Radno pravo /Zdravstveno osiguranje/ Mirovinsko osiguranje/ Obvezno pravo / Zakon

o zaštiti na radu
1. Što je ugovor o radu, kako se zaključuje, što sadrži? ZOR
Ugovor o radu je sporazum između radnika i poslodavca kojim se regulira radni odnos.
Sklapa se u pisanom obliku. Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor
o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra
se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada,
radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. U suprotnom smatrat će se da je
ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o
radu ili može se u ugovoru odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na
odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta
pitanja.

1) stranke koje sklapaju ugovor te o njihove prebivalište, odnosno sjedište

2) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomena da se rad
obavlja na različitim mjestima
3) naziv posla, odnosno narav ili vrsta rada, na koji se radnik zapošljava ili kratak
popis ili opis poslova
4) dan početka rada
5) očekivano trajanje ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
6) trajanje plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo; u slučaju kada se
takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde,
način određivanja trajanja toga odmora
7) otkazne rokove kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac; u slučaju
kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja
potvrde, način određivanja otkaznih rokova
8) osnovnu plaću, dodatke na plaću te razdoblja isplate primanja na koja radnik ima
pravo
9) trajanje redovitog radnog dana ili tjedna.
Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni
posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može se sklopiti samo s osobom
koja udovoljava tim uvjetima.
Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu.
Osim ugovora na neodređeno vrijeme postoje i ugovori na određeno, odnosno ugovori za
obavljanje sezonskih poslova, ugovori o radu na izdvojenom mjestu rada (na nekom drugom
mjestu ili kod kuće), ugovori o radu kojima se radnik upućuje na rad u inozemstvo.

2. Koje su obveze poslodavca prilikom zapošljavanja radnika? ZOR

- Obvezu sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku sa radnikom,

- za obavljeni rad dužan je radniku isplatiti plaću,
- dužan je radniku osigurati uvjete za rad na siguran način i način koji ne ugrožava zdravlje
- dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja poslova, isto tako zabranjena je i
izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada.

1
- prije stupanja radnika na rad mora omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s
radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti
na radu
- Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se
na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.
- dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u
roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

3. Kolektivni ugovor, vrste, tko ga sklapa? ZOR

- Takvim ugovorima uređuju se prava i obveze stranaka koje su ih sklopile u pisanom obliku
na određeno ili neodređeno vrijeme.
- može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih
odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim
odnosom poput primjerice pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno
rješavanje kolektivnih radnih sporova.
- sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati, dok se kolektivni ugovor na određeno ne
može otkazati osim u slučaju ako je takva mogućnost predviđena samim kolektivnim
ugovorom. Kada nije navedeno u kolektivnom ugovoru otkazni rok je 3 mjeseca.

4. Zapošljavanje maloljetnika, minimalna dob, na kojim poslovima ne mogu raditi

maloljetnici? Ustav, ZOR, ZZNR
- Prema Zakonu o radu osoba mlađa od 15 godina ili osoba s 15 i starija od 15, a mlađa od 18
godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti. Međutim, postoje
okolnosti u kojima i maloljetnik može biti poslovno sposoban tj. sklopiti ugovor o radu.
Tako ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest godina i starijeg od petnaest
godina za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno
osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga
ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga
ugovora ili u vezi s tim ugovorom.
- Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost,
zdravlje, ćudoređe ili razvoj ili na poslovima s posebnim uvjetima rada (osim ako je
strukovno obrazovan). Zato poslodavac mora prije zapošljavanja maloljetnika utvrditi
njegovu zdravstvenu sposobnost za poslove na kojima može raditi.
- Ako maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radničko vijeće ili sindikat posumnjaju
da poslovi koje obavlja maloljetnik ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili
razvoj, mogu zahtijevati od poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika te da
u nalazu i mišljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu
sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvo onda je poslodavac dužan maloljetniku ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova
nema, može mu otkazati na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o radu. Troškove
liječničkog pregleda te nalaza i mišljenja snosi poslodavac.
-Radi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu maloljetnika, poslodavac je obvezan: prilagoditi
uvjete i raspored radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje, osigurati druge
odgovarajuće poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu izvedive, odnosno
opravdane, osigurati primjenu ostalih pravila zaštite na radu, u skladu s posebnim propisom.

2
 5. Koje su dužnosti radnika radnog odnosa, prema Zakonu o radu, prilikom
zapošljavanja? ZOR
- radnik mora obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili
bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s
kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

6. Što su posebne kategorije radnika? ZZNR

- Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu
- su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje,
radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala
radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.

7. Ima li radnik pravo odbiti rad? ZZNR

- u slučaju kada mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje da odbije raditi i napusti mjesto sve
dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere. Zbog takvog postupanja radnik ne smije trpjeti
štetne posljedice.
- U slučaju kada odbije raditi radnik o tome mora odmah obavijestiti poslodavca, njegovog
ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu, a oni su
obvezni bez odgađanja obavijestiti nadležnog inspektora. Nadležni inspektor će u roku od 48
sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.
- Za vrijeme dok ne radi zbog izbjegavanja izloženosti izravnom i ozbiljnom riziku za život i
zdravlje, radnik ima pravo na plaću i druga prava iz radnog odnosa

8. Skraćeno radno vrijeme ZOR

- na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće
zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju
uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Popis takvih poslova utvrđuje se
posebnim propisom.
- Radnik ne smije na takvim poslovima raditi duže od utvrđenog radnog vremena niti se smije
na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.
- Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se ugovoriti da dio radnoga vremena,
najduže do punog radnog vremena, radnik radi na nekim drugim poslovima koji nemaju štetne
utjecaje.
- pravo na punu plaću i druga prava iz radnog odnosa

9. Dnevni, tjedni, godišnji odmor ZOR

- radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku)
od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
- Maloljetnik koji radi najmanje 4,30 sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor
(stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.
- pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom
vremenu.
- Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.

Dnevni odmor
Dnevni odmor je odmor između razdoblja rada tijekom svakog razdoblja od 24 sata, radnik
ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Iznimno, na sezonskim
poslovima koji se obavljaju dvokratno dnevni odmor mora biti najmanje 8 sati neprekidno.
3
Tjedni odmor
- tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor, a
maloljetnik na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati. Tjedni odmor
radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
- omogućavanje zamjenskog GO kada bude moguće
Godišnji odmor
- plaćeni godišnji odmor od najmanje 4 tjedna. Maloljetnik i radnik koji radi na poslovima
na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi
radnika od štetnih utjecaja ima godišnji odmor od najmanje 5 tjedana.
- Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora
- Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od 8 dana,
stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga
poslodavca.
- Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor ima pravo na razmjeran
dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec
trajanja radnog odnosa.
- Radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran
dio godišnjeg odmora. Nikome se ne može odreći pravo na godišnji odmor, odnosno
isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju,
osim ako s poslodavcem nije drukčije dogovoreno i pod uvjetom da je ostvario pravo na
godišnji odmor duži od dva tjedna.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu najkasnije do 30. lipnja
tekuće godine.

10. Zabrana otkaza ZOR

- Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s
polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane
brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s
polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju,
odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava,
poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
- Otkaz je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje
spomenutih okolnosti ili ako radnik u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijesti
poslodavca o postojanju takvih okolnosti te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog
liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.
- Ugovor o radu osobe kojoj se ne smije otkazati ugovor o radu prestaje smrću poslodavca
fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.
Ugovor o radu spomenutih osoba može se otkazati jedino tijekom provedbe postupka
likvidacije u skladu s posebnim propisom i to zbog poslovno uvjetovanih razloga.

11. Gubitak radne sposobnosti, prava radnika, dužnosti poslodavca ZOR

- Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, zatim
smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost
od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s
posebnim propisom, poslodavac je dužan, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za
4
obavljanje poslova za koje je radno sposoban. Ponuđeni poslovi u takvim situacijama moraju
što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
- Osim toga, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti
raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće
poslove. Ako poslodavac ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je
radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju
njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac
radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.
- U sporu između poslodavca i radnika, isključivo je doktor specijalist medicine rada nadležan
ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi bili odgovarajući.
- U situacijama kada radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz radniku može se donijeti
arbitražna odluka.

12. Noćni rad ZOR

- to je rad koji se obavlja u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega dana, a u
poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj ili
propisom ili kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i
radničkog vijeća nije drukčije određeno.
- Za maloljetnike zaposlene u industriji, noćni rad je rad između 19 uvečer i 7 sati ujutro
idućega dana, a izvan industrije, rad u vremenu između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro.
- Noćni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi
najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci
radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada.
- Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od
prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.
- Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena
smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.
- Ako je temeljem procjene rizika izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu,
noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu,
poslodavac je takvom radniku dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od
osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.
- Noćnom radniku, poslodavac je dužan prije početka toga rada, kao i redovito tijekom
trajanja rada noćnog radnika, omogućiti zdravstvene preglede u skladu s Pravilnikom o
sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika
- Zakon o zaštiti na radu propisuje obveznu procjene rizika noćnog rada na život i zdravlje
radnika i osoba na radu zajedno s ostalim rizicima na radu.

13. Zabrana noćnog rada ZOR

- zabranjen je maloljetnicima, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u
djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici. U
tome slučaju maloljetnik ne smije raditi od ponoći do 4 sata ujutro, niti smije raditi duže od
osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.
- poslodavac je dužan osigurati da se noćni rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

14. Odgovornost za štetu uzrokovanu radniku ZOR

- ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi
štetu nadoknaditi po općim propisima obveznog prava.
- Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom
njegovih prava iz radnog odnosa.
5
Pitanje šteta i odgovornosti regulirano je također Zakonom o obveznim odnosima u kojemu
su preciznije određene vrste šteta. Tako postoje obična šteta koja se odnosi na umanjenje
nečije imovine, izmakla korist kao šteta nastala zbog sprječavanja povećanja imovine i
neimovinska šteta kako je nazvana povreda prava osobnosti.

15. Odgovornost za štetu trećoj osobi (Zakon o obveznim odnosima ZOO)

- za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara
poslodavac osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.
- Oštećenik ima pravo zahtijevati popravljanje štete i neposredno od zaposlenika ako je štetu
prouzročio namjerno.
- Poslodavac koji je oštećeniku popravio štetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu
troškova popravljanja štete, ako je ovaj štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje te je
tada radnik dužan poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.
- Pravo na naknadu štete zastarijeva u roku od 6 mjeseci od dana kad je šteta
popravljena.
- Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom kod korisnika uzrokuje trećoj osobi,
dužan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika
smatra poslodavcem.

16. Odgovornost pri smrti i isplata šteta ZOO

- tko prouzroči nečiju smrt, dužan je naknaditi uobičajene troškove njegova pogreba.
- Osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao, a i ona koja je po zakonu imala
pravo zahtijevati uzdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom
uzdržavanja, odnosno pomaganja.
- Ta se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos odmjerava s obzirom na sve
okolnosti slučaja, a koji ne može biti viši od onoga koji bi oštećenik dobivao od poginulog da
je ostao u životu.

17. Zaštita žena ZOR, ZZNR

- Ustav Republike Hrvatske jamči zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda među kojima je i
jednakost s obzirom na spol.
- Provedba načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u
pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja jedna je od direktiva Europske unije ugrađena
u Zakon o radu.
- Zaštitu žena, odnosno radnica regulira Zakon o zaštiti na radu.
- U njega je ugrađeno više direktiva Europske unije među kojima i ona koja se odnosi na
uvođenje mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te
radnica koje su nedavno rodile ili doje iz 1992. godine.
- Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno
rodila i radnice koja doji, NN 91/15, utvrđuju se rizični poslovi za trudnu radnicu, radnicu
koja je nedavno rodila i radnicu koja doji, te poslovi koje ni pod kojim uvjetima ne smiju
obavljati trudna radnica i radnica koja doji.
- propisano je da je poslodavac obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu trudnih radnica,
radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje, radi zaštite od rizika koji bi mogli ugroziti
ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoće i poroda.
- Prilagodba uvjeta, organizacija radnog vremena te promjena mjesta rada ne smije kao
posljedicu imati smanjenje plaće trudnim radnicama, radnicama koje su nedavno rodile i
radnicama koje doje.

6
- Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje kao i ocjenu o tome
koji su poslovi za njih odgovarajući, daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista
ginekologije, odnosno porodništva, na temelju procjene rizika.
- Specijalist medicine rada na prijedlog specijalista pedijatra, odnosno izabranog liječnika
obiteljske medicine, a na temelju procjene rizika također daje ocjenu o rizicima koji bi mogli
štetno utjecati na sigurnost i zdravlje djeteta koje doji radnica, kao i ocjenu o tome koji su
poslovi za nju odgovarajući.

18. Zaštita maloljetnika ZOR

- Poslodavac je obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu maloljetniku radi očuvanja
njegovog nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvoja.
- Maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim maloljetnika koji je
završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale propisane
uvjete
- Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost,
zdravlje, ćudoređe ili razvoj. Zato poslodavac mora prije zapošljavanja maloljetnika utvrditi
njegovu zdravstvenu sposobnost za poslove na kojima može raditi
- Radi sigurnosti i zaštite zdravlja na radu maloljetnika poslodavac mora:
1) prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje,
2) osigurati druge odgovarajuće poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu izvedive,
odnosno opravdane i
3) osigurati primjenu ostalih pravila zaštite na radu, u skladu s posebnim propisom.

19. Invalidnost
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom određuje tko je
osoba s invaliditetom.
- Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili
osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino
puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
- Osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na
sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične
naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za
posljedicu smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti.
- Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti smatra se i osoba s
invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih
stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja
njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
- Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u pravni
poredak Republike Hrvatske prenijeta je Direktiva Europske unije iz 2000. godine o uspostavi
općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja.

20. Zaštita invalida ZOR

- za osobe s invaliditetom može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti
odluku o otkazu njegovog ugovora o radu.
- Zaštita osoba s invaliditetom provodi se kroz integrativne radionice tj. ustanove ili
trgovačka društva koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu
zaposliti na otvorenom tržištu rada i zapošljavaju najmanje 40% osoba s invaliditetom u
odnosu na ukupni broj zaposlenih.
7
- Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih
predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, dužni su zaposliti, na
primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima,
određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti
koju obavljaju.
- Kada je riječ o obvezi zapošljavanja kvota može biti različita, ali ne može biti manja od
2% niti veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je
obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

21. Radničko vijeće ZOR

- kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima
državne uprave, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim
gospodarskim i socijalnim pravima i interesima.
- Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati
jednog ili više svojih predstavnika u radničko vijeće koji će ih zastupati kod poslodavca u
zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.
- Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 20%
radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.
- Ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacijskih jedinica, radnici mogu
izabrati jedno radničko vijeće na razini svih organizacijskih jedinica ili mogu izabrati
radnička vijeća u svakoj pojedinoj organizacijskoj jedinici.
- radničko vijeće mora biti sastavljeno od predstavnika radničkih vijeća svih organizacijskih
jedinica.
Broj članova radničkog vijeća ovisi o broju zaposlenih radnika:
1) do 75 radnika, 1 predstavnik
2) od 76 do 250 radnika, 3 predstavnika
3) od 251 do 500 radnika, 5 predstavnika
4) od 501 do 750 radnika, 7 predstavnika
5) od 751 do 1.000 radnika, 9 predstavnika.
Za svakih sljedećih započetih 1.000 radnika povećava se broj članova radničkog vijeća
za 2.

Pri predlaganju članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj

zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi,
stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično). Radničko vijeće bira se na izborno
razdoblje od 4 godine.

Zakon o zaštiti na radu također ističe ulogu radničkog vijeća. Tako poslodavac koji nema
obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu i kod kojega je utemeljeno radničko vijeće ili
djeluje sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća, obvezan je najmanje
svakih 3 mjeseca pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu o
stanju zaštite na radu i planiranim aktivnostima u sljedećem izvještajnom razdoblju.

- Radničko vijeće također može sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu ako poslodavac to
propusti učiniti u planiranom roku. Može odlučivati davanjem ili uskraćivanjem suglasnosti i
o nekim drugim pitanjima poput postavljanja nadzornih uređaja kao sredstva zaštite na radu
ili o otkazima.

8
 22. Što je ozljeda na radu? ZZNR

- Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja

rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor
poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

23. Što je bolest u vezi s radom? ZZNR

- bolest u vezi s radom je bolest koja ima više uzročnika, od kojih je jedan štetnost s radnog
mjesta, koja sama ne može uzrokovati tu bolest, ali uz djelovanje ostalih uzročnika može
dovesti do pojave bolesti, ili ubrzati, odnosno pogoršati postojeću bolest radnika.

24. Što je profesionalna bolest? ZOZO (HZZO)

- su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim
poslovima. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod
kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se Zakonom o listi profesionalnih
bolesti.

25. Prijava ozljede na radu i prof. bolesti – postupak, rok ZOZO

- Što je ozljeda na radu i kako se prijavljuje određeno je Zakonom o obveznom zdravstvenom

osiguranju. U njemu se navodi da je ozljeda na radu ozljeda izazvana neposrednim i
kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda
prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili
drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje
poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom
zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog
treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih
poslova, sukladno posebnim propisima.
- Ozljedom na radu smatra se i bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica
nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s
obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom
zdravstvenom osiguranju.
- i kada osigurana osoba zadobije ozljedu na redovitom putu od stana do mjesta rada i
obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao
na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
- bolest koja nastane kod kategorije osiguranih osoba u posebnim situacijama (u
akcijama spašavanja, na poslovima od interesa za RH i slično).
- Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, NN 75/14, 154/14, 79/15 i
139/15, a u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, uređuju se
prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i
profesionalne bolesti koje obuhvaćaju i mjere specifične zdravstvene zaštite radnika,
postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti te
postupak utvrđivanja i priznavanja druge/drugih bolesti kao posljedice već priznate
ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti osiguranih osoba, kao i opseg prava,
uvjeti i način njihovog ostvarivanja.
- Prijava o ozljedi na radu i profesionalnoj bolesti podnosi u roku od 8 dana od dana
nastanka ili saznanja na osnovu isprave zdravestvene ustanove odnosno ordinacije doktora
specijaliste medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata
9
medicine rada, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest, u 5 primjeraka propisanih
tiskanica.
Osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava o profesionalnoj bolesti u
roku od tri godine od isteka naprijed naznačenog roka gubi pravo na pokretanje postupka
utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje.

26. Smrtna ozljeda na radu - postupak, rok ZZNR

- poslodavac je obvezan odmah obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i
teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
- Inspektor rada je dužan obaviti nadzor povodom događaja odmah nakon primitka
obavijesti o tome poslodavca, radnika, policije ili od liječnika koji je radniku pružio prvu
medicinsku pomoć.
- U slučaju svake smrtne ili teške ozljede na radu, poslodavac je obvezan pozvati na očevid
na mjestima rada povjerenika radnika za zaštitu na radu.
- Poslodavac je obvezan u roku od dva radna dana od nastanka ozljede sazvati sjednicu
Odbora zaštite na radu. Odbor ima ako zapošljava 50 i više radnika ili ako je tako
propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.

27. Obveze poslodavca u vezi s ozljedom na radu

1. prijavit ozljedu na radu

2. u slučaju teške ili smrtne ozljede pozvati inspektora
3. u slučaju smrtne ozljede sazvati sjednicu odbora
3. otkloniti prouzročene nedostatke, ukloniti sve opasnosti i štetnosti koje su uzrokom i
izvorom ozljede
4. osigurati radniku sva prava temeljem zakonskih propisa kao da radi.

28. Lista profesionalnih bolesti

- Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se
smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti.
- Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja
štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti
posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a
intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da
uzrokuje oštećenje zdravlja.
- Registar profesionalnih bolesti vodi Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

29. Tjelesno oštećenje, pojam, definicija

- Tjelesno oštećenje postoji kada nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija
onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost
organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li
ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti.
- Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja može ostvariti osiguranik kod kojega je
utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30%, a koje je nastalo kao posljedica ozljede na
radu ili profesionalne bolesti.
- Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu
zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Uredbom o metodologijama vještačenja kojom je
propisan postupak i način vještačenja te Lista oštećenja organizma.
10
 30. Specifična zdravstvena zaštita ZOZZ
- Zakon o zdravstvenoj zaštiti definira zdravstvenu zaštitu radnika kao specifičnu zdravstvenu
zaštitu. Mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena
zaštita radnika) koje moraju osiguravati poslodavci su:
1. mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprečavanje ozljeda na radu i
pružanje odgovarajuće prve pomoći,
2. mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloženi posebnim opasnostima
za zdravlje,
3. mjere zdravstvene zaštite propisane posebnim propisima,
4. mjere zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima za zdravstvene radnike
koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu i za nezdravstvene radnike koji
se mogu ozlijediti oštrim predmetima.
Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća:
1. liječničke preglede i dijagnostičke postupke radi utvrđivanja radne sposobnosti,
2. praćenje zdravstvenog stanja radnika,
3. preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne
bolesti i ozljede na radu,
4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i zaštitnim sredstvima,
5. organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada,
6. praćenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
7. stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada, uključujući vrijeme, način i uvjete rada,
8. sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite zdravlja
na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada,
9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika od ozljeda na
radu i profesionalnih bolesti u vezi s radom,
10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje,
11. sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika,
12. provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih bolesti.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnici ostvaruju sukladno Zakonu o obveznom

zdravstvenom osiguranju.

31. Osiguranje sredstava za ostvarivanje prava iz osiguranja, tko, kako ZOO, ZOD
- Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osigurana su prava na zdravstvenu zaštitu i
novčanu naknadu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.
- Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih
osiguranja, vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja
doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja,
obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja te
druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.
- Među obveznim doprinosima su i doprinosi za zdravstveno osiguranje te obvezno
zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
- Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu obračunavaju se po
stopi od 0,5%. Riječ je o dva doprinosa s istom stopom od 0,5%. Jedan je doprinos za
zdravstveno osiguranje, a drugi je posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite
zdravlja na radu, a plaćaju se u korist računa državnog proračuna.
- Mjesečne osnovice za obračun doprinosa umnožak su iznosa prosječne plaće i koeficijenta.

11
 32. Uloga medicine rada ZZNR

- poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao

zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u
svrhu očuvanja zdravlja radnika.
- Usluge medicine rada ugovaraju se sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost
medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi,
- Specijalist medicine rada je specijalist izabran od strane poslodavca u skladu s propisima o
specifičnoj zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
- Poslovi medicine rada, uključujući plan i program mjera zdravstvene zaštite, propisani
su posebnim propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
- Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje, ovisno o
vrsti djelatnosti i aktivnosti poslodavca, procjeni rizika, broju radnika i broju radnika koji
obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan
ugovoriti sa specijalistom medicine rada, ako je specijalist medicine rada mora provesti na
mjestu rada.

Zakon o zaštiti na radu/ PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA

RADU, Radno pravo /Zdravstveno osiguranje/ Mirovinsko osiguranje/ Obvezno pravo /

33. Što je zaštita na radu (Zakon o zaštiti na radu)?

- Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se
organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem
sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te
ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.

34. Nabrojite akte iz zaštite na radu (Zakon o zaštiti na radu)

1. Pravilnik o zaštiti na radu
2. Odluka o imenovanju ovlaštenika
3. Odluka o imenovanju osobe za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika na radu
4. Odluka o imenovanju voditelja evakuacije i spašavanja
5. Odluka o zabrani pušenja
6. Odluka o osnivanju Odbora za zaštitu na radu
7. Kolektivni ugovor
8. Pravilnik o radu i sl.

35. Tko je poslodavac (Zakon o zaštiti na radu)?

- Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja
poslove.

36. Tko je radnik (Zakon o zaštiti na radu)?

Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.

12
37. Tko je osoba na radu (Zakon o zaštiti na radu)?
-je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja
određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na
sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u
poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom;
redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim
propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u
vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).

38. Tko je druga osoba (Zakon o zaštiti na radu)?

Druga osoba je osoba koja se po bilo kojoj osnovi rada nalazi na mjestu rada (poslovni
suradnik, davatelj usluga i dr.)

39. Tko je ovlaštenik poslodavca (Zakon o zaštiti na radu)?

Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao
ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.

40. Tko je povjerenik radnika (Zakon o zaštiti na radu)?

Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu s Zakonom o zaštiti na radu
izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.

41. Tko je stručnjak zaštite na radu (Zakon o zaštiti na radu)?

Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite
na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

42. Tko sve može biti stručnjak zaštite na radu I. stupnja / II. stupnja (Pravilnik o
obavljanju poslova zaštite na radu)?
- Stručnjak zaštite na radu I. stupnja je osoba koja ima najmanje srednju školsku ili srednju
stručnu spremu i koja:
1) je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, ili
2) ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i priznat joj je status stručnjaka zaštite na
radu, ili
3) posjeduje uvjerenje o položenom specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu po
programu odobrenom od tijela nadležnog za obrazovanje.

Stručnjak zaštite na radu II. stupnja je osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij
sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i koja:
1) je položila opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili
2) ima priznat status stručnjaka zaštite na radu.

Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita NN 112/14

čl.11.st.5. – status stručnjaka (II.stupnja) ima i osoba koja je:

13
1) završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i
položila državni stručni ispit iz područja zaštite na radu u tijelima državne uprave nadležnim
za zaštitu na radu, i
2) završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i
položila državni stručni ispit za inspektora rada u području zaštite na radu.

- Priznat status stručnjaka zaštite na radu znači status priznat prema čl.101. st.1. Zakona o
zaštiti na radu (stručnjaci koji su priznat status stekli prema starom Zakonu o zaštiti na radu i
njegovim podzakonskim propisima).

43. Posebno osjetljive skupine radnika (Zakon o zaštiti na radu)

- kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su maloljetni radnici, trudne
radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne
bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji
neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.

44. Što je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, tko ga čini i koje su njegove funkcije?
(Zakon o zaštiti na radu, Odluka o osnivanju nacionalnog vijeća za zaštitu na radu)
- Nacionalno vijeće za zaštitu na radu je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske.
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu:
1) prati, analizira i ocjenjuje sustav i politiku zaštite na radu i o svojim nalazima i ocjenama
izvješćuje Vladu Republike Hrvatske te predlaže potrebne promjene;
2) prati učinke primjene Zakona o zaštiti na radu, njegovih provedbenih propisa, posebnih
zakona i drugih propisa kojima se u Republici Hrvatskoj štite sigurnost i zdravlje radnika te,
prema potrebi, predlaže Vladi Republike Hrvatske njihove promjene, kao i njihovo
usklađivanje s međunarodnim propisima;
3) daje mišljenje na nacrte iskaza o procjeni učinaka propisa i na nacrte prijedloga propisa iz
područja zaštite na radu;
4) predlaže mjere za unapređivanje sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj;
5) sudjeluje u organiziranju obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu;
6) obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Republike Hrvatske.

- Nacionalno vijeće za zaštitu na radu ima 7 članova: ravnatelj Zavoda za unapređivanje

zaštite na radu po svojoj funkciji, 2 predstavnika koja predlaže ministar nadležan za rad, te
po 2 predstavnika poslodavaca i 2 predstavnika sindikata koje predlažu udruge poslodavaca i
sindikata kojima je reprezentativnost utvrđena na nacionalnoj razini prema posebnom propisu.

45. Što je Zavod za unapređivanje zaštite na radu i koja je njegova funkcija? (Zakon
o zaštiti na radu)
- je javna ustanova osnovana sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu u svrhu praćenja
stanja u zaštiti na radu.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu u okviru djelokruga rada:

14
1) prati stanje zaštite na radu,
2) izrađuje programe, vodiče, metode i modele za zaštitu na radu,
3) utvrđuje kriterije i postupke u vezi s organizacijom rada prilagođenom radnicima,
4) provodi statistička istraživanja iz područja zaštite na radu,
5) u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim i nacionalnim organizacijama te
stručnim i znanstvenim ustanovama,
6) izrađuje stručna mišljenja iz zaštite na radu za različite subjekte,
7) pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, osobama ovlaštenima za
poslove zaštite na radu te tijelima uprave na temelju podataka iz svog djelokruga,
8) provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema
promidžbene materijale,
9) postupa i rješava u upravnim stvarima u prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem
ovlaštenja osobama za zaštitu na radu i davanjem odobrenja stručnjacima za zaštitu na radu,
10) obavlja stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba u odnosu na ovlaštenja
dobivena prema Zakonu o zaštiti na radu,
11) podnosi izvješća o radu Vladi do kraja svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

46. Tko su Osobe ovlaštene za zaštitu na radu? (Zakon o zaštiti na radu)

Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je Zavod za unapređivanje zaštite na radu,
ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.

47. Što je Odbor za zaštitu na radu, koja je njegova funkcija, kada se osniva? (Zakon
o zaštiti na radu)
- Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati odbor zaštite na radu kao
svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu.
- Odbor je obvezan osnovati i poslodavac koji zapošljava manje od 50 radnika ako je to
propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.
Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire:
1) primjenu pravila zaštite na radu kod poslodavca,
2) organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu,
3) obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu,
4) prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost radnika.

48. Tko čini Odbor, kada i u kojim rokovima se sastaje (Zakon o zaštiti na radu)
- Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja
poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s
posebnim propisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator.
- Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik.
- Odbor se sastaje najmanje 1 u 3 mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik.
- U slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili
nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu,
poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od 2 radna dana od nastanka ozljede.

15
- Ako poslodavac sjednicu odbora ne sazove u navedenim rokovima, sjednicu odbora ima
pravo sazvati povjerenik radnika za zaštitu na radu ili koordinator povjerenika, odnosno
radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća.

Radno pravo /Zdravstveno osiguranje/ Mirovinsko osiguranje/ Obvezno pravo / Zakon

o zaštiti na radu

33. Što su pravila zaštite na radu?

Pravila zaštite na radu su:
1) pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada
2) pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada
3) pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi,
fizičkim, tjelesnim i psihičkim sposobnostima
4) načini i postupci osposobljavanja i obavješćivanja radnika i poslodavaca sa svrhom
postizanja odgovarajuće razine zaštite na radu
5) načini i postupci suradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruga te državnih
ustanova i tijela nadležnih za zaštitu na radu
6) zabrana stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti poduzetih radi zaštite na
radu
7) ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja čimbenika rizika i
njihovih štetnih posljedica.

34. Što su osnovna pravila zaštite na radu?

- Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada
kada je u uporabi, a osobito:
1) zaštitu od mehaničkih opasnosti
2) zaštitu od udara električne struje
3) sprječavanje nastanka požara i eksplozije
4) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine
5) osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora
6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
7) osiguranje čistoće
8) osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka
9) osiguranje propisane rasvjete
10) zaštitu od buke i vibracija
11) zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
12) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja
13) zaštitu od prekomjernih napora
14) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja
15) osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.
Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite
na radu.

16
 35. Što su posebna pravila zaštite na radu?
- sadrže zahtjeve glede dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika
osposobljavanja i usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja,
psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju
poslova s posebnim uvjetima rada.
Posebna pravila zaštite na radu, sadrže i prava i obveze u vezi s:
1) organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora
2) načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme
3) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim
kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima
4) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa
5) uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla,
obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te
izloženosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom
6) postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomoći,
odnosno do prijema u zdravstvenu ustanovu.

36. Što su priznata pravila zaštite na radu?

- podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine, pomoću kojih se
otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih štetnih posljedica za radnike, a koja
nisu propisana u RH.

37. Koja su opća načela prevencije?

1) izbjegavanja rizika
2) procjenjivanja rizika
3) sprječavanja rizika na njihovom izvoru
4) prilagođavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te
načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim
ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem
smanjenja njihovog štetnog učinka na zdravlje
5) prilagođavanja tehničkom napretku
6) zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
7) razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije
rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša
8) davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim
9) odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika
10) besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.

38. Obveze i odgovornosti poslodavca

- Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim
dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
Poslodavac mora:
- Utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu (odrediti ovlaštenike, zaposliti
stručnjaka zaštite na radu, osnovati Odbor za zaštitu na radu, i dr.)
- Izraditi procjenu rizika
- Provoditi propisana osposobljavanja (ovlaštenika, povjerenika radnika, voditelja
evakuacije i spašavanja, osobu za pružanje prve pomoći, radnike za rad na siguran
način i dr.)
17
 - Redovito obavještavati i savjetovati se sa radnicima o pitanjima zaštite na radu, brinuti
o posebno osjetljivim skupinama radnika i sl.
- Redovito upućivati na liječničke preglede i potrebna stručna osposobljavanja radnike
koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada
- Održavati sredstva rada u ispravnom stanju
- Redovito provoditi potrebna ispitivanja
- Osigurati osobna zaštitna sredstva odnosno osobnu zaštitnu opremu
- Zabraniti korištenje alkohola i drugih sredstava ovisnosti
- Postaviti propisane sigurnosne znakove, pisane obavijesti i upute
- Čuvati propisane isprave i voditi propisane evidencije
- i dr.
- Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i
pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja
radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
- Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja.
- Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i
zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.
Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora
voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te vjeroispovijesti radnika. Comment [ED1]: Preoblikovano

39. Koje su obveze i odgovornosti ovlaštenika poslodavca?

- Poslodavac koji zaštitu na radu provodi djelovanjem ovlaštenika obvezan je ovlastiti
ovlaštenika, osobito za to da:
1) radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora
osposobljenog radnika
2) radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne dopusti
obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji više ne ispunjava
tražene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada
3) posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na
njih štetno utjecati
4) isključi iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu
zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje
radnika
5) u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i
ozljede na radu te svakog slučaja postupanja radnika u skladu s Zakonom
6) nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca,
odnosno proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme, opasnih kemikalija i bioloških
štetnosti te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu
7) radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno uputama za rad na siguran način
8) osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, za pružanje
prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu
9) osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pića te da se ne uzimaju druga sredstva
ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
Ovlaštenik mora biti osposobljen za obavljanje poslova zaštite na radu i mora se stručno
usavršavati iz područja zaštite na radu, u skladu s procjenom rizika.

18
 40. Koje su obveze i odgovornosti radnika?
- Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje
uputi poslodavac.
- Radnik je obvezan otići na liječnički pregled na koji ga uputi poslodavac, posebice ako radi
na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada.
- Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi
računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika,
koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.
Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i
vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po
uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da:
1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili
njegovog ovlaštenika
2) pravilno koristi sredstva rada
3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti
na za to određeno mjesto
4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na
sredstvima rada
5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili
povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim
rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o
bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu
6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama
poslodavca
7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne
ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada
8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu,
specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu.

- Radnik je obvezan surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite

na radu, povjerenikom radnika za zaštitu na radu i specijalistom medicine rada u rješavanju
svih pitanja zaštite na radu, osobito dok se ne osigura da radni okoliš i uvjeti rada ne
predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne zaštita na radu u
skladu sa zahtjevima tijela nadležnih za nadzor provedbe zaštite na radu.
- Radnik nije obvezan snositi troškove u vezi s primjenom pravila zaštite na radu i
zdravstvenih mjera.
- Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na
radu ili povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja
neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu
zaštite na radu.
- Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za
život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja
ne smije trpjeti štetne posljedice.
O postupku radnik mora obavijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu
na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu.
- Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje,
uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom.
- Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja,
uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.
19
 41. Kako se vrši izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu?
- Kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu.
- Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20
radnika provodi se na skupu radnika, kojega saziva poslodavac u skladu s općim propisom
o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
- Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20
radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja
izbora radničkog vijeća.
- Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano više povjerenika, oni između
sebe biraju svoga koordinatora.

42. Koje su obveze i odgovornosti povjerenika radnika za zaštitu na radu?

- Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika na području zaštite
na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:
1) podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu
2) zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja
rizika
3) podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu
4) sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove
tehnologije, uvođenja novih kemikalija i bioloških štetnosti u radni i proizvodni proces te
poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu
5) biti obaviješten o svim promjenama koje utječu ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu
6) izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na radu
7) primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zaštite na radu te ih prenositi
poslodavcu ili njegovom ovlašteniku
8) izvijestiti nadležnog inspektora i specijalistu medicine rada o svojim zapažanjima, odnosno
zapažanjima radnika
9) prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi
nadležni inspektor
10) pozvati nadležnog inspektora, kada ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a
poslodavac propušta ili odbija provoditi potrebnu zaštitu na radu
11) osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za zaštitu na radu
12) stalno proširivati i unapređivati znanje te pratiti i prikupljati obavijesti od važnosti za svoj
rad
13) staviti prigovor na inspekcijski nalaz
14) svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zaštite na radu
15) obavješćivati radnike o provedbi zaštite na radu.
- Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja vezana za rad povjerenika radnika za
zaštitu na radu, a mogu se urediti i sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog
vijeća, ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke sporazuma.
- Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i
uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu
uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu te mu ne smije, tijekom obnašanja dužnosti, bez
pristanka radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze
radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u
odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

20
- Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu na radu osigurati uvjete za
nesmetano obnašanje dužnosti u skladu s općim propisima o radu kojima su propisani uvjeti
za rad radničkog vijeća.
- Za obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu povjerenik ima pravo na
naknadu plaće za najmanje 3 sata tjedno, osim ako se kolektivnim ugovorom to pitanje
drugačije ne uredi, a bez mogućnosti ustupanja toga prava drugom povjereniku.

43. Koje su obveze i odgovornosti stručnjaka zaštite na radu?

- Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite
na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.
Poslovi zaštite na radu koje obavlja stručnjak zaštite na radu su osobito:
1) stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima, radnicima te povjerenicima radnika
za zaštitu na radu u provedbi i unapređivanju zaštite na radu
2) sudjelovanje u izradi poslovne strategije te operativnih planova i programa poslovanja
poslodavca, u dijelu u kojem se moraju odnositi na zaštitu na radu, te sudjelovanje u primjeni
upravljačkih metoda ili tehnika za provođenje strategije
3) sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika
4) unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu te poticanje i savjetovanje
poslodavca i njegovih ovlaštenika da otklanjaju nedostatke u zaštiti na radu utvrđene
unutarnjim nadzorom
5) prikupljanje i analiziranje podataka u vezi s nezgodama, ozljedama na radu,
profesionalnim bolestima i bolestima u vezi s radom te priprema propisanih prijava ozljeda na
radu i profesionalnih bolesti i izrada izvješća za potrebe poslodavca
6) suradnja s tijelima nadležnima za poslove inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za
zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Zavodom za unapređivanje zaštite na radu, ovlaštenima
osobama te sa specijalistom medicine rada
7) osposobljavanje radnika, poslodavca i ovlaštenika za rad na siguran način
8) osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom
djelovanju
9) djelovanje u odboru za zaštitu na radu kod poslodavca
10) suradnja s poslodavcem prilikom projektiranja, građenja i rekonstrukcije građevina
namijenjenih za rad, nabave radne opreme i ostalih sredstava rada, osobne zaštitne opreme i
opasnih kemikalija
11) sudjelovanje u primjeni međunarodnih certifikacijskih normi za upravljanje zaštitom na
radu, kvalitetom, rizicima, društvenom odgovornošću u poslovanju i sl. kod poslodavca
12) ostali poslovi zaštite na radu u skladu s potrebama poslodavca.

- Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu omogućiti ispunjavanje obveza te je

obvezan osigurati mu potrebno vrijeme, opremu, pomoć drugih stručnih radnika i ostale
uvjete za rad, kao i profesionalnu neovisnost te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog
obavljanja poslova zaštite na radu prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa te prema
pravilima struke. Poslodavac je obvezan omogućiti stručnjaku zaštite na radu stručno
usavršavanje iz zaštite na radu i snositi troškove toga osposobljavanja.
- Ovlaštena osoba iz ovoga Zakona s kojom je poslodavac ugovorio obavljanje poslova
zaštite na radu, odgovara za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu,
odnosno radniku, obavljanjem poslova zaštite na radu, ako ne postupa u skladu s odredbama
ovoga Zakona i drugih propisa.

21
 44. Koji su načini obavljana poslova zaštite na radu kod poslodavca?
- Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu, može
obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti
ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu.
- Poslodavac koji zapošljava 50 do uključivo 249 radnika, obavljanje poslova zaštite na radu
obvezan je ugovorom o radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu.
- Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika, obavljanje poslova zaštite na radu obvezan
je ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu u skladu s
provedbenim propisom
- Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u
slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam.
- Više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu međusobno ugovoriti organiziranje i
provođenje zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka za zaštitu na radu, a mogu
utemeljiti i zajedničku službu za zaštitu na radu, primjenjujući kriterij broja radnika i ostale
kriterije

45. Kako se provodi zaštita nepušača?

- Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima i mjestima rada, a poslodavac može pisanim
putem dozvoliti pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru na kojima je tada obvezan
postaviti znak dozvoljenog pušenja.

46. Na koji način se provodi zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti?
Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na
mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito:
1) obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu
sposobnost
2) surađivati s njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine
rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe
sredstava ovisnosti
3) sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i
provoditi zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i prostore
4) provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrđenim
potrebama
5) pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili
aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da
pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak.

47. Koje isprave i evidencije iz zaštite na radu poslodavac mora čuvati?

- Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke u
skladu s ovim Zakonom i drugim propisima o zaštiti na radu.
- Poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i
nezgodama na radu.
Evidencije koje je poslodavac dužan čuvati su:

22
 48. Plan evakuacije i spašavanja
- Obveze poslodavca u vezi sa zaštitom od požara, evakuacijom i spašavanjem
- Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi
plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi mjere te osigurati
pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, u
skladu s posebnim propisima.
- Poslodavac je obvezan broj radnika, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi
i osigurati u skladu s propisima koji uređuju zaštitu od požara i spašavanje, ovisno o naravi
procesa rada, veličini poslodavca te ukupnom broju radnika.
- Poslodavac je u slučaju nastanka neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje radnika
obvezan:
1) odmah ih obavijestiti o nastalom riziku kojemu jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o
mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječio ili umanjio rizik za život i
zdravlje
2) poduzeti radnje i dati upute o prestanku rada, odnosno napuštanju mjesta rada i upućivanju
na sigurno mjesto
3) organizirati nastavak rada tek nakon otklanjanja rizika.
- Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u slučaju nastanka neposrednih i značajnih
rizika za život i zdravlje, kojima su izloženi ili bi mogli biti izloženi, a o tome ne mogu
obavijestiti odgovornu osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u
skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi rizike otklonili ili
smanjili.
- Osposobljavanje radnika obuhvaća upoznavanje radnika s planom evakuacije i spašavanja za
slučaj izvanrednog događaja i provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje
jednom u dvije godine.
- Radnik zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice, osim u slučaju ako je
postupao namjerno ili s krajnjom nepažnjom.
- Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na mjestima rada ugroženim eksplozivnom
atmosferom u skladu s provedbenim propisom i pravilima zaštite na radu.
- Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, pravilnikom propisuje
zahtjeve za zaštitu na radu u prostorima ugroženima eksplozivnom atmosferom.

49. Pružanje prve pomoći

- Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim
osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je
obvezan omogućiti postupanje javne službe hitne medicinske pomoći.
- Na svakom radilištu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi 2 do 20 radnika, najmanje
1 radnik, te još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika, mora biti osposobljen za pružanje
prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na radu i u pisanom obliku dobiti obavijest da je
određen za pružanje prve pomoći.
- Poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, koji uvijek
moraju biti dostupni, označeni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja.
- Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje postupke
pružanja prve pomoći, sredstva, vrstu i količinu sanitetskog materijala koja mora biti
osigurana na mjestu rada te način i rokove osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći.

50. Nadzorni uređaji

- Poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima
propisanima Zakonom o zaštiti na radu.
23
- Dopušteno je korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih
prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala,
nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.
- Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i
presvlačenje radnika.
- Ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja
poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme
tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje
isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća.
- Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća
uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati
suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka u skladu s provedbenim
propisima donesenima na temelju općeg propisa o radu.
- Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da
će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video uređajima.
- Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane ovim
člankom, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor
opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu
dostupni neovlaštenim osobama.
- Odredbe ovoga članka o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala
obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima
rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu.

51. Stres na radu ili u svezi s radom – obveze poslodavca

Obveze poslodavca u vezi s prevencijom:
- Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je
uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno
okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru
potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te
otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno
stanje.
- Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu
pozornost usmjeriti na:
1) organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost
između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)
2) radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu,
hladnoću, opasne kemikalije i dr.)
3) komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili
nadolazeće promjene i sl.)
4) subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema
dovoljno podrške i sl.).

52. Osposobljavanje za rad na siguran način

Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran
način, i to:
- Osposobljavanje radnika za rad na siguran način provode stručnjaci zaštite na radu
zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni kod osobe
ovlaštene za osposobljavanje radnika.

24
- Osposobljavanje radnika provodi se prema programu osposobljavanja koji se mora
temeljiti na procjeni rizika i mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti odnosno napore
utvrđene procjenom rizika te načine otklanjanja.
1) prije početka rada
2) kod promjena u radnom postupku
3) kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene
4) kod uvođenja nove tehnologije
5) kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
6) kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na
radu.
- Poslodavac će osposobljavanje provesti na način da radnika obavijesti o svim činjenicama i
okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika (o organizaciji
rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika
osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada
u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom.
- provoditi tijekom radnog vremena o svom trošku.
- Poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti osobi
ovlaštenoj za obavljanje tih poslova.
- Osoba ovlaštena za obavljanje poslova osposobljavanja za rad na siguran način mora imati
osnovna andragoška znanja, koja dokazuje ispravom ovlaštene ustanove o osposobljenosti
iz područja osnovnih andragoških znanja, odnosno potvrdom visokoškolske ustanove, ako je
ta znanja stekla tijekom studija.
- Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije
osposobljen za rad na siguran način.
- Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac je obvezan osigurati rad
pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od 60
dana.
Poslodavac, odnosno njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni i moraju se stručno
usavršavati iz područja zaštite na radu, u skladu s procjenom rizika.

53. Ostala osposobljavanja

Osposobljavanje radnika, ovlaštenika i povjerenika za zaštitu na radu za rad na siguran način,
za poslove s posebnim uvjetima rada, stručnjaka ZNR, za evakuaciju i spašavanje, za pružanje
prve pomoći i za provođenje alkotestiranja
- Ovlaštenik je obvezan svakih 5 godina obnavljati osposobljavanje.
- Poslodavac je obvezan omogućiti ovlašteniku i povjereniku radnika, stručna usavršavanja
koja provode središnja tijela državne uprave nadležna za zaštitu na radu.

54. Obveze prema tijelima nadzora

- Poslodavac je obvezan odmah obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj
i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
Upravni nadzor
- obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada (osim odredaba o
zdravstvenoj zaštiti i medicini rada, nad čijom primjenom upravni nadzor obavlja središnje
tijelo državne uprave nadležno za poslove zdravlja).

25
Inspekcijski nadzor
- obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim odredaba
koje se odnose na rad zdravstvenih ustanova.
- Inspekcijski nadzor nad provedbom posebnih propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu
za pojedine djelatnosti, poslove ili rizike obavljaju druga središnja tijela državne uprave,
u skladu s posebnim propisima, primjenjujući odredbe ovoga Zakona i na temelju njega
donesenih propisa na sva pitanja koja nisu uređena posebnim propisima.
- Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada nadležni inspektor je
ovlašten obaviti nadzor o zaštiti života i zdravlja drugih osoba koje borave u neposrednoj
blizini tog mjesta rada.
Provedba nadzora:
- U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu nadležni inspektor će
usmenim rješenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak, poslodavcu
zabraniti:
1) uporabu sredstava rada i osobne zaštitne opreme, odnosno građevine ili njezinog sastavnog
dijela, prostorije, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad koji su neispravni ili za koje
poslodavac ne može predočiti dokumentaciju propisanu ovim Zakonom i drugim propisima.
2) obavljanje radnih postupaka protivno ovom Zakonu i drugim propisima, bez uporabe
propisane osobne zaštitne opreme te drugog ponašanja ili postupanja koje je protivno
odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.
3) korištenje izvora fizikalnih, kemijskih, bioloških i drugih štetnosti, ako nije radniku
osigurao podatke o rizicima koje uzrokuju ili za koje, na mjestu rada, nema dokumentaciju
propisanu ovim Zakonom i drugim propisima.
- U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu nadležni inspektor će usmenim
rješenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak, pravnoj, odnosno fizičkoj
osobi zabraniti obavljanje poslova zaštite na radu ako za obavljanje tih poslova nema
propisano ovlaštenje.
- U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu nadležni inspektor će usmenim
rješenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak, poslodavcu narediti:
1) udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg ne može predočiti dokaze o ispunjavanju uvjeta
koji su propisani ovim Zakonom i drugim propisima.
2) udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg se opravdano pretpostavlja da je pod utjecajem
alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Inspektor je obvezan u zapisniku o provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na
radu navesti doneseno usmeno rješenje.
- Rješenje se izvršava pečaćenjem prostorija, objekata ili sredstava ili njihovog dijela ili na
drugi pogodan način.
- Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
- Ostale mjere u provedbi nadzora (u provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na
radu nadležni inspektor će usmenim rješenjem poslodavcu narediti):
1) izradu procjene rizika za poslove na mjestu rada, odnosno da procjenu rizika učini
dostupnu radniku na mjestu rada.
2) provjeru osposobljenosti radnika za rad na siguran način.
3) osnivanje odbora za zaštitu na radu ili sazivanje sjednice toga odbora.
4) ispitivanje sredstava rada.
5) ispitivanje parametara radnog okoliša.
6) postavljanje sigurnosnih znakova.
7) organiziranje pružanja prve pomoći radnicima na radu na propisani način.
8) da na mjestu rada, na vidljivo mjesto, postavi sigurnosne znakove i upute.
26
9) da na mjestu rada učini dostupnom propisanu dokumentaciju.
10) da radniku osigura zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje.

55. Oznake/znakovi sigurnosti i upute

- Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne
znakove na vidljivom mjestu.
- poslodavac je obvezan postaviti i/ili pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja
sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na
radu.
Sukladno odredbama Pravilnika o sigurnosnim znakovima ("Narodne novine", br. 29/05.):
- Poslodavac mora osigurati postavljanje sigurnosnih znakova na mjestima na kojima
radnici ne mogu izbjeći rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti
osnovnim pravilima zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada.
- Pri postavljanju sigurnosnih znakova poslodavac mora uzeti u obzir procjenu rizika pri
određenim poslovima i u određenom okolišu, te osigurati, da su sigurnosni znakovi stalno na
zahtijevanom mjestu.
- Poslodavac mora znakove koji se odnose na cestovni, željeznički, unutarnji vodeni i zračni
prijevoz, postaviti svuda, gdje je to potrebno.

56. Projektiranje i izgradnja objekata, obveze, odgovornosti

Obveze i odgovornosti u fazi projektiranja:
- Investitor je obvezan primjenjivati opća načela prevencije i pravila zaštite na radu u
svim fazama projektiranja i pripremi projekta kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim,
tehnološkim, odnosno organizacijskim vidovima kako bi se nesmetano planirale različite
aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme
potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova.
- Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu
primijeniti odgovarajuća pravila zaštite na radu.
- Investitor je obvezan osigurati da se pri projektiranju građevina namijenjenih za rad u
skladu s posebnim propisom izradi elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način
primjene pravila zaštite na radu pri korištenju građevina namijenjenih za rad.
- Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt,
mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i
tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.
- Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba koja je po posebnom propisu
povjerila izvođenje radova, obvezna je prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana
izvođenja radova u skladu s provedbenim propisom.
- Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa osobe odnosno sudionike u gradnji
odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu

57. Privremena radilišta, zajednička radilišta

Privremeno radilište
Poslodavac koji obavlja građevinske radove ili radove na iskorištavanju šuma obvezan je prije
početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u
skladu s posebnim propisima i pravilima zaštite na radu.
- Poslodavac koji sam obavlja radove na iskorištavanju šuma obvezan je najkasnije 1 dan
prije početka izvođenja radova na privremenom radilištu na kojem će radovi trajati duže od
5 dana dostaviti obavijest tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada.

27
- Poslodavac koji sam obavlja građevinske radove obvezan je najkasnije 1 dan prije
početka izvođenja radova na privremenom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu
nadležnom za poslove inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom.
- Obavijest mora sadržavati podatke o točnoj lokaciji radilišta, vrsti radova, broju
radnika, ovlaštenicima poslodavca za primjenu pravila zaštite na radu i predvidivom roku
u kojem će se obavljati radovi.

Zajedničko radilište
- Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi na
iskorištavanju šuma obvezan je najkasnije 1 dan prije početka izvođenja radova na
privremenom radilištu, na kojem će radovi trajati duže od 5 dana i na kojem će radove
izvoditi dva ili više izvođača, dostaviti obavijest tijelu nadležnom za poslove inspekcije
rada.
- Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi na
iskorištavanju šuma, obvezna je navesti izvođače koji će izvoditi radove na radilištu.
- obvezna je najkasnije 1 dan prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta na
kojem će radove izvoditi dva ili više izvođača tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada u
skladu s provedbenim propisom.
Plan izvođenja radova izrađen u skladu s provedbenim propisom mora se nalaziti na
radilištu, odnosno gradilištu.
- obvezna je ažurirati obavijest, odnosno prijavu u slučaju promjena koje utječu na rok
dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novog izvođača ili privremene obustave
radova.
- Obveze o prijavi radilišta, odnosno gradilišta ne primjenjuju se kod izvođenja radova kod
kojih zbog hitnosti, navedene obveze nije moguće ispuniti.
- Investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi ne može
svoje obveze propisane ovim člankom prenijeti na izvođača radova.

58. Prijava radilišta

- obvezna je tijekom građenja:
1) koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu kod donošenja odluka o rokovima i
bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno
ili u slijedu
2) koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge
osobe dosljedno primjenjuju opća načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom
izvođenja radova
3) izraditi ili dati izraditi potrebna usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilištu
4) osigurati suradnju i uzajamno obavješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih
predstavnika
5) provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti
6) organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe
koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.
Projektanti i poslodavci koji izvode radove na gradilištu, odnosno sudionici u gradnji, obvezni
su uvažavati upute koordinatora zaštite na radu.
Imenovanje koordinatora ne oslobađa projektante, izvođače i druge osobe na gradilištu,
odnosno sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za primjenu pravila zaštite na radu.

28
 59. Koordinator zaštite na radu
Koordinator zaštite na radu obvezan je tijekom izrade izvedbenog projekta:
1) koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu i pravila zaštite na radu tijekom
projektiranja
2) izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema provedbenom propisu, uzimajući u
obzir pravila primjenjiva na pojedinom radilištu, vodeći računa o svim aktivnostima koje se
obavljaju na radilištu, koji mora sadržavati i posebne mjere ako su poslovi na radilištu opasni
radovi prema provedbenom propisu.
Koordinator za zaštitu na radu obvezan je tijekom građenja:
1) koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu kod donošenja odluka o rokovima i
bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno
ili u slijedu
2) koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge
osobe dosljedno primjenjuju opća načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom
izvođenja radova
3) izraditi ili dati izraditi potrebna usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilištu
4) osigurati suradnju i uzajamno obavješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih
predstavnika
5) provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti
6) organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe
koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.
- Projektanti i poslodavci koji izvode radove na gradilištu, odnosno sudionici u gradnji,
obvezni su uvažavati upute koordinatora zaštite na radu.
- Imenovanje koordinatora ne oslobađa projektante, izvođače i druge osobe na gradilištu,
odnosno sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za primjenu pravila zaštite na radu.
Uvjeti za imenovanje i djelovanje koordinatora:
Ministar pravilnikom propisuje način i uvjete polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite
na radu te uvjete za priznavanje statusa koordinatora zaštite na radu, mjere, pravila, postupke i
aktivnosti zaštite na radu na gradilištu te uvjete koje mora ispunjavati koordinator zaštite na
radu tijekom izrade projekta, odnosno izvođenja radova.

Pravilnik o izradi procjene rizika

1. Što je rizik?
- Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga
događaja, odnosno njegove posljedice.

2. Što je i čemu služi procjena rizika?

- Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u
smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja
u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
- Procjena rizika služi kao temeljni dokument zaštite na radu na temelju kojeg poslodavac
primjenjuje pravila zaštite na radu, provodi preventivne mjere, organizira radne i
proizvodne postupke odnosno poduzima sve potrebne aktivnosti za sprečavanje i
smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima.

29
 3. Tko može izrađivati procjenu rizika?
- Procjenu rizika mogu izrađivati osobe ovlaštene za izradu procjene rizika, te procjenu rizika
za vlastite potrebe može izrađivati poslodavac.

4. Kada je poslodavac može sam izraditi?

- Poslodavac je može izraditi uvijek sam za vlastite potrebe.

5. Tko sudjeluje u izradi procjene rizika?

- Pri procjeni rizika obvezno sudjeluju radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i
stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih
područja.

6. Mjesto rada
- je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili
kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki
prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod
njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
- Poslodavac je obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega
obavljaju radnici i osobe na radu na mjestima rada.

7. Kada se mora mijenjati procjena rizika?

- Prilikom nastajanja promjene u redovnom poslovanju. Poslodavac je obvezan mijenjati
procjenu rizika u slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika.

8. Koji je postupak procjenjivanja rizika odnosno izrade procjene rizika?

1) prikupljanja podataka na mjestu rada,
2) analize i procjene prikupljenih podataka što uključuje:
– utvrđivanje opasnosti, štetnosti i napora,
– procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora,
– utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti odnosno napora, i
3) plana mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora koji
mora sadržavati:
– rokove,
– ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te
– način kontrole nad provedbom mjera.
4) dokumentiranja procjene rizika.

9. Što je Matrica rizika?

- je metoda kojom se procjenjuje rizik. Procjenjivanje Matricom rizika provodi se prema
općim kriterijima razine rizika (vjerojatnost, posljedica). Matrica se nalazi u Prilogu I.
Pravilnika o procjeni rizika. Rizik se procjenjuje kao:
1) mali rizik,
2) srednji rizik ili
3) veliki rizik.

1. Vjerojatnost: neće, može i ponavalja se.

30
2. Posljedice (veličina posljedica – štetnosti):
Malo, srednje i izrazito štetno

3. Matrica procjene Veličina posljedice (štetnosti)

rizika:Vjerojatnost Malo štetno Srednje štetno Izrazito štetno
Malo vjerojatno Mali rizik Mali rizik Srednji rizik
Vjerojatno Mali rizik Srednji rizik Veliki rizik
Vrlo vjerojatno Srednji rizik Veliki rizik Veliki rizik

10. Što sve uključuje prikupljanje podataka?

1) poslove koji se obavljaju na mjestu rada,
2) broj radnika koji obavljaju iste poslove,
3) mjesta rada gdje se poslovi obavljaju,
4) uređenje mjesta rada,
5) popis radne opreme,
6) popis izvora fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti i
7) organizaciju rada i raspored radnog vremena.

11. Što uključuje plan mjera?

- rokove,
- ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te
- način kontrole nad provedbom mjera.

12. Koji su obvezni prilozi procjene rizika?

1) sigurnosni podaci izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija, odnosno bioloških agensa koji se
koriste
2) popis radne opreme koja se koristi pri obavljanju poslova,
3) popis osobne zaštitne opreme za poslove kod kojih se mora upotrebljavati,
4) popis potrebnih ispitivanja,
5) popis poslova s posebnim uvjetima rada.

13. Što su to poslovi s malim rizicima?

- Poslovi s malim rizicima su administrativni, uredski poslovi i slični poslovi (kao što su
pomoćne usluge, umnožavanje snimljenih zapisa, trgovina električnom energijom, trgovina
bez skladištenja, trgovina na malo na štandovima i tržnicama, trgovina na malo preko
pošte ili interneta, poslovi unajmljivanja, iznajmljivanja, uslužni administrativni poslovi,
poslovi projektiranja, planiranja, savjetovanja, obrazovanja, organizacije, marketinga,
posredovanja, izdavanja, pripreme, prezentacije, dizajniranja, poslovi brokera i agenata,
dražbe, iznajmljivanja prijevoznih sredstava ili opreme bez vozača, rukovatelja ili posade,
usluge pripreme za tisak i objavljivanje, umnožavanje snimljenih zapisa, organizacija izvedbe
projekata, posredovanje, usluge smještaja, izdavanje računalnih igara i izdavanje ostalog
softvera, poslovi prikazivanja filmova, snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa,
računalno programiranje, savjetovanje u vezi s računalima, obrada podataka, usluge
poslužitelja i poslovi povezani s njima, internetski portali, središnje bankarstvo, ostalo
novčarsko posredovanje, poslovi uzajamnih fondova (trustova), poslovi ostalih fondova i
slični financijski subjekti, financijski leasing, ostalo kreditno posredovanje, ...
31
 14. Klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora
Nalazi se u Prilogu III. Pravilnika o izradi procjene rizika. Opasnosti, štetnosti i napori na
radu i u vezi s radom su:
I. OPASNOSTI:
1. MEHANIČKE OPASNOSTI
1.1. alati
1.1.1. ručni
1.1.2. mehanizirani
1.2. strojevi i oprema
1.3. sredstva za horizontalni prijenos
1.3.1. prijevozna vozila: automobili, kamioni i dr.
1.3.2. prijenosna sredstva: viličari
1.3.3. samohodni strojevi: bageri, buldožeri i dr.
1.4. sredstva za vertikalni prijenos
1.4.1. dizalice
1.4.2. transporteri
1.5. rukovanje predmetima
1.6. ostale mehaničke opasnosti
2. OPASNOSTI OD PADOVA
2.1. pad radnika i drugih osoba
2.1.1. na istoj razini
2.1.2. u dubinu
2.1.3. s visine
2.1.4. s visine iznad 3 metra
2.2. pad predmeta
3. ELEKTRIČNA STRUJA
3.1. otvoreni električni krug
3.2. ostale električne opasnosti
4. POŽAR I EKSPLOZIJA
4.1. eksplozivne tvari
4.2. zapaljive tvari
5. TERMIČKE OPASNOSTI
5.1. vruće tvari
5.2. hladne tvari
II. ŠTETNOSTI:
1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI
1.1. otrovi
1.1.1. metali
1.1.2. nemetali
1.1.3. organski spojevi
1.2. korozivi
1.2.1. kiseline
1.2.2. lužine
1.2.3. drugi korozivi
1.3. nadražljivci
1.3.1. lako topivi u vodi
1.3.2. slabo topivi u vodi
1.3.3. odmašćivači
1.3.4. drugi nadražljivci
32
1.6.3. ostali fibrogeni
1.7. mutageni
1.8. karcinogeni
1.9. teratogeni
2. BIOLOŠKE ŠTETNOSTI
2.1. zarazni materijal
2.2. zaraženi ljudi
2.3. zaražene životinje
2.4. opasne biljke
2.5. opasne životinje
3. FIZIKALNE ŠTETNOSTI
3.1. buka
3.2. vibracije
3.2.1. vibracije koje se prenose na ruke
3.2.2. vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
3.2.3. potresanja
3.3.3. promjene tlaka
3.4. nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti
3.4.1. rad na otvorenom
3.4.2. vrući okoliš
3.4.3. visoka vlažnost
3.4.4. pojačano strujanje zraka
3.4.5. hladan okoliš
3.4.6. česte promjene temperature
3.4.7. nepovoljni učinci umjetne ventilacije
3.5. ionizirajuće zračenje
3.6. neionizirajuće zračenje
3.7. osvijetljenost
3.7.1. nedovoljna osvijetljenost
3.7.2. blještanje
3.8. ostale fizikalne štetnosti
III. NAPORI:
1. STATODINAMIČKI NAPORI
1.1. statički: prisilan položaj tijela pri radu
1.1.1. stalno sjedenje
1.1.2. stalno stajanje
1.1.3. pognut položaj tijela
1.1.4. čučanje, klečanje
1.2. dinamički: fizički rad
1.2.1. ponavljajući pokreti sa i bez primjene sile
1.2.2. brzi rad
1.2.3. dizanje i nošenje tereta
1.2.4. guranje i vučenje tereta
1.2.5. težak fizički rad
1.2.6. ostali dinamički napori
2. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI
2.1. nepovoljan ritam rada
2.1.1. rad na normu
2.1.2. ritam uvjetovan radnim procesom
33
2.1.3. neujednačen ritam
2.2. poremećen bioritam
2.2.2. noćni rad
2.2.3. produljeni rad
2.3. remećenje socijalnih potreba
2.3.1. terenski rad
2.3.2. rad na daljinu
2.4. odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra
2.6. otežan prijam informacija
2.7. radni zahtjevi
2.7.5. monotoni rad
2.7.6. komunikacija s osobama
2.8. maltretiranje
2.8.1. mobing
2.8.2. bulling
2.9. burnout
2.10. ostali psihofiziološki napori
3. NAPORI VIDA
4. NAPORI GOVORA

90. Što je ručno prenošenje tereta, kako se utvrđuje stupanj opterećenja radnika pri
ručnom prenošenju tereta? – pravilnik, metodologija (Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom
prenošenju tereta)
- Ručno prenošenje tereta znači svaki fizički rad koji uključuje dizanje, prenošenje,
spuštanje, guranje, vučenje ili nošenje tereta ljudskom snagom i druge slične radnje
(npr. podupiranje, držanje). Pravilnikom o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta
(»Narodne novine«, br. 42/05. utvrđuju se mjere za osiguranje sigurnosti i zdravlja pri ručnom
prenošenju tereta, pri kojem su radnici zbog težine tereta, učestalosti pokreta ili ergonomski
neodgovarajućeg položaja tijela izloženi opasnosti oštećenja leđa.
Stupanj opterećenosti radnika pri ručnom prenošenju tereta se izračunava prema metodi iz
Priloga II. spomenutog Pravilnika.
- Poslodavac mora tako oblikovati radna mjesta da izračunata opterećenost ne prelazi 50
bodova. Ukoliko je ta vrijednost prekoračena, potrebno je ponovno provjeriti vrijednosti
pojedinih čimbenika te smanjiti one na koje je moguće utjecati organizacijskim i drugim
mjerama.
- Ukoliko stupanj opterećenosti prelazi 40 bodova na radnom mjestu, na kojem radnik pri
ručnom prenošenju tereta mora obavljati ponavljajuće pokrete s nametnutim ritmom rada
a nije moguć istovremeni rad više radnika, poslodavac mora osigurati radnicima na svakih
55 minuta neprekidnog rada najmanje 5 minuta odmora. Za vrijeme odmora radnik mora
napustiti svoje radno mjesto, odmarati se u primjerenom položaju ili obavljati korektivne
vježbe rastezanja i rasterećivanja određenih skupina mišića.
- Način korištenja odmora preporučuje specijalist medicine rada s time da radnici o tome
moraju biti upoznati.
- Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti veći od 40 bodova spadaju u poslove s
posebnim uvjetima rada.

34
91. Što su poslovi s posebnim uvjetima rada? (Pravilnik o poslovima s posebnim
uvjetima rada)
- su oni koje, radi sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika (povrede,
profesionalna i druga oboljenja), mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu:
- dobi života;
- spola;
- stručnih sposobnosti;
- zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja
- psihofizioloških i psihičkih sposobnosti

Poslovi s posebnim uvjetima rada su:

1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne
može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti;
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni,
grejderi, utovarivači, bageri, buldožeri, strojevi za sabijanje i dr.);
3. rukovanje uređajima na postrojenjima za dobivanje i preradu sirove nafte i plina;
4. rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim
postrojenjima, stanicama i posudama s komprimiranim plinovima;
5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon;
6. poslovi signaliste (vezivanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicama,
usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnosti i dr.);
7. rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lakozapaljivih i
eksplozivnih tekućina i plinova;
8. ronilački poslovi;
9. rukovanje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, kesonima i pri obavljanju
ronilačkih poslova;
10. montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona
iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima;
11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova;
12. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom;
13. punjenje i paljenje mina;
14. poslovi vatrogasaca;
15. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem;
16. poslovi koji u toku pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko
naprezanje (manipulacija teretom težim od 25 kg za muškarce ili 15 kg za žene) i poslovi
koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela;
17. poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite
na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada;
18. poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen
fizikalnim ili kemijskim štetnostima i to: nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama i
potresanjima, povišenom atmosferskom tlaku, ionizacijskom zračenju, neionizacijskom
zračenju, nefibrogenim prašinama, fibrogenim prašinama, organskim prašinama, parama,
35
dimovima ili prašinama olova, tetraetil olova, žive, kroma, nikla, mangana, kadmija, vanadija,
selena, platine, urana, tvrdog metala, berilija, arsena, fosfora; kiselinama ili lužinama,
plinovitim nadražljivcima, fluoru, ugljičnom monoksidu, cijanovodiku, ugljičnom disulfidu,
glikolima, parama nafte i derivata nafte, halogenim derivatima ugljikovodika, vinilklorid
monomeru, benzenu i homolozima, nitro i amino derivatima benzena, umjetnim smolama i
plastičnim masama, organofosfornim, karbamatnim i drugim pesticidima, umjetnim
gnojivima i biološkim agrensima;
19. poslovi koji su određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada važećim odredbama
posebnih propisa (kao npr. određeni poslovi u željezničkom, zračnom i cestovnom
saobraćaju, zdravstvu, šumarstvu, građevinarstvu, industriji itd.).

92. Koje su obveze poslodavca vezane uz poslove s posebnim uvjetima rada?

(Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu)
- Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne
ispunjava uvjete propisane Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, odnosno
posebnim propisom za te poslove. Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za
obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu
medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima
od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja
štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika.
- Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno
uputiti na pregled prije isteka roka utvrđenog Pravilnikom o poslovima s posebnim
uvjetima rada ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. Poslodavac ne smije dozvoliti
radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako ga ponovno ne uputi na pregled u
roku u kojem je to bio obvezan učiniti ili ako radnik odbije pristupiti pregledu na koji ga je
uputio.
- Na izdvojenim mjestima rada ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

93. Koja je uloga medicine rada vezano za poslove s posebnim uvjetima rada? (Zakon
o zaštiti na radu, Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, Zakon o radu)
- Odabrani specijalist medicine rada obavlja liječnički pregled radnika koji radi na poslovima
s posebnim uvjetima rada.

94. Što su to osobna zaštitna sredstva (oprema) i kada se ista koriste? (Pravilnik o
uporabi osobnih zaštitnih sredstava)
- Osobna zaštitna sredstva ili sada osobna zaštitna oprema su sredstva koja radnik nosi, drži
ili na bilo koji drugi način upotrebljava pri radu, tako da ga štite od jednog ili više rizika
vezano za njegovu sigurnost i zdravlje.
- U osobna zaštitna sredstva spada također i svako pomagalo ili dodatak, koji se upotrebljava
za postizanje navedene svrhe.
- Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zaštite na radu nije moguće
otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti rizike za sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac je

36
obvezan osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i osobna zaštitna sredstva te osigurati
da ih radnici koriste na propisani način pri obavljanju poslova.

95. Što se smatra pod osobnom zaštitnom opremom? (Zakon o zaštiti na radu,
Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme)
1) svaki uređaj, naprava ili pribor koju koristi osoba radi zaštite od jedne ili više opasnosti
za zdravlje ili život,
2) svaka jedinica koja je sastavljena od više uređaja, naprava ili pribora, koje je
proizvođač sastavio (povezao) u cjelinu radi zaštite osobe od jednog ili više istovremenih
rizika,
3) zaštitni uređaj, naprava ili pribor koji je odvojivo ili fiksno povezan s osobnom
opremom koja nije zaštitna, a osoba je nosi ili drži pri obavljanju određenih aktivnosti,
4) zamjenjivi dijelovi OZO koji su bitni za njezino zadovoljavajuće djelovanje, a koji se
isključivo koriste za takvu opremu.

96. Koje su obveze poslodavca vezano uz korištenje osobnih zaštitnih sredstava i osobne
zaštitne opreme?
- Poslodavac je obvezan osigurati da osobna zaštitna sredstva i osobna zaštitna oprema u
uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom
stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i
uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.
- Poslodavac je obvezan isključiti iz uporabe osobnu zaštitnu opremu i osobna zaštitna
sredstva na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje
radnika.

97. Kako se kategorizira osobna zaštitna oprema i čemu mora udovoljavati?

Kategorije OZO su:
1) Kategorija I obuhvaća OZO za koju proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik predviđa da
korisnik može sam ocijeniti stupanj osigurane zaštite pred minimalnim rizicima, te čije
učinke, ako su postupni, korisnik može sigurno i pravovremeno utvrditi,
2) Kategorija II obuhvaća OZO koja nije oprema iz podstavka 1. i 3. ovoga stavka,
3) Kategoriju III obuhvaća OZO koja je namijenjena zaštiti od smrtnih opasnosti te
opasnosti koje mogu ozbiljno i nepopravljivo oštetiti zdravlje i čije trenutne učinke, koje
predviđa proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, korisnik ne može pravovremeno
utvrditi.
- OZO mora udovoljavati propisanim normama koje su navedene u Popisu hrvatskih
normi za osobnu zaštitnu opremu (NN 110/09).

98. Nabrojite vrste osobne zaštitne opreme.

Vrste osobne zaštitne opreme su:
1. osobna zaštitna oprema za zaštitu sluha,
2. osobna zaštitna oprema za oči,
3. osobna zaštitna oprema za zaštitu od pada s visine,
37
4. osobna zaštitna oprema za zaštitu glave,
5. osobna zaštitna oprema za zaštitu lica ili dijela lica,
6. osobna zaštitna odjeća,
7. osobna zaštitna oprema za disanje,
8. osobna zaštitna oprema za noge i stopala te oprema za zaštitu od klizanja,
9. osobna zaštitna oprema za šake i ruke,
10. osobna zaštitna oprema za zaštitu od utapanja ili za uporabu kao plutajuća pomagala,
12. oprema dizajnirana i proizvedena za zaštitu od utjecaja mehaničkog djelovanja,
13. oprema za spašavanje,
14. motociklistička oprema,
15. odjeća uočljiva s velike udaljenosti i pribor.

99. Sredstva za zaštitu glave prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih sredstava
- Sredstva za zaštitu glave su zaštitne kacige, zaštitni olovni okovratnici, industrijske
zaštitne kacige za uporabu u industriji, šumarstvu, građevinarstvu, rudarstvu i drugim
djelatnostima), zaštitne kacige za vatrogasce, zaštita gornjeg dijela glave, skalpa (industrijske
zaštitne kape, mrežice za kosu – sa štitnikom za oči ili bez), zaštitna pokrivala (kape,
mornarske kape sa zaštitom za potiljak itd. od tkanine, nepropusne tkanine itd.), zaštitne
kapuljače, marame i druga pokrivala za glavu.

100. Osobna zaštitna oprema za zaštitu glave prema Pravilniku o stavljanju na tržište
osobne zaštitne opreme
KATEGORIJA
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME Prema pitanju
br. 97.
1. Sve vrste kaciga uključujući i sportske kacige II
2. Kacige koje su bile projektirane i izrađene za uporabu u okolišu s visokom
temperaturom, čiji su učinci usporedivi s onima pri temperaturi zraka od
III
100 oC ili više i za koji može biti karakteristična nazočnost infracrvenog
zračenja, plamena ili većih količina rastaljenog materijala
3. Kacige, koje su bile projektirane i izrađene za zaštitu od električne struje III
4. Laka oprema za zaštitu glave, koja je bila projektirana i izrađena za zaštitu
I
vlasišta glave

101. Sredstva za zaštitu organa za disanje prema Pravilniku o uporabi zaštitnih sredstava
– respirator, maska ili polumaska s filtrima za prašinu, plinove i radioaktivnu prašinu
– izolacijski aparati s dovodom zraka
– naprave za disanje s demontažnom maskom za zavarivanje
– samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom
– ronilačka odijela
– jednokratna zaštitna maska
– maske za cijelo lice

38
– samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom
– cijevni uređaji za disanje sa svježim zrakom, s maskom za cijelo lice, polumaskom ili
sklopom usnika
– cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom, s maskom za cijelo lice, polumaskom ili
sklopom usnika
– polumaske i četvrtmaske
– samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom sa stlačenim kisikom ili stlačenim
kisikom/dušikom
– filtarske polumaske za zaštitu od čestica
– cijevni uređaji za disanje s upuhivanjem svježeg zraka i s kapuljačom
– cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom i s kapuljačom
– cijevni uređaji za disanje sa stlačenim zrakom ili cijevni uređaji za disanje s upuhivanjem
svježeg zraka s kapuljačom za rad s abrazivnim mlazom
– samostalni uređaji za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom s kapuljačom
– cijevni uređaji za disanje za lake uvjete sa stlačenim zrakom, s maskom za cijelo lice,
polumaskom ili četvrtmaskom
– filtarske naprave s upuhivanjem s kacigom ili kapuljačom
– filtarske naprave s upuhivanjem s maskom za cijelo lice, polumaskom ili četvrtmaskom
– filtri s crijevom za disanje (filtri neugrađeni na maske), filtri za čestice, filtri za plinove i
kombinirani filtri
– polumaske bez ventila za udah s odvojivim filtrima za zaštitu od plinova, plinova i čestica
ili samo čestica
– samostalni uređaj za disanje s otvorenim krugom sa stlačenim zrakom, s plućnim
automatom, s maskom za cijelo lice ili sklopom usnika, za spašavanje
– samostalni uređaji za disanje sa zatvorenim krugom za spašavanje
– samostalni ronilački uređaji za disanje s otvorenim krugom za uporabu sa stlačenom dušik-
kisik smjesom
Respiratori i uređaji za disanje te jednokratne zaštitne maske
Prema Pravilniku o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme:
KATEGORIJA
VRSTA OSOBNE ZAŠTITNE OPREME Prema pitanju
br. 97.
1. Sva zaštitna oprema za disanje projektirana i izrađena za osiguranje zaštite
od aerosola u krutom ili tekućem stanju ili plinova;
sva zaštitna oprema za disanje, projektirana i izrađena za osiguranje potpune III
atmosferske izolacije;
sva zaštitna oprema za disanje projektirana i izrađena za uporabi pri ronjenju

102. Filteri za maske

- Koriste se ovisno o vrsti štetnosti u radnom procesu, a moraju odgovarati propisanim
normama iz Popisa hrvatskih normi za osobnu zaštitnu opremu (NN 110/09). (npr. filtri za
čestice, filtri za plinove, kombinirani filtri i dr.)
39
103. Sredstva za zaštitu sluha prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih sredstava
- Sredstva za zaštitu sluha su ušni čepići, ušne školjke pričvršćene na zaštitnu industrijsku
kacigu, kacige s potpunom akustičkom zaštitom, štitnici s prijamnikom za niskofrekvencijsku
(LF) indukciju, osobno zaštitno sredstvo za uši s opremom za međusobnu komunikaciju.

104. Sredstva za zaštitu ruku prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih sredstava
Rukavice za zaštitu od:
– uboda, posjekotina,
– vibracije
– kemijskih tvari
– električne struje
– topline i hladnoće
– ionizirajućeg zračenja
– mikroorganizama
– zaštitne rukavice za vatrogasce
– zaštitne rukavice za zavarivače
– rukavice i štitnici za ruke od čeličnog pletiva
– rukavice s četiri prsta skupa i odvojenim palcem
– napršnjaci
– narukavnici
– štitnici za zapešće pri teškom fizičkom radu
– rukavice bez prstiju
– zaštitne rukavice
– zaštitne rukavice za zaštitu od višestrukih rizika
– naprstak i štitnik za prste i ručni zglob
– zaštitne podlaktice i nadlaktice.
- Ova oprema uključuje svu OZO koja štiti ruke ili dijelove ruku uključujući rukavice,
rukavice bez prstiju, napršnjake, opremu koja štiti samo prste ili samo dlan i.t.d.

105. Sredstva za zaštitu nogu prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih sredstava
Sredstva za zaštitu nogu su:
– niske cipele, cipele za zaštitu gležnja, čizme za zaštitu dokoljenice, zaštitne čizme
– cipele koje je moguće brzo odvezati ili skinuti
– cipele sa zaštitnom kapicom
– cipele i kaljače s potplatima otpornim na toplinu
– cipele, čizme i kaljače za čizme, otporne na toplinu
– termičke cipele, čizme i kaljače za čizme
– cipele, čizme i kaljače za čizme, otporne na vibracije,
– antistatične cipele, čizme i kaljače za čizme
– izolacijske cipele, čizme, kaljače za čizme
– zaštitne čizme za radove s lančanom pilom
– cipele s debelim potplatom (drvo, guma i sl.)
– zaštitna sredstva za koljena
40
– odstranjivi štitnici svoda stopala
– gamaše
– gamaše za zaštitu pri radu s motornom pilom
– zamjenjivi potplati (otporni na toplinu, otporni na ubode ili otporni na znoj)
– zamjenjivi šiljci za led, snijeg ili klizavu podlogu
– radne cipele bez zaštitne kapice (otporne na naftne derivate, antistatične, vodonepropusne i
vatrootporne)
– zaštitne cipele s zaštitnom kapicom (otporne na naftne derivate, antistatične,
vodonepropusne, vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu i otporne na vrućinu)
– antistatične zaštitne cipele i kaljače
– radne cipele ortopedske
– radne čizme bez zaštitne kapice (otporne na naftne derivate, antistatične, vodonepropusne,
vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu, otporne na vrućinu i otporne na hladnoću)
– zaštitne čizme s zaštitnom kapicom (otporne na naftne derivate, antistatične,
vodonepropusne, vatrootporne, otporne na proboj pri nagazu, otporne na vrućinu i otporne na
hladnoću)
– zaštitne ribarske čizme
– zaštitne potkoljenice za zaštitu od mehaničkih rizika
– vatrootporne zaštitne potkoljenice
– zaštitne koljenice (vodootporne i termootporne).

106. Zaštitna oprema za rad na visini prema Pravilniku o uporabi osobnih zaštitnih
sredstava Zaštitna oprema za rad na visini je:
– oprema namijenjena za sprečavanje pada s visine i u dubinu:
– oprema za sprečavanje padova (potpuna oprema sa svim neophodnim priborom)
– oprema za kočenje, koja apsorbira kinetičku energiju (potpuna oprema sa svim neophodnim
priborom)( povezna užad, pokretne naprave za zaustavljanje pada, karabineri, spojnice, točke
sidrenja)
– naprave za pridržavanje tijela (sigurnosni pojas)(
- spojnice (jednostavna užad), užad za penjanje (dvostruka užad), produžene petlje,
karabineri, hvataljke za uže, zaglavci, planinarski klinovi, klinovi za led, naprave za
pridržavanje za uporabu na umjetnim zidovima za penjanje)
- trake oko bedara, pojaseve oko ramena,
- Osobna zaštitna oprema za rad na visini su sigurnosni pojasi i sigurnosna užad.

107. Sredstva za zaštitu od el. energije (Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s
električnom energijom)
Osobna zaštitna oprema za rad sa, na i u blizini električnih postrojenja i instalacija su:
– izolacijske rukavice,
– izolacijske čizme i kaljače,
– zaštitne naočale i zaštitni zaslon za oči,
– zaštitna izolacijska kaciga,
– zaštitna odjeća,
– zaštitna obuća,
41
– zaštitne rukavice,
– plinske maske,
– druga osobna zaštitna oprema.

Uz osobnu zaštitnu opremu koriste se i zaštitne naprave za rad sa, na i u blizini električnih
postrojenja i instalacija, a one su:
– izolacijske motke (mjerne motke, motke za uzemljenje, pomoćne, uslužne motke i slično),
– izolacijske ploče, izolirane platforme i stajališta,
– pomične i krute izolacijske navlake, prekrivači i prostirači,
– prenosive naprave za uzemljenje i kratko spajanje,
– trajno ugrađene naprave za uzemljenje i kratko spajanje,
– prepreke, ograde i zastavice,
– mjerila napona i indikatori napona,
– uređaji za lokaciju ili probijanje kabela,
– druge zaštitne naprave.

105. Sredstva rada – definicija, koje su obveze poslodavca vezano uz korištenje

sredstva rada? (Zakon o zaštiti na radu)
- Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima
i opremom, prometna sredstva i radna oprema.
- Poslodavac je obvezan osigurati da su sredstva rada u svakom trenutku sigurna,
održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da su u skladu s pravilima zaštite
na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača na način da ne ugrožavaju
radnike.
- Poslodavac je obvezan obavljati preglede i ispitivanja sredstava rada kako bi utvrdio da
li ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika. Ukoliko nastanu promjene zbog kojih postoje
rizici za sigurnost i zdravlje radnika poslodavac ih je obvezan isključiti iz uporabe.

106. Radni okoliš – definicija, koje su obveze poslodavca vezano uz radni okoliš?
(Zakon o zaštiti na radu)
- Radni okoliš čine fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na mjestu rada i u njegovom
okruženju. Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost
radnika izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnim djelovanjima na radu u
skladu s općim i posebnim propisima o njihovoj zaštiti.
Poslodavac je obvezan ispitivati radni okoliš na mjestu rada kada:
- radni postupak utječe na temp., vlažnost i brzinu strujanja zraka,
- u radnom postupku nastaje prašina,
- u radnom postupku nastaje buka i vibracije,
- se pri radu koriste, proizvode ili prerađuju opasne kemikalije,
- pri radu postoji izloženost opasnim zračenjima
- su prisutni rizici od eksplozivne atmosfere
- je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu u skladu s procjenom rizika.
42
107. Radna oprema – definicija, koje su obveze poslodavca vezano za radnu opremu ?
(Zakon o zaštiti na radu, Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme)
- Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i
alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.
- Poslodavac mora radnicima osigurati i održavati ispravnu, za rad prilagođenu i sigurnu
radnu opremu, koja za vrijeme rada ne smije ugrožavati njihovu sigurnost i zdravlje,
imovinu i prirodni okoliš.
- Radna oprema u uporabi mora na vidnom mjestu imati oznaku proizvođača u skladu s
posebnim propisima. Za radnu opremu u uporabi moraju se pribaviti i čuvati isprave,
izdane prema posebnom propisu, iz kojih je vidljivo da radna oprema ispunjava propisane
sigurnosne i zdravstvene zahtjeve.
- Prije početka rada rukovatelj mora vizualno i uključivanjem pojedinih upravljačkih
uređaja provjeriti ispravnost djelovanja radne opreme te funkcionalnost i ispravnost
zaštita i zaštitnih uređaja.
- Radna oprema mora odgovarati vrsti i načinu izvođenja radnih zadataka, odnosno za tu
namjenu mora biti na odgovarajući način prilagođena, tako da njena uporaba ne ugrožava
sigurnost i zdravlje radnika. Radna oprema se smije upotrebljavati samo za radne zadatke i
pod uvjetima za koje je namijenjena.
- Pri izboru radne opreme moraju se uzimati u obzir prisutne opasnosti i štetnosti na mjestu
rada, odnosno druge opasnosti i štetnosti koje mogu nastati pri uporabi radne opreme.

108. Koji su rokovi za ispitivanja radnog okoliša i radne opreme?(Zakon o zaštiti na

radu, Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme)(bio je 2 godine, po novom
bi trebao biti 3 godine)
- Postoji i obveza ispitivanja odmah nakon što su se stekli uvjeti zbog kojih je ispitivanje
obvezno. Izvan propisanih rokova ispitivanje može narediti i inspektor ako pretpostavi da
je ispitivanje potrebno ili na temelju pritužbe radnika ili povjerenika radnika za zaštitu
na radu.
- Radna oprema se mora povremeno pregledavati i ispitivati u rokovima koje je odredio
proizvođač. Ako proizvođač nije odredio rokove povremenih pregleda i ispitivanja radne
opreme, primjerene rokove mora odrediti poslodavac, uvažavajući obvezu da radna
oprema mora biti ispravna pri svakodnevnom radu, osim ako se radi o radnoj opremi s
povećanim opasnostima za koju su rokovi pregleda i ispitivanja utvrđeni posebnim propisima.
- Nakon postavljanja ili premještanja i prije početka korištenja, radnu opremu mora
pregledati ovlaštena osoba i dati odobrenje za njeno puštanje u rad ili kada je to
posebnim propisom predviđeno, ovlaštena osoba mora izdati ispravu iz koje je vidljivo da je
radna oprema ispravno postavljena i da se može koristiti u skladu s uputama proizvođača
odnosno na siguran način.
- Ispravnost radne opreme pri radu se mora redovito nadzirati, posebice radne opreme s
povećanim opasnostima za sigurnost i zdravlje radnika, i to:
– svakodnevnim vizualnim pregledima i po potrebi probama djelovanja zaštitnih sredstava,
koje obavljaju sami poslodavci ili njihovi ovlaštenici, odnosno radnici u skladu s internim
propisima poslodavca i
43
– povremenim ili posebnim pregledima i ispitivanjima radne opreme s povećanim
opasnostima, koje obavljaju ovlaštene osobe na propisani način i u propisanim rokovima,
odnosno u slučaju iznimnih okolnosti koje mogu ugroziti sigurnost djelovanja radne opreme
(promjena načina rada, oštećenja opreme, opasne pojave, ozljede radnika ili dulje razdoblje
nekorištenja), radi utvrđivanja da li radna oprema ispunjava sigurnosne i zdravstvene
zahtjeve, odnosno radi otkrivanja i otklanjanja nedostataka.
- O obavljenim pregledima i ispitivanjima radne opreme s povećanim opasnostima, mora se
voditi propisana evidencija i moraju se čuvati isprave o ispitivanju koje moraju biti
dostupne nadležnom inspekcijskom tijelu kroz cijelo vrijeme korištenja radne opreme.
- Ako se radna oprema koristi izvan predviđenog stalnog mjesta korištenja, uz radnu opremu
se moraju nalaziti isprave o zadnjem pregledu i ispitivanju.

109. Koje bitne zahtjeve moraju ispunjavati građevine za rad? (Pravilnik o ZNR za
mjesta rada)
- Građevine namijenjene za rad moraju ispunjavati sve bitne zahtjeve za građevinu
(mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara i eksplozije, higijena, zdravlje i
zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i vibracija, zaštita od udara munje i
električne struje, ušteda energije i toplinska zaštita, osiguranje potrebne radne površine i
radnog prostora, osiguranje potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika,
osiguranje mikroklimatskih uvjeta, osiguranje potrebne rasvjete i parametara radnog
okoliša, zaštita od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, zaštitu od štetnog zračenja,
osiguranje pomoćnih prostorija i prostora i dr.)

110. Opći zahtjevi za mjesta rada (Zakon o zaštiti na radu, Pravilnik o ZNR za mjesta
rada)
Poslodavac je u svrhu zaštite na radu, obvezan osigurati da:
-su prometni putovi do nužnih i drugih izlaza stalno prohodni,
-da se mjesta rada s pripadajućom opremom i uređajima redovito održavaju, a utvrđeni
nedostaci odmah otklone sa mjesta rada,
- se oprema i uređaji redovito čiste do primjerene higijenske razine, a posebno uređaji za
provjetravanje,
- da se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje rizika
redovito održavaju i provjeravaju.
- Na mjestima rada na kojima su prisutne fizikalne, kemijske i biološke štetnosti, radnici
moraju biti zaštićeni od njihovog štetnog djelovanja sukladno propisima zaštite na radu i
drugim propisima.
- Nadzorni uređaji se mogu postaviti na mjestu rada samo u svrhu zaštite od razbojstva,
provala i sl., na način da radnici nisu trajno u vidnom polju nadzornih uređaja.
Mjesta rada je potrebno ergonomski prilagoditi.

44
110. Kakva mora biti veličina i visina radnih prostorija? (Pravilnik o ZNR za mjesta
rada)
- Veličina radne prostorije mora biti takva da na svakog radnika dolazi najmanje 10 m3
zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Minimalne visine radne prostorije moraju
iznositi:
1) 3 m – prostorije u kojima u tijeku procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih
odnosno bioloških djelovanja, osim prostorija za koje je drugačije određeno posebnim
propisima;
2) 2,8 m – prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih
uvjeta, odnosno u kojima u toku procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno
bioloških djelovanja;
3) 2,50 m – prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski
uredi, skladišta, prostorije u kojima se radnici zadržavaju manje od dva sata dnevno,
prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi kao što su krojački, pletački,
frizerski, graverski, ključarski, staklorezački, postolarski, fotografski, optičarski, slikarski,
kozmetičarski, pedikerski, urarski, zlatarski i sl., a u kojima su zadovoljeni
mikroklimatski uvjeti i nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja.
4) prostorije iz točke 3. ovoga stavka koje se nalaze u građevinama koje nisu građene po sada
važećim propisima, ili zaštićenim građevinama koji su spomenici kulture, a kojima visinu
nije moguće mijenjati, visina prostorija može biti manja od 2,5 m, ali ne manja od 2,2 m.
- 3 m, ako se u prostoriji razvijaju neugodni i štetni plinovi, pare ili prašine
- 2,80 m, ako u prostorija vlada normalna mikroklima i ne razvijaju se štetni plinovi
- 2,5 m, u administrativnim prostorijama, skladištima i u prostorijama u kojima se radnici
zadržavaju manje od 2 sata.
- Radne prostorije mogu imati i manju visinu od 2,8 m ali ne manju od 2,5 m. U posebnim
objektima i pod posebnim uvjetima visina prostorije može biti manja od 2,5 m ali ne manja od
2,2 m.

111. Kakvi moraju biti podovi, zidovi, stropovi i krovovi, prozori i vrata? (Pravilnik o
ZNR za mjesta rada)

- Pod na mjestu rada ne smije imati opasne izbočine, rupe ili nagib i mora biti nepomičan,
stabilan i protuklizan te primjereno toplinski izoliran uzimajući u obzir djelatnost
poslodavca i vrstu rada. Ako u radnoj prostoriji, u kojoj se predviđa zadržavanje radnika
odnosno drugih osoba duže od dva sata u smjeni, pod nije izoliran sukladno posebnom
propisu, potrebno je osigurati i postaviti podmetače ili podloge koje osiguravaju odgovarajuću
izolaciju. Pod s obje strane vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je
najmanje jednaka širini prolaza u vratima.
Površine podova, zidovi i stropovi na mjestu rada moraju biti takvi da se mogu čistiti i
održavati.
- Površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama.
Zidovi, pregrade, stropovi i drugi konstruktivni elementi radnih prostorija u kojima se obavlja
tehnološki proces pri kojemu nastaju štetna fizikalna, kemijska odnosno biološka djelovanja
45
te zapaljive i eksplozivne tvari, moraju biti izgrađeni tako da se na njima onemogući
skupljanje odnosno zadržavanje prašine i drugih štetnih i opasnih tvari te da se omogući
njihovo lagano čišćenje i pranje.
- Na mjestima rada te u blizini mjesta rada i prometnih putova, prozirni zidovi ili zidovi koji
propuštaju svjetlost, a posebno staklene pregrade, moraju biti jasno označene i napravljene
od sigurnosnog materijala i na primjeren način osigurane da ne dođe do ozljeđivanja
radnika i drugih osoba.
- Pristup ili obavljanje radova na krovovima dopušten je samo uz uporabu opreme koja
osigurava rad na siguran način. Kako bi se omogućilo sigurno kretanje na krovu mora biti
ugrađeno najmanje jedno čvrsto mjesto za vezivanje radnika koji rade na popravcima i
održavanju. Krovovi od stakla i sličnog lomljivog materijala moraju biti zaštićeni ako postoji
mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada.
- Prozori, svjetlarnici, ventilacijski i drugi otvori otvoreni, ne smiju predstavljati opasnost
za radnike i druge osobe te moraju imati siguran način otvaranja, zatvaranja i
podešavanja. Prozori, svjetlarnici i ostakljene površine moraju biti izvedene i opremljene
napravama odnosno opskrbljene pomoćnim sredstvima i uređajima (pomične ljestve ili
platforme, pomične staze, itd.) za lako, učinkovito i sigurno čišćenje i održavanje, bez
opasnosti za radnike koji obavljaju te poslove odnosno osobe prisutne u i oko građevine.
- Svjetlarnici moraju biti zaštićeni ako postoji mogućnost pada predmeta sa okolnih zgrada.
- Prozori, bez ili s niskim parapetima te vanjska i balkonska vrata i slični otvori, moraju biti
osigurani ogradama ili zaštićeni na drugi odgovarajući način.
- Položaj, broj i dimenzije vrata i ograda, te materijali od kojih su izrađeni, određeni su
prirodom i namjenom prostorija i prostora.
- Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti uži od 0,7 m. Prozirna vrata moraju biti
odgovarajuće označena na vidnoj razini. Okretna vrata moraju biti prozirna ili moraju imati
providne umetke. Ako prozirne ili prozračne površine na vratima nisu napravljene od
sigurnosnog materijala i ako postoji opasnost od ozljeđivanja radnika i drugih osoba u slučaju
da se vrata razbiju, površine moraju biti zaštićene od loma. Klizna vrata moraju biti
opskrbljena sa sigurnosnom napravom koja sprečava njihovo iskakanje i prevrtanje.
Vrata koja se otvaraju prema gore moraju biti opskrbljena s mehanizmom osiguranja od
povratnog pada.
- Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina poda s vanjske strane vrata može
biti samo za jednu stepenicu niža od razine s unutarnje strane i ne više od 20 cm. U
svakom trenutku mora postojati mogućnost otvaranja vrata iznutra dok je radnik ili druga
osoba u prostoriji.
- Vrata za pješake moraju biti predviđena u neposrednoj blizini svih ulaznih vrata
namijenjenih strogo kolnom prometu, osim kada su ulazna vrata sigurna za prolaz pješaka, a
pješačka vrata moraju biti jasno označena i ostati stalno nezapriječena.
- Mehanička vrata i ulazna vrata moraju djelovati na takav način da ne postoji opasnost od
ozljeda radnika i drugih osoba. Automatska vrata moraju imati lako uočljive i dostupne
zaporne naprave za nuždu, a u slučaju nestanka napajanja, mora biti omogućeno njihovo
ručno otvaranje.

46
- Pod radne prostorije mora biti iznad okolnog zemljišta. Mora trajno osigurati
stabilnost, ravnu površinu i sigurno hodanje (zaštita od sklizanja, otpornost na
habanje,..) toplinsku zaštitu, zvučnu zaštitu, zaštitu od difuzne pare, lako korištenje i
održavanje, vodo nepropusnost, zaštitu od požara i statičkog elektriciteta.
- Površine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlom bojom te moraju
biti posebno obrađene ukoliko se u radnim prostorijama izdvajaju štetne, zapaljive ili druge
tvari. Fasade i vanjski zidovi moraju trajno osigurati zaštitu od oborina i atmosferskih
utjecaja, zaštitu od požara, odvođenje para i taloga, toplinsku zaštitu, zvučnu zaštitu, danje
svjetlo, osigurati sigurnost od prodora neovlaštenih osoba, sigurnost korištenja balkona,
lođa,…Fasade i vanjski zidovi moraju biti izvedeni tako da štite objekt od kiše, vjetra, snijega
i vode.
Krovovi objekta i svi dijelovi krova moraju trajno osigurati zaštitu od oborina i atmosferskih
utjecaja, zaštitu od požara, odvođenja atmosferskog taloga, difuzne pare, osigurati toplinsku
zaštitu, zaštitu od buke te prodora neovlaštenih osoba, sigurnost kretanja po prohodnom
odnosno ne prohodnom krovu.
Prozori, vanjska i balkonska vrata moraju se izvesti tako da tijekom korištenja trajno
osiguravaju zaštitu od oborina i atmosferskih utjecaja, prirodnu rasvjetu prostorija, toplinsku
zaštitu i provjetravanje. Moraju biti izvedeni tako da je onemogućeno otvaranje izvana te da
se mogu sigurno održavati i čistiti i s vanjske i unutrašnje strane. Unutrašnja vrata moraju
osigurati povezivanje i odvajanje prostorija objekta, toplinsku zaštitu, zvučnu zaštitu i
provjetravanje. Ostakljene površine moraju biti posebno označene. Prolaz u izlaznim vratima
ne smije biti uži od 0,7 m. Vrata s automatskim otvaranjem moraju imati mogućnost ručnog
otvaranja u slučaju nestanka el. energije. Zbog opasnosti od požara vrata moraju biti
postavljena u smjeru najbližeg izlaza i otvarati se prema van.

112. Koji su minimalni zahtjevi zaštite na radu kod uporabe Prometnica? (Pravilnik o
ZNR za mjesta rada )
Prometnice = prometni putovi
- Prometni putovi, uključujući stepenice, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju
biti smješteni i takvih dimenzija da osiguravaju jednostavan i siguran pristup za pješake
ili vozila te ne smiju ugrožavati radnike i druge osobe. Dimenzije putova koji se koriste za
pješački promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem mogućih korisnika te s
djelatnošću poslodavca.
- Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici
najmanje 1,0 m, a prolazi u prostoru s regalima ne smiju biti uži od 0,8 m. Na mjestima
gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se
postaviti natpisi i svjetlosni odnosno zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost
nailaska prometnog sredstva te brklje odnosno ograde koje sprječavaju iznenadni izlazak
pješaka na prometnicu.
- Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješacima osigurati
dostatan sigurnosni prostor.

47
- Ako se na mjestima rada kreću motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci
prema propisima za promet na javnim prometnicama. Najveća dopuštena brzina kretanja
motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h.
- Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnoloških i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se
kreću transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajućim čvrstim pločama
ili ograđene čvrstim i sigurnim ogradama te moraju biti ugrađene na otvor tako da se ne
mogu pomicati, moraju biti dimenzionirane za predviđena opterećenja bez mogućnosti
loma i deformiranja i moraju biti položene u istoj razini kao i ostali dio prometnice tako
da ne postoji mogućnost spoticanja pri hodu.
- Mora se omogućiti dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata,
prolaza za pješake, hodnika i stepeništa. Udaljenost između bilo kojeg dijela građevine i
vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obilježena vidnim
znacima (rubnikom i sl.).
- Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim
prometnicama mora biti za 0,5 m veća od visine vozila predviđenih za kretanje tim
prometnicima, a širina kolskih prolaza mora biti sa svake strane najmanje 0,5 m veća od
vanjskih bočnih rubova vozila.
- Dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti široka najmanje 5 m, a jednosmjerna
najmanje 3,0 m.
- Transportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika
i drugih osoba. Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora
biti za 0,8 m veća od širine transportnih sredstava, odnosno materijala, dijelova i
proizvoda koji se prenose. Transportni putovi moraju biti vidljivo obilježeni linijama
svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od
najmanje 5 cm usađenim u nivo poda prostorije.
- Raspored i širina unutrašnjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni
prometa. Unutrašnje prometnice moraju biti izvedene tako da omogućavaju dobru vidljivost.
U krugu organizacije moraju se postaviti prometni i drugi znakovi ako se odvija promet
motornim vozilima. U krugu organizacije dvosmjerna cesta mora biti široka najmanje 5 m, a
jednosmjerna 3 m. U radnim prostorijama glavni prolazi za ljude moraju biti široki najmanje
1,5 m, a sporedni 1,0 m, dok za vozila moraju imati širinu ne manju od 1,8 m, odnosno za 0,8
m veću od širine vozila te moraju biti trajno vidno obilježene linijama svijetle boje.

113. Unutarnja stepeništa, vanjska stepeništa, pokretne stepenice, , zaštitne ograde i

rukohvati, rampe, mostovi, radne platforme, rampe i pješačke staze, vertikalni prilazi
(Pravilnik o ZNR za mjesta rada,)
- Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova
građevine te po svom položaju i dimenzijama moraju osigurati propusnost ovisno o
broju osoba koje se njima koriste.
- Stepeništa moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju na smjer izlaza iz građevine.
Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge niže etaže, trebaju na etaži gdje se izlazi iz
zgrade biti odvojene pregradama, vratima ili na drugi način, tako da je jasan smjer izlaženja.
- Stepenište s odmorištima se mora nastavljati bez suženja u smjeru izlaznog puta.
48
- Na stepeništima i prilazima stepeništu ne smiju se stavljati stvari kao što su zrcala,
neobilježene providne pregrade i razne dekoracije koje bi mogle izazvati zabunu u pogledu
smjera izlaženja, odnosno koje smanjuju korisnu širinu stepeništa.
- Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti
postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe.
- Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica najmanje 1,1 m.
Pod korisnom širinom stepenišnog kraka podrazumijeva se širina stepenica mjerena između
rukohvata i zida.
- Stepenišni krak je dio stepeništa koji ima najmanje 3 stepenice, a najviše 18 stepenica.
Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka, a dužina
odmorišta između stepenišnih krakova najmanje 1,1 m.
- Površina gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizava.
- Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 26 do 36 cm.
- Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja
u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti veća od 0,5 cm.
- Zavojito stepenište se može postavljati u radnim i pomoćnim prostorijama samo gdje
boravi do 20 osoba s time da na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm.
- Vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 1,2 m.
- Vanjsko stepenište mora biti zaštićeno od atmosferskih padalina, a izuzetno ako to nije
osigurano, mora se redovno čistiti i održavati.
- Pokretne stepenice i pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u skladu s važećim
tehničkim propisom.
- Pokretne stepenice i pokretne trake moraju sigurno djelovati, te biti opremljene svim
potrebnim zaštitnim napravama.
- Pokretne stepenice i pokretne trake moraju biti opremljene lako uočljivim i lako dostupnim
uređajima za isključenje u nuždi.
- Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju biti jedini izlaz iz građevine u slučaju
evakuacije i spašavanja. Pokretne stepenice i pokretne trake ne smiju imati neprekinuti
vertikalni put viši od jedne etaže.
- Stepenišni krak i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati
zaštitnu ogradu s rukohvatom koji moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini
stepeništa.
- Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini
većoj od 1,0 m s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom
(najmanje 1 m visine iznad gornje površ. gazišta barem s jedne strane), ako drugim propisima
zaštite na radu nije drugačije određeno.
Zaštitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju opasnost.
Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda.
- Rukohvat na stepeništu mora biti postavljen na visini od 1m iznad gornje površine gazišta,
mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata i mora biti postavljen barem
s jedne strane.
- Ispuna zaštitne ograde (prečke, međuprečke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za
jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde.
49
- Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže, razapetom
metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim rešetkama koje zaštićuju od pada kroz zaštitnu
ogradu moraju odgovarati navedenim zahtjevima, a dozvoljena je i druga kombinacija
navedenih načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
- Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zaštitna ograda mora imati na
svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od površine poda
odnosno gazišta stepenice.
- Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenišne ograde, onda njegov
vrh mora biti paralelan s vrhom stepeništa, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm
mjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od njegovog vrha do izbočine gazišta.
- Platforme, rampe i mostovi koji se koriste za prijevoz ili prijenos tereta moraju biti široke
najmanje 1,6 m, odnosno, moraju odgovarati teretu s obzirom na širinu i čvrstoću.
Platforme moraju imati barem jedno mjesto za izlaz, a ako je tehnički izvedivo, platforme
duljine veće od 20 m i izlaz na svakom kraju.
- Podovi po kojima se prenosi i prevozi teret moraju biti ravni, bez pukotina i rupa, osigurani
od klizanja i da je osigurana zaštita od pada radnika koliko je god to moguće te ako su
postavljeni na visini većoj od 1 m iznad poda ili tla, a drugim propisima zaštite na radu nije
drugačije određeno, duž rubova s otvorene strane moraju imati čvrste zaštitne ograde visine
najmanje 1 m.
- Ako se rampa unutar građevine koristi kao izlaz, ili je sastavni dio izlaza, mora biti
odijeljena pregradom od drugih dijelova građevine.
Širina rampi mora odgovarati broju osoba koje ih koriste, ali ne može biti manja od 1,1 m.
Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorišta, a ako je nagib rampe iznad 10%, ali ne
strmiji od 17%, maksimalna visina između odmorišta ne smije biti viša od 4 m.
Nagib rampi između odmorišta ne smije se mijenjati.
Rampe na visini većoj od 1 m moraju duž rubova s otvorene strane imati zaštitne ograde i
rukohvate.
Nagib rampe u radnim prostorijama ne smije biti veći od 40%
- Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, šahtove i sl. gdje
se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih
metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema
horizontali.
- Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro
učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm.
Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.
- Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od sedme prečke (oko dva metra od
poda) imati čvrstu leđnu zaštitu.
- Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza,
s unutrašnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti većim od 80 cm, koji moraju biti
pričvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većem od 1,4 m.
- Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 25
cm. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako
dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine.
50
- Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne
većim od 3,0 m.
Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida,
razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.
Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene
najmanje 16 cm.
Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m
ugraditi odmorišta (platforme ili podesti).
Rukohvati (stranice) ugrađenih ljestava za prilaženje platformama, galerijama, krovovima
objekata i sl. moraju biti najmanje 0,75 m iznad prilazne površine.
Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1,0 m iznad prilazne površine.
Korisna širina unutrašnjeg stubišnog kraka ne može biti manja od 1,10 m. Stubišni krak mora
imati najmanje 3 stube, a najviše 18 stuba. Visina stube mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina
gazišta od 26 do 36 cm. Sve stube na istom stubištu moraju biti istih visina i širina. Zavojito
stubište u radnim u pomoćnim prostorijama može se postaviti samo iznimno. Stubišta moraju
imati ogradu i rukohvate. Do 10 stuba s jedne strane, a preko 10 stuba s obje strane. Galerije,
platforme, rampe, prelazi, mostovi i sva mjesta na visini većoj od 1,20 m moraju biti ograđena
čvrstom zaštitnom ogradom visine 100 cm s vodoravnom popunom razmaka 25 cm i rubnom
zaštitom visine 15 cm.
Vanjska stubišta moraju imati ograde visine najmanje 120 cm, mora bit zaštićeno od padalina,
ako to nije moguće mora se u zimskim uvjetima osigurati redovito čišćenje i održavanje.
Mostovi, rampe i dr. za prijevoz tereta moraju biti dovoljno široki i čvrsti. Ako su podignuti
120 cm od tla duž rubova mora biti postavljena ograda visine najmanje 100 cm. Širina prolaza
mora iznositi najmanje 160 cm, a širina rampi ne može biti manja od 1,10 m.
Za prilaz na rane platforme galerije, krovove i sl. mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni
čvrstim metalnim ljestvama, vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75o. prečke na
takvim ljestvama moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 16 mm, vertikalnog
razmaka najviše 300 mm. Širina ljestava ne smije biti manja od 450 mm. Ljestve moraju
počevši od sedme prečke (2 m od poda) imati leđnu zaštitu ili odgovarajući razmak od zida.
Na ljestvama čija je visina veća od 20 m moraju se na određenim razmacima ugraditi
odmorište. Na prilazu radnoj platformi ljestve moraju biti produžene za 75 cm, a leđna zaštita
mora biti produžena 1 m od poda na koji su postavljene.
Pokretne stube postavljaju se samo na jednoj etaži, širina mora iznositi najmanje 40, a najviše
110 cm, dubina gazišta najmanje 38 cm. Pokretne stube moraju imati odgovarajuće ograde i
mehanizam za kočenje.

114. ) ODGOVOR JE POD 112.

115. ) ODGOVOR JE POD 112.

51
116. Manipulacija vozilima unutarnjeg transporta
- Unutarnjim transportom smatra se svako rukovanje materijalom koji se obavlja kroz
prostorije i prostore objekta za rad bilo da ga obavlja ručno pojedini radnik ili grupa radnika,
bilo da se obavlja pomoću različitih transportnih sredstava odnosno vozila.
- Transportna sredstva i vozila unutarnjeg transporta koja se danas koriste pri prijenosu
tereta s jedne na drugu točku na istoj horizontalnoj ravnini su viličari, rudle (skladišna
kolica), razna kolica, ručni viličari, i dr. kojima smiju upravljati samo radnici koji
ispunjavaju posebne uvjete za rad te koji su osposobljeni za rad na siguran način. Njima
se mora upravljati i rukovati u skladu s uputama proizvođača te propisanim pravilima zaštite
na radu.

117. Pravila skladištenja – navedite primjere ispravnog načina skladištenja tereta ()

- Skladištenjem se smatra odlaganje raznovrsnih tereta odnosno materijala, poluproizvoda,
proizvoda i robe u posebne prostore i na posebna mjesta bilo u zatvorenom, natkritom ili
otvorenom prostoru.
- Opasnosti koje se pritom pojavljuju svode se u najvećoj mjeri na rušenje tereta zbog
neodgovarajućeg načina slaganja, bilo da se slaganje obavlja ručno ili mehaniziranim
sredstvima.
-Mjere zaštite svode se na postupak slaganja tereta ovisno o vrsti, obliku, dimenzijama, težini,
posebnim opasnostima koje proizlaze iz svojstva materijala, itd.
- Komadni teret mora biti stabilno složen. Pri skidanju komadnog tereta iz složaja, radnik
mora prethodno i u tijeku rada provjeravati stabilnost složaja. Prilikom manipulacije teretom
smještenim u drvenim sanducima treba prethodno provjeriti jesu li svi čavli i okovi dobro
ukucani. Pri slaganju tereta različitih vrsta teret se mora slagati prema obliku, veličini i vrsti
materijala. Slaganje tereta obavlja se tako da se najprije slaže teret veće težine. Teret složen
ručnim načinom ne smije biti viši od 1,5 m.
- Sanduci se slažu u redove između kojih su postavljeni podmetači zbog lakšeg podizanja i
manipuliranja. Radi zaštite od zarušavanja sanduke je potrebno postaviti tako da se spojevi
međusobno preklapaju.
- Vreće se slažu na površinu koja je odignuta od tla. Osnovno pravilo slaganja vreća je
slaganje u redove međusobnim vezivanjem, kao kod zidanja.
- Bačve se slažu tako da je onemogućeno nepredviđeno pomicanje bačava. U ležećem
položaju se moraju slagati u redove u obliku piramide. Kod toga krajnje bačve u donjem redu
moraju biti osigurane od pomicanja stupovima zabijenim u zemlju ili na drugi siguran način. -
- Bačve koje se skladište u stojećem položaju potrebno je između dva reda odvojiti daskom
kako bi se spriječilo pomicanje bačvi.
- Cijevi, šipke ili drugi profili skladište se postavljanjem na drvene ili metalne stalke s
nosačima i graničnicima. Stalci moraju biti konstruirani tako da izdrže određeno opterećenje.
- Limove se kod odlaganja moraju slagati jedan na drugi u redove. Pri tome je veoma važno
da su rubovi zaštićeni limenim štitnikom zbog zaštite od posjeklina. Ako se limovi naslanjaju
na zid ili drugi čvrsti naslon, moraju se slagati tako da su osigurani od klizanja.

52
118. Što se sve može koristiti kao radna oprema za transport i dizanje tereta?
- su viličari (diesel, plinski i elektro), kamioni s nadogradnim hidrauličkim dizalicama, razne
dizalice (ručne, elektro, vitla i sl.), hidraulične platforme, dizala te pomične skele
- Sredstva rada za dizanje tereta moraju imati osim natpisa i vidljivu oznaku nosivosti u
kN, moraju biti osigurana od opterećivanja (radi prevrtanja ili loma) na taj način da kod
10% povećanja tereta proradi zaštitna blokada koja neće omogućiti daljnje dizanje tereta.

119. Što su sigurnosni uređaji i naprave odnosno zaštitni uređaji i zaštite? (Pravilnik o
sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme)
- Zaštitni uređaj (sigurnosni uređaj ili naprava) je sastavni dio radne opreme koji uklanja ili
umanjuje opasnost samostalno ili kada je povezan sa zaštitom (uređaj za zatvaranje,
pokretanje ili zaustavljanje, za sigurno upravljanje, za ograničavanje ili
onemogućavanje opasnog djelovanja opreme ili radnika, za onemogućavanje
prekomjernog porasta fizikalnih i drugih veličina i drugi zaštitni uređaj).
- »Zaštita« je nepomičan ili pomičan dio radne opreme koji čini fizičku zapreku ulasku
radnika ili njegovim dijelovima tijela u opasno području radne opreme (kućište, ograda,
pregrada, vrata, poklopac, oklop i dr.), odnosno fizičku zapreku protiv izlijetanja predmeta ili
tvari iz radne opreme (lom, odbacivanje, ispuštanje, prskanje i dr.).
- Sredstva rada moraju biti tako projektirana, konstruirana i izrađena da onemoguće
ulazak bilo kojeg dijela tijela radnika u opasnu zonu. To mogu biti mjesta prignječenja,
zahvaćanja, odreza, strujnog udara, opeklina, djelovanja štetnih tvari i slično.
- Zaštita radnika na radu na opasnim mjestima osigurava se konstrukcijskim rješenjima
stroja/uređaja ili njegova dijela i to: izborom odgovarajućeg konstrukcijskog materijala,
prikladnim oblikovanjem stroja/uređaja, zatvaranjem u kućište dijelova u gibanju, električne
opreme i drugih izvora opasnosti, ugradnjom izolacijskog materijala za zaštitu od udara
električne struje, za toplinsku zaštitu, za zaštitu od buke i vibracija te zaštitu od ionizacijskog
i neionizacijskog zračenja, ugradnjom odgovarajuće mehaničke i električne opreme i
instalacija (uređaji za zaštitno blokiranje, uređaji za zaštitu od električnog udara, zaštitu od
preopterećenja i dr.), hermetizacijom tehnološkog procesa, automatizacijom i daljinskim
vođenjem procesa. Za tu namjenu sredstva rada su opskrbljena zaštitnim napravama,
uređajima i blokadama.
- Zaštitne naprave su dijelovi sredstva rada koje onemogućuje ulazak bilo kojeg dijela
tijela radnika u opasnu zonu, a štiti radnika i od rasprsnuća, loma, požara, eksplozije,
trovanja i sl.
- Pod zaštitnim napravama podrazumijevamo ograde, kućišta, oklope, branike, štitnike i
slično. Moraju biti konstruirane i postavljene na stroju/uređaju tako da se onemogući
ulazak ruke ili drugih dijelova tijela u opasne zone za vrijeme rada i da spriječe druga
štetna djelovanja izvora opasnosti.
- Ako se moraju povremeno iz tehnoloških razloga skidati ili otvarati radi nadzora, ugađanja,
izmjene alata, popravka, čišćenja, mora se postaviti uređaj koji će isključiti taj stroj ili uređaj
dok se zaštitna naprava ne vrati na mjesto.
- Pokretni dijelovi moraju biti zagrađeni zaštitnim ogradama ili zatvorenim oklopima,
štitnicima, kućištem ili na drugi način. Zaštitne naprave moraju biti na siguran način
53
pričvršćene za postolje ili drugi nepokretni dio stroja/uređaja ili za građevinski dio objekta
gdje je stroj/uređaj postavljen.
- Zaštitne naprave moraju udovoljavati sljedećim uvjetima: biti dovoljno čvrste i otporne,
izrađene od prikladnog materijala, da su odgovarajućih dimenzija, da svojim položajem i
izvedbom ne stvaraju nove izvore opasnosti, da se ne mogu skinuti bez uporabe alata te
ukoliko je potrebno njihova izvedba mora omogućavati promatranje procesa kroz otvor na
ekranu.
- Zaštitni uređaji su dijelovi sredstva rada koji služe za rad i za zaštitu radnika na način da
onemogućava ulazak bilo kojeg dijela tijela u opasnu zonu, da osiguravaju sredstvo rada od
previsokog tlaka ili temperature, da onemogućavaju nekontrolirani rad. Zaštitni uređaj može
se aktivirati s radnog mjesta rukom, nogom, glavom ili tijelom radnika u skladu s
konstrukcijom i položajem stroja/uređaja, odnosno vrstom moguće opasnosti od zahvaćanja.
- Zaštitne blokade su dijelovi sredstva rada koje osiguravaju međusobno djelovanje zaštitnih
naprava i zaštitnih uređaja npr., ograničenje hoda reznog alata, ograničenje dizanja tereta,
nemogućnost pokretanja sredstva rada ako nisu u funkciji zaštitne naprave ili uređaji,
ograničenje brzine i slično.
-Zaštitne blokade moraju biti tako izvedene da su zaštitne naprave i zaštitni uređaji
automatski u funkciji od početka nastajanja opasnosti odnosno od početka rada stroja/uređaja
s opasnim tvarima.
-Moraju biti izvedene tako izvedene, postavljene i učvršćene da se ne otežava rad sa
strojem/uređajem u vezi sa stavljanjem u pogon, zaustavljanjem, održavanjem i nadzorom za
vrijeme rada te moraju omogućiti slobodan i nesmetan pristup radnika pri rukovanju i
posluživanju stroja/uređaja, lako rukovanje pod uvjetom da radnik blokiranje izvodi ručno te
sigurno djelovanje blokada.

120. Što su kontrolni instrumenti i signalni uređaji? (Pravilnik o sigurnosti i zdravlju

pri uporabi radne opreme)
- Kada se na sredstvu rada osigurava nadzor nad sigurnim radom kontrolom parametara rada
(npr. struje, napona, temp., brzine i sl.) na sredstvo rada se postavljaju kontrolni i mjerni
instrumenti (termometri, manometri, brzinomjeri, i dr.) koji se moraju održavati i
umjeravati prema zahtjevima Zakona o mjeriteljstvu u propisanim rokovima te signalni
uređaji (npr. zvučni, optički, svjetlosni i sl.) koji upozoravaju radnika na opasnost. Njihova
ispravnost se mora vizualno pregledavati prije početka i u tijeku rada radne opreme te
moraju biti postavljeni na lako vidljivom mjestu kako bi se mogli lako očitavati parametri.

121. Bitni zahtjevi za prirodnu i umjetnu rasvjetu na mjestima rada? (Pravilnik o ZNR
za mjesta rada)
- Prirodna i umjetna rasvjeta moraju biti izvedene u skladu s važećim normama. Prirodna
rasvjeta postiže se preko ostakljenih površina čija ukupna površina u radnoj prostoriji
mora iznositi najmanje 1/8 površine poda te prostorije. Ako se prirodnom rasvjetnom ne
može osigurati propisana osvijetljenost radnih prostorija, mora se osigurati umjetna
rasvjeta i to kao opća rasvjeta, a u slučaju da ni opća nije dovoljna onda se postavlja i
dodatna.
54
-Kod prirodne rasvjete mora se spriječiti direktna sunčeva svjetlost, a kod umjetne rasvjete
spriječiti direktno bliještanje.
- Mjesta rada na kojima su radnici u slučaju kvara umjetne rasvjete izloženi opasnostima
moraju biti opskrbljena nužnom rasvjetom odgovarajuće jačine.
- Prema Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (N.N. 69/05) mora biti
osvjetljenost min 300 lux, a ako je opisano kao radno mjesto sa radnim stolom onda treba biti
500 lux prema HRN ISO/CIE 8995, Osvijetljenost radnih mjesta u zatvorenom prostoru
(ISO/CIE 8995:2002) i HRN ISO/CIE8995/Cor 1, Osvijetljenost radnih mjesta u zatvorenom
prostoru (ISO/CIE 8995:2002 / Cor 1: 2005).

122. Bitni zahtjevi za grijanje, hlađenje i provjetravanje prostorija na mjestima rada?

(Pravilnik o ZNR za mjesta rada)
- Ako radni proces to dopušta, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom
(zimskom) razdoblju moraju osigurati sljedeći mikroklimatski uvjeti:
– rad bez fizičkog naprezanja 20 – 25°C
– laki fizički rad 16 – 22 °C
– teški fizički rad 10 – 19 °C
- Ako se koriste uređaji za klimatizaciju, oni moraju biti prilagođeni vrsti radova i
tehnološkom procesu sukladno važećim tehničkim propisima. Pri korištenju uređaja za
klimatizaciju preporuča se relativna vlažnost od 40 do 60%. Ako se u toplom (ljetnom)
razdoblju koriste uređaji za klimatizaciju, razlika između vanjske i unutarnje temperature,
u pravilu, ne bi trebala biti veća od 7 °C.
- Brzina strujanja zraka na mjestima rada u zatvorenom prostoru ovisi o vrsti rada i
tehnološkom procesu, a ne smije biti veća od 0,5 m/s ako je temperatura vanjskog zraka do 10
°C, 0,6 m/s ako je temperatura vanjskog zraka od 10 °C do 27 °C odnosno 0,8 m/s ako je
temperatura vanjskom zraka preko 27 °C.
- Prema Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom mikroklimatski uvjeti
moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja
(temperatura 20 – 24 °C). Ukoliko se koristi klima uređaj, vlažnost treba biti između 40 i
60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može
biti najviše 7 °C niža od vanjske temperature.
-Na mjestima rada moraju se osigurati povoljni mikroklimatski uvjeti uzimajući u obzir
radne postupke i fizičke zahtjeve koji se postavljaju radnicima. Zagrijavanje radnih
prostorija u kojima se radnici zadržavaju stalno ili dulje od 2 sata bez prekida je obavezno
za vrijeme hladnog razdoblja.
- Radne prostorije do 500 m2 mogu se zagrijavati na kruta goriva te moraju biti spojene na
odgovarajući dimnjak, ali ako se u njima razvijaju zapaljive tvari mora se postaviti centralno
grijanje.
-Administrativne prostorije moraju se zagrijavati prema propisima ZNR i posebnim
propisima. Na površini grijaćih tijela (koja moraju biti glatka i čista) propisana je temp. (od
110 oC -130 oC) kao i temp. toplog zraka iz kalorifera (max 60 oC kod visine veće od 3,5 m
mjereno od poda te max 40 oC ako se zrak dovodi s manje visine).

55
- Prirodnim provjetravanjem mora se osigurati dovoljno svježeg zraka uzimajući u obzir
radne postupke i fizičke zahtjeve koji se postavljaju radnicima putem prozorskih okna ili
otvorima na zidovima i stropovima
- Peći za zagrijavanje prostorija moraju biti priključene na odgovarajući dimnjak.
Individualne peći, postavljene u prostorijama u kojima rade i borave radnici i druge osobe ne
smiju se upotrebljavati ako njihovom upotrebom dolazi do oslobađanja štetnih tvari u radni
prostor.
- Za zagrijavanje radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili koriste zapaljive i
eksplozivne tvari mora se predvidjeti i osigurati sistem centralnog grijanja sukladno
propisima zaštite na radu i posebnim propisima.
- Sustav zagrijavanja pomoću toplog zraka ne smije se primijeniti u radnim prostorijama u
kojima zbog povećane temperature i brzine strujanja zraka može doći do povećanog
isparavanja opasnih kemikalija.
- Raspored grijaćih tijela (radijatora i sl.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji
osigura ravnomjerna temperatura.
Temperatura na površini grijaćih tijela ne smije biti veća od:
– 130 °C – za radne prostorije u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i
eksplozivne tvari,
– 110 °C – za radne prostorije u kojima se pri radu izdvaja prašina koja nije zapaljiva,
eksplozivna ili otrovna.
- Grijaća tijela čija je temperatura na površini tijela viša od 90 °C moraju biti zaštićena od
slučajnog dodira.
- Temperatura na površini grijaćih tijela u radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju
zapaljive, eksplozivne ili otrovne prašine, plinovi i pare određuje se ovisno o osobini i količini
izdvojenih tvari. U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja prašina, površina grijaćih
tijela mora biti glatka i čista.
- Temperatura toplog zraka za zagrijavanje radne prostorije (pomoću kalorifera i sl.) ne smije
biti veća od 60 °C ako se zrak dovodi s visine veće od 3,5 m mjereno od poda, odnosno ne
smije biti veća od 40 °C ako se zrak dovodi s manje visine.
- Na mjestima rada u zatvorenom prostoru mora se osigurati dovoljno svježeg zraka,
prvenstveno prirodnim provjetravanjem, uzimajući u obzir radne postupke koji se koriste i
fizičke zahtjeve koji se postavljaju radnicima. U prostorijama za obavljanje uredskih poslova i
sličnim prostorijama kao i u pomoćnim prostorijama, pri normalnim mikroklimatskim
uvjetima, mora se osigurati najmanji broj izmjena zraka u toku jednog sata:
– prostorija za obavljanje uredskih poslova i slično ............. 1,5 izmjena /h
– prostorija za sastanke ........ 3 izmjene /h
– garderoba .............. 1 izmjena /h
– kupaonica ............. 5 izmjena /h
– umivaonica .......... 1 izmjena /h
– nužnik.................... 4 izmjene /h
– prostorija za osobnu higijenu žena........... 2 izmjene /h
– blagovaonica ........ 2 izmjene /h
– prostorija za povremeno zagrijavanje radnika........2 izmjene /h
56
U radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim
provjetravanjem osigurati sljedeće količine svježeg zraka po radniku:
– 30 m3/h – za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano najmanje 20 m3 slobodnog
zračnog prostora;
– 20 m3/h – za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano 20 do 40 mv slobodnog
zračnog prostora;
– najmanje 40 m3/h – za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje.
- Ako zbog tehnološkog procesa postoje mikroklimatski uvjeti koji nisu u skladu s propisanim
vrijednostima (razna zagađenja, štetna isparavanja, visoke temperature, vlaga i sl.), količina
zraka za prisilno provjetravanje određuje se ovisno o stupnju zagađenja zraka, vlage,
temperature i dr.
- Zrak za umjetno provjetravanje radnih prostorija, odnosno zrak za zagrijavanje
kojim se istovremeno vrši i provjetravanje prostorija ne smije sadržavati prašinu, dim,
štetne plinove, neugodne mirise i sl.

123. Bitni zahtjevi za buku i vibracije na mjestima rada? (Pravilnik o zaštiti radnika od
izloženosti buci na radu, Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama)
- Granične vrijednosti izloženosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti tijekom osamsatnog
radnog dana te razine vršnih vrijednosti zvučnoga tlaka su:
a) granična vrijednost izloženosti:
L(EX,8h) = 87 dB(A) i p(peak) = 200 Pa (140 dB(C) u odnosu na referentni zvučni tlak 20
μPa);
b) gornja upozoravajuća granica izloženosti:
L(EX,8h) = 85 dB(A) i p(peak) = 140 Pa (137 dB(C) u odnosu na referentni zvučni tlak 20
μPa);
c) donja upozoravajuća granica izloženosti
L(EX,8h) = 80 dB(A) i p(peak) = 112 Pa (135 dB(C) u odnosu na referentni zvučni tlak 20
μPa).
- Za granične vrijednosti izloženosti vrijedi, da poslodavac pri utvrđivanju stvarne izloženosti
radnika mora uzeti u obzir smanjenje buke zbog uporabe osobne zaštitne opreme za zaštitu
sluha, dok za upozoravajuće vrijednosti izloženosti vrijedi da taj učinak ne smije uzimati u
obzir.
- Poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost
izloženosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada.

57
DOPUŠTENE RAZINE BUKE S OBZIROM NA VRSTU DJELATNOSTI

Najviša
R. dopuštena
Opis posla
br. razina buke
LA, eq u dB(A)
(a)* (b)*
1 Najzahtjevniji umni rad, vrlo velika usredotočenost, rad vezan za veliku 45 40
odgovornost, najsloženiji poslovi upravljanja i rukovođenja

2 Pretežno umni rad koji zahtijeva usredotočenost, kreativno razmišljanje, 50 40

dugoročne odluke istraživanje, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi

3 Zahtjevniji uredski poslovi, liječničke ordinacije, dvorane za sastanke, školska 55 45

nastava, neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje

4 Manje zahtjevni uredski poslovi, pretežno rutinski umni rad koji zahtijeva 60 50
usredotočenje ili neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje,
komunikacijske centrale
5 Manje zahtjevni i uglavnom mehanizirani uredski poslovi, prodaja, vrlo zahtjevno 65 55
upravljanje sustavima, fizički rad koji zahtijeva veliku pozornost i usredotočenost,
zahtjevni poslovi montaže
6 Pretežno mehanizirani uredski poslovi, zahtjevno upravljanje sustavima, 70 60
upravljačke kabine, fizički rad koji zahtijeva stalnu usredotočenost, rad koji
zahtijeva nadzor sluhom, rad koji se obavlja na temelju zvučnih signala
7 Manje zahtjevni fizički poslovi koji zahtijevaju usredotočenost i oprez, manje 75 65
zahtjevno upravljanje sustavima

8 Pretežno rutinski fizički rad sa zahtjevom na točnost, praćenje okoline 80 65

slušanjem

*LEGENDA:
(a) razina buke na radnome mjestu koja potječe od proizvodnih izvora
(b) razina buke na radnome mjestu koja potječe od neproizvodnih izvora (ventilacija,
klimatizacija, promet i dr.).

Prema Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom buka opreme i drugih
izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dBA.

58
Kategorije vibracija važne za zaštitu radnika su:
- »vibracije šaka-ruka«: mehaničke vibracije, koje pri prenošenju na šaku i ruku
predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje radnika, posebice rizik od nastanka poremećaja
krvnih žila, živaca, kostiju, zglobova i mišića;
- »vibracije cijelog tijela«: mehaničke vibracije, koje se pri prenošenju na cijelo tijelo
predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost radnika, posebice rizik od razvoja bolesti donjeg
dijela kralježnice.
Granične vrijednosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti za vibracije šaka-ruka su
sljedeće:
a) granična vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam sati, je 5
m/s²;
b) upozoravajuća vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam
sati, je 2,5 m/s².
Granične vrijednosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti za vibracije cijelog tijela su
sljedeće:
a) granična vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam sati, je
1,15 m/s²;
b) upozoravajuća vrijednost dnevne izloženosti, normirana na referentno razdoblje od osam
sati, je 0,5 m/s².
- Izloženost radnika vibracijama cijelog tijela se ocjenjuje i/ili mjeri u skladu s odredbama iz
priloga Pravilnika o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu.
- Nakon što su prekoračene upozoravajuće vrijednosti izloženosti poslodavac mora izraditi i
provesti program tehničkih ili organizacijskih mjera za smanjenje izloženosti mehaničkim
vibracijama i s tim povezanim rizicima na najnižu moguću razinu, prije svega uzimajući u
obzir:
a) druge radne postupke, koji zahtijevaju manju izloženost mehaničkim vibracijama;
b) izbor odgovarajuće radne opreme, koja je na odgovarajući način ergonomski projektirana i,
uzimajući u obzir rad koji treba obaviti, uzrokuje manje vibracija;
c) osiguranja dodatne opreme, koja smanjuje oštećenja zdravlja zbog vibracija, kao što su
stolci, koji učinkovito smanjuju vibracije cijeloga tijela, i ručke/hvatišta, koji smanjuju
prijenos vibracija na sistem šaka-ruka;
d) odgovarajuće postupke održavanja radne opreme, radnog mjesta i sistema radnih mjesta;
e) planiranje i uređenje radnih mjesta i procesa rada;
f) odgovarajuće informiranje i osposobljavanje radnika glede pravilne i sigurne uporabe radne
opreme radi smanjenje njihove izloženosti mehaničkim vibracijama na najnižu moguću
razinu;
g) ograničenje trajanja i intenziteta izloženosti;
h) odgovarajući raspored izvođenja radnih zadaća s dovoljnim odmorima;
i) osiguranje odgovarajuće osobne zaštitne opreme (odjeća, rukavice itd.) za zaštitu radnika
od hladnoće i vlage.
- Poslodavac mora osigurati, da ni u kojem slučaju izloženost radnika ne prelazi
granične vrijednosti izloženosti. Ukoliko je usprkos poduzetih mjera koje je poslodavac
proveo, prekoračena granična vrijednost izloženosti, poslodavac mora odmah provesti mjere
59
za smanjenje izloženosti ispod granične vrijednosti izloženosti. Mora utvrditi razloge za
prekoračenje granične vrijednosti izloženosti i na odgovarajući način prilagoditi zaštitne
mjere, kako bi spriječio ponovno prekoračenje.
- Zdravstveni nadzor radnika koji su izloženi vibracijama provodi se u skladu s Pravilnikom
o poslovima s posebnim uvjetima rada.
- Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i frekvencije. Jača buka nižih
frekvencija manje je štetna od buke iste jakosti ali viših frekvencija. Djelovanje buke očituje
se kroz povećanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i razdražljivost. Prekomjerno
izlaganje buci dovodi do trajnog oštećenja sluha, do gluhoće te se smatra profesionalnom
bolešću. U radnim prostorijama buka najčešće nastaje pri radu radnih strojeva i uređaja,
pri radu pomoćnih uređaja, transportu materijala te pri obradi materijala.
- Sredstva rada kod kojih se pri uporabi stvaraju buka i vibracije moraju biti tako
izvedeni da razina buke i vibracija bude u granicama zahtjeva propisa o buci i vibracijama,
ako proizvodi buku veću od dopuštene moraju se primijeniti sve ostale tehničke mjere zaštite
na radu i zaštitu radnika.
- Pod tehničkim mjerama podrazumijeva se zvučna izolacija, smještaj sredstva rada u
posebnu prostoriju, posebna izvedba temelja zbog buke i vibracija, izdvajanje radnika u
kabinu s izolacijom i izdvajanje radnika u drugu prostoriju s daljinskim upravljanjem.
- Radnicima se moraju osigurati osobna zaštitna sredstva za zaštitu sluha i za zaštitu protiv
vibracija te se mora skratiti vrijeme rada u takvim prostorijama prema rezultatima ispitivanja.

124. Što se smatra pomoćnim prostorijama prema? (Pravilnik o ZNR za mjesta rada)
- Pod pomoćnim prostorijama smatramo garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za
uzimanje obroka hrane, prostorije za pušenje, za osobnu higijenu, za povremeno
zagrijavanje radnika, nužici, pisoari, prostorije za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i
zaštitnih sredstava i dr
- Pomoćne prostorije su u pravilu u posebnim građevinskim objektima u blizini radnih
prostorija ili u aneksu uz radne prostorije te se mogu nalaziti u građevinskim objektima
namijenjenim za radne prostorije ako to priroda posla i organizacije rada i sanitarno-higijenski
uvjeti dozvoljavaju.
- Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija zavisi o
namjeni i broju korisnika i najmanje 2,5 m. Iznimno mogu imati i manju visinu ali ne
manju od 2,20 m ako se prostorije nalaze u građevinskim objektima koji nisu građeni po
sadašnjim standardima, zaštićenim objektima koji su spomenici kulture a čiji izgled, veličinu i
visinu nije moguće mijenjati te kontejnerima uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi
propisani za pomoćne prostorije.
- Pomoćne prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguravaju uvjete utvrđene
pravilnikom za izvedbu podova, zidova, stropova, krovova i drugih elemenata kao što su
zagrijavanje, provjetravanje, osvijetljenost, izvođenje instalacija i slično, a koje se odnose na
radne prostorije.

60
125. Kako se označavaju prepreke, opasna područja i prometni putevi?
- Označavanje područja ili mjesta na koja je neovlaštenim radnicima opasno pristupiti ili
uopće nije dozvoljeno ući i na kojima postoje posebne opasnosti veoma često se koristi, a
odnosi se na mjesta na kojima se vrše ispitivanja visokim naponom, visokim tlakom, mjesta
gdje se slobodne površine koriste za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade,
manipulativni prostori dizalica za prijevoz tereta i dr.
- Na odgovarajući način označavaju se i transportni putovi određeni samo za vozila
unutrašnjeg transporta.
- Označavaju se i istaknuti dijelovi strojeva ili građevinskih elemenata posebno ako se
smanjuje profil na putovima za prolaz ljudi i tereta.
- Posebne oznake stavljaju se na kutove složenog materijala kako u cilju zaštite radnika tako i
zaštite proizvoda.
- Opasna područja ili mjesta najčešće se zagrađuju odgovarajućim preprekama u obliku
čvrstih ograda ili ograda s lancima. Dosta se često koriste samo tzv. Psihološke ograde s
trakama ili pak s užetima na kojima se nalaze obješene zastavice. Mjesta sa smanjenim
profilom se također označavaju posebnim trakama. I opasna mjesta na strojevima kao što su
pokretni dijelovi na prešama, kuke na dizalicama i dr. mogu se posebno označavati.
- Oznake koje se koriste na ogradama ili trakama su bijele i crvene kose pruge odnosno
žute i crne kose pruge. Uobičajeno je da se opasni dijelovi strojeva boje narančastom
bojom, a dio kuke na dizalici žutim i crnim kosim prugama. Na ograde na kojima je
ograđen opasni prostor mogu se postavljati i svjetiljke s treptajućim svjetlom kao
posebnim upozorenjem na opasnost.
- Transportni putovi moraju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm,
odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivo poda
prostorije. Uz navedene oznake postavljaju se i odgovarajući normirani znakovi sigurnosti.

126. Održavanje radnih mjesta, radne i druge opreme (Pravilnik o sigurnosti i zdravlju
pri uporabi radne opreme)
- Mjesta rada, oprema i uređaji moraju se redovito čistiti do primjerene higijenske razine, a
posebno uređaji za provjetravanje te prometni putovi do nužnih i drugih izlaza moraju biti
stalno prohodni a utvrđeni nedostaci moraju se odmah ukloniti.
- Radove na održavanju, popravcima i podešavanju radne i druge opreme smiju obavljati
samo radnici koje odredi poslodavac i koji imaju odgovarajuću stručnu spremu, a pri
tom se moraju pridržavati tehničkih uputa proizvođača opreme te se ne smiju samovoljno
mijenjati dijelovi radne opreme mijenjajući joj tako osobine i funkciju.
- Prije početka radova na održavanju/popravku radne opreme odnosno bilo kojeg
sredstva rada, mora se zatvoriti dovod energije ( npr. el.struje da se radi u beznaponskom
stanju ili ako su priključene na druge vrste energije para, voda, ili drugi hidraulične energenti,
zrak ili plinovi moraju se isprazniti cjevovodi, i dr.) te se mora postaviti pisano upozorenje
da su u tijeku radovi održavanja.

61
127. Što su fizikalne štetnosti?
Fizikalne štetnosti su:
- osvijetljenost, buka, vibracije, mikroklimatski parametri odnosno temperatura, vlažnost i
brzina strujanja zraka, i razna zračenja.

128. Najviša dozvoljena razina buke (Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na
radu)
- Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i frekvenciji. Jača buka nižih frekvencija
manje je štetna od buke iste jakosti ali viših frekvencija.
- Djelovanje buke očituje se kroz povećanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i
razdražljivost pri čemu može doći i do trajnog oštećenja sluha (gluhoće). Ako je do oštećenja
sluha došlo kod zaposlenika koji je kroz duže razdoblje bio izložen prekomjernoj buci to se
smatra profesionalnom bolešću.
- Na mjestu rada buka najčešće nastaje pri radu radnih strojeva i uređaja, radu pomoćnih
uređaja (ventilatora, kompresora, agregata), pri transportu materijala te pri obradi materijala.
- Granična vrijednost izloženosti iznosi 87 dB, gornja vrijednost 85 dB, a donja
upozoravajuća vrijednost 80 dB.
- Poslovi pri kojima je radnik izložen prekomjernoj buci spadaju u poslove s posebnim
uvjetima rada.

129. Vibracije (Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama)

- Štetne vibracije su titraji predmeta s kojima radnik dolazi u dodir pri obavljanju
poslova pri čemu se uzima u obzir frekvencija i amplituda vibracija.
- Najštetnije djeluju vibracije s frekvencijom između 40 i 125 Hz, naročito ako im amplituda
iznosi više od 100 mikrometra.
- Sukladno procjeni rizika propisuju se mjere zaštite radnika pri radu od rizika za njihovo
zdravlje i sigurnost koji proistječu ili bi mogle proistjecati od izloženosti mehaničkim
vibracijama koje štetno djeluju na šaku i ruku (izazivaju poremećaj krvnih žila, živaca,
kostiju, zglobova i mišića) ili koje štetno djeluju na cijelo tijelo pri čemu postoji rizik od
razvoja bolesti donjeg dijela kralježnice.
- Veličina oštećenja ovisi o vrsti i trajanju vibracija, hladnoći i vlazi okoline u kojoj
radnik radi te o nefiziološkom položaju tijela pri radu i individualnim osobinama
čovjeka.
- Duže razdoblje izloženosti dovodi do profesionalne bolesti.
- Granične vrijednosti izloženosti za vibracije šaka-ruka na dnevnoj bazi od 8 sati je 5 m/s2, a
upozoravajuća vrijednost iznosi je 2,5 m/s2. Granične vrijednosti izloženosti vibracijama
cijelog tijela na dnevnoj bazi od 8 sati je 1,15 m/s2, a upozoravajuća vrijednost iznosi 0,5
m/s2.
- Potrebno je voditi brigu da se rizici od izloženosti vibracijama otklanjaju na samom
izvoru ili smanjuju na najmanju moguću razinu.

62
130. Što su ionizirajuća zračenja? (Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti)
- je elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju
parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica-iona.
- Izvori ionizirajućeg zračenja dijele se na radioaktivne izvore i električne uređaje koji
proizvode ionizirajuće zračenje (npr. rendgenski uređaj i akcelerator). Izvori
ionizirajućeg zračenja mogu se podijeliti na prirodne (pozadinske) i umjetne.
- Prirodno ionizirajuće zračenje dolazi iz tri glavna izvora: kozmičko zračenje, prirodno
zračenje radioaktivnih materijala i radon. Radon često najviše pridonosi pozadinskom
zračenju.
- Umjetni izvori su po svojoj prirodi i učinku identični prirodnim izvorima. Umjetni izvori
su: medicinske procedure (dijagnostičke X-zrake, nuklearna medicina, terapija zračenjem),
građevinski materijali, detektori dima, ciklus nuklearnog goriva (obuhvaća cijeli slijed od
rudnika urana, cijepanja atoma u nuklearnim reaktorima do odlaganja otpada).
- Radioaktivni izvor je radioaktivna tvar koja nije izuzeta, a radioaktivna tvar je tvar koja
sadrži, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom proizvode
ionizirajuće zračenje.
- Prema izvedbi, radioaktivni izvor može biti zatvoreni radioaktivni izvor i otvoreni
radioaktivni izvor. Zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj
ovojnici od neradioaktivne tvari tako da radioaktivna tvar ne može doći u dodir s okolišem.
Otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a
može biti u krutom, tekućem ili plinovitom stanju.
- Radnik može biti izložen štetnim zračenjima kada su izvor zračenja određeni radioaktivni
elementi i uređaji koji proizvode zračenja kao što su rengen.
- Ionizirajuća zračenja susreću se u zdravstvu kod rengenskih snimanja, terapija
zračenjem, u nuklearnoj medicini te pri poslovima kontrole proizvoda (izotopi, rengen).
- Izloženost visokim dozama može izazvati akutnu radijacijsku bolest dok trajnije izlaganje
može uzrokovati rak, leukemiju, kataraktu, oštećenje kože i dr. što se sve smatra
profesionalnom bolešću.
- Radnici moraju udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima te se sposobnost za rad
mora provjeravati prije početka obrazovanja za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja i
prije početka rada.
- Izloženi radnici obvezni su tijekom rada provoditi sve propisane i uobičajene mjere
samozaštite od ionizirajućeg zračenja kao i zaštite drugih osoba, koristiti zaštitnu opremu i
uređaje za mjerenje osobnoga ozračenja te koristiti sve druge potrebne mjere za zaštitu od
ionizirajućeg zračenja.
- Odobrenje za obavljanje poslova s izvorima ionizirajućeg zračenja daje Državni zavod
za radiološku i nuklearnu sigurnost.

131. Što su neoinizirajuća zračenja? (Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja)

- jesu elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3.000.000 GHz ili
ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione.
- Izvor neionizirajućeg zračenja jest svaki uređaj koji proizvodi jednu ili više vrsta
neionizirajućeg zračenja.
63
- Od neionizirajućih zračenja najštetnije djelovanje mogu imati ultraljubičasta zračenja
koja najčešće oštećuju oči pri elektrozavarivanju. U prirodi ih ima od sunca naročito zbog
proboja ozonskog sloja čemu su izloženi radnici koji radove obavljaju pretežno na otvorenom
prostoru što može uzrokovati rak kože.
- Veoma štetna mogu biti i laserska zračenja koja zbog velike količine energije usmjerene na
malu površinu mogu uzrokovati oštećenja na koži od blagog crvenila do dubokih opeklina, a
na oku teška oštećenja rožnice, leće i mrežnice.
- Rukovatelji koji obavljaju poslove s izvorima neionizirajućeg zračenja i pritom mogu biti
izloženi zračenju iznad granica moraju udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima te
moraju koristiti propisanu zaštitnu opremu.
- Stručne poslove zaštite od neionizirajućeg zračenja mogu obavljati pravne osobe registrirane
za obavljanje te djelatnosti koje imaju ovlaštenje ministra nadležnog za zdravstvo i
akreditirane su prema normi HRN EN ISO/IEC 17025.

132. Elektromagnetsko zračenje (Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja,)

- je fizikalna pojava širenja električnih i magnetskih valova, odnosno fotona, koji se
gibaju brzinom svjetlosti i sadrže određenu količinu energije. Elektromagnetski valovi
svrstani su u elektromagnetski spektar koji se proteže od valova najmanje frekvencije i
najveće valne dužine (tehnička izmjenična struja) do valova najveće frekvencije i najmanje
valne dužine (visinske kozmičke zrake).
- Energija valova, odnosno fotona, veća je što je veća frekvencija i što je kraća valna dužina.
- Elektromagnetski spektar dijeli se na dva dijela: neionizirajuće i ionizirajuće zračenje.
Valovi, zrake velike energije, mogu iz ljuske atoma izbaciti elektrone i time ionizirati atom,
pa se zovu ionizirajuće zrake.
- Te ionizirajuće zrake, kao što su rendgenske (X-zrake), gama zrake ili kozmičke zrake,
mogu štetno djelovati na ljudske stanice, npr. uzrokujući karcinome. Zrake manje energije,
primjerice radiovalovi, mikrovalovi, vidljiva svjetlost, infracrvene i ultraljubičaste zrake
nemaju te jačine da ioniziraju i zato se zovu neionizirajuće zrake. Njihovo djelovanje na
organska tkiva, zbog slabe energije, teoretski može biti štetno pri dugom izlaganju, ali mnogo
manje štetno od ionizirajućih zračenja.
- Za razliku od ionizirajućih, neionizirajuće zrake ne mogu lomiti kemijske veze niti ionizirati
tkiva.
- RTG zračenje ( Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti) Rendgensko zračenje čine
elektromagnetski valovi kratkih valnih duljina od 10-10 do oko 10-13 m. Često se naziva i X-
zračenjem. Posebna vrsta rendgenskog zračenja je tzv. zakočno zračenje (njem.
bremsstrahlung) koje nastaje kad elektroni značajno mijenjaju svoju brzinu u blizini atomske
jezgre, bilo iznos, bilo smjer gibanja.
- Radioaktivni materijali obično emitiraju alfa čestice (čestice slične jezgri helija), beta
čestice (elektroni ili pozitroni koji se gibaju velikom brzinom) ili gama zrake. Alfa i beta
čestice mogu biti zaustavljene listom papira ili tankom čeličnom pločom. Najviše
oštećenja uzrokuju ako se emitiraju unutar ljudskog tijela.

64
- Gama zrake su slabije ionizirajuće od alfa i beta čestica, ali zahtijevaju deblju zaštitu
(olovne ploče). Gama zrake uzrokuju oštećenja slična X-zrakama: opekline, karcinom i
genetske mutacije.

133. Osvijetljenost mjesta rada (Pravilnik o ZNR za mjesta rada)

- Osvijetljenost radnih prostora, ureda i ustanova potrebno je uskladiti po normi HRN EN
12464, odnosno ugraditi rasvjetu koja zadovoljava uvjet od 500 lux.
- Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) u čl. 27. (prirodna i umjetna
osvijetljenost) navodi kako osvjetljenje mjesta rada MORA biti u skladu s važećim
normama, dok je prema Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom
propisano najmanje 300 lux.
- Osvijetljenost se mora projektirati izvesti tako da se omogući dobro viđenje, točno i brzo
opažanje uz što manji zamor očiju kod osoba koje obavljaju poslove i radne zadatke.
- Mjesta rada moraju imati otvore za prirodno osvjetljenje, kao što su prozori, krovni
svjetlarnici, staklene pregrade, ostakljena vrata i slično te moraju sprječavati direktno
upadanje sunčeve svjetlosti putem zasjenjivanja zastorima, roletama, brisolejima,
premazivanjem okana, nadstrešnicama i slično.
- Ostakljene površine moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljenje, a
njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije. Ukoliko
ne mogu biti u potpunosti ili djelomično prirodno osvjetljene mogu se koristiti za rad samo
ako je osigurano umjetno osvjetljenje pri čemu boja umjetnog osvjetljenja mora biti što
sličnija prirodnoj svjetlosti.
- Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja
te uvjete za sprječavanje direktnog bliještanja. Mora biti osigurano bezopasno čišćenje
ostakljenih površina (ljestve i sl.).

134. Mikroklimatski parametri na mjestu rada (Pravilnik o ZNR za mjesta rada)

- Mikroklimatske uvjete određuje temperatura zraka (rad bez fizičkog naprezanja 20-24 oC,
laki fiz. rad 18-20 oC i teški fiz. rad 12-18 oC), vlažnost zraka (relativno vlažnost od 40-
60%), a brzina kretanja zraka (u zimskom razdoblju najviše 0,5 m/s (do 10 oC), u
prijelaznom 0,6 m/s (od 10 oC do 27 oC) i u toplom razdoblju 0,8 m/s (preko 27 oC)).
- Ukoliko se koriste uređaji za klimatizaciju brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a razlika
između vanjske i unutarnje temperature ne smije prelaziti 7 oC.
- U pogledu ovih čimbenika mikroklime u svim radnim prostorijama moraju se osigurati
povoljni uvjeti rada i u ljetnom i u zimskom razdoblju. Manja odstupanja od propisanih
mikroklimatskih uvjeta mogu uzrokovati nelagodu kod zaposlenika dok će onda kad se
prelaze fiziološke granice to uzrokovati povećani broj kroničnih bolesti krvožilnog
sustava, a u krajnjem slučaju toplinski udar.
- Rad u posebno hladnom prostoru može uzrokovati smrzline, opću pothlađenost te
izazvati ili pogoršati određene bolesti. Moraju se poduzeti mjere kako bi uvijek na
mjestima rada bilo dovoljno svježeg zraka i osigurana vlažnost zraka kako zaposlenici ne

65
bi osjećali nelagodu tijekom radnog procesa. Bilo kakve nepravilnosti moraju se odmah
odstraniti ili ukloniti.

135. Što je eksplozivna atmosfera?

- je smjesa zraka sa zapaljivim plinom, parom, maglicom i prašinom pod atmosferskim
uvjetima, u kojoj se nakon početnog paljenja, proces gorenja prenosi na cijelu nezapaljenu
smjesu.

136. Što su biološke štetnosti? (Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti
biološkim agensima pri radu)
- Biološki agensi (štetnosti) označavaju mikroorganizme, uključujući i takve koji su bili
genetski modificirani, stanične kulture i čovječji endoparaziti, koji su u mogućnosti
uzrokovati bilo kakvu zarazu, alergiju ili trovanje,
- su razvrstani u 4 skupine s obzirom na razinu rizika od zarazu, sposobni su se
razmnožavati ili prenositi genetskim materijalom.
- Poslodavci moraju voditi posebne evidencije radnika izloženih biološkim agensima
skupine 3 i/ili 4 te mora radniku omogućiti preventivne te periodične zdravstvene
preglede.
- Biološke tvari u koje spadaju virusi, bakterije nametnici, gljivice, a s kojima radnik
dolazi u doticaj pri svom radu mogu izazvati različite bolesti, najčešće profesionalne
bolesti.
- Izvori: Poslovi vezani uz kontakt s ljudima oboljelim od zaraznih bolesti, poslove vezani
uz kontakt sa zaraženim životinjama, mesom i otpacima tih životinja, poslove gdje se može
doći u dodir sa životinjama koje ugrizom unose otrove ili viruse (zmije, krpelji) u
šumarstvu, poljoprivredi i dr.

137. Navedite klasifikaciju bioloških štetnosti? (Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog
izloženosti biološkim agensima pri radu)
- U klasifikacijski popis uvrštavaju se samo agensi za koje je poznato da uzrokuju
zarazu kod ljudi, a razvrstani se u 4 rizične skupine.
- Biološki agens iz skupine 1 je onaj za kojeg nije vjerojatno da će uzrokovati bolest kod
ljudi.
- Iz skupine 2 je onaj koji može uzrokovati bolest kod ljudi i koji bi mogao biti opasan
po radnike, nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu te je obično na raspolaganju
djelotvorna profilaksa ili liječenje.
- U skupinu 3 spada onaj koji može uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavlja
ozbiljnu opasnost za radnike, može predstavljati rizik za širenje u okolinu no obično je
na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje.
- U skupinu 4 spadaju oni koji uzrokuju tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu
opasnost za radnike, mogu predstavljati veliki rizik za širenje u okolinu a obično ne
raspolaganju nema djelotvorne profilakse ili liječenja.

66
138. Obveze poslodavca vezano uz uporabu bioloških štetnosti (Zakon o zaštiti na radu)
- Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu radnika koji su izloženi ili bi mogli biti
izloženi biološkim štetnostima, a provodi je sukladno procjeni rizika kojom je utvrđena
priroda, stupanj i trajanje izloženosti radnika.
- Obvezan je osigurati da su radnici obaviješteni o rizicima kojima su izloženi pri radu s
biološkim štetnostima i da su osposobljeni za rad na siguran način. Na mjestu rada je
obvezan istaknuti pisane obavijesti i upute za postupanje u slučaju ozbiljne opasnosti,
odnosno štetnosti uzrokovane uporabom bioloških štetnosti na radu.
- Može: ukoliko mu narav posla dopušta mora izbjegavati uporabu bioloških štetnosti ili je
nadomjestiti agensom koji nije štetan, ukoliko je moguće poslodavac mora osigurati
uporabu agensa koji je manje šteta za zdravlje i sigurnost na radu, obvezan je smanjiti
broj izloženih radnika ili radnika koji bi mogli biti izloženi te je dužan osigurati da
radnici koriste propisanu zaštitnu opremu i da poduzimaju propisane higijenske mjere.
- Obveze: zamjena štetnih agenasa manje štetnim, smanjenje rizika, informiranje
nadležna tijela inspekcije, poduzimati posebna pravila zaštite na radu, provoditi mjere
koje jamče higijenu, informiranje i osposobljavanje radnika, voditi evidenciju
izloženosti radnika, savjetovati se s radnicima i omogućiti njihovo sudjelovanje,
omogućiti radnicima zdravstvene preglede i zdravstveni nadzor.

139. Što su kemijske štetnosti (opasne kemikalije) (Pravilnik o zaštiti radnika od rizika
zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu)
- su štetne tvari koje mogu dovesti do oštećenja zdravlja osoba koje s njima dolaze u dodir
za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladištenja ili korištenja. Pojavljuju se u
obliku prašina, dimova, plinova, magla, para, vlakna i dr. Nakon što im je radnik izvrgnut,
u pravilu dulje vrijeme, mogu izazvati pojavu profesionalnih bolesti ili drugih bolesti u
vezi s radom.
- Podjela: otrovi, korozivne tvari, nadražljive kemikalije, zagušljivci, senzibilatori, fibrogene
prašine, mutageni, karcinogeni i teratogeni.
- Štetnost im ovisi o mnogim fizikalnim, kemijskim ili otrovnim svojstvima pri čemu je
najvažnija količina tvari koja je ušla u organizam. Zbog toga je za svaku kemijsku tvar
propisana maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) za 8.satni rad bez opasnosti za
organizam. Za neke tvari je propisana kratkotrajna dopustiva koncentracija (KDK) kod
koje izvrgnutost

140. Karcinogene i mutagene tvari (Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti
karcinigenima i/ili mutagenima)
- Karcinogen je tvar ili smjesa ili postupak kojima su radnici izloženi tijekom obavljanja
poslova te koja udovoljava kriterijima za razvrstavanje u kategoriji karcinogena 1.A ili 1.B
utvrđenim Uredbom europskog parlamenta.
- Mutagen je tvar ili smjesa koja udovoljava kriterijima za razvrstavanje u kategoriji 1.A. ili
1.B. mutagenog učinka za zametne stanice također utvrđenih Uredbom europskog parlamenta.

67
- Rad s karcinogenima ili mutagenima su sve aktivnosti pri kojima su radnici izloženi ili
mogu biti izloženi karcinogenima ili mutagen ima i to pri njihovoj uporabi, proizvodnji,
skladištenju, obradi, preradi, pretakanju, miješanju, uklanjanju, uništavanju kao i sličnim
aktivnostima.
- Među takve poslove spadaju i poslovi pri kojima se zbog okolnosti kod tih postupaka
oslobađaju ili nastaju karcinogeni ili mutageni.
- Granična vrijednost predstavlja graničnu vrijednost vremenski prilagođenog prosjeka
koncentracije karcinogena ili mutagena u zraku unutar zone disanja radnika u odnosu na
referentno razdoblje od 8 radnih sati rada.
- Poslodavac ima obvezu sukladno izrađenoj procjeni rizika poduzeti potrebne mjere
zaštite temeljem ustanovljene vrste, stupnja i trajanja izloženosti radnika te temeljem
procijenjenog rizika po sigurnosti i zdravlje radnika na poslovima u kojima dolaze ili
mogu doći u doticaj s karcinogenima ili mutagenima te mora organizacijskim mjerama
osigurati što manji broj izloženih radnika.
- Poslodavac mora u radnom procesu zamijeniti karcinogene ili mutagene bezopasnim ili
manje opasnim tvarima, smjesama ili postupcima koji nisu opasni ili su manje opasni po
zdravlje i sigurnost radnika. Na takvim poslovima ne smiju raditi radnici mlađi od 18
godina, trudne radnice ili radnice dojilje.
- Potrebno je osigurati da se karcinogen ili mutagen proizvodi i rabi u zatvorenom sustavu
ukoliko je to moguće tehnički organizirati te se mora osigurati redovno čišćenje radnih
prostora pri čemu je zabranjeno metenje i provjetravanje. Poslodavac mora svim izloženim
radnicima osigurati potrebnu osobnu zaštitnu opremu te ograničiti izloženost na najkraće
moguće vrijeme, osigurati radnicima da budu osposobljeni za rad na siguran način prije
početka rada, te povremene ili ciljane preventivne zdravstvene preglede i nadzor radnika
sukladno preporuci specijaliste medicine rada.
- Također se mora voditi osobna evidencija zdravstvenih pregleda radnika te evidencija
radnika koji rade na tim poslovima.

141. Obveze poslodavca vezano uz uporabu kemijskih štetnosti (Pravilnik o zaštiti

radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu)
- Poslodavac mora izraditi procjenu rizika kojom su obuhvaćene sve aktivnosti prilikom
kojih je moguće uzrokovati štetne učinke na sigurnost i zdravlje radnika te primjenjivati
pravila zaštite na radu.
- Obvezan je primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih
tvari stalno unapređivati zaštitu na radu. Mora koncentraciju opasnih kemikalija koje
djeluju u obliku plinova, para, prašina i aeorosola držati na minimumu i ispod granične
vrijednosti izloženosti.
- Obveze: Određivanje i procjenjivanje rizika koji predstavljaju opasne kemikalije,
primjenjivati opća načela za sprječavanje izloženosti opasnim kemikalijama i primjenjivati ih
sukladno procjeni rizika, primjenjivati posebne sigurnosne i preventivne mjere, mora utvrditi
postupanje u slučaju nezgoda na radu i poremećaja u procesu rada, obavještavati i
osposobljavati radnike za rad na siguran način, osigurati im redovite i preventivne

68
zdravstvene preglede i osigurati im zdravstvenu skrb, mora označavati opasne kemikalije te
na vidnom mjestu izvjesiti sigurnosne znakove.

142. Redoslijed postupanja sa kemijskim štetnostima (Pravilnik o zaštiti radnika od

rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu, Zakon o zaštiti na radu)
- Ako koristi opasne kemikalije poslodavac je obvezan pravila zaštite na radu primjenjivati na
sljedeći način:
1. Koristiti zatvorene sustave ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike,
2. odvoditi s mjesta nastanka, izvan radnog okoliša, opasne plinove, pare, prašine i aerosole
čije oslobađanje ne može spriječiti na način da pri odvođenju ne onečišćuje ljudski okoliš,
3. kada ne može opasne plinove, pare, prašine i aerosole s mjesta nastanka ograničiti na
najmanju moguću mjeru svesti količinu opasne kemikalije, broj radnika izloženih djelovanju
opasne kemikalije te
4. osigurati najmanje moguće vrijeme izlaganje radnika utjecaju opasne kemikalije te
osigurati da radnici koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu.

145. Klasifikacija kemikalija, što su, vrste kemikalija?

Prema Zakonu o kemikalijama (NN 18/13) kemikalije su tvari i smjese, a opasne kemikalije u
smislu ovoga Zakona su:
a) tvari i pripravci koji ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili
okoliš utvrđene Direktivom 67/548/EEZ i Direktivom 1999/45/EZ,
b) tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili
okoliš utvrđene u 2. – 5. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.
Prema Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih
kemikalija (NN 99/13), opasnim kemikalijama u smislu ovoga Pravilnika smatraju se:
- vrlo otrovne kemikalije; otrovne kemikalije; štetne kemikalije; nagrizajuće kemikalije;
- karcinogene kemikalije 1., 2. i 3. kategorije;
- mutagene kemikalije 1., 2. i 3. kategorije i reproduktivno toksične kemikalije 1., 2. i 3.
kategorije, odnosno kemikalije koje se razvrstavaju u jednu od slijedećih kategorija
opasnosti:
- akutna toksičnost 1., 2., 3. i 4. kategorije; nagrizajuće 1. kategorije, potkategorija 1.A i
1.B,; teške ozljede oka 1.kategorije; preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije i
podkategorija 1.A i 1.B;
- mutagenost 1.A, 1.B i 2. kategorije;
- karcinogenost 1.A, 1.B i 2. kategorije; reproduktivna toksičnost 1.A, 1.B i 2. kategorije;
specifična toksičnost za ciljane organe – jednokratno izlaganje 1. i 2. kategorije;
specifična toksičnost za ciljane organe – ponavljano izlaganje 1kategorije i aspiracijska
toksičnost 1. kategorije.
Prema Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu
(NN 91/15), opasnim kemikalijama smatraju se:
– tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili
okoliš utvrđene u 2. – 5. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008,
– svaka tvar i smjesa, koja može zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih ili
toksikoloških svojstava i načina na koji se koristi ili je prisutna na mjestu rada
predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući svaku tvar i smjesu kojoj
je u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika dodijeljena granična vrijednost izloženosti.
69
Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o
biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09 i 75/13 ):
Kemikalije su tvari i pripravci.
Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u
proizvodnom procesu, korištene ili oslobođene/ispuštene, uključujući ispuštanje kao otpad pri
bilo kakvoj radnoj aktivnosti bez obzira da li su ili nisu proizvedene namjerno i da li su ili
nisu stavljene na tržište/u promet.
Pripravci jesu smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili više tvari.

Opasne kemikalije su:

– tvari ili pripravci koja zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari ili pripravke
sukladno važećim propisima bez obzira da li su unutar tih propisa razvrstane kao opasne osim
onih tvari i pripravaka koji samo zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari za
okoliš,
– tvari i pripravci koji još ne zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije ali
mogu, zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih, toksikoloških svojstava i/ili načina na koji
su korištene ili su prisutne na mjestu rada, predstavljati opasnost za sigurnost i zdravlje
radnika, te
– tvari i pripravci za koje je utvrđena granična vrijednost izloženosti.
Opasne kemikalije sukladno važećim propisima su kemikalije razvrstane kao: eksplozivne,
oksidirajuće, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, štetne
kemikalije, nagrizajuće kemikalije, nadražujuće kemikalije, koje dovode do preosjetljivosti,
karcinogene, mutagene, reproduktivno toksične, opasne za okoliš.
Klasifikacija prema propisima iz prometa: vidi pitanje br. 155

146. Kako se pakiraju kemikalije? (Pravilnik o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju

i pakiranju opasnih kemikalija/Uredba o razvrstavanju, označavanju i pakiranju - CLP)
- Opasne kemikalije moraju se pakirati u odgovarajućoj ambalaži, moraju imati ispravnu
prateću dokumentaciju: STL i deklaraciju-naljepnicu. Izgled, veličina i obvezni podaci
naljepnice propisani su propisima europske unije (Uredba CLP).
- Ambalaža koja sadrži opasne tvari ili smjese mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:
(a) ambalaža mora biti takvoga oblika i izvedbe koji onemogućuju oslobađanje sadržaja, osim
u slučajevima kad je propisana jedna ili više posebnih sigurnosnih naprava;
(b) materijali od kojih je izrađena ambalaža i zatvarači ne smiju biti podložni oštećenjima u
dodiru sa sadržajem niti skloni reakcijama sa sadržajem u kojima nastaju opasni spojevi;
(c) ambalaža i zatvarači moraju biti čvrsti i postojani čitavom površinom kako ne bi popustili
i kako bi sigurno podnijeli uobičajena opterećenja i naprezanja kojima se izlažu prilikom
rukovanja;
(d) ambalaža opremljena zatvaračima koji se mogu višekratno zatvarati mora biti izvedena na
način da se ambalaža može opetovano otvarati i zatvarati, a da se pritom ne oslobodi sadržaj.
- Ambalaža koja sadrži opasnu tvar ili smjesu koja nalazi u prometu na malo ne smije imati
oblik, odnosno obličje koje bi moglo privući djecu ili izazvati njihovu živu znatiželju, ili
koje bi moglo dovesti u zabludu potrošače, niti smije imati sličan način prikazivanja ili
obličje kakvo se koristi kod prehrambenih proizvoda, hrane za životinje, medicinskih i
kozmetičkih proizvoda i koje bi potrošače dovelo u zabludu.

70
 Naljepnica za kemikaliju mora imati:
(a) naziv kemikalije i identifikacijsku oznaku proizvoda (EINECS, CAS, ELINCS);
(b) naziv, adresa i broj telefona dobavljača;
(c) količinu kemikalija u pakiranju;
(d) piktogram upozorenja, izraz opasnosti, opis upozorenja i mjere opreza.
Naljepnica na tvari ili smjesi koja se stavlja u promet mora biti na hrvatskom jeziku i
latiničnom pismu.

147. Kako se označavaju kemikalije? (Pravilnik o razvrstavanju, označavanju,

obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija/Uredba o razvrstavanju, označavanju i pakiranju
- CLP)

Nove oznake:
H - OZNAKE UPOZORENJA PREMA CLP UREDBI
EUH - DODATNE OZNAKE UPOZORENJA PREMA CLP UREDBI
P - OZNAKE OBAVIJESTI PREMA CLP UREDBI (opće, sprječavanje, postupanje,
skladištenje, odlaganje)
Uz nove oznake stavljaju se propisani PIKTOGRAMI:

Stare oznake:
R - OZNAKE UPOZORENJA PREMA DSD DIREKTIVI
S - OZNAKE OBAVIJESTI PREMA DSD DIREKTIVI

Uz stare oznake stavljaju se znakovi opasnosti:

Xn C Xi
T+ i T

OTROVNO i ŠTETNO NAGRIZAJUĆE NADRAŽUJUĆE

VRLO OTROVNO
71
 N E F+ F O

OPASNO ZA EKSPLOZIVNO VRLO LAKO OKSIDIRAJUĆE

OKOLIŠ LAKO ZAPALJIVO
ZAPALJIVO

148. Što je sigurnosno-tehnički list? (Zakon o kemikalijama, UREDBA (EZ) br.

1907/2006 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. prosinca 2006.
o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija - REACH)
- Sigurnosno-tehnički list (STL) je dokument s predefiniranim formatom danom u Prilogu
II. Uredbe REACH. Sigurnosno-tehnički list (STL) osigurava iscrpne podatke o tvari ili
smjesi koja se koristi na radnom mjestu. On osigurava i poslodavcima i radnicima uvid
u podatke o kemijskoj opasnosti, uključujući i opasnost za okoliš, kao i mjere
predostrožnosti.
- Ako je u STL uključen scenarij izloženosti onda on daje specifične podatke za svaku
pojedinu uporabu. Podaci iz STL-a omogućuju poslodavcu osmišljavanje aktivne zaštite
radnika, zajedno s treninzima koji su karakteristični za svako pojedino radno mjesto, te da
razmotri sve potrebne mjere za zaštitu okoliša. Osim toga STL sadrži podatke i za ostale
sudionike u lancu opskrbe.
- Tako, određene informacije mogu biti upućene onima koji su vezani uz prijevoz opasnih
kemikalija, uz promptni odgovor u slučaju nesreće (uključujući i centre za kontrolu
otrovanja), uz profesionalnu uporabu pesticida i uz krajnje korisnike.

149. Kako se skladište kemikalije?

- Objekti i prostorije moraju biti izgrađene od čvrstog materijala, koji ne reagira s
kemikalijama koje se skladište, prodaju ili koriste. To znači da se npr. ne smije raditi s
oksidativnim kemikalijama u prostorijama izgrađenim od zapaljivih materijala poput
drveta ili da npr. police za držanje takvih kemikalija ne smiju biti izrađene od
zapaljivog materijala.
- U pravilu podovi i zidovi moraju biti barem obloženi inertnim materijalima poput
keramike ili premazani sredstvima koja će spriječiti reakciju podloge (npr. od betona ili
čak asfalta) s kemikalijama poput kiselina, lužina, oksidansa ili organskih otapala.
- Kod rada sa zapaljivim kemikalijama mora se imati izvedbu električnih instalacija u
sigurnosnoj izvedbi (SI). U takvim slučajevima moraju postojati sredstva za brzo i
učinkovito gašenje požara, pa ma o kojoj se djelatnosti radilo i ma o kojim količinama
kemikalija se radilo.
- Prostorije moraju biti izgrađene tako da uslijed izlijevanja ili rasipanja kemikalija one
neće dospjeti u okoliš ili kanalizaciju. To znači da moraju postojati prihvatni bazeni
(taknvane) ili se mora postavljanjem pragova na vratima zadržati kemikaliju u prostoru
gdje se s njom radi ili ju se skladišti. Problem s malim količinama kemikalija može se
72
riješiti tako da ih se drži u kadicama od inertnog materijala (npr. laboratorijske
kemikalije ili perkloretilen u kemijskim čistionama).
- Ne smije se držati jedno pokraj drugoga ili jedno iznad drugoga inkopatibilne
kemikalije (npr. lužine i kiseline, oksidanse i zapaljive kemikalije itd.). Takve kemikalije
moraju biti prostorno odvojene ili čak moraju postojati fizičke prepreke da se uslijed
istovremenog izlijevanja ili rasipanja ne bi omogućila kemijska reakciju među njima.
- Neke kemikalije moraju se držati u posebnim prostorima poput npr. vrlo otrovnih,
eksplozivnih, vrlo oksidativnih poput peroksida, ukapljenih opasnih plinova itd. Kad se
radi o jako opasnim kemikalijama, posebno onima koje djeluju u obliku plina (npr. klor ili
amonijak) potrebno je postaviti protuprovalni alarm.
- Ulazna vrata trebala bi se automatski zatvarati. Kod posebno opasnih kemikalija koje
djeluju u obliku plina potrebno je postaviti detektore za opasnu kemikaliju vezanu na
alarmne uređaje, a ovisno o vrsti kemikalije i njezinim količinama traži se postavljanje
uređaja za neutralizaciju (neutralizatori) ili obaranje para opasne kemikalije (npr. vodenom
zavjesom) kod njezina akcidentalnog oslobađanja.
- Naravno da obveza postavljanja ovakvih uređaja dolazi u obzir tek kod količina kemikalija
koje predstavljaju problem za ljude ili okoliš izvan objekta.
- Skladišta u kojima se drže takve kemikalije moraju imati odobrenja izdana od
Ministarstva zdravlja. Takva odobrenja se izdaju na temelju mišljenja o udovoljavanju
uvjeta koja daje HZTA na temelju pregleda dokumentacije i izvida objekta. Kod posla s
kemikalijama koje imaju posebna opasna svojstva poput npr. eksplozivnosti obvezno treba
zadovoljiti posebne uvjete utvrđene drugim propisima iz nadležnosti drugih ministarstava,
npr. MUP-a i dr.

150. Što je GVI, KGVI i BGV?(Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim

tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima, NN 13/09 i 75/13)
Granična vrijednost izloženosti na radu (GVI) je granica od prosjeka vremenski izmjerenih
koncentracija (prosječna koncentracija) tvari (plinova, para, aerosola, prašine) u zraku na
mjestu rada u zoni disanja radnika u odnosu na određen ciljani period. Smatra se da utvrđena
granična vrijednost izloženosti (Prilog I) pri temperaturi od 20 °C i tlaku zraka od 1013 mbara
prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom
radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u
ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju vlakana /cm³;
Kratkotrajna granična vrijednost izloženosti (KGVI) je ona koncentracija kemikalije kojoj
radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost
takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati najviše 15 minuta i ne smije se ponoviti više
od četiri puta tijekom radnog vremena. Između dvije izloženosti toj koncentraciji mora proći
najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili
mg/m³;
Biološka granična vrijednost (BGV) je ona koncentracija opasne kemikalije i/ili njezina
metabolita, odnosno bioloških učinaka nastalih pod djelovanjem te kemikalije u organizmu,
koja se određuje u odgovarajućem biološkom uzorku (krv, plazma, mokraća, izdahnuti zrak)
radnika profesionalno izloženih kemikalijama u svakodnevnom osmosatnom radu, uz
normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje, a kod koje prema sadašnjem
stupnju saznanja ne dolazi do štetnih učinaka po zdravlje;
Prema Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu
(NN 91/15):

73
GVI - granična vrijednost izloženosti je, ukoliko nije drugačije određeno, vremenski
proračunata granica prosječno izmjerene koncentracije opasne kemikalije u zraku unutar
područja udisanja radnika s obzirom na određeno referentno razdoblje.
BGV - biološka granična vrijednost je granica koncentracije u odgovarajućem biološkom
gojilištu odgovarajuće tvari, njezina metabolita ili pokazatelj učinka.

151. Akcident s opasnom kemikalijom – opišite postupak sanacije

- Da bi se izbjeglo daljnje onečišćenje nakon ispuštanja opasnih tvari, poduzimaju se mjere,
kako bi se spriječilo daljnje ispuštanje – npr. zatvaranje ventila i sl.
- Ovisno o svojstvima tvari i ispuštenoj količini, potrebno je poduzeti dodatne odgovarajuće
mjere - gasiti požar, posipati pijeskom ili piljevinom, dodatno postaviti kante ili sl. za prihvat,
prepumpavanje ili razrjeđivanje s vodom i dr.
- Treba nastojati da kontaminirana površina bude što manja, tj. spriječiti širenje opasne
tvari – npr. postaviti brane. Nakon omeđivanja tvari koja je istekla, često je potrebno
ostatke tvari neutralizirati s odgovarajućim sredstvima-vezivima. Sanaciju obično vrše
ovlaštene tvrtke.

152. Na koji način se utvrđuje da mjesto rada zadovoljava GVI, što ako ne
zadovoljava?
- Provjeravanjem koncentracije opasnih kemikalija odnosno mjerenjem koncentracije. Ako
se mjerenjem utvrdi da koncentracija opasnih kemikalija prelazi GVI, poslodavac mora:
1) utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti
2) na temelju utvrđenih razloga primijeniti dodatna pravila zaštite na radu
3) nakon primjene osnovnih pravila, ponoviti mjerenja.

153. Što je tankvana? (Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje,

stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija, NN 99/13, 157/13 i 122/14)
- Tankvana je prihvatna posuda (prihvatni bazen) za prilivene kemikalije.

154. Koja su opća načela zaštite na radu pri korištenju kemikalija? (Zakon o zaštiti na
radu, 71/14, 118/14 i 154/14)
- Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići
primjenom bezopasnih kemikalija, a ako nije moguća zamjena opasnih kemikalija
bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim kemikalijama, poslodavac je obvezan
utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka može smanjiti opasnost ili štetnost od
njihove primjene.
- Pravila zaštite na radu kod rada sa opasnim kemikalijama su:
1) koristiti zatvorene sustave, ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike
2) odvoditi s mjesta nastanka, odnosno izvan radnog okoliša opasne plinove, pare, prašine i
aerosole čije oslobađanje ne može spriječiti, na način da pri odvođenju ne onečišćuje ljudski
okoliš
3) kada ne može odvoditi opasne plinove, pare, prašine i aerosole s mjesta nastanka, ograničiti
na najmanju moguću mjeru:
- količinu opasne kemikalije
- broj radnika izloženih djelovanju opasne kemikalije
- vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasne kemikalije

74
4) osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu zaštitnu
opremu, ako se prije navedenim pravilima ne može postići zadovoljavajuća sigurnost i zaštita
zdravlja radnika.

155. Na koji način i prema kojim pravilima se vrši transport opasnih kemikalija ?
Kako se klasificiraju opasne tvari prema ADR-u?
- Transport se vrši prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07). i odredbama
Konvencije o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF), Dodatak C, Propisi o
međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom (Pravilnik RID – Regulations concerning
the International Carriage of Dangerous Goods by Rail). Prijevoz se vrši po odobrenim
(dozvoljenim) prometnicama.
- Zakonom je implementiran Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih
tvari u cestovnom prometu (ADR) kao i pripadajući Prilozi A i B u zakonodavstvo
Republike Hrvatske. Prijevoz opasnih tvari željezničkim prometnim sredstvima provodi se
prema odredbama Zakona o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07).
- Podjela opasnih tvari prema ADR-u:
klasa 1 - eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnom tvarima (u tekstu koji slijedi:
"eksplozivne tvari") krute su i tekuće kemijske tvari koje imaju svojstvo da, pod pogodnim
vanjskim djelovanjem (udar, trenje ili toplina), eksplozivnim kemijskim razlaganjem
oslobađaju plinove i energiju u obliku topline.
klasa 2 - stlačeni plinovi, tekući plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi (u tekstu koji
slijedi:"plinovi") tvari su koje imaju kritičnu temperaturu nižu od 50 °C ili na 50 stupnjeva
tlak pare viši od 300 kPa (3 bara).
klasa 3 - zapaljive tekućine su tekućine ili smjese tekućina koje na temperaturi od 50 °C
imaju tlak pare niže od 300 kPa (3 bara), a plamište niže od 100 °C.
klasa 4.1 - zapaljive krute tvari jesu krute tvari koje se, kada su u suhom stanju, mogu lako
zapaliti u dodiru s plamenom ili iskrom (sumpor, celuloid, nitroceluloza, crveni fosfor i dr.),
ali nisu sklone samozapaljenju.
klasa 4.2 - samozapaljive tvari krute su tvari koje se pale u dodiru sa zrakom ili vodom bez
posredovanja drugih tvari (bijeli i žuti fosfor, cinkovi-alkili, otpatci, nitro celulozni filmovi,
sirovi pamuk, rabljene krpe i dr.).
klasa 4.3 - tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom tvari su koje u dodiru s
vodom razvijaju plinove koje se pale u dodiru s plamenom i iskrom (natrij, kalij, kalcij,
kalcijev karbid, alkalni silicidi i dr.).
klasa 5.1 - oksidirajuće tvari su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pritom
mogu uzrokovati vatru (kloriti, perklorati, vodena otopina vodikova peroksida, peroksid
alkalnih metala i njihove smjese i dr.).
klasa 5.2 - organski peroksidi su organske tvari s višim stupnjem oksidacije koje mogu
izazvati štetne posljedice za zdravlje ili život ljudi ili oštećenje materijalnih dobara, a manje
su osjetljive na eksploziju od dinitrobenzena u dodiru s plamenom ili na udar, odnosno trenje.
klasa 6.1 - otrovi su tvari sintetičkog, biološkog ili prirodnog porijekla i preparati
proizvedeni od tih tvari, koji uneseni u organizam ili u dodiru s organizmom
mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili štetno djelovati na životnu okolinu.
klasa 6.2 - infektivne tvari su tvari koje šire neugodni miris ili sadrže mikroorganizme ili
njihove toksine za koje se zna da mogu izazvati zarazne bolesti u ljudi i životinja (svježa
nesoljena ili usoljena koža, otpaci, iznutrice, žlijezde, fekalije i dr.).

75
klasa 7 - radioaktivne tvari su tvari čija specifična aktivnost premašuje 74 bekerela (0,002
mikrokirija) po gramu.
klasa 8 - korozivne (nagrizajuće) tvari su tvari koje u dodiru s drugim tvarima i živim
organizmima izazivaju njihovo oštećenje ili uništenje (sulfatna kiselina, nitratna kiselina,
brom, mravlja kiselina, natrijev hidroksid i dr.),
klasa 9 - ostale opasne tvari i predmeti tvari su koje za vrijeme prijevoza predstavljaju
opasnost za sudionike prometa, pučanstvo i okoliš, a ne mogu se svrstati u klase od 1 do 8
(azbest, suhi led, magnetni materijali i sl.).

- Sva vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti propisno označena: osnovna oznaka je
ploča 400x300 mm, ploča je narančaste boje s crnim obrubom od 15 mm, ploča je vodoravno
podijeljena na dva jednaka dijel crnom crtom od 15 mm, u gornjem dijelu se nalazi Kemlerov
broj, a u donjem UN broj.
- Listice opasnosti - su naljepnice propisanih dimenzija, boja i brojeva kojima se dodatno
obavještavaju sudionici u prometu o opasnim tvarima - listice o osnovnoj opasnosti i dodatnoj
opasnosti, propisane su za određenu klasu, razlikuju se bojom i simbolom, a u donjem dijelu
mogu imati zvjezdicu i broj pripadajuće klase opasnosti.
KEMLEROV BROJ je identifikacijski broj opasnosti - postavlja se na vozila na
pločama opasnosti (prvi broj-značenje po klasama, drugi-vrsta opasnosti, umnoženi
brojevi predstavljaju veliku opasnost)

prvi broj (značenje po klasama)-3-

zapaljive tekućine, drugi broj (vrsta
opasnosti)-3-opasnost od zapaljenja,
identifikacijski broj tvari (UN broj).
Umnoženi brojevi-33-lako zapaljiva
tekućina (s plamištem do 23°C).
UN broj je identifikacijski broj
opasne tvari.

- Prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (N. N., br. 79/07.) pravne i fizičke osobe čija
djelatnost obuhvaća prijevoz opasnih tvari cestom ili željeznicom (odnosno s tim prijevozom
povezano postupanje s opasnim tvarima - pakiranje, utovar, istovar, punjenje ili pražnjenje),
dužne su imenovati najmanje jednog sigurnosnog savjetnika za prijevoz opasnih tvari. -
- Ova obveza definirana je i Europskim sporazumom o međunarodnom prijevozu opasnih
tvari u cestovnom prometu (ADR) te Pravilnikom o međunarodnom željezničkom prijevozu
opasnih tvari (RID).
- Sigurnosni savjetnik mora posjedovati važeće uvjerenje o stručnoj osposobljenosti.
- Poslovi sigurnosnog savjetnika su prvenstveno: praćenje propisa u području prijevoza
opasnih tvari, nadzor nad rukovanjem opasnim tvarima u tvrtki prijevoznika, savjetovanje
uprave i zaposlenika, nadgledanje, praćenje i evidentiranje stručne izobrazbe zaposlenih,
provođenje odgovarajućih mjera zbog sprečavanja težih kršenja propisa i nesreća, donošenje
odgovarajućih mjera u slučaju nesreće, sastavljanje godišnjeg izvješća i obavljanje drugih
poslova.

76
156. Označavanje cjevovoda - kojim se bojama označavaju cjevovodi?
- Zbog sigurnosti, a i lakšeg prepoznavanja, svi se cjevovodi moraju posebno označiti.
- Cjevovod treba cijelom dužinom obojiti osnovnom bojom koja označava grupu tvari
(medija) koja prolazi kroz cjevovod.
- Na cjevovod se na određenim razmacima, npr. na svakih 10 m po duljini ravnog
cjevovoda, kao i na točno određenim mjestima, npr. sa svake strane prirubnice, na mjestima
grananja cjevovoda, s obje strane ventila, na priključnim mjestima cjevovoda, s obje strane
zida ili stropa ako cjevovod prolazi kroz njih, kao i na svim drugim mjestima gdje je nužna
točna identifikacija cjevovoda, postavljaju strelice.
- Natpisi s nazivom tvari (medija) te strelice kojima se pokazuje njihov smjer kretanja kroz
cjevovod izvode se u kontrastnim bojama ovisno o osnovnoj boji ili boji pozadine. Boja
strelice ovisi o zapaljivosti tvari, odnosno medija.
- Standardne, osnovne boje cjevovoda za identifikaciju grupe tvari (medija) koji prolazi kroz
cjevovod, boje natpisa s nazivom tvari te boje strelica označavaju se u skladu sa
standardom DIN 2403, koji se primjenjuje kao priznato pravilo zaštite na radu.

157. Označavanje spremnika i instalacija tehničkih plinova

Vidi pitanje 146., 147., 148. i 156.

158. Na koji način se provodi osposobljavanje radnika za rad s opasnim

kemikalijama?
- Sadržaj tečaja i način održavanja ispita propisani su Pravilnikom o uvjetima i načinu
stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN broj 99/13) proizašlim iz
Zakona o kemikalijama (NN broj 18/13).
- Sve pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću proizvodnje, stavljanja na tržište i
korištenja opasnih kemikalija, uvoze ili izvoze opasne kemikalije dužne su zapošljavati
osobu visoke stručne spreme iz točno utvrđenih prirodno-znanstvenih struka, koja je
77
uspješno završila tečaj i položila ispit u Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping
– tzv. odgovorna osoba, a radnici koji neposredno rukuju kemikalijama dužni su
završiti temeljni tečaj o opasnim kemikalijama za radnike.

159. Koja se osobna zaštitna sredstva koriste pri radu s opasnim kemikalijama?
- Ovisno o karakteristikama opasne radne tvari (kemikalije) koriste se i osobna zaštitna
sredstva/oprema, a ista su navedena i na STL-u (npr. zaštitne naočale s nepropusnim
okvirom, rukavice za zaštitu od kemijskih opasnosti (od lateksa, pvca, od nitrila, od
neoprena), zaštitne gumene pregače, zaštitne čizme i cipele, odijelo za zaštitu od
kemijskih opasnosti sa kapuljačom ili jednodijelno, zaštitne potkoljenice, plinske maske
(više od 17% kisika), maske s prisilnim dovodom filtriranog zraka (do 17% kisika), i
dr.).
Osobna zaštitna sredstva moraju odgovarati Pravilniku o stavljanju na tržište osobne zaštitne
opreme (NN 89/10) te propisanim normama prema Popisu hrvatskih normi za osobnu zaštitnu
opremu (NN 110/09).

60. Koji su rokovi za ispitivanje električnih instalacija?

Prema članku 32. Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 005/2010),
održavanje električne instalacije mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju
tehnička svojstva električne instalacije i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i
navedenim Tehničkim propisom, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u
skladu s posebnim propisom.

Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 005/2010) u točci C.3.2 priloga
C navodi:

Redoviti pregledi u svrhu održavanja električne instalacije provode se sukladno zahtjevima iz

projekta građevine, ali ne rjeđe od:

 -četiri godine za građevine javne namjene, ako posebnim propisima nije određen
drugačiji rok
 -četiri godine za električne instalacije, ako posebnim propisima nije određen drugačiji
rok,
 -petnaest godina za građevine, odnosno dijelove građevina stambene namjene,
 -četiri godine za sve ostale građevine, odnosno njihove dijelove.

61. Uzemljenje
Na mjestu rada u svim visokonaponskim i u nekim niskonaponskim postrojenjima, svi
dijelovi postrojenja na kojima se radi trebaju biti uzemljeni i kratko spojeni. Naprave ili
aparati za uzemljivanje i kratko spajanje, ako je ikako moguće, trebaju biti vidljivi s mjesta
rada.
Spojevi za uzemljivanje i kratko spajanje mogu se koristiti i za omeđivanje mjesta rada, kada
za to postoje praktični razlozi.

78
Naprave za uzemljivanje i kratko spajanje najprije trebaju biti spojene na uzemljenje čvrstom
vezom, a tek nakon toga se izolacijskom motkom ili izolacijskim užetom uzemljuju pojedine
komponente.

Redoslijed skidanja naprava je obrnut.

- (članci 63-71 Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12 -
u daljnjem tekstu Pravilnik).

62. Vrste uzemljenja

TN, TT i IT sustav uzemljenja
Prvo slovo - odnos između mreže i uzemljenja
T - izravno spojena jedna točka mreže na zemlju (primjerice neutralna točka transformatora)
I - svi aktivni dijelovi mreže izolirani su od zemlje ili u jednoj točki spojeni sa zemljom preko
impedancije
Drugo slovo - odnos između dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) i uzemljenja:
T - izravno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) na
zemlju, neovisno o sustavu uzemljenja mreže
N - izravno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) na
uzemljenu točku sustava mreže (primjerice na uzemljenu neutralnu točku sustava)

Dodatno slovo (nalazi se uz drugo slovo) - raspored neutralnog i zaštitnog vodiča:

S - neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) međusobno su odvojeni u cijeloj mreži
C - neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) kombinirani su u jednom (PEN) vodiču.

63. Granica opasnih napona

Očekivani napon dodira Dozvoljeno trajanje

Uc (V) (sek)
50 5
75 0,6
90 0,45
110 0,36
150 0,27
220 0,17
280 0,12
350 0,08
500 0,04

79
 64. Koliko je trajni dopušteni napon dodira u normalnim uvjetima za izmjeničnu
struju
Dopušteni trajni dodirni napon UL unutar električnih postrojenja iznosi 50 V. Na nadzemnim
vodovima s metalnom konstrukcijom stupova, trajno dopušteni dodirni napon iznosi 25 V.
(Članak 66. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12)).

65. Od čega se sastoji impedanca (impendancija) ljudskog tijela?

Impedancija ljudskog tijela ovisi o čistoći i vlažnosti kože, debljini kože, naponu koji djeluje
na ljudsko tijelo, duljini trajanja prolaza struje kroz tijelo, jakosti struje, kontaktnom pritisku i
površini dodira. Vrlo veliki utjecaj na impedanciju tijela imaju vanjski utjecaji, prije svega
vlaga i otpor tla.
66. Djelovanje struje na ljudski organizam
Električni udar je patofiziološki efekt koji nastaje prilikom prolaza električne struje kroz
ljudsko ili životinjsko tijelo.
Električna struja, prolazeći kroz ljudski organizam, djeluje na sljedeće načine:
TOPLINSKI - pri čemu se tijelo zagrijava, naročito na mjestu ulaza i izlaza struje iz tijela, do
te mjere da nastaju teške vanjske i unutrašnje opekline.
MEHANIČKI - jer za vrijeme prolaza struje kroz tijelo dolazi do grčenja mišića, što može
izazvati kidanje krvnih žila, živaca, pa čak i lomove kostiju.
KEMIJSKI - jer električna struja, prolazeći kroz krv, elektrolitički rastvara krvnu plazmu.
BIOLOŠKI - što se očituje grčenjem mišićnog tkiva, paralizom disanja, grčevima krvotoka,
treptanjem srčanih klijetki.
67. Što je direktan dodir dijelova pod naponom?
Izravni dodir dijelova pod naponom je dodir osoba ili životinja s aktivnim dijelovima pod
naponom (članak 8. Pravilnika)

68. Što je indirektni dodir dijelova pod naponom?

Neizravni dodir dijelova pod naponom je dodir osoba ili životinja s dostupnim vodljivim
dijelovima pod naponom, koji su postali aktivni dijelovi zbog kvara izolacije (članak 8.
Pravilnika).

69. Što je napon dodira?

Napon dodira na uzemljenim sustavima je dio potencijala uzemljenja, za vrijeme ograničenog
trajanja protoka struje zemljospoja, koji može premostiti čovjek uz pretpostavku da struja
kroz ljudsko tijelo teče od ruke prema stopalu (vodoravni razmak od dostupnog dijela je 1 m)
(članak 8. Pravilnika)

80
 70. Kako se štitimo od direktnog dodira?
Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom se vrši zaštitnim izoliranjem, primjenom
malih napona, uzemljenjem, nulovanjem, primjenom sistema zaštitnih vodova, primjenom
zaštitnih spojeva.

71. Kako se štitimo od indirektnog dodira?

Zaštita se izvodi ugradnjom uređaja za automatsko isključenje napajanja u slučaju kvara,
upotrebom uređaja sa dvostrukom izolacijom, stavljanjem uređaja u neprovodne (izolirane)
prostorije tako da visoki napon na kućištu nije opasan, izjednačavanjem potencijala svih
provodnih dijelova koji se istovremeno mogu dodirnuti, električnim odvajanjem napajanjem
iz transformatora ili generatora koji nisu uzemljeni, ugradnjom FI sklopke.

72. Što je izjednačenje potencijala?

Izjednačavanje potencijala je galvanska povezanost kojom se razni dostupni vodljivi dijelovi i
strani vodljivi dijelovi dovode na jednaki ili približno jednaki potencijal. (članak 8.
Pravilnika)

73. Nabroji 5 zlatnih pravila za osiguranje mjesta rada na el. Instalacijama ( tzv. 5
pravila sigurnosti)
Prije početka rada u beznaponskom stanju mora se osigurati mjesto rada primjenom »pet
pravila sigurnosti« prema sljedećem redoslijedu:
– isklopiti i odvojiti od napona,
– spriječiti ponovni uklop,
– utvrditi beznaponsko stanje,
– uzemljiti i kratko spojiti,
– ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom. (članak 59. Pravilnika)

74. Koje zone opasnosti imamo u el. Postrojenjima?

Prema stupnju opasnosti od električne energije, a s ciljem postizanja sigurnog pristupa,
kretanja i rada u električnim postrojenjima napona većeg od 1 kV, utvrđuju se tri zone i to:
1. zona slobodnog kretanja (I. zona), za koju nisu potrebna posebna pravila za obavljanje rada
i kretanja,
2. zona približavanja (II. zona) je prostor oko zone rada pod naponom, a omeđen je s
graničnom udaljenošću DV od dijela pod naponom, u kojem se moraju primijeniti određena
pravila sigurnosti i zdravlja na radu i postupci radi sprječavanja prodora u zonu rada pod
naponom,
3. zona rada pod naponom (III. zona) je prostor oko dijelova pod naponom ograničen
udaljenošću DL od vodiča pod naponom. (članak 9. Pravilnika)

81
 75. Što je statički elektricitet?
Statički elektricitet je jedna vrsta električne energije koja za razliku od električne struje
miruje. Definiran je kao električni naboj uzrokovan neravnotežom elektrona na površini
materijala.

76. Kako umanjiti pojavu statičkog elektriciteta?

Pojava statičkog elektriciteta se umanjuje Općim mjerama zaštite (PRAVILNIK o tehničkim
normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (SL,br. 62/73), članci 24-28) i
Posebnim mjerama zaštite:
1) uzemljenjem;
2) održavanjem odgovarajuće vlage u zraku;
3) ionizacijom zraka;
4) antistatičkom preparacijom:
5) povećanjem vodljivosti loše vodljivih materijala;
6) odvođenjem statičkog elektriciteta influencijom

77. Što je nulovanje?

Nulovanje je vrsta zaštite od previsokoga dodirnog napona. Izvodi se tako da se metalno
kućište el. trošila zaštitnim vodičem spoji s neutralnim vodičem. U slučaju kvara u kojem
nastaje dodir faznoga vodiča s vodljivim dijelovima trošila, fazni i neutralni vodič zatvaraju
strujni krug pa poteče struja kojoj je jakost dovoljna da unutar dopuštenoga vremena (0,4 s pri
naponu od 230 V) aktivira zaštitne naprave (pregaranje rastalnog osigurača ili isklapanje
automatskog osigurača) i tako isključi napon na trošilu.

78. Što je niski napon?

Niski napon je skupina naponskih razina korištenih za razdiobu električne energije, čija
općenito prihvaćena gornja granica iznosi 1000 V za izmjeničnu, i 1500 V za istosmjernu
struju. (članak 8. Pravilnika)

79. Što je visoki napon?

Visoki napon je svaki napon koji prelazi vrijednost od 1000 V za izmjeničnu ili 1500 V za
istosmjernu struju. (članak 8. Pravilnika)

80. Što je jakost struje?

Jakost električne struje I jednaka je količini naboja Q koja prođe kroz poprečni presjek vodiča
u vremenskom intervalu t:

82
 81. Što je frekvencija struje?
Izmjenična struja ima svoje karakteristike po obliku i odnosima njenih veličina. Njene
promjene ili izmjena vrši se po krivulji sinusoidi, a broj tih sinusoida(promjena) u jednoj
sekundi je frekvencija.

82. Koji je način rolaska struje kroz tijelo?

Najčešće ulazno mjesto električne struje je šaka, drugo najčešće mjesto je glava. Najčešće
izlazno mjesto je stopalo. Zbog toga što struja koja putuje od ruke do ruke ili od ruke u nogu
može proći kroz srce, opasnija je nego struja koja prolazi između noge i tla. Struja koja
prolazi kroz glavu može izazvati napadaje, krvarenje u mozgu, onemogućavanje disanja,
psihološke promjene (kao što su problemi kratkotrajnog sjećanja, promjene osobnosti,
razdraženost i poremećaje sna) te nepravilni rad srca.
Kod prolaza struje kroz tijelo težina ozljede može biti opeklina ili može izazvati smrt, ovisi o
vrsti i jačini struje, tjelesnom otporu na struju na mjestu ulaza, o putu prolaza struje kroz tijelo
i trajanju kontakta sa strujom.

83. Što je izmjenična struja?

Izmjenična struja je vremenski promjenjiva struja kojoj se mijenja jakost i smjer protjecanja
tijekom promatranog vremena.

84. Što je istosmjerna struja?

Istosmjerna struja je električna struja čiji tok elektrona ne mijenja smjer kretanja.

85. Što je fidovka i čemu služi?

FID ili diferencijalna sklopka služi za mjerenje ravnoteže struje u sklopci, i njeno
diferenciranje.
Drugim riječima FID prati ulaz i izlaz potencijala na nultom i faznom vodiču. Taj odnos
mora uvijek biti isti odnosno, potencijal ne smije imati razlike. Ukoliko se zbog gubitka struje
u mreži koja protječe FID-om, detektira diferencija, svitak koji je ugrađen u FID i relej će
odmah isključiti napon u mreži. Fidovka dakle služi za zaštitu od dodirnog napona.

86. Što je dopušteni napon dodira*

Dopušteni trajni dodirni napon unutar električnih postrojenja iznosi 50 V. Na nadzemnim
vodovima s metalnom konstrukcijom stupova, trajno dopušteni dodirni napon iznosi 25 V.
Dopušteni su i viši dodirni naponi uz vrijeme trajanja prema hrvatskoj normi HRN HD 637
S1, odnosno prema vrijednostima iz dijagrama za dopušteni napona dodira ovisno o vremenu.
(članak 66. Pravilnika)

83
 87. Što je atmosfersko pražnjenje?
Atmosfersko pražnjenje je meteorološka pojava grmljavina i munja.
Kada se sa mjesta rada vide munje ili čuje grmljavina ili se približava grmljavinska oluja,
treba hitno prekinuti radove na vodičima izloženim atmosferskim pražnjenjima ili na
aparatima izravno spojenim s izloženim vodičima. (članak 57. Pravilnika)

88. Koji su rokovi za ispitivanje gromobrana?

Ispitivanja gromobrana vrši se na osnovi Tehničkih propisa za sustave zaštite od djelovanja
munje na građevinama (N.N., br. 87/08. i 33/10), Pravilnika o tehničkim propisima o
gromobranima (Sl. list, br. 13/68.) i Zakona o normizaciji (N.N., br. 55/95. i 163/03.)
Ispitivanje se mora obaviti:
- nakon izgradnje ili rekonstrukcije objekta koji se štiti gromobranskom instalacijom
- nakon popravaka ili prepravaka gromobranske instalacije
- nakon udara groma u instalaciju ili objekt
- u redovnim vremenskim razmacima koja ovise o vrsti objekta
Vremenski razmaci u kojima je potrebno obaviti ispitivanje gromobranske instalacije za
pojedine vrste objekata su:
- rok od 1 godine za gromobranske instalacije na objektima za smještaj eksploziva i objektima
ugroženim eksplozijom, te gromobranske instalacije sa izvorima ionizacijskog zračenja
- rok od 2 godine na objektima ugroženim požarom, žičarama i objektima kod kojih je
spojeno uzemljenje gromobranske instalacije sa zaštitnim uzemljenjem elektroenergetskog
postrojenja
- rok od 3 godine za gromobranske instalacije na visokim objektima (tvornički dimnjaci,
crkve, džamije, tornjevi za motrenje i sl.)
- rok od 5 godina za gromobransku instalaciju na svim ostalim objektima.

89. Što je Indukcija?

Promjenjivi magnetski tok kroz neki vodič stvara induciranu elektromotornu silu na njegovim
krajevima - elektromagnetsku indukciju.
Vodiči ili vodljivi dijelovi mogu biti pod utjecajem električne indukcije ako su u blizini
dijelova pod naponom. Zaštita od induciranog napona propisana je u članku 56. Pravilnika.

90. Koje su mjere sigurnosti na električnim strojevima i uređajima?

Električni strojevi, uređaji i električni alati moraju imati ugrađene naprave za zaštitu od
samouključivanja u slučaju prekida napajanja i ponovnog napajanja električnom energijom.
(članak 14. Pravilnika)

84
 91. Što je elektromagnetski val, kako nastaje?
Električki nabijena tijela proizvode u svom okolišu električno polje, a električna struja u
vodičima proizvodi u svojoj okolini magnetsko polje. Međutim, ako se u strujnom krugu bilo
kako mijenjaju električni napon ili struja, pojavljuju se elektromagnetski valovi, koji se šire u
prostor.
Postoji uzajamno djelovanje između električnog i magnetskog polja. Promjenljivo magnetsko
polje proizvodi električno, a promjenljivo električno polje – magnetsko. Proces uzajamnoga
proizvođenja električnog i magnetskog polja širi se po prostoru konačnom brzinom, koja je
jednaka brzini svjetlosti. Širenje toga procesa naziva se elektromagnetski val u najširem
smislu. Ako vodičem protječe struja koja se vremenski mijenja harmonički određenom
frekvencijom, elektromagnetsko je polje sinusno promjenljivo s istom frekvencijom, a u
prostoru se dobiva valni efekt. To je elektromagnetski val u užem smislu.

160. Rokovi za ispitivanje električnih instalacija

- Prema članku 32. Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN
005/2010), održavanje električne instalacije mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine
očuvaju tehnička svojstva električne instalacije i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom
građevine i navedenim Tehničkim propisom, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora
ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 005/2010) u točci C.3.2 priloga
C navodi:
Redoviti pregledi u svrhu održavanja električne instalacije provode se sukladno
zahtjevima iz projekta građevine, ali ne rjeđe od:
• -četiri godine za građevine javne namjene, ako posebnim propisima nije određen
drugačiji rok
• -četiri godine za električne instalacije, ako posebnim propisima nije određen drugačiji
rok,
• -petnaest godina za građevine, odnosno dijelove građevina stambene namjene,
• -četiri godine za sve ostale građevine, odnosno njihove dijelove.

192. Obveze poslodavca vezane uz radnu opremu

- Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i
druga sredstva za povremeni rad na visini, (čl. 3. st.1. točka 19. Zakona o zaštiti na radu (N.N., br.
71/14,118/14 i 154/14).
- Obveze vezane uz radnu opremu zadane su u čl.41. do 42. Zakona o zaštiti na radu (N.N., br.
71/14,118/14 i 154/14) obzirom da radna oprema pripada u sredstva rada koja su definirana u čl. 3.
st.1. točka 26.
- Obzirom da strojevi pripadaju u radnu opremu obveze za ovaj dio radne opreme zadane su
Pravilnikom o sigurnosti strojeva (N.N., br. 28/11).
- Obveze za radnu opremu naveden su u Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme
(N.N., br. 21/08).

193. Pregledi i ispitivanja radne opreme

- Pregledi i ispitivanja radne opreme bili su propisani Pravilnikom o ispitivanju radnog okoliša te
strojeva i uređaja s povećanim opasnostima
(N.N., br.114/02,131/02 i 126/03) koji je ukinut osim članaka
14.,15.,16.,17.,18.,19. i 20. koji se odnose na postupak ispitivanja i sadržaj,
85
 oblik i način izdavanja isprava o ispitivanju te obrasci uvjerenja o ispitivanju –
Obrazac –RO i Obrazac –SU , a navedeno u čl. 17.st.4. Pravilnika o
ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (N.N., br.112/14 i 84/15).
Perioda ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i dalje je
propisana svake 2 godine. Na snazi je i dalje Pravilnik o listi strojeva i
uređaja s povećanim opasnostima (N.N., br. 47/02).

194. Zahtjevi za radnu opremu sa i bez vlastitog pogona

Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (N.N., br. 21/08),
Poglavlje 15. Pokretna radna oprema sa ili bez vlastitog pogona , čl.101. do
106. do i Poglavlje 16. Uporaba radne opreme sa ili bez vlastitog pogona ,
čl. 107. do 111.

195. Rukovanje strojevima sa unutarnjim sagorijevanjem

Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (N.N., br. 21/08),
Poglavlje 3. Zahtjevi u vezi pogonske energije radne opreme, čl. 50.

196. Ručni alat

Velika rasprostranjenost svih oblika ručnih alata je uzrok velikog broja nezgoda pri radu s ručnim
alatima koje se svakodnevno događaju na svim područjima ljudske djelatnosti.
Najčešći uzroci nezgoda pri radu s ručnim alatima s:
-neispravni alati,
-uporaba alata u pogrešne svrhe,
-neispravan način rada,
-neispravno odlaganje alata,
Mjere sigurnosti za sprečavanje nezgoda i ozljeda jesu:
-kontrola alata,
-održavanje alata,
-ispravno uskladištenje i prijenos alata,
-ispravna uporaba osobne zaštitne opreme,
-vježbanje i poučavanje zaposlenika o ispravnoj uporabi alata.
Kontrolom alata sprečavaju se nezgode i ozljede zbog postizanja da se na vrijeme alat povuče iz
uporabe ukoliko je neispravan.
Potrebno je primijeniti pravila:
-da radnik svakodnevno sam kontrolira ispravnost svojeg vlastitog alata,
-svaki neispravan alat stavi odmah izvan uporabe,
-o tome izvijesti neposrednog rukovoditelja,
-preda alat stručnim i odgovornom osobama na popravak.
Sigurnost pri radu ručnim alatima :
-za svaki posao upotrijebiti odgovarajući alat,
-prije svakog posla kontrolirati ispravnost svakog pojedinog alata, a kod složenijih kontrolirati svaki
dio cjeline alata
-postaviti ploče upozorenja koko bi se spriječilo pristup na potencijalno opasno područje
-voditi računa da u prostoriji nema opasnih zapaljivih ili eksplozivnih tvari koje bi uporaba alata mogla
zapaliti i izazvati požar ili eksploziju,
-obratiti pažnju da alat pri radu ne dođe u dodir sa dijelovima pod naponom,
-alate ne dopunjavati polugama već uporabiti kako su izvorno izvedeni,
-za čišćenja alata uporabiti samo sredstva za čišćenje koja su predviđena,
86
-prenositi alat samo u određenim kutijama ili torbama,
-pri uporabi alata zauzeti odgovarajući ispravan položaj tijela,
-oštrice ili vrhove alata ne usmjeravati prema tijelu, postupke promatrati postrance u odnosu na
smjer kretanja alata pri radu,
-neispravan alt predati rukovoditelju ili stručnim osobama,
-ispravno uporabiti osobnu zaštitnu opremu kako bi zaštitili sebe i radnike u radnoj okolini.

197. Koji su izvori opasnosti na strojevima i uređajima

Izvori opasnosti kod strojeva i uređaja najčešće su dijelovi strojeva u gibanju
koji mogu uzrokovati ozljede radnika ukoliko nisu pravilno zaštićeni
određenom vrstom zaštite (zaštitne naprave, zaštitne ograde, zaštitni oklopi i
zaštitni štitnici).
Jedan od prisutnih izvora opasnosti je električna energija za pogon strojeva i
uređaja koja mora biti na pravilan način izvedena i osigurana kako bi radnik
bio zaštićen od izravnog ili neizravnog napona
Neki od izvora opasnosti mogu biti slijedeći:
-smještaj stroja ili uređaja i njegova neposredna radna okolina
-vibracije koje nastaju pri radu stroja ili uređaja
-položaj radnika u položaju koji nije fiziološki povoljan.

198. Koja je sigurnosna i regulaciona armatura na strojevima kod kojih se javlja

povišeni tlak i temperatura
Sigurnosna i regulacijska armatura na strojevima kod kojih se javljaju povišeni tlak su manometri i
sigurnosni ventili.
Manometri su oprema koja omogućuje siguran rad na način da pokazuju radne tlakove koji moraju
biti u dopuštenim područjima.
Sigurnosni ventili su sigurnosna oprema koja omogućava siguran rad na način da u slučaju pojave
višeg tlaka od određenog za rad pri prekoračenju maksimalno dopuštenog tlaka koji može podnijeti
posuda pod tlakom i pripadajuća armatura, te ovi ventili su namijenjeni da ispuste višak
prekomjernog tlaka iz posude pod tlakom i na taj način onemoguće oštećivanje posude pod tlakom i
okoline.
Sigurnosna i regulacijska armatura kod strojeva i uređaja kod kojih je prisutna povišena temperatura
su termometri i termo prekidači.
Njihova namjena je pokazati razinu temperature koja je zadana za radne režime i u slučaju
prekoračenja granične temperature omogućiti isključivanje zagrijavanja kojim se postiže zadana
radna temperatura. To su tako zvani limitatori kojima se osigurava siguran proces rada pri uporabi
povišenih temperatura u svrhu odvijanja radnih procesa.

199. Pravila zaštite na radu na bravarskoj brusilici

Na bravarskoj brusilici mora biti postavljena zaštita brusnog kola i zaštita koja
onemogućava izlijetanje čestica metala u okolinu, te mora imati ugrađenu prenaponsku sklopku koja
kod pojave višeg napona od predviđenog isključuje brusilicu.
Obvezna je uporaba osobne zaštitne opreme i to:
-zaštitne naočale,
-zaštitne rukavice i
-zaštita čepići ili antifoni za uši

87
200. Koji su mogući izvori mehaničkih opasnosti na strojevima i uređajima
Izvori mehaničkih opasnosti su:
-gubitak stabilnosti,
-puknuća tijekom rada,
-padanje ili izbacivanje predmeta,
-površine, rubovi i kutovi strojeva,
-promjene u uvjetima upravljanja,
-pokretni dijelovi,

201. Na kojim strojevima se izvode uređaji za daljinsko upravljanje tehnološkim procesom

Uređaji za daljinsko upravljanje tehnološkim procesom izvode se na uređajima
na kojima je prisutan velik rizik od ozljeđivanja radnika ili djelovanje štetnosti
na zdravlje radnika pri tehnološkom procesu. To su na primjer elektroenergetska postrojenja,
crpne stanice, plinski transportni sustavi, kompresorske stanice, kemijske pripreme vode, razni
pročistači, naftovodi i slično.

202. Pravila ZNR koja se odnose na kompresore za zrak

Kompresori za zrak su uređaji koji zrak iz okoliša tlači mehaničkim načinom i stvaraju
komprimirani zrak koji se tlači u posudi pod tlakom do zadane mjerne veličine za tlak zraka potrebne
u tehnološkom procesu rada za različite namjene. Kompresori su uređaji koji su bili objavljeni na listi
strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, te je bila propisana obveza ispitivanja periodično svake
dvije godine pri čemu je bio obvezan pregled i atestiranje posude pod tlakom, umjeravanje
manometra i baždarenje sigurnosnog ventila.
Uz kompresore na mjestu postavljanja i korištenja obvezna je uputa za rad na siguran način i
znakovi sigurnosti –opasnost od eksplozije i obavezna zaštita sluha, te radnici moraju ispunjavati
uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada.

203. Koje su osnovne mjere zaštite pri radu na strojevima

Pri radu na strojevima potrebno je procijeniti rizike kako bi se odredili
zdravstveni i sigurnosni uvjeti koji se primjenjuju na strojeve.
Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada u uporabi budu u svakom trenutku sigurni,
održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na
radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.

204. Kako mora biti uređeno mjesto rada kod stroja i uređaja
Strojevi moraju biti konstruirani i izrađeni na način da dopuštaju siguran pristup svim područjima
gdje je potrebno djelovati tijekom pogona, prilagodbe i održavanja strojeva.
Kod predviđenih uvjeta uporabe, neudobnost, zamor i fizički ili psihološki stres kojima je podložan
operater moraju biti svedeni na najnižu moguću mjeru uzimajući u obzir ergonomska načela kao što
su:
-poštivanje razlika među operaterima glede fizičkih predispozicija, snage i
izdržljivosti,
-osiguranje dostatnog prostora za pomicanje dijelova tijela operatera,
-izbjegavanje radnog tempa koji određuje stroj,
-izbjegavanje upravljanja koje zahtjeva dugotrajnu koncentraciju,
-prilagođavanje kontakta čovjek/stroj prema predvidivim osobinama operatera.
Ako su strojevi predviđeni za uporabu u opasnom okolišu koje predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost
operatera ili ako sami strojevi uzrokuju opasan okoliš, potrebno je osigurati da operater ima dobre
radne uvjete i zaštitu od predvidivih opasnosti.

88
Kada je primjereno, upravljačko mjesto mora biti opremljeno primjerenom kabinom, konstruiranom,
izrađenom i/ili opremljenom za ispunjavanje navedenih zahtjeva. Izlaz mora omogućiti brzo
napuštanje. Osim toga, kada je primjenjivo, obvezno je osigurati izlaz za slučaj opasnosti, čiji je smjer
različit od uobičajenog izlaza.

205. Pravila ZNR koja se odnose na ekscentar preše

Ekscentar preše su uređaji kojima se pomoću sile i određenih alata oblikuju određeni predmeti
koji su od elastičnih materijala pogodnih za profiliranje ili oblikovanje.
Obzirom da se alati ekscentar preša utiskuju u materijale na postoljima preša potrebno je pristup
alatu i predmetu obrade zaštititi zaštitnim napravama.
To su kod ekscentar preša najčešće dvoručne zaštitne naprave ili uređaji, te sigurnosna dugmad koju
je potrebno s obje ruke držati pritisnutim prije i za vrijeme kretanja kao i radnog hoda alata
ugrađenog za prešanje. Ovim uređajima spriječeno je slučajno ili nekontrolirano pokretanje alata za
prešanje koji bi mogao ozlijediti rukovatelja.
Ekscentar preše ubrojene su u strojeve ili uređaje s povećanim opasnostima i sukladno tome
podliježu obveznim pregledima i ispitivanjima strojeva i uređaja koji su propisani u periodama obveze
pregleda svakih dvije godine.
Rukovatelji za rad na ekscentar prešama moraju biti osposobljeni za rad stručno i za rad na siguran
način, te imati zadovoljavajuću zdravstvenu sposobnost.
U prostoru oko ekscentar preše prostor mora biti čist i uredan, te se ne smiju odlagati predmeti
obrade koji bi svojim prisustvom ometali kretanje i rad radnika na preši.
Pri radu s ekscentar prešom obvezno je korištenje osobne zaštitne opreme propisane procjenom
rizika za navedene poslove odnosno mjesto rada.
Zabranjeno je ometanje radnika pri izvođenju radne operacije na ekscentar preši.
Zabranjeno je neovlašteno uporabiti ekscentar prešu, te se u pravilu koriste određeni načini
zaključavanja i sprečavanja za neovlaštenu uporabu stroja ili uređaja.

206. Osnovne karakteristike zaštitnih naprava

Štitnici i zaštitni uređaji:
-moraju biti robusne izvedbe,
-moraju biti sigurno pričvršćeni na mjestu,
-ne smiju uzrokovati nikakav dodatni rizik.
-ne smiju se lako zaobilaziti ili onesposobiti,
-moraju biti smješteni na prikladnoj udaljenosti od zone opasnosti,
-moraju izazivati minimalne smetnje u pogledu proizvodnog procesa i
-moraju omogućiti obavljanje bitnih radova na instalaciji i/ili zamjeni alata i u svrhu održavanja,
označavanjem pristupa isključivo na područje na kojem se zadatak mora izvršiti , po mogućnosti bez
da se štitnik mora ukloniti ili zaštitni uređaj onesposobiti.
Dodatno, kada je to moguće štitnici moraju štititi od izbacivanja ili od ispadanja materijala ili
predmeta i protiv emisija koje proizvode strojevi.

207. Koja su pravila ZNR na strojevima i uređajima kod kojih nastaju visoke ili
niske temperature
Moraju se poduzeti mjere za uklanjanje svakog rizika od ozljeda izazvanih dodirom ili blizinom
dijelova strojeva ili materijala pri visokim i niskim temperaturama. Također je neophodno poduzeti
mjere kako bi se izbjegao ili spriječio rizik od izbacivanja vrućih ili vrlo hladnih materijala.

208. Pravila ZNR koja se odnose na centrifuge

89
Općenito centrifuge nisu jednostavni strojevi već su uređaji koji imaju upravljački dio, pogonski i
radni dio koji čine uređaj i služe za različite namjene pri kojima centrifugalna sila obavlja određene
potrebne zadatke.
Industrijske i laboratorijske centrifuge u svakodnevnom radu trpe veliko opterećenje i potrebna je
redovna kontrola vitalnih dijelova kao što su elektronika i dijelovi bitni za siguran rad centrifuge, te
rotor i adapteri. Kako bi se smanjio rizik od neočekivanih kvarova proizvođači preporučuju
periodično ispitivanje i održavanje uređaja prema određenim procedurama.
Provjere ispravnosti i funkcionalnosti se obavljaju pri redovnom godišnjem servisu koji uključuje:
•Mjerenje brzine vrtnje
•Mjerenje temperature kod centrifuga s hlađenjem
•Ispitivanje ispravnosti tajmera
•Ispitivanje električne sigurnosti
•Provjeru mehaničke ispravnosti
•Provjeru rotora i nosača
•Provjeru ispravnosti tipki i pokazivača
•Provjeru ispravnosti sigurnosnih elemenata centrifuge (brava, imbalans senzor ...)
•Preventivne radnje
Nakon izvršenog redovnog servisa korisnik dobiva izvješće koje sadrži
rezultate izvršenih mjerenja i ispitivanja. Mjerenja i ispitivanja usklađena su s normom HRN EN
61010-2-020 koja sadrži zahtjeve koje moraju
zadovoljavati laboratorijske centrifuge.
Za ispitivanje električne sigurnosti koriste se specijalni uređaji za analizu električne sigurnosti koji
trebaju biti usklađeni sa međunarodnim normama i standardima.
Ovaj dio servisiranja ima naročito veliku važnost kod zaštite života radnika kao i samog uređaja jer se
njime utvrđuje djeluju li sigurnosni mehanizmi za zaštitu od strujnog udara u zadanim okvirima.
Upravljački dio kod industrijskih centrifuga mora imati propisane postupke kao i sadržavati zaštitni
uređaj za trenutni prekid rada (gljivu), te mora imati izvedenu upravljačku dugmad za upravljanje.
Održavanje je isključivo nadležnost ovlaštenih i stručnih osoba koje pri popravcima i redovnom
održavanju moraju postupati sukladno propisanim sigurnosnim procedurama. Centrifuge koje se
koriste za razne namjene kao što je pri obradi i pranju rublja, u prehrambenoj industriji za čišćenje
orašastih plodova i za druge namjene rade na istom principu kao i laboratorijske centrifuge osim što
su većeg volumena kao i različitih brzina vrtnje Osim opasnosti od električne struje koja pokreće ove
strojeve postoje i opasnosti od dodira rotirajućeg dijela sa poslužiteljem i li rukovateljem, te su
izvedene određene zaštite kao što su ne mogućnost dolaska u dodir s rotirajućim bubnjem koji se
sprečava oklopom cijelog sklopa koji je pogon centrifuge i radni dio stroja ili uređaja. Otvaranje
poklopaca ili vratiju osigurava se ugradnjom električkih prekidnih kontakata, te nije moguće otvoriti
vrata ili poklopac prije zaustavljanja bubnja kao i pokretanje bubnja za vrijeme dok su poklopci ili
vrata otvoreni.
Upravljanje i rad sa centrifugama mora obavljati osposobljen radnik koji mora pri radu slijediti upute
za siguran rad stroja ili uređaja.

209. Koje su tehničke mjere zaštite na strojevima od mehaničkih opasnosti

Pokretni dijelovi strojeva moraju biti konstruirani i izrađeni na način da sprječavaju rizik od dodira
koji bi doveo do nesreće ili moraju, gdje rizik postoji, biti opremljeni štitnicima i zaštitnim uređajima.
Posebni zaštitni uređaji i načini njihove uporabe moraju biti navedeni u uputama i gdje je to moguće
oznakama na stroju.
Štitnici, ograde, zaštitne mreže i blokade različitih vrsta pripadaju u tehničke mjere zaštite strojeva.
Vezano za mehaničke opasnosti tehničke mjere zaštite su slijedeće:

90
1. dostatno izvedena stabilnost komponenti i priključaka za izbjegavanje prevrtanja,
nekontroliranog kretanja, rasklapanja, sklapanja, te sprječavanje nekontroliranog kretanja tijekom
prijevoza,
2. dijelovi strojeva i njihovi spojevi moraju izdržati opterećenja kojima su izloženi tijekom
uporabe,
3. čvrste i savitljive cijevi koje prenose tekućinu moraju moći izdržati predviđena unutarnja i
vanjska opterećenja i moraju biti čvrsto pričvršćena da se osigura da puknuće ne predstavlja rizik,
4. dostupni dijelovi strojeva ne smiju imati oštre rubove, oštre kutove niti grube površine, koje
mogu prouzročiti ozljede,
5. mora kod strojeva koji su namijenjeni izvršavanju više različitih funkcija biti omogućeno
zasebno pokretanje i zaustavljanje bilo kojih elemenata koji nisu zaštićeni,
6. konstrukcija, izbor i podešavanje uporabnih uvjeta strojeva i uređaja moraju biti sigurni i
pouzdani,
7. mora se onemogućiti slučajna blokada pokretnih dijelova strojeva i uređaja, te je obvezno
osigurati kada je to prikladno posebne zaštitne uređaje i alate za sigurno uklanjanje blokade,
8. Štitnike i zaštitne uređaje konstruirane za zaštitu od rizika nastalih od pokretnih dijelova
mora se odabrati na temelju vrste rizika,
9. kada se stroj zaustavi mora se spriječiti svaki pomak od zaustavne pozicije koji bi bio
uzrokovan uporabom kontrolnih uređaja ili on mora biti takav da ne predstavlja opasnost.

210. Kojim se natpisima i upozorenjima moraju opremiti strojevi i uređaji

Informacije i upozorenja na strojevima i uređajima poželjno je da su lako

razumljivih simbola i piktograma. Informacije za upravljanje ne smiju biti
preopsežne i kako ne bi preopteretile operatera. Znakovi sigurnosti upozoravaju na opasnosti, te
kada strojevi rade bez nadzora i zbog greške u radu mogu biti ugroženi zdravlje i sigurnost radnika
takvi strojevi moraju biti opremljeni odgovarajućim svjetlosnim i zvučnim signalom upozorenja.
Svi strojevi moraju imati upute na službenom jeziku Europske unije ili na jezicima članica u kojima se
strojevi i uređaji stavljaju u uporabu.
Upute priložene uz strojeve moraju biti ¨Originalne upute¨ ili ¨Prijevod originalnih uputa¨, a u tom
slučaju uz prijevod moraju biti priložene i originalne upute.
Na području Republike Hrvatske upute moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Sadržaj uputa mora biti kada je to primjenjiva na način propisan Pravilnikom o sigurnosti strojeva.

211. Pravila ZNR koja se odnose na toplovodne kotlove s temperaturom razvoda vode do 110°C
Pravila ZNR za toplovodne kotlove s temperaturom razvoda vode do 110 °C odnose se na sustave
grijanja koji moraju imati ugrađene sigurnosne uređaje i armature. Jedan od sigurnosnih uređaja je
kompenzacijska posuda koja ima funkciju omogućavanja širenja vode prilikom zagrijavanja odnosno
primanja viška vode.
Kotlovi imaju ugrađene sigurnosne uređaje , manometre i sigurnosne ventile koji omogućavaju
siguran rad prilikom poremećaja te prilikom prekoračenja radnog tlaka ispuste višak tlaka iz kotla i
time smanjuju tlak u kotlu odnosno sprječavaju eksploziju posude pod tlakom odnosno kotla.
Kotlovi su posude pod tlakom i podliježu periodičnim pregledima koji obuhvaćaju atestiranje i
ispitivanje tlačnom probom na određeni tlak kao i vizualni pregled stjenki kotla, te se datumi
pregleda, stanje kotla i ponovni pregled upisuju u atestnu knjižicu kotla.
Perioda ispitivanja i atestiranja je propisana jednom u 5 godina ili kraći rok koji ovisi o starosti i stanju
kotla.
Mjerni i sigurnosni uređaj također mora biti ispitan i atestiran, te se za manometar i sigurnosni ventil
provode ispitivanja i provjera ispravnosti za manometre jednom svake dvije godine, a za sigurnosne

91
ventile jednom godišnje.Kotlovi ove vrste smještaju se u zasebne prostore koje nazivamo
kotlovnicama, te su razdijeljene u dvije grupe ovisno o snazi koju i to do 50 kW i preko 50 Kw.
Kotlovnice snage preko 50 kW su uređaji s povećanim opasnostima i obveza je ispitivanja ispravnosti i
funkcionalnosti jednom godišnje. Ukoliko je pogonski medij plin propisano je da se nepropusnost
plinske instalacije pregledava ovisno o snazi kotlovnice do 350 KW jednom u pet godina, a za
kotlovnice preko 350 kW jednom godišnje. Isto tako obvezno je servisiranje plinskih plamenika
jednom svakih šest mjeseci. Obvezna je i emisija štetnih tvari u okoliš za koju je propisano mjerenje i
dokaz o mjerenju svakih dvije godine ukoliko se radi o kotlovnicama preko 300 kW snage. Poslovi
kotlovničara su poslovi s posebnim uvjetima rada za koje je potrebno zadovoljiti propisane uvjete u
smislu dobi, stručne osposobljenosti i zdravstvene sposobnosti.

212. Osnovne karakteristike zaštitnih uređaja

-opći zahtjevi (moraju biti robusne izvedbe ,moraju biti sigurno pričvršćeni na mjestu, ne smiju
uzrokovati nikakav dodatni rizik, ne smiju se lako zaobilaziti ili onesposobiti, moraju biti smješteni na
prikladnoj udaljenosti od zone opasnosti, moraju izazivati minimalne smetnje u pogledu proizvodnog
procesa i moraju omogućiti obavljanje bitnih radova na instalaciji i/ili zamjeni alata bi u svrhu
održavanja, ograničavanjem pristupa isključivo na područje na kojemu se zadatak mora izvršiti, po
mogućnosti bez da se štitnik mora ukloniti ili zaštitni uređaj onesposobiti.
Kad je moguće štitnici moraju štititi od izbacivanja ili od ispadanja materijala ili predmeta i protiv
emisija koje proizvode strojevi.
Posebni zahtjevi se odno0se na specifične zaštite: nepomični štitnici, pomični blokirajući štitnici,
pomični štitnici koji onemogućuju pristup.
Zaštitni uređaji moraju biti konstruirani i ugrađeni u kontrolni sustav na način da:
-se pokretni dijelovi ne mogu pokrenuti dok se nalaze na dohvat operatera,
-osobe ne mogu dosegnuti pokretne dijelove dok se oni pokreću i
-odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova spriječi pokretanje ili zaustavi
pokretne dijelove.
Zaštitni uređaji smiju se moći podesiti isključivo namjernim djelovanjem.

213. Pravila ZNR koja se odnose na zaštitne uređaje za dvovaljke

Štitnike ili zaštitne uređaje konstruirane za zaštitu od rizika nastalih od pokretnih dijelova mora
se izabrati na temelju vrste rizika. Kao pomoć pri izboru moraju se koristiti sljedeće smjernice.
Pokretni dijelovi prijenosa
Štitnici konstruirani za zaštitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem pokretnih dijelova
prijenosa moraju biti:
– ili ugrađeni štitnici
– pokretni blokirajući štitnici
Pokretni blokirajući štitnici trebaju se upotrebljavati tamo gdje je predviđen čest pristup.
Pokretni dijelovi uključeni u proces
Štitnici ili zaštitni uređaji konstruirani za zaštitu osoba od opasnosti koje nastaju djelovanjem
pokretnih dijelova uključenih u procese moraju biti:
– ili pričvršćeni štitnici
– pokretni blokirajući štitnici ili
– zaštitni uređaji– kombinacija gore navedenog.
Međutim, kada određeni pokretni dijelovi direktno uključeni u proces ne mogu biti u potpunosti
nedostupni tijekom rada, budući da proces zahtijeva djelovanje operatera, tada takvi dijelovi moraju
biti opremljeni sa:
– pričvršćenim štitnicima ili pokretnim blokirajućim štitnicima koji onemogućuju pristup onim
područjima dijelova koji se ne upotrebljavaju tijekom rada, i

92
– podesivim štitnicima koji ograničavaju pristup onim područjima pokretnih dijelova kojima je pristup
neophodan.
Rizici od nekontroliranog kretanja
Kada se dio stroja zaustavi, mora se spriječiti svaki pomak od zaustavne pozicije koji bi bio uzrokovan
bilo čime osim uporabom kontrolnih uređaja ili on mora biti takav da ne predstavlja opasnost.
Štitnici i zaštitni uređaji:
– moraju biti robusne izvedbe
– moraju biti sigurno pričvršćeni na mjestu
– ne smiju uzrokovati nikakav dodatni rizik
– ne smiju se lako zaobilaziti ili onesposobiti,
– moraju biti smješteni na prikladnoj udaljenosti od zone opasnosti,
– moraju izazivati minimalne smetnje u pogledu proizvodnog procesa.
Dodatno, kada je to moguće štitnici moraju štititi od izbacivanja ili od ispadanja materijala ili
predmeta i protiv emisija koje proizvode strojevi.
Nepomični štitnici
Nepomični štitnici moraju biti pričvršćeni sustavima koji se mogu otvoriti ili ukloniti isključivo
uporabom alata.
Sustav pričvršćivanja mora ostati pričvršćen na štitnike ili na stroj kada se štitnici uklone.
Kada je to moguće, štitnici moraju biti takvi da bez potrebnog sustava pričvršćivanja ne mogu ostati
na svome mjestu.
Pomični blokirajući štitnici
Pomični blokirajući štitnici moraju:
– ostati što je duže moguće pričvršćeni na stroj kada su otvoreni,
– biti konstruirani i izrađeni na način da se mogu podesiti isključivo namjernom radnjom.
Pomični blokirajući štitnici moraju biti povezani s uređajem za blokiranje koji:
– onemogućuje pokretanje opasnih funkcija stroja dok je otvoren i
– izdaje naredbu za zaustavljanje kada više nije zatvoren.
Kada je moguće da operater do opasne zone stigne prije nego što rizik uzrokovan opasnim
funkcijama stroja prestane, tada pokretni štitnici osim s uređajem za blokiranje moraju dodatno biti
povezani i s uređajem za zaključavanje štitnika koja:
– sprječava pokretanje opasnih funkcija stroja sve dok štitnik nije zatvoren i zaključan, i
– zadržava štitnik zatvorenim i zaključanim sve dok postoji rizik od ozljede zbog opasnih funkcija
stroja.
Pomični blokirajući štitnici moraju biti konstruirani na način da odsutnost ili kvar jednog od njihovih
dijelova sprječava pokretanje ili zaustavlja opasne funkcije stroja.
Podesivi štitnici koji onemogućuju pristup
Podesivi štitnici koji onemogućuju pristup onim područjima pokretnih dijelova koji su neophodni za
rad moraju biti:
– ručno ili automatski podesivi, ovisno o vrsti rada koji se obavlja, i
– lako podesivi bez uporabe alata.
Posebni zahtjevi za zaštitne uređaje
Zaštitni uređaji moraju biti konstruirani i ugrađeni u kontrolni sustav na način da:
– se pokretni dijelovi ne mogu pokrenuti dok se nalaze na dohvat operatera,
– osobe ne mogu dosegnuti pokretne dijelove dok se oni pokreću i
– odsutnost ili kvar jednog od njihovih dijelova spriječi pokretanje ili zaustavi pokretne dijelove.
Zaštitni uređaji smiju se moći podesiti isključivo namjernim djelovanjem.
Dvovaljci moraju imati mogućnost dodavanja materijala na način da radnik ne može doći dijelovima
tijela u zahvat valjaka pri posluživanju stroja.
Tehnologija rada na dvovaljku mora biti razrađena i određena koracima, te radnik ili poslužitelj mora
za rad na dvovaljku biti stručno osposobljen.
93
Uređaji za upravljanje dvovaljkom moraju biti propisno izvedeni i imati ugrađen uređaj za trenutno
zaustavljanje stroja (gljiva), te je održavanje dopušteno samo od strane stručnih i osposobljenih
osoba.
Prilikom popravaka obvezno je onemogućavanje slučajnog pokretanja stroja.
Uporaba osobne zaštitne opreme –odjeće mora biti utegnuta i dobro zakopčana, bez mogućnosti
zahvata valjaka.
Rad na dvovaljku se mora odvijati potrebnom pažnjom i na način opisan uputom za siguran rad
stroja, te moraju biti provedene mjere zaštite na radu sukladno propisanim mjerama u Procjeni
rizika.

214. Nabrojite osnovne karakteristike uređaja za upravljanje na strojevima

Odabrani način kontrole i upravljanja mora biti nadređen ostalim načinima kontrole i upravljanja,
osim zaustavljanja u slučaju opasnosti. Ako su strojevi konstruirani i izrađeni tako da dozvoljavaju
primjenu nekoliko načina kontrole i upravljanja koji zahtijevaju različite sigurnosne mjere i/ili radne
postupke moraju biti opremljeni izbornikom načina rada kojeg je moguće zakočiti u svakoj poziciji.
Svaka pozicija izbornika mora biti jasno prepoznatljiva i mora odgovarati pojedinomu načinu
upravljanja ili kontrole.

215. Koja su pravila ZNR za strojeve i uređaje pri proizvodnji, preradi i korištenju opasnih tvari

Pri uporabi radne opreme za rad s opasnim tvarima moraju se uz zaštitne mjere za sigurnost i zdravlje
radnika prema odredbama ovog Pravilnika, poduzeti i mjere prema posebnim propisima u pogledu
označavanja, postupanja i čuvanja opasnih tvari.
Radna oprema, pri čijoj uporabi se u radnu okolinu izdvajaju opasne tvari (plinovi, pare, prašina),
mora biti smještena tako da je štetno djelovanje tih tvari na radnike u dopuštenim granicama.
Radna oprema, koja se koristi za proizvodnju odnosno preradu opasnih tvari, mora biti smještena u
posebnim prostorijama odnosno prostorima.
Tehnološkim postupkom, pri uporabi radne opreme prema odredbi stavka (1) ovog članka, mora se
upravljati iz posebnog prostora u koji se mora dovoditi čisti zrak u količini koja osigurava pretlak u
odnosu na prostor s radnom opremom, kako bi se spriječio ulazak opasnih tvari u prostor za
upravljanje.
Ako je u tijeku tehnološkog postupka na radnoj opremi potrebno uzimati uzorke opasnih tvari
navedenih u stavku (1) ovoga članka koje su pod tlakom, tada se za uzimanje uzoraka mora osigurati
poseban zaštitni uređaj koji će spriječiti izlazak opasnih tvari iz radne opreme za vrijeme uzimanja
uzoraka.
Tehnološki postupci, kod kojih se upotrebljavaju ili izlučuju opasne tvari, moraju se obavljati u
hermetički zatvorenim posudama ili prostorima radne opreme.
Opasna tvar se u hermetički zatvorene posude ili prostore radne opreme, prema odredbi stavku (1)
ovoga članka, mora ulagati ili uzimati iz njih tako da je onemogućeno djelovanje tih tvari na
rukovatelje.
Radna oprema koja se otvara radi punjenja ili pražnjenja materijalom, pri čemu postoji mogućnost da
iz nje izađu opasne tvari, mora imati zaštitu s uređajem za odvođenje ili njihovu neutralizaciju radi
sprečavanja izlaska iz radne opreme u radni prostor.
Radna oprema, u kojoj se izlučuju opasne tvari i koju iz tehnoloških razloga nije moguće zatvoriti
(hermetizirati), mora imati odgovarajući uređaj za odvođenje opasnih tvari ili za njihovu
neutralizaciju.
Rukovateljima radnom opremom za preradu, obradu ili druge postupke s opasnim tvarima, moraju se
osigurati higijenski uvjeti rada i korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstva prema posebnim
propisima.

94
Pri uporabi radne opreme, u kojoj se pri radu koriste ili drže eksplozivne i lakozapaljive tvari, moraju
biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:
– podmazivanje se mora obavljati sredstvima i na način koji ne može biti izvor požara i eksplozije;
– električne i druge instalacije moraju biti izvedene, ispitivane i održavane prema posebnim
propisima;
– u prostoriji ili u blizini radne opreme ne smiju se upotrebljavati ili držati sredstva i užareni predmeti
koji mogu biti izvor vatre ili iskre.
Rukovateljima radnom opremom s eksplozivnim i lakozapaljivim tvarima moraju se osigurati
odgovarajuća osobna zaštitna sredstva prema posebnim propisima, koja odgovaraju uvjetima rada i
ne uzrokuje iskrenje.
Upravljački uređaji radne opreme prema odredbi stavka (1) ovoga članka, moraju biti smješteni u
odvojeni prostor u kojem je osiguran pretlak, čime se sprečava prestrujavanje eksplozivnih i
lakozapaljivih plinova, para ili prašine iz radnog u upravljački prostor.
Radna oprema čiji su sastavni dijelovi plinski gorionici mora se upotrebljavati i održavati prema
uputama proizvođača ili projektanta takve radne opreme, odnosno u skladu s posebnim propisima.
Radove na održavanju radne opreme s plinskim gorionicima smiju obavljati samo za te poslove
osposobljeni radnici odnosno ovlašteni servisi.
Pregledi i ispitivanja radne opreme, koja se koristi za obradu, preradu ili se u druge svrhe
upotrebljavaju nagrizajuće tvari (korozivne i agresivne), moraju se obavljati prema posebnim
propisima odnosno uputama poslodavca.
Rukovateljima radnom opreme prema odredbi stavka (1) ovog članka, moraju se osigurati
odgovarajuća osobna zaštitna sredstva i odgovarajući higijenski uvjeti rada prema posebnim
propisima.
Radna oprema za preradu zaraznih i gadljivih tvari (životinjski otpaci, kože, kosti, rogovi, noge i dr.)
mora biti postavljena tako da se može lako čistiti, prati i dezinficirati, a njeni sastavni dijelovi ne smiju
upijati tekućine ili mirise.
Rukovateljima radnom opremom prema odredbi stavka (1) ovog članka, moraju se osigurati
odgovarajuća osobna zaštitna sredstva i odgovarajući higijenski uvjeti rada prema posebnim
propisima.
Ako se prema posebnim propisima opasne tvari ne smiju ispuštati neposredno u okoliš, tada se mora
osigurati poseban uređaj za absorpciju ili neutralizaciju, za njihovo taloženje ili spaljivanje, odnosno
za odgovarajuće zbrinjavanje.
Čišćenje i pranje prenosivih ili pokretnih posude u kojima se drže opasne tvari, mora se obavljati u
određenim za to posebno opremljenim prostorima.
Čišćenje i pranje posuda za držanje opasnih tvari, mora biti po mogućnosti mehanizirano tako da se
isključi potreba ulaženje i zadržavanje radnika u njima.
Ugrađene posude (podzemne i nadzemne) za skladištenje opasnih tvari, koje treba povremeno čistiti,
prati, odmašćivati i sl., moraju imati osigurane priključke za paru, vodu odnosno za druga sredstva
kojima će se ti poslovi obavljati, kao i odvode za onečišćenu vodu ili druga sredstva za pranje na
predviđeno mjesto. Pri tom se mora osigurati dovoljna količina pare, vode, odnosno drugih sredstava
za pranje.
Ako rad u posudama prema odredbi stavka (2) ovoga članka nije moguće obaviti bez ulazaka radnika i
zadržavanja u njima, tada se moraju poduzeti odgovarajuće mjere za sigurnost radnika pri obavljanju
tih poslova (inertizacija posude, mjerenje koncentracije štetnih plinova i para u posudi, uporaba
maske s dovodom svježeg zraka ili izolacijskog aparata, uporaba određene zaštitne odjeće i obuće,
zaštitnog pojasa s užetom, koordinirani rad dvaju ili više radnika) u skladu s uputama i posebnim
propisanim za obavljanje takvih poslova.
Pri uporabi radne opreme, kod koje se izdvajaju veće količine otpadnih opasnih tvari u plinovitom,
tekućem ili krutom stanju, moraju se poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite od onečišćenja radnog
okoliša.
95
Za zaštitu radnika i okoliša od ispuštenih plinova, para i prašine iz dimnjaka i drugih ispusta iz radne
opreme, moraju se primijeniti odgovarajuća tehnička rješenja u skladu s posebnim propisima
(spaljivanje, apsorpcija, adsorpcija, odstranjivanje prašine i para iz otpadnih plinova i dr.).

216. Skela
Skele su pomoćne konstrukcije za izvedbu radova na visini. Mogu se izvesti od različitih materijala
uvijek na osnovi odgovarajućih nacrta i proračuna odnosno pravila zaštite na radu i služe za transport
materijala, te pristup povišenim mjestima.
Skele mogu montirati i demontirati posebno osposobljeni radnici za te poslove, te moraju poznavati
opasnosti i odgovarajuće mjere zaštite pri korištenju skela.
Opasnosti pri primjeni skele:
-opasnost od rušenja neispravno izvedene skele,
-opasnost od pada s visine u slučaju uspinjanja po neosiguranim ljestvama, kretanja po neosiguranim
pristupima etaži skele,
-opasnost od pada s etaže skele koja nije zaštićena propisanom zaštitnom ogradom,
-opasnost od poskliznuća na podu skele, zapinjanja na odložene predmete, propadanja kroz otvore
na podu skele ili otvore između skele i zida, odnosno skele i objekta uz koje se postavlja skela,
-opasnost od pucanja radnog poda ili rušenja skele zbog preopterećenja,
-opasnost od pada predmeta sa skele.

Mjere zaštite pri primjeni skele:

-prije početka primjene skele nakon njezina postavljanja odgovorna osoba mora pregledati skelu da
se utvrdi je li izrađena u skladu s pravilima zaštite na radu
-svaka etaža skele koja se nalazi na visini većoj od 100 cm od tla ili mjesta na kojem je postavljena
mora biti osigurana zaštitnom ogradom koja mora biti visoka najmanje 100 cm i izvedena s
horizontalnim elementima popune čiji razmak ne smije biti veći od 35 cm ako je skela od metalnih
cijevi odnosno ne veći od 30 cm ako je skela od drvenih elemenata. Donja rubna daska koja sprečava
pad predmeta i alata s visine mora biti visoka najmanje 20 cm.
-radni pod skele mora biti čist i bez razbacanih predmeta,
-materijal i alat na skeli moraju biti odloženi tako da uz njih ostane prolaz širok najmanje 60 cm.
-ukoliko se u podovima skele nalaze otvori iste se mora zatvoriti poklopcima koji dobro priliježu ili ih
treba ograditi propisanom ogradom
-ukoliko se zaštitna ograda na skeli mora privremeno skinuti zbog prirode posla ili se skela odnosno
radni pod mora odmaknuti od objekta više od 20 cm tada se radnici koji rade na tim mjestima rada
moraju zaštititi zaštitnim pojasom.
-preklop mosnica radnog poda preko nosača na kojem leže mosnice ne smije biti duži od 20 cm jer
postoji opasnost od podizanja drugog kraja mosnice i propadanja
-na skelu se ne smiju postaviti uređaji za podizanje tereta ako skela nije za to predviđena, dodatno
osigurana i tako građena da može izdržati dodatna opterećenja
-uspinjanje na skelu smije se dopustiti samo s posebno izvedenim i osiguranim ljestvama ili prilaznim
mostićima
-sav materijalna skeli mora biti uredno složen da se omogući nesmetan prilaz
-skelu se ne smije preopterećivati ili koristiti za poslove za koje nije namijenjena
-na nezaštićenim mjestima na visini gdje to priroda posla zahtijeva radnici moraju upotrijebiti zaštitni
pojas
-za rad na specijalnim skelama korisnici trebaju dobiti dodatne upute od neposrednih rukovoditelja.

217. Ljestve
Fiksne ili neprenosive ljestve služe za penjanje ili silaženje s jedne razine na drugu, a pričvršćuju se na
zid , stijenu, objekt ili sam stroj. Ljestve mogu biti vertikalne ili lagano nagnute s kutom nagiba većim
96
od 75o prema horizontali. Kod željeznih ljestava prečke mogu biti izvedene od okruglih željeznih šipki
koje ne smiju biti manje od promjera 18 milimetara. Prečke moraju biti dobro zakovane ili zavarene
na stranice ljestava odnosno čvrsto ugrađene u zid ili stijenu. Ako su prečke ljestava izvedene kao
stube trebaju biti prečke ugrađene od lima čija je površina neravna da se izbjegne klizanje nogu
radnika.
Međusobni razmak prečki ne veći od 30 cm i razmaci između prečki moraju biti jednaki među svim
prečkama.
Stranice ljestava moraju biti međusobno udaljene najmanje 45 cm.
Ukoliko je visina ljestvi veća od 3 metra potrebno je od sedme prečke nadalje postaviti leđnu zaštitu
ukoliko radnik nije na drugi način zaštićen od pada.
Kod većih visina upotrebljava se zaštitni pojas.
Ako su metalne ljestve duže od 20 metara potrebno je na svakih 6-10 metara ugraditi odmorišta u
obliku manjih platformi. Udaljenost vertikalnih metalnih ljestvi ugrađenih u zid ili objekt mora biti
barem 16 cm od zida jer radnik inače ne bi mogao nogom sigurno stati na prečku.
Ljestve koje se upotrebljavaju za prilaz podestima ili platformama moraju nadvisivati najmanje za 75
cm mjereno vertikalno od poda.
Prenosive ljestve mogu biti jednokrake i dvokrake. Od jednokrakih ljestava najčešće se upotrebljavaju
drvene ljestve.
Svaka prečka mora izdržati oko 220 kg opterećenja odnosno približnu težinu 3 radnika.
Razmak prečki mora biti uvijek jednak i treba iznositi od 25 do 32 cm, a širina između stupova ili
stranica ljestvi mora iznositi najmanje 45 cm.
Prenose se ljestve pravilno tako da prednji dio bude uzdignut dva metra od tla, a nikako spušten
prema dolje.
Dugačke teške ljestve moraju nositi više radnika tako da najviši ide prvi. Ljestve na razvlačenje treba
nositi sklopljene.
Ljestve kod odlaganja ne smiju se bacati na pod da se ne bi oštetile.
Prostor oko postavljanja ljestava mora biti slobodan, a podloga i mjesto postavljanja treba biti
sigurno. Potrebno je osigurati ljestve od prevrtanja, klizanja, prolaznika i vozila.
Ako su ljestve teže od 25 kg potrebna je pomoć još jednog radnika te ako je postavljanje na
neravnom tlu, poledici ili jakom vjetru. Podloga za ljestve mora biti ravna, dovoljno čvrsta površina i
sigurna od pomicanja.
Sigurnost se postiže ovisno o uvjetima korištenja ljestvi:
-osiguravanje od klizanja i njihanja,
-privezivanjem ljestava,
-osiguravanjem od savijanja ljestava,
-pravilnom uporabom ljestava-penjanjem na ispravan način,
Ljestve duže od 8 metara potrebno je poduprti u sredini.
Sastavljene ljestve ne smiju prelaziti dužinu od 15 metara, a prečke se moraju preklapati u dužini
najmanje 2 metra.
Zabranjeno je koristiti oštećene ljestve.
Dvokrake ljestve moraju imati okov, učvršćene prečke i sigurnosni lanac.
Najveći broj nesreća događa se na najvišoj trećini ljestava oko 77% te se preporuča koristiti ljestve
kod koji se posao može obaviti ne koristeći gornju trećinu ljestvi.
Lanac, uže ili remen koji povezuju krakove ljestvi i onemogućavaju rastvaranje izvan zadanog
ograničenja moraju biti dobro učvršćeni.
Zabranjeno je koristiti ljestve koje su mokre, masne ili zauljenih prečki.
Zabranjeno je koristiti ljestve u rasklopljenom položaju.
Zabranjeno je ljestve odlagati na mjestima gdje bi mogle ometati rad radnika i li njihovo kretanje.

