TEHNIKA HLAĐENJA

3.4. PARNI RASHLADNI PROCESI

Korištenjem višestepene kompresije i ekspanzije mogli smo približiti Jouleov proces

Carnotovu procesu. Međutim, kod zraka kao radne tvari, proces se odvija daleko u
pregrijanom području.

T
p
2
To 3
T0 p0
1
4

1 bar (-197°C)
h` h``

Sl. 3.16. Područja primjene plinskog i parnog rashladnog procesa

3.4.1. Parni rashladni proces s jednostupanjskom kompresijom

Parni rashladni uređaji rade s radnom tvari kod koje proces pada u zasićeno područje, pa je
dovođenje topline kod konstantne temperature T0 i tlaka p0 , dok je odvođenje topline kod
konstantne temperature T i tlaka p . To je moguće jer su u zasićenom području izoterme
ujedno i izobare. Unutar zasićenog područja može se i praktički provesti Carnotov proces
kao najbolji između temperatura T i T0 .

Q
p p

3
Kondenzator 2
Lk

Ekspander
Kompresor
is
is
Le
Isparivač 1
4 p0 p0

Q0 T0

Sl. 3.17. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog uređaja koji radi po
Carnotovom procesu

36
TEHNIKA HLAĐENJA

Radna tvar u isparivaču isparuje kod konstantne temperature T0 i tlaka p0 , a kondenzira u

kondenzatoru kod konstantne temperature T i tlaka p .

Za T,s-dijagram ucrtavamo T i T0 , p i p0 . Stanje 2 leži na x=1, ispod je 1 na T0 . Stanje 3 leži

na x=0, ispod je 4 na T0 .

1-2 izentropska kompresija

2-3 odvođenje topline Q, radna tvar kondenzira pri konstantnoj temperaturi T i tlaku p
3-4 izentropska ekspanzija
4-1 dovođenje topline Q0, radna tvar isparuje pri konstantnoj temperaturi T0 i tlaku p0
Promjene stanja u kružnom procesu idu po dvije izentrope i dvije izobare, koje su ujedno i
izoterme.
T

p0

3 p T 2
Tok
l
TH p0 T0
4 1
q0

Sl. 3.18. T,s- dijagram Carnotovog ljevokretnog procesa u području zasićene pare

q 0 - specifični rashladni učinak – odnosi se na 1 kg

l - specifični rad
p

3 p,T 2 p
b
le lk
is l
is
p0,T0 p0
a 1
4
x=0 x=1

Sl. 3.19. p,v- dijagram Carnotovog ljevokretnog procesa u području zasićene pare

37
TEHNIKA HLAĐENJA

Specifični rashladni učinak q 0 = h1 − h4 [kJ/kg]

Potreban rad za izentropsku kompresiju 1 kg radne tvari l k = h2 − h1 [kJ/kg]
Rad dobiven izentropskom ekspanzijom 1 kg radne tvari l e = h3 − h4 [kJ/kg]
Potreban rad l = l k − l e = ( h2 − h1 ) − ( h3 − h4 ) = q − q 0 [kJ/kg]

Toplina koja se odaje od radne tvari na okolinu (npr. rashladnu vodu) q = h2 − h3 [kJ/kg]

U p,v-dijagramu rad kompresije l k je predočen površinom a-1-2-b-a, a rad dobiven

izentropskom ekspanzijom l e predočen je površinom a-4-3-b-a. Ukupni je potreban rad
l = l k − l e predočen površinom 1-2-3-4-1 .

Q&
Protok mase radne tvari potreban da bi se ostvario rashladni učinak Q& 0 je M& = 0 [kg/s],
q0
gdje je Q& izražen u W ili u kW a q u kJ/kg ili J/kg, i on je puno manji nego je to kod plinskih
0

procesa. Kako nema prekoračenja potrebne temperature ni iznad T , ni ispod T0 , za provedbu

opisanog procesa troši se minimalni potreban rad.

Opisani parni proces identičan je s Carnotovim, pa mu je i faktor hlađenja jedak Carnotovom

q T0
ε 0C = 0 = . – vidi se da faktor hlađenja ovisi samo o temperaturi a ne o radnoj tvari.
l T − T0

3.4.1.1. Prigušivanje kondenzata

Upotrebom jednostavnog prigušnog ventila sniženje tlaka vrele kapljevine stanja 3 se postiže
uz konstantnu entalpiju radne tvari. To znači da se odustaje od iskorištavanja rada ekspanzije,
ali on je ionako mali, pa i trenje u mehanizmu ekspandera može biti dovoljno da ga poništi.

Q T
3 2
p p
Kondenzator
3 2
Prigušni
ventil Kompresor
5

1 L
p0 Isparivač
p0

5 1
Q0 T0

Sl. 3.20. Shematski prikaz jednostpanjskog parnog rashladnog uređaja s prigušnim ventilom

38
TEHNIKA HLAĐENJA

Rad koji treba utrošiti je veći, dok je rashladni učinak manji. Površinom a-b-5-4-a predočeno
je smanjenje rashladnog učinka i povećanje rada. prigušivanje je nepovrativ proces, dakle
povlači za sobom gubitak na radu.

p
p0

3 2
l
6 4 5
h=konst 1
Δq0 q0

a b c s

Sl. 3.21. T,s- dijagram ljevokretnog rashladnog procesa s prigušnim ventilom

Površina 4-5-b-a-4 jednaka je površini 4-3-6-4 (to slijedi iz uvjeta h3=h5), pa se potreban rad
može prikazati i površinom 6-1-2-3-6.
Rashladni učinak q0 jednak je razlici entalpija na izlazu i ulazu isparivača
q0 = h1 − h5 = h1 − h3 [kJ/kg] jer je h1 = h3 .
Što je veća razlika temperatura T i T0 , to su gubici uslijed prigušivanja veći.

p
p0
p0 ’
3 T,p 2

T0,p0
5 q0 T0’,p0’ 1
5’ 1’
q0’

s
Sl. 3.22. Promjena rashladnog učinka sa smanjenjem temperature isparivanja u T,s- dijagramu

Rashladni učinak q 0 je manji a rad je veći kod T0′ nego kod T0 .U oba slučaja okolišu se
predaje ista toplina q . Zato se faktor hlađenja smanjuje.

39
TEHNIKA HLAĐENJA

Za veličinu gubitaka prigušivanja mjerodavna je i blizina kritične točke. Npr. kod CO2,
kritična točka leži kod temperature ϑ k = 31 oC, što je blizu temperature rashladne vode. Kod
neznatnog povišenja temperature rashladne vode, moglo bi se dogoditi da rashladni učinak
potpuno iščezne.

p’’
T
p’
p

3’’ 2’’
2’ p0
3’
3 2
h=konst
h=konst
h=konst

5 5’ 5’’ 1’ 1

q0
q0’’

Sl. 3.23. Promjena rashladnog učinka s povećanjem temperature kondenzacije u T,s-

dijagramu

3.4.1.2. Suho usisavanje

To je usisavanje suhozasićene pare. Provodi se da bi se spriječilo skupljanje kapljevite radne

tvari u kompresoru i tako zaštitio kompresor od hidrauličkog udara.

p p
Kondenzator
2
3
Prigušni
ventil Kompresor
5 is
1 L
p0 p0

Odjeljivač
Isparivač

Q0

Sl. 3.24. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog uređaja s prigušnