih iz
radnog odnosa (u daljem tekstu:zaposleni)u “……..” DOO Beograd , (u daljem
tekstu: poslodavac) kao i međusobni odnosi učesnika ovog pravilnika.

Član 2.

Odredbe ovog pravilnika primenjuju se na sve zaposlene kod poslodavca .

Član 3.

Na prava , obaveze i odgovornosti koje nisu uređene ovim pravilnikom


primenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu i drugih propisa .

Član 4.

Ovim pravilnikom uređuje se :

I Osnovne odredbe
II Zasnivanje radnog odnosa
III Radno vreme
IV Odmori i odsustva
V Zaštita zaposlenih
VI Zarada, naknada zarade i drugih primanja
VII Naknada štete
VIII Prestanak radnog odnosa
IX Ostvarivanje i zaštita prava zaposlenih
X Prelazne i završne odredbe

II ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

1. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa

Član 5.

Radni odnos se zasniva na neodređeno vreme pod uslovima i na način


utvrđen zakonom .
Radni odnos može da se zasnuje i na određeno vreme u slučajevima
utvrđenim zakonom .

Član 6.

Opštim aktom poslodavca , Sistematizacijom radnih mesta , utvrđuju se


uslovi koji zaposleni treba da ispunjava za rad na određenim poslovima -vrsta
posla , stepen stručne spreme, potrebna znanja i sposobnosti i drugi posebni
uslovi za rad na određenom radnom mestu.

2.Ugovor o radu

Član 7.

Radni odnos zasniva se Ugovorom o radu , na neodređeno ili određeno


vreme .
Ugovor o radu zaključuju zaposleni i poslodavac .
Zaposleni je dužan da , prilikom zasnivanje radnog odnosa ,poslodavcu
dostavi dokumenta kojima dokazuje da ispunjava uslove za rad .
Ugovor o radu zaključuje se pre stupanja zaposlenog na rad u pismenom
obliku .
Ako poslodavac sa zaposlenim ne zaključi ugovor o radu u skladu sa
predhodnim stavom smatra se da je zaposleni zasnovao radni odnos na
neodređeno vrene danom stupanja na rad .

Član 8.

Ugovor o radu sadrži :

1) naziv i sedište poslodavca;


2) ime i prezime zaposlenog ,mesto prebivalištza odnosno borvišta
zaposlenog ;
3) stručna sprema i zanimanje zaposlenog;
4) vrsta i opis poslova koje zaposleni treba da obavlja ;
5) mesto rada ;
6) vreme trajanja ugovora o radu na određeno vreme ;
7) dan početka rada
8) zaradu,rokove za isplatu zarade i drugih primanja na koje zaposleni ima
pravo ;
9) vreme trajanja dnevnog i nedeljnog radnog vremena .

Ugovorom o radu mogu da se ugovore i druga prava i obaveze ,a na ona


koja nisu utrvđena ugovorom o radu primenjuju se odgovarajuće odredbe
zakona i opšteg akta .

Član 9.

Zaposleni ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa danom stupanja na


rad.

Član 10.

Poslodavac je dužan da , odmah po stupanju zaposlenog na rad, podnese


propisane prijave na obavezno socijalno osiguranje i da blagovremeno
uplaćuje doprinos u skladu sa zakonom .

3.Probni rad
Član 11.

Ugovorom o radu može da se ugovori probni rad koji može da traje najduže
šest i meseca .
Za vreme probnog rada , poslodavac i zaposleni mogu da otkažu ugovor o
radu sa otkaznim rokom koji iznosi najmanje pet radnih dana .

4.Radni odnos na određeno vreme

Član 12.

Radni odnos na određeno vreme zože da se zasnuje za obavljanje određenih


poslova (privremeno povećan obim posla ,sezonski poslovi, zamena
privremeno odsutnog zaposlenog i dr.) za period koji ne može da traje duže
od 12 meseci neprekidno ili sa prekidima.
Pod prekidom iz stava 1.ovog člana ne smatra se prekid rada kraći od
trideset radnih dana , pa se u maksimalno trajanje radnog odnosa na
određeno vreme računa i period između dva ugovora o radu ako je kraći
od trideset dana.
Radni odnos zasnovan na određeno vreme postaje radni odnos na
neodređeno vreme ako zaposleni nastavi da radi najmanje pet radnih dana
po isteku vremena na koje je zasnovao radni odnos .

5.Pripravnici

Član.13.

Radni odnos sa pripravnikom može se zasnovati na neodređeno ili određeno


vreme za rad na radnom mestu utvrđenim Pravilnikom o sistemaizaciji
radnih mesta .
Član 14.

Pripravnički staž ,zavisno od stepena stručne spreme ,može da traje najduže:

– za pripranika sa IV stepenom stručne spreme .............. 6 meseci


– za pripranika sa VI stepena stručne spreme ................. 9 meseci
– za pripravnika sa VII stepenom stručne spreme ............12 meseci

Za vreme pripravničkog staža ,pripravnik ima pravo na zradu i sva druga


prava po osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom .

III RADNO VREME

Član 15.

Puno radno vreme zaposlenih iznosi 40 časova nedeljno .


Radna nedelja traje pet radnih dana .
Odluka o rasporedu radnog vremena u okviru radne nedelje,kao i odluku o
početku i završetku radnog vremena , donosi direktor.

Član 16.

Za rad koji se obavlja u smenama poslodvac posbnom odlukom reguliše


organizaciju radne nedelje i raspored radnog vremena u smenama .

Član 17.

Zaposleni je obavezan ,na zahtev poslodavca , da radi duže od punog


radnog vremena (prekovremeni rad ) u slučaju:

- više sile ,
– iznenadnog povećanja obima posla ,
– u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi
posao koji je planiran .
Član 18.

Poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena u zakonom


predviđenim slučajevima .
Preraspodela radnog vremena vrši se tako da ukupno radno vreme
zaposlenog u toku kalendarske godine u proseku ne bude duže od punog
radog vremena , a u toku nedelje ne može da bude duže od 60 časova .

Član 19.

Zaposlenom koji radi u skladu sa članom 18. ovog pravilnika poslodavac


može korišćenje odevnog i nedeljnog odmora odrediti na drugi način i u
drugom periodu u obimu utvrđenom zakonom .

Odmor zaposlenog između dva radna dana traje najmanje deset časova
neprekidno .

Član 20.

Rad koji se obavlja u vremenu od 22 h do šest časova narednog dana smatra


se radom noću .

IV ODMORI I ODSUSTVA

1.Odmor u toku dnevnog rada, dnevni odmor i nedeljni odmor

Član 21.

Zaposleni imaju pravo na odmor u toku dnevnog rada u trajanju od 30 minuta


na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od 12 časova
neprekidno i pravo na nedeljni odmor u trajanju od 24 časa neprekidno .

Član 22.

Vreme korišćenja odmora od 30 minuta u toku dnevnog rada određuje


direktor.
Odmor u toku dnavnog rada ne može da se koristi na početku i na kraju
radnog vremena .

2. Godišnji odmor

Član 23 .

Zaposleni ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u


trajanju od najmanje 20 radnih dana .Zaposleni koji prvi put zasniva radni
odnos i ima prekid radnog odnosa duži od 30 radnih dana , stiče pravo da
koristi godišnji odmor posle šest meseci neprekidnog rada.
Ako u kalendarskoj godini u kojoj je prvi put zasnovao radni odnos nema šest
meseci neprekidnog rada ili nije stekao pravo na godišnji odmor zbog
prekida radnog odnosa u smislu predhodnog stava ovog člana ,zaposleni
ima pravo na srazmeran deo godišnjeg odmora – dvanaestinu godišnjeg
odmora za mesec dana rada.

Član 24.

Poslodavac može dužinu godišnjeg odmora utvrditi veću od zakonskog


minimuma tako što bi zakonski minimum od 20 radnih dana uvećao po
osnovu :

1) Dužine staža osiguranja


– do 10 godina /
– od 10 do 20 godina 1 radni dan
– preko 20 godina 2 radna dana

2) Uslovi rada
- rad u otežani uslovima
(buka,vibracija,vlaga i dr.) 2 radna dana

3) Zdravstvenog i socijalnog osiguranja


– invalidu rada 3 radna dana
– samohrani roditelji sa jednim ili više dece
– mlađim od 10 godina 2 radna dana

– Pri utvrđivanju godišnjeg odmora radna nedelja se računa kao 5 radnih


dana .

Član 25.

Zaposleni godišnji odmor može da koristi u dva dela , tako da prvi deo u
trajanju od najmanje dve radne nedelje koristi u toku kalendarske godine , a
drugi najkasnije do 30 juna naredne godine .

Član 26.

O vremenu korišćenja godišnjeg odmora odlučuje poslodavac,a na osnovi


predhodne konsultacije za zaposlenim .

5.Odsustvo uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo)

Član 27.

Zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju najviše do sedam radnih


dana u kalendarskoj godini, u slučaju:
1) sklapanje braka 3 radna dana
2) porođaja supruge 2 radna dana
3) teže bolesti i člana uže porodice 3 radna dana
Pored prava na odsustvo sa rada navedenog u stavu 1 ovog člana
zaposlenio ima pravo na plaćeno odsustvo još za :

4)dobrovoljno davanje krvi + 2 radna dana


5)smrti člana uže porodice + 5 radna dana

Članovima uže porodice u smislu stava 1. tačka 3 i 5 ,ovog člana smatraju se


bračni drug ,deca,braća, sestre, roditelji , usvojioci ,staraoci i lica koja žive u
zajedničkom porodičnom domaćinstvu sa zaposlenim.
Poslodavac može zaposlenom odobriti plaćeno odsustvo u slučajevima
utvrđenim u stavu 1.ovog člana i u dužm trajanju,kada to ne remeti proces
rada .
Poslodavac može zaposlenom odobriti plaćeno odsustvo i u drugim
slučajevima koje oceni da su opravdani ili u interesu poslodavca ili u
društvenom interesu .

Član 28.

Zaposlenom se može odobriti odsustvo sa rada uz naknadu zarade, radi


obrazovanja uz rad i stručnog usavršavanja na koje je uplaćen od strane
preduzeća u trajanju od 30 dana .

4.Neplaćeno odsustvo

Član 29.

Poslodavac može zaposlenom odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do 30


radnih dana , a izuzetno i duže , ako oceni da je to u konkretnoj situaciji
opravdano i ne remeti proces rada. Za vreme neplaćenog odsustva miruju
prava i obaveze iz radnog odnosa .

V ZAŠTITA ZAPOSLENIH

Član 30.

Zaposleni ima pravo na bezbednost i zaštitu zdravlja na radu, u skladu sa


zakonom ,ovim pravilnikom i drugim opštim aktima kojima se uređuje i
organizuje zaštita na radu kod poslodavca .
Poslodavac je dužan da organizuje rad kojim se obezbeđuje zaštita života i
zdravlja zaposlenog, da zaposlenog bliže upozna sa uslovima rada , merama
zaštite na radu , opštim aktima i da svakog zaposlenog osposobi za bezbedan
rad.

Član 31.

Zaposlenog sa zdravstvenim smetnjama utvrđenim od strane naležnog


zdravstvenog organa ,zbog kojih postoji opasnost od nastanka invalidnosti,
poslodavac je dužan premestiti na druge odgovarajuće poslopve koji
odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima .

Član 32.

Invalidu rada sa preostalim radnom sposobnošću poslodavac je dužan da


obezbedi drugi odgovatrajući posao ili prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju u
skladu sa programom poslovanja preduzeća .

Član 33.

Zaposleni je obavezan da ,nakasnije u roku od tri dana od dana nastupanja


privremene sprečenosti za rad , poslodacu dostavi potvrdu lekara koja sadrži
dan početka sprečenosti za rad .

U slučaju da on to sam ne može da učini obavezan je da obezbedi da to učine


članovi uže porodce,a ako živi sam da to učuni u istom roku od dana
prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu .

VI ZARADA,NAKNADA ZARDE I DRUGA PRIMANJA

Član 34.

Ovim pravilnikom uređuje se :


1. Zarada
2. Uvećana zarada
3. Naknada zarada
4. Minimalna zarada
5. Rokovi za isplatu zarada
6. Druga primanja
7. Naknada troškova

1.Zarada

Član 35.

Zarada zaposlenog utvrđuje se na osnovu osnovne zarade utvrđene u skladu


sa ovim pravilnikom i ostvarenim rezultatima rada prema oceni poslodavca ,
odnosno ovlašćenog lica .

Član 36.

Zarada za obavljeni rad i vreme provedno na radu utvrđuje se na osnovu:


– osnovne zarade
– rezultata rada

1.1. Osnovna zarada

Član 37.

Osnovna zarada za svaku vrstu posla prema stepenu stručne spreme


utvrđena za puno radno vreme ne može biti niža od zakonom propisane
najniže osnovice koja se redovno objavljuje od strane nadležnih institucoija.

Član 38.

Osnovna zarada pripravnika ne može se ugovoriti u nižem iznosu od 80%


osnovne zarade za odgovarajuće poslove na kojima se zaposleni
osposobljava za samostalan rad u struci .
1.2. Rezultati rada

Član 39.

Rezultati rada utvrđuju se na osnovu ocene obavljenog rada zaposlenog


prema oceni poslodavca , odnosno ovlašćenog lica .
Osnovni elementi na osnovu kojih ovlašćeno lice poslodavca ocenjuje
rezultate rada zaposlenog su :

– kvalitet ,tačnost i blagovremenost izvršavanja poslova


– doprinos timskom radu
– radna disciplina
– radno iskustvo
– drugi elementi od značaja za ocenu rezultata rada

Rezultata rada zaposlenih utvrđuje mesečno direktor preduzeća


Rezultat rada direktora preduzeća utvrđuje mesečno osnivač-osnivači
preduzeća.

Član 40.

Po osnovu rezultata rada ,u smislu člana 39.ovog pravilnika osnovna zarada


može da se uveća najviše do 30 % , odnosno umanji vajviše 10 %.

Uvećana zarada

Član 41.

Zaposleni ima pravo na uvećanu osnovnu zaradu iz člana 36. ovog pravilnika
za:

– prekovremeni rad .......... 26% od zarade za obavljeniji rad i vreme


provedeno na radu

– rad noću .................... 26 % od zarade za obavljeni rad i vreme


provedeno na radu

– rad na dan praznika koji .......110 % od zarade za obavljeni rad i vreme


je neradan dan provedeno na radu

3. Naknada zarade

Član 42.

Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi naknadu zarade za vreme


odsusvovanja sa rada u visini koju bi zaposleni ostvario da radi , za vreme
odsustvovanja sa rada na dan praznka koji je neradan dan ,godišnjeg
odmora , plaćenog odsustva , vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog
organa .
Član 43.

Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi naknadu zarade za vreme


odsustvovanja sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad do 30 dana , u
visini 65 % zarade koju bi zaposleni ostvario u mesecu u kojem je nastupila
privremena sprečenost za rad prouzrokovana bolešću, odnosno 100 % od
zarade , ako je ona prouzrokovana povredom na radu .
Iznos naknade zarade ne može biti niža od minimalne zarade .

Član 44.

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini 60% zarade koju bi ostvario
da radi za vreme prekida rada do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog , ali
ne manje od minimalne zarade.
Član 45.

Zaradom koju bi zaposleni ostvario da radi smatra se zarada ostvarena u


skladu sa članom 37.ovog pravilnika .

4.Minimalna zarada

Član 46.

Kada preduzeće privređuje u otežanim uslovima zbog čega mu preti


poslovanje sa gubitkom,stečaj ili likvidacija poslodavac na ime zarade
zaposlenima može isplatiti minimalnu zaradu .

5.Rokovi za ispltu zarada

Član 47.

Zarada se isplaćuje u jednom delu, najkasnije do 30-og u mesecu za


predhodni mesec.

6.Druga primanja

6.1. Druga primanja koja čine zaradu

Član 48.

Poslodavac je obavezan da zaposlenom isplati primanja koja čine zaradu:

1.Troškovi ishrane u toku rada (topli obrok) u skladu sa odlukom o visini


toplog obroka i regresa društva za tekuću godinu ,

2. Regres za godišnji odmor u skladu sa odlukom o visini toplog obroka i


regresa društva za tekuću godinu,

3. Minuli rad od 0,4 % za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom


odnosu .

6.2.Druga primanja koja ne čine zarade

Član 49.

Poslodavac može zaposlenom da isplati primanja koja ne čine zaradu:


1. Otpremninu zbog prestanka radnog odnosa radi odlaska u penzijuili pri
prestanku radnog odnosa po sili zakona zbog gubitka radnih

sposobnosti u visini trostrukog iznosa prosečne mesečne zarade po


zaposlenom isplaćene u Republici Srbiji prema poslednjem
objavljenom podatku nadležnog organa .
2. Solidarna novčana pomoć u slučajevima: duže i teže bolesti zaposlenog
ili člana njegove porodice , kupovine lekova , troškova lečenjka u zemll
i inostranstvu , štete od elementarnih nepogoda do iznosa troškova
prema priloženom računu .
3. Pomoć u slučaju smrti zaposlenog i člana uže porodice zaposlenog
poslodavac će isplatiti porodici odnosno zaposlenom novčani iznos
u visini najmanje troškova pogrebnih usluga prema priloženom računu.
Članovima uže porodice smatraju se: bračni drug,deca,roditelji,
usvojenik ili usvojilac zaposlenog .
4. Jubilarne nagrade u skladu sa Zakonom.
5. Naknada za korišćenje sopstvenog vozila na službenom putu .
6. Poklon deci starosti do 15 godina povodom Nove godine I Božića, do
neoporezivog iznosa.

7. Naknada troškova

1.Prevoz na rad i sa rada

Član 50.

Zaposleni ima pravo na naknadu troškova za dolazak na rad i povratak sa


rada u visini cene mesečne pretplatne karte u javnom saobraćaju , odnosno
stranih troškova prevoza. Naknada troškova prevoza radi dolaska na rad i
povratka sa rada obezbeđuje se zaposlenom pretplatnom kartom (markicom)
ili isplatom u gotovini u visini cene prevozne karte .

7.2. Službeno putovanje u zemlji

Član 51.

Zaposleni ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji u visini


koja se po zakonu neoporezuje prema poslednjem objavljenom podatku .
Službenim putovanjem u zemlji smatra se putovanje van mesta rada
zaposlenog,radi izvršavanja određenih poslova po nalogu ovlašćenog
zaposlenog.Službenim putovanjem smtra se putovanje na udaljenosti većem
od 30 km od mesta rada .

Član 52.

Za vreme službenog putovanja u zemlji zaposleni ima prvo na naknadu


troškova za ishranu (dnevnice) i na troškove noćenja u hotelu “A” ili “B”
kategorije ,prevoz i druge troškove po priloženom računu .
Akontacija za službni put može se isplatiti u visini planiranih troškova prem
predviđenom trajanju službenog puta .

Za vreme službenog putovanja u inostranstvo zaposleni ima pravo na


naknadu u visinu utvrđenoj Uredbom o izdacima za službeno putovanje
(“Sl.list SCG” br.57/04).

Član 53.

Zaposleni je dužan da u roku od pet dana po povratku sa službnog puta


podnese uredno popunjen putni nalog sa izveštajem o obavljenom poslu .

Član 54.

Poslodavac može zaposlenim radnicima da odobri zajam na ime rešavanja


stambenog pitanja,nabavke ogreva, udžbenika i drugih potreba zaposlenih
navedenih u pismenom zahtevu radnika .
Zajam se može odobriti u zavisnosti od mogućnosti poslodavca.

VII NAKNADA ŠTETE

Član 55.

Postojanje štete, njenu visinu okolnosti pod kojima je nastala, ko je štetu


prouzrokovao i kako se nadoknađuje , utvrđuje poslodavac u skladu sa
Zakonom .

VIII PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Član 56.

Zaposlenom prestaje radnmi odnos pod uslovom, u slučajevima i na način


propisan zakonom .

Član 57.

Zaposlenom prestaje radni odnos otkazom ugovora o radu od strane


poslodavca ako svojom krivicom učini povredu radne obaveze ili ako postoji
drugi opravdan razlog koji se odnosi na radnu sposobnost
zaposlenog,njegovo ponašanje ili potrebe poslodavca , i to:
1) neblagovremeno,nesavesno ili nemarno izvršivanje radnih dužnosti ili
obavezaili propuštanje radnje čime se onemogućava ili ometa proces rada ili
nanosi znatna imovinska šteta;
2) odbijanje zaposlenog da obavlja poslove na kojima radi ili druge poslove po
nalogu neposrednog rukovodioca ;
3) zloupotreba položaja i prekoračenja datog ovlašćenja
4) nezakonito raspolaganje sredstvima preduzeća
5) zloupotreba prava korišćenja bolovanja
6) svaka radnja ili propust u radu ili u vezi sa radom koji sadrži obeležje
krivičnog dela
7) učestalo neopravdano kašnjenje pri dolasku na posao ili izlazak sa rada u
toku ili pre kraja radnog vremena
8) odavanje poslovne, službene ili druge tajne
9) neprijavljivanje povrede radne obaveze
10) neopravndano izostajanje sa posla 3 radna dana uzastopno ili
5 radnih dana sa prekidima u toku meseca( odnosno kontinuirano u
periodu od jednog meseca )

11) ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena


prestane potreba za obavljanjem određenog posla .

Član 58.

Poslodavac je obavezan da pre otkaza ugovora o radu iz stava od tačke


1 do tačke 5.6) predhodnog člana , zaposlenog pismenim putem upozori na
postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od 5 radnih
dana od dana dostavljanja upozorenja da se izjasni na navode iz upozorenja.

Član 59.

Otkaz ugovora o radu daje se u pismenom obliku i obavezno sadrži


pouku o pravnom leku .
Akt iz stava 1. ovog člana je konačan danom dostavljanja zaposlenom .

Član 60.

Poslodavac je dužan da izvrši isplatu svih dospelih zarada i drugih primanja


do prestanka radnog odnosa .

IX OSTVARIVANJE I ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIH

Član 61.

O pravima ,obavezama i odgovornostima zaposlenih iz radnog odnosa


odlučuje direktor preduzeća .
Zaposlenom se u pismenom obliku dostavlja svako rešenje o ostvarivanju
prava , obaveza i odgovornosti ,sa obrazloženjem i poukom o pranom leku.
Član 62.

Protiv konačnog rešenja nadležnog organa kojim je potvrđeno pravo


zaposlenog, zaposleni može da pokrene spor pred nadležnim sudom u roku
od 90 dana od dana dostavljanja rešenja, otkaza ugovora o radu, odnosno
saznanja za povredu prava .

ZAŠTITA NA RADU ZAPOSLENIH

Član 63.

Zaštita na radu zaposlenih radnika u društvu regulisana je Pravilnikom o


bezbednosti I zdravlju na radu.

X PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 64.

Izmene i dopune ovog pravilnika donosi osnivač.

Član 65.

Tumačenje odredaba ovog pravilnika daje osnivač.

Član 66.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja , od kada će se i


primenjivati.

DIREKTOR

..............................................

You might also like