97
218. Koji su sigurnosni uređaji na dizalici
Na dizalici sigurnosni uređaji su tipkalo za trenutni prekid rada dizalice i
kretanje i podizanje. Dizalice za pokretanje u smjeru naprijed- nazad i u smjerovima lijevo-
desno na krajnjim točkama predviđenog puta za kretanje moraju imati ugrađene ispravne krajnje
kontakte. Dugme za pokretanje dizalice mora za rad biti stalno pritisnuto i prestankom pritiska
dugmeta dizalica mora prestati s radom. Tipkala za upravljanje moraju biti opremljena uređajem za
automatsko vraćanje komandnih gumba ili ručica u položaj ¨isključeno¨. Kontrolno tipkalo mora biti
ispravno i dobro vidljivo, te materijal tipkala mora biti dobar izolator.
Tipkovnica mora biti tako izvedena da omogućava rukovanje bez gledanja, te oznake za dizanje i
spuštanje tereta na tipkovnici moraju biti čiste i dobro vidljive.
Sigurnosni element na dizalici je i zapinjač ili osigurač ugrađen na kuki za dizanje koji mora biti
ugrađen i neoštećen.

219. Uvjeti za obavljanje poslova dizaličara

Dizaličari rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, te su ovdje propisani uvjeti za minimalnu
životnu dob 18 godina starosti, stručnu osposobljenost i zdravstvenu sposobnost, koji moraju biti
dokazivi određenom dokumentacijom.

220. Osnovne karakteristike zaštitnih blokada

Zaštitni uređaji za blokiranje (zaštitne blokade), jesu uređaji kojima se osigurava međuovisnost
djelovanja zaštitnih naprava ili uređaja odnosno njegovih dijelova te siguran rad odnosno
zaustavljanje oruđa u slučaju kvara ili drugih neželjenih pojava
u procesu rada (sprečavanje istodobnog toka različitih operacija,
ograničenje hoda i okreta pokretnih oruđa - dizalica, ograničenje
opterećenja i dr.).
Međuovisnost djelovanja zaštitnih naprava ili uređaja odnosno
njegovih dijelova zaštitnom blokadom osigurava se osobito u slučajevima
kad se zahtijeva da se uređaj ili njegov dio ne može staviti u pogon dok se
ne postavi ili dovede u ispravno stanje zaštitna naprava ili uređaj odnosno
da se zaštitna naprava ili uređaj ne mogu skinuti dok se uređaj odnosno
njegov dio ne zaustavi, kako bi se radnik zaštitio od opasnosti koje mogu
nastati pokretanjem ili djelovanjem uređaja ili njegovih dijelova.

221. Kako se osigurava da strojevi i uređaji tijekom uporabe udovoljavaju osnovnim pravilima
zaštite na radu
Strojevi i uređaji moraju biti izvedeni tako da udovoljavaju kada su u
uporabi slijedećim zahtjevima zaštite:
-zaštita od mehaničkih opasnosti
-zaštita od udara električne struje
-sprečavanje požara i eksplozije
-osiguranje mehaničke opasnosti i stabilnosti građevine
-osiguranje potrebne površine i radnog prostora
-osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
-osiguranje čistoće
-osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenje brzine strujanja zraka
-osiguranje propisane rasvjete
-zaštitu od buke i vibracija
-zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
-zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja
98
-zaštitu od prekomjernih napora
-zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja
-osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu
Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite na
radu.

222. Pravila ZNR koja se odnose na transportere

Transportna sredstva za neprekidni tok transporta materijala primjenjuju se za prijevoz većih količina
sipkog i komadnog materijala u raznim gospodarskom granama i mnogim gospodarskim procesima.
Osim za prijevoz materijala koriste se i za prijevoz ljudi.
Pravila za siguran rad:
-svi transporteri koji se pune ručno a kreću se potpuno ili djelomično u okomitom smjeru moraju na
svim mjestima utovara imati vidljivu oznaku dopuštenog opterećenja transportera,
-zupčanici, lančanici, koloturi i ostali pokretni dijelovi moraju biti zaštićeni
-transporteri postavljeni pod izvjesnim kutom moraju imati pristupne puteve odnosno platforme s
rukohvatima, štitnicima za noge i ne skliske
-zaštitne ploče sa strane transportera koji se kreću iznad tla kao i zaštitne mreže ispod njih trebaju
štititi radnike od mogućeg pada materijala
-ako transporteri prolaze kroz podove zgrade otvori moraju biti zaštićeni rukohvatima i štitnicima za
noge
-ako se sabirni ljevak za teret nalazi na razini poda ili ispod njega treba ga zaštititi mrežom od čeličnih
šipki kojih otvor ne smije biti veći od 5 cm u jednom smjeru ili standardnim rukohvatima i štitnicima
za noge
-svi transporteri postavljeni na visini do 3 metra od poda ili polaznog podesta moraju imati pristupne
ljestve i prijelazne podeste
-valjci se moraju zaštititi kratkim žičanim oklopima kako bi se izbjegla opasnost od zahvaćanja trakom
, vučnim elementima i priklještenje
-pristup na transporter i vožnja na njemu je zabranjena
-komande transportera moraju biti vidljivo označene , a pristup oko njih nezakrčen
-rukovatelj mora imati nesmetan pogled na čitav transporter, a svi radnici moraju biti upoznati sa
njegovom primjenom
-na transporteru mora biti ugrađen uređaj za trenutno isključenje transportera
-ako se transporterom prevozi zapaljivi materijal u obliku prašine ili veoma sitnih čestica na mjestima
utovara i istovara trea postaviti zaštitne kape (protueksplozijski zaštićene električne instalacije)
-ako se prevoze prašinasti ili ljepljivi materijali treba postaviti čistaće trake
-prije bilo kakvih radova na transporteru radnik mora lokotom zaključati glavnu sklopku u
isključenom položaju, ključ za otvaranje lokota smije imati samo poslovođa ekipe za održavanje
-podmazivanje dijelova obavlja se dugačkim mazalicama
-kod pregleda transportera posebnu pozornost treba obratiti kočnicama, graničnim uređajima za
sprečavanje povratnog hoda kao i preopterećenja
-Radnici na transporterima i oni koji rade u njihovoj blizini moraju nositi zakopčanu i dobro stegnutu
odjeću koja ne može biti zahvaćena pokretnim dijelovima uređaja, moraju nositi cipele sa čeličnom
kapicom i ukoliko je prisutna prašina moraju nositi zaštitne naočale i respiratore.

223. Koje su potrebe primijene kontrolnih instrumenata i signalnih uređaja na Strojevima

Kontrolni uređaji moraju biti:
– jasno vidljivi i prepoznatljivi te, gdje je to primjereno označeni piktogramima,
– postavljeni na takav način da je njima moguće sigurno upravljati bez zadrške ili gubitka vremena, i
bez nejasnoća,
– konstruirani na način da je kretanje kontrolnih uređaja u skladu sa njihovim učinkom,
99
– postavljeni izvan zona opasnosti, osim gdje je neophodno za određene kontrolne uređaje kao što su
uređaji za zaustavljanje u slučaju opasnosti ili viseći upravljač
– postavljeni tako da njihovo djelovanje ne može izazvati dodatni rizik,
– konstruirani ili zaštićeni tako da se željeni učinak, koji uključuje opasnost, može postići samo
namjernim djelovanjem,
– izrađeni tako da mogu izdržati predvidivo opterećenje; posebna pažnja mora se obratiti na uređaje
za zaustavljanje u slučaju opasnosti, koji su izloženi znatnom opterećenju.
Kad je kontrolni uređaj konstruiran i izrađen za izvršavanje nekoliko različitih radnji, to jest ako nema
odnosa »jedan na jedan«, radnja koja se treba obaviti mora biti jasno prikazana te se, kad je to
potrebno, mora potvrditi.
Kontrolni uređaji moraju biti postavljeni tako da njihov raspored, hod i otpor kod upravljanja budu u
skladu s djelovanjem koje trebaju izazvati, uz poštivanje ergonomskih načela.
Strojevi moraju biti opremljeni indikatorima potrebnim za sigurno upravljanje. Moraju biti čitljivi
operateru s njegovog kontrolnog mjesta.
Sa svakog kontrolnog mjesta operater mora moći provjeriti da se nitko ne nalazi u opasnim
područjima ili kontrolni sustav mora biti izrađen na način da je onemogućeno pokretanje za vrijeme
dok se netko nalazi u opasnom području.
Ako nijedna od navedenih mogućnosti nije primjenjiva, prije pokretanja stroja potrebno je dati
zvučne i/ili vizualne znakove upozorenja. Izložena osoba mora imati dovoljno vremena da napusti
opasno područje ili spriječi pokretanje stroja.
Ako je potrebno, mora se osigurati da je strojevima moguće upravljati samo s kontrolnih mjesta
postavljenih u jednoj ili više unaprijed određenih područja ili pozicija.
Kada postoji više kontrolnih mjesta, kontrolni sustav mora biti konstruiran tako da uporaba jednog
onemogućuje uporabu ostalih, osim uređaja za zaustavljanje i zaustavljanje u slučaju opasnosti.
Kada strojevi imaju dva ili više upravljačkih mjesta, svako mjesto mora biti opremljeno sa svim
potrebnim kontrolnim uređajima, bez ometanja operatera ili međusobnog dovođenja u opasne
situacije. Kontrolni uređaji za ubrzavanje i kočenje strojeva koji se kreću na tračnicama moraju biti
ručno upravljani. Međutim, upravljanje uređajem može biti nožno, ukoliko su za to osposobljeni.
Kontrolni uređaji stropnih podupirača s pogonom moraju biti konstruirani i postavljeni da je tijekom
premještanja operater zaštićen nepomičnim podupiračem. Kontrolni uređaji moraju biti zaštićeni od
bilo kakva slučajnog aktiviranja.
Kada zdravlje ili sigurnost osoba mogu biti ugroženi zbog greške u radu strojeva bez nadzora, tada ti
strojevi moraju biti opremljeni odgovarajućim zvučnim i svjetlosnim signalom upozorenja.
Kada su strojevi opremljeni uređajima za upozoravanje, tada isti moraju biti nedvosmisleni i lako
uočljivi. Operateru u svakom trenutku mora biti omogućeno provjeravanje rada takvih uređaja.
Isti moraju biti u skladu s odredbama propisa koji se odnose na boje i sigurnosne signale.

224. Koja su pravila ZNR kod strojeva i uređaja koji pri uporabi stvaraju buku i vibracije
Ako na radnoj opremi tehničkim rješenjima nije moguće smanjiti buku odnosno vibracije na
dozvoljenu razinu, tada se moraju primijeniti posebne mjere zaštite radnika od buke kao što je
zvučna izolacija radne opreme ili njenog dijela, oblaganje radne opreme ili prostora u kojem je
smještena radna oprema materijalom koji upija zvuk, odvajanje radne opreme u poseban prostor,
odvajanje rukovatelja u kabine s daljinskim upravljanjem, izvedba posebne građevine, izvedba
posebnog temelja, smanjenje vremena izlaganja radnika buci i druge mjere.
Pri rukovanju radnom opremom, koja pri radu stvara buku i vibracije, rukovateljima se mora osigurati
odgovarajuća osobna zaštitna oprema prema posebnim propisima.

225. Koja je tehnička dokumentacija potrebna za dizalice

Svaka dizalica na električni ili drugi pogon i sa nosivošću preko 1000 kg mora imati Matičnu knjigu za
dizalicu i kontrolnu knjigu za održavanje dizalice čiji su obrasci propisani. Pravilnik o tehničkim
100
normativima za dizalice (SL br. 65/91) propisuje tehničke uvjete i zahtjeve kojima moraju udovoljavati
dizalice pri projektiranju i proizvodnji mehanizama, sklopova i dijelova, pri ugradnji, postupak način i
intervali pregleda i ispitivanja, te uvjeti za uporabu i tehnička dokumentacija dizalica.
Proizvođač dizalice mora pribaviti dokaz o kvaliteti materijala ugrađenog u nosive metalne
konstrukcije.

226. Koja su pravila upravljanja kod strojeva sa povišenim mjestom rada

Ako u skladu s člankom 8. ovog Pravilnika, povremeni rad na visini nije moguće sigurno i ergonomski
obaviti s prikladne visine, tada se mora odabrati odgovarajuća radna opremu za rad na visini koja će
radnicima omogućiti siguran rad.
Pri odabiru radne opreme za povremeni rad na visini, mora se dati prednost skupnim pred
individualnim mjerama zaštite od pada radnika s visine. Veličina radne opreme mora odgovarati
prirodi posla kojega treba obaviti i predvidljivom opterećenju. Radnicima se mora osigurati
bezopasan prilaz na radnu opremu.
Prilaz do privremenog mjesta rada na radnoj opremi za povremeni rad na visini, mora se osigurati
uzimajući u obzir učestalost prilaza, visinu koju treba savladati i trajanje uporabe. Ovaj prilaz mora
istovremeno omogućiti evakuaciju u slučaju neposredne opasnosti. Prolaz u oba smjera između
prilaza i radnog podija, etaže ili prolaza radne opreme, ne smije predstavljati dodatnu opasnost od
padova radnika s visine.
Radne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u slučaju kada, uz uvažavanje odredbe članka
128. ovog Pravilnika, uporaba druge sigurnije radne opreme nije opravdana zbog niske razine
opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe, odnosno zbog okolnosti na terenu koje poslodavac ne može
promijeniti.
Radna oprema s užetom za povremeni rad na visini (pristup i pozicioniranje na užetu), može se
koristiti samo u okolnostima, kada se procijeni da se rad može obavljati sigurno i gdje korištenje
druge sigurnije radne opreme nije opravdano.
Uzimajući u obzir procjenu opasnosti za korištenje radne opreme s užetom i posebno trajanje rada i
ergonomska ograničenja, radnicima se pri radu na takvoj radnoj opremi mora osigurati sjedalo s
odgovarajućim priborom.
Ovisno o vrsti radne odabrane opreme za povremeni rad na visini, koja je sukladno odredbama
članaka 128. do 130. ovog Pravilnika odabrana, moraju se poduzeti potrebne zaštitne mjere za
smanjenje opasnosti, značajne za ovu vrstu radne opreme.
Ako je radi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika potrebno, tada se moraju postaviti zaštite za
sprečavanje padova radnika s visine. Ove zaštite moraju biti pravilno oblikovane i dovoljno čvrste da
spriječe ili zaustave padove radnika s visine i u najvećoj mogućoj mjeri spriječe ozljede radnika.
Skupne zaštitne naprave za sprečavanje padova radnika s visine (zaštitne ograde), ne smiju biti
prekinute, osim na mjestima na kojima su postavljene pristupne ljestve ili stepenice.
Ako skupnu zaštitu za sprečavanje padova radnika s visine treba radi posebnih radova privremeno
ukloniti, u tom slučaju se moraju poduzeti druge učinkovite zamjenske mjere za zaštitu radnika od
pada s visine.
Mora se spriječiti obavljanje radova prema odredbi stavka (1) ovog članka, dok se ne primijeni
sigurna zaštita radnika. Kada je radni zadatak u potpunosti ili privremeno dovršen, skupna zaštita za
sprečavanje padova radnika s visine se mora ponovno postaviti u prethodni zaštitni položaj.
Radna oprema za povremeni rad na visini ne smije se koristi ako atmosferski uvjeti ugrožavaju
sigurnost i zdravlje radnika.

101
227. Koja su pravila ZNR kod strojeva i uređaja kod kojih se stvara prašina
Prašine su sitne čestice krutih tvari koje su raspršene u zraku kao i dimovi. Prašine nastaju
mehaničkim usitnjavanjem krutih tvari postupcima kao što su tucanje, mljevenje, miješanje,
brušenje, poliranje i slično. U smjesi sa zrakom mogu izazvati eksploziju. Najopasnije čestice prašina i
dimova jesu veličine do 5 mikrometara koje pri udisanju dolaze do pluća i tamo se zadržavaju.
Djelovanje tih čestica koje se zadržavaju u plućima ovisi o kemijskom sastavu tvari i prema načinu
djelovanja na zdravlje čovjeka dijele se u slijedeće skupine:
-otrovne prašine i dimovi
-štetne prašine
-dimovi koji uzrokuju groznicu
-prašine koje imaju nadražujuće djelovanje
-prašine koje izazivaju alergijske pojave
-prašine bez posebnog djelovanja

Mjere zaštite:
-u prostorijama gdje se nalazi velika koncentracija prašina i dimova sije
se raditi samo uz dobru ventilaciju
-fina prašina može u smjesi sa zrakom biti eksplozivna i u blizini ne
smije biti izvora paljenja
-pri radu u prostorijama gdje ima prašine i dimova treba upotrebljavati
propisanu osobnu zaštitnu opremu
Strojevi trebaju imati izvedenu lokalnu prisilnu ventilaciju koji pri radu imaju prisutne prašine, te je
obvezna uporaba osobne zaštitne opreme radnika pri radu.
U radnom okolišu obvezno je ispitivanje kemijskih štetnosti u periodama svake dvije godine i ovisno o
mjerenjima obvezno je provesti mjere zaštite koje moraju biti propisane za mjesta rada naveden u
procjeni rizika.

228. Koja su pravila ZNR na kružnoj pili

Kružnu pilu još zovemo cirkular. Kružna pila se primjenjuje za uzdužno ili poprečno rezanje kraćih
komada drva, a može imati jedan ili više listova pile. Drvo se prinosi stroju ručno i već iz tog razloga
ovi strojevi predstavljaju veliku opasnost za radnika .. Osnovna opasnost na kružnim pilama proizlazi
iz načina prinošenja drva.
Budući da se na ovom stroju drvo prinosi ručno radnik može iz bilo kojeg razloga rukom dodirnuti list
pile. Da bi se to spriječilo na svakoj kružnoj pili mora biti postavljena zaštitna kapa koja sprječava
dodir s listom pile. Zaštitna kapa mora biti postavljena na visinu do 5 mm iznad drva koje se reže.
Ispod radnog stola list pile mora biti s obje strane ograđen. Pri stezanju drva na list pile može doći do
vraćanja drva pa postoji opasnost da ono ozlijedi radnika.
Da bi se spriječilo vračanje drva iza lista pile mora postojati razdvojni klin koji ima zadatak da
neposredno iza lista pile proširuje rez. Razdvojni klin pile mora biti tanji od širine reza, a najmanje za
1/4 deblji od lista pile. Vrh razdvojnog klina mora biti niži od dna najvišeg zupca pile. Razdvojni klin
mora biti podjednako udaljen od vrhova zubaca pile i ova udaljenost ne smije biti veća od 10 mm, niti
manja od 3 mm. Neispravno i zabranjeno je za vrijeme rada kružne pile namještati zaštitnu kapu,
razdvojni klin ili vodilicu jer pri tome list pile koji rotira može zahvatiti radnika. Piljevinu i otpatke drva
s radnog stola dopušteno je uklanjati samo dok stroj miruje. Širina raspora u stolu mora biti za 1-3
mm veća od širine raspora zubaca pile. Obvezno je prije početka rad utvrditi da li je raspor u stolu
ispravan. Veliku opasnost od lista pile predstavlja još neko vrijeme okretanje lista pile iako je stroj
isključen. Isključivanjem električne energije list pile se još neko vrijeme okreće jer se ne zaustavlja
trenutačno. Isto tako kod nekog proja okretala lista pile čini se kao da list pile miruje što može biti
uzrokom ozljede ukoliko radnik iz nekog razloga u tom trenutku dodirne list pile.
102
 Nakon isključivanja kružne pile list pile se ne smije zaustavljati rukom ili drvom nego
kočnicom. Ako stroj nema kočnicu potrebno je sačekati da se list pile sam zaustavi.

R oznaka - UPOZORENJE - označavanje opasnih kemikalija i pripravaka (explozivnost,

zapaljivost, otrovi, štetnost, nadražljivci)

S oznaka - OBAVIJESTI - označavanje opasnih kemikalija i pripravaka o načinu čuvanja,

korištenju, postupcima u slućaju nesreće, rukovanju, OZS, načinu odlaganja,...
PREOSTALI RIZIK - rizik od nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti i poremećaja
u procesu rada PREOSTAO nakon primjene osnovnih pravila ZNR na mjestu rada.

PRAVA INVALIDA - na naknadu tijekom rehabilitacije, pravo na prilagođavanje na rad,

osposobljavanje za rad na siguran način, pravo na invalidsku mirovinu zbog izgubljene radne
sposobnosti te zaposlenje na drugom odgovarajućem mjestu rada kod istog poslodavca
odnosno na povratak na rad.

GROMOBRANI - su sustavi zaštite od udara munje, groma na visokim kućama,

dimnjacima, javnim ustanovama, tvornicama,... Moraju biti IZVEDENI tako da atmosfersko
pražnjenje može odvesti u zemlju bez štetnih posljedica, da ne dođe do preskoka. Izrađeni su
od pocinčanog čelika. Postavljaju se na dijelove objekta na kojima postoji najveća mogućnost
od udara groma te moraju biti položeni tako da oko objekta stvaraju zatvoreni kavez sa što
više odvoda. ISPITIVANJE svakih 5 godina (1 god. za objekte s explozivom, 2 god. objekte
ugrožene požarom-žičare, 3 god. dimnjaci, tornjevi, sudnice, bolnice škole, sportske dvorane).
Također nakon udara groma u objekt ili instalaciju ili kod popravka ili prepravke instalacije.
Moraju se uzemljiti te se izrađuju na osnovu tehničke dokumentacije.

ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA - postiže se izoliranjem dijelova pod naponom,

pregradama ili ugradnjom u kućišta, ograđivanjem preprekama, postavljanjem izvan dohvata,
dopunskom zaštitom zaštitnim uređajem diferencijalne struje.

KADA RADNIK MOŽE ODBITI RAD - radnik može odbiti rad i napustiti radno mjesto
onda kada mu IZRAVNO prijeti rizik za život i zdravlje sve dok poslodavac ne poduzme
korektivne radnje. Inspektor je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost
navoda radnika.

ZAŠTITA OČIJU I LICA KOD UPORABE ORT - zaštitne naočale s nepropusnim

okvirom (zaštita od nagrizajućih ili nadražujućih tvari, prašine, tekućine, plinova, para,
aoerosola), zaštitne naočale s prozirnim staklom i prozirni štitnici za oči i lice (nagrizajuće
kapljice).

KEMLEROVI BROJEVI - su identifikacijski brojevi opasnosti koji se postavljaju na vozila

na pločama opasnosti (kod prijevoza opasnih radnih tvari) (listice opasnosti).

103
PRVI broj - značenje po klasama
DRUGI broj - vrsta opasnosti
IDENTIFIKACIJSKI BROJ tvari (UN broj) (donji dio ploče)
ADR - europski sporazum o prijevozu opasnih roba.
Klasifikacija od 1 - 9 .... 1-exploziv, 2-razvijanje plinova, 3-tekuća zapaljiva, 4-kruta
zapaljiva, 5-oksidirajuće djelovanje (perkosidi), 6-otrovnost, 7-radioaktivnost, 8-nagrizajuća
korizivnost i 9-ostale opasne tvari.

PROCJENA RIZIKA ZA RAD NA RAČUNALU - potrebno je provesti optimizaciju

radnog mjesta kako bi se smanjile opasnosti od razvoja profesionalnih bolesti (oštećenje vida,
kralježnice, živaca koštanog sustava usljed ponavljanja istih radnji (sindrom karpalnog
tunela).
Je svako radno mjesto na kojem se duže od 4 sata pri čemu se mora osigurati peroidički
odmor ( 1 h rada/5 min odmora), pregled vida i očiju, osigurati korektivna pomagala.
ZASLON - min 60-75 Hz, ne okretati prema izvoru svjetla, udaljenost min 50 cm, gornji rub
ekrana u visini očiju.
TIPKOVNICA - pomična, ruke moraju biti oslonjene u laktovima na stol, zadni dio blago
povišen u odnosu na prednji.
RASVJETA - minimalno 300 luxa, treba spriječiti blještanja i refleksije na zaslon.
BUKA I MIKROKLIMA - buka max 60 dB, temp. 20 - 24 C, vlažnost zraka 40 - 60% ,
razlika između vanjske i unur+tarnje temp u ljetno vrijeme max 7C.

PRAVA RADNIKA KOD OZLJEDA - pravo na osiguranje pružanja prve pomoći do

dolaska hitne medicinske pomoći, na naknadu plaće kao da je radio, na liječenje i
rehabilitaciju o trošku poslodavca, naknadu štete od osiguravajuće kuće te zdravstvenu i
medicinsku pomoć.

OSPOSOBLJAVANJA - radnika, povjerenika radnika za rad na siguran način, poslodavca i

ovlaštenika. RADNIKA - za rad na siguran način prije početka rada, kod promjena u radnom
postupku, kod uvođenja nove opreme i tehnologije, kod upućivanja na novo radno mjesto,
kada je utvrđeno oštećenje zdravlja uzrokovano opasnostima, štetnostima i naporima na radu.
Provodi se u radno vrijeme i o troku poslodavca. Osposobljavanje provodi sam poslodavac
ukoliko je stručnjak ZNR ili stručnjak ZNR zaposlen kod poslodavca ili ovlaštene tvrtke te
koji posjeduje osnovna andragoška znanja. Obvezano se sastavalja zapisnik kojeg potpisuju
ovlaštenik, radnik i stručnjak ZNR.
Vrste: za rad na siguran način, za pružanje prve pomoći, za provođenje evakuacije i
spašavanja, ovlaštenika, poslodavca, radnika, stručnjaka ZNR te za provođenje alktoestiranja.

PRVA POMOĆ - osigurava ju poslodavac i organizira ju do dolaska hitne medicinske

pomoći. Imenovanje osobe osposobljene za pružanje prve pomoći pisanim putem. Ormarić
prve pomoći mora biti na označenom mjestu predviđenom za tu svrhu. Do 20 radnika mora
biti osposobljen 1 radnik te na svakih sljedećih 50 po 1 radnik ( 70 = 2, 120 = 3, 170 = 4...)

104
PLAN EVAKUACIJE SPAŠAVANJA - izradu je obvezan poduzeti poslodavac te odrediti
radnika koji će biti osposobljen za provođenje vježbi evakuacije i spašavanja. Svakih dvije
godine provodi se najmanje 1 vježba evakuacije i o tome se vodi zapisnik pri čemu se je
dužan držati oderedbi Zakona o zaštiti od požara i Zakona o vatrogastvu.
Evakuacija je organizirano napuštanje mjesta rada i radnog okoliša prije nego nastupi
opasnost za zdravlje i život radnika.
Spašavanje je pružanje pomoći osobama koje se ne mogu same evakuirati te pružanje prve
pomoći ozljeđenima i otklanjanje nastalih opasnosti.
Planom se utvrđuje: objekt na kojem mogu nastupiti iznenadni događaji, procjena
ugroženosti, način otklanjanja opasnosti, način izvođenja evakuacije i spašavanja, zbirno
mjesto evakuiranja, oprema te zaposlenici koji će voditi evakuaciju i spašavanje.

SKRAĆENO RADNO VRIJEME - za poslove na kojima uz primjenu mjera ZNR nije

moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja. Skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju. Poslovi se
određuju sukladno pravnim aktima. Ne tim se poslovim ne smije raditi prekovremeno. Može
se raditi samo kod jednog poslodavca te se rad izjednaćuje s punim radnim vremenom pa
radnik ima pravo na punu plaću za svoj rad.

MJESTO RADA - je svako jesto na kojem radnici i osobe na radu moraju biti ili na koje
moraju ići ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca
kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je
pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.

OPASNOSTI - su svi uvjeti na radu i u svezi s radom koji mogu ugroziti sigurnos i zdravlje
radnika i osoba na radu.

ŠTETNOSTI - su kemijske, biološke i fizikalne koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja

radnika i osoba na radu koje su im izložene.

NAPORI - su statodinamički, psihofziološki, napori vida i govora, a koji mogu uzrokovati

oštećenje zdravlja radnika i osoba na radu koji su imizloženi.

SREDSTVA RADA - su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama,

uređajima,i opremom, prometna sredstva i radna oprema.

RADNA OPREMA - su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i

alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.

OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA - je oprema koju radnik nosi, drži ili na bilo koji drugi
način upotrebljava pri radu, tako da ga štite od jednog ili više rizika vezano za njegovu
sigurnost i zdravlje kao i svako pomagalo ili dodatak koji se upotrebljava s tim u vezi.

OZLJEDA NA RADU - je ozljeda radnika nastala u prostoru polodavca u kojem obavlja rad
ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti odnosno u drugom prostoru u kojem radnik
obavlja rad a koji nije prostor poslodavca.

PROFESIONALNA BOLEST - je bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja

štetnosti u procesu rada ili radnom okolišu, ili bolest za koju je poznato da može biti

105
posljedica štetnosti koju su vezane uz proces rada ili s radnim okolišem, a duljina i jačina
izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.

NEZGODA - je neočekivani ili neželjeni događaj na radu ili u svezis radom koji nije
uzrokovao ozljeđivanje radnika, ali bi ga pri minimalno izmijenjenim okolnostima u
ponovljeno slućaju mogao uzrokovati.

INSPEKCIJSKI NADZOR - u većoj mjeri postaje savjetodavni i preventivni te su Zakonom

o ZNR predviđene prekršajne odredbe u vezi s propisanim obvezama. U nekim slućajevima
primjenjuju se i odredbe Kaznenog zakona protiv djela opće sigurnosti.

POVJERENIK RADNIKA ZA ZNR - je radnik koji je izabran da zastupa interese radnika

na području ZNR. Obvezan je štititi interese radnika na ZNR te pratiti primjenu pravila,
mjera, postupaka i aktivnosti ZNR.

STRES NA RADU ili u svezi s radom - su zdravstvene i psihičke promjene koje su

posljedica akumulirajućeg utjecaja strsora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao
fiziološke, emocionalne i kongitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika. Zakonom je
obveza provoditi prevenciju stresa na radu.

NADZORNI UREĐAJI - poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo ZNR
samo radi kontrole ulazaka i izlazaka iz ranih prostorija i prostora te radi smanjenja
izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u
svezi s radom. Poslodavac je prilikom zapošljavanja radnika obvezan ga pisanim putem
upozoriti na mogućnost snimanja i nadzora audio i video uređajima.

ULOGA MEDICINE RADA - u radu odbora (kod poslodavac koji imaju 50 i više radnika).
Utvrđivanje i provjera radne sposobnosti za obavljanje određenih poslova. Mora im biti
osiguran pristup mjestu rada radi zdravstvenog nadzora primjerenog štetnostima, naporima i
opasnostima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja. Poslodavac s njima ugovara usluge te je
osoba izabrana od strane poslodavca u skladu s propisima o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti i
zdravstvenom osiguranju.

ZAŠTITA NEPUŠAĆA - poslodavac je obvezan provoditi je te može iznimno pisanim

putem dozvoliti pušenje u posebnoj prostoriji koji ima postavljen znak dozvoljenog pušenja.
Radnik za vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava i drugih
ovisnosti.

RADNI OKOLIŠ - čine fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na mjestu rada i u

njeogovom okruženju. Poslodavac je obvezan ispitivati radni okoliš na mjestu rada kada radni
postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, kada u radnom postupku
nastaje prašina, buka, vibracije, kada se pri radu koristi, proizvodi ili prerađuju opasne
kemikalije, postoji opasnost od zračenja ili su prisutne rizici od eksplozivne atmosfere te kada
je potrebno u radnom procesu osigurati odgovarajuću rasvjetu u skladu s procjenom rizika.
Poslodavca je obvezan organizirati potrebne preventivne i zaštitne mjere.

POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE RADNIKA - su maloljetni radnici, trudne radnice,

radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te
radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni
106
rizik od smanjenja radne sposobnosti. Posebna zaštitaa maloljetnika radi očuvanja njeogovog
nesmetanog duševnog i tjelesnog razvoja.

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA - su poslovi pri čijem obavljanju radnik

mora osim općih uvjeta ispunjavati i propisane posebne uvjetenza zasnivanje radnog odnosa a
odnose se na DOB, STRUČNU OSPOSOBLJENOST, ZDRAVSTVENO I PSIHIČKO
STANJE I SPOSOBNOST. Pravilnikom o oslovima s posebnim uvjetima rada propisuju ili
se poslovi s posebnim uvjetima rada i uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje tih
poslova.

ODBOR ZA ZNR - kod poslodavaca koji zapošljavaju 50 i više radnika kao savjetodavno
tijelo za unapređivanje ZNR. Čine ga poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak ZNR koji
obavlja poslove na radu kod poslodavca, specijalist medicine radda izabran od strane
poslodavca te povjerenik radnika za ZNR ili njihov koordinator. Sastaje se u roku 2 radna
dana u slučaju smrtne, teške ozljede ili po nalazu inspektora. Inače se sastaje najmanje
jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik.

SIGURNOSNI ZNAKOVI - obvezo postavljanje na mjestima rada i sredstvima rda trajno i

na vidljivom mjestu. Ukoliko nisu dovoljni potrebno je postaviti pisane obavijesti i upute o
uvjetima i načinu korištenju sredstava rada, opasnih kemikalija, biloških štetnosti te izvor
fizikalnih i drugih štetnosti na radu.

ZAŠTITA NA RADU - je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se

organizirano primjenom ostavruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu. Cilj je
sprečavanje rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom te
ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u svezi s radom. Svrha je sustavno
unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprečavanje ozljeda na
radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom.

PREVENCIJA - su planirane odnosno poduzete mejre u svakom radnom postupku kod

poslodavca s ciljem sprečavanja ili smanjenja rizika na radu.

RADNIK - je fizička osoba koja je u radnom odnosu i obavlja poslove za poslodavca.

OSOBA NA RADU - je fizička osoba koja NIJE u radnom odnosu kod poslodavca već za
njega obavlja određene aktivnosti ili poslove (studenti, stručno osposobljavanje, učenici na
praksi, sezonski radnici, volonteri, naučnici izdržavanje kazne zatvora ili odgojne mjere).

POSLODAVAC - fizička ili pravna osoba za koju radnik ili osoba na radu obavlja poslove.

OVLAŠTENIK - je radnik kojenu je poslodavac neovisno o drugim poslovima dao

ovlaštenje za provedbu zaštite na radu.

STRUČNJAK ZNR - je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova ZNR i

koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

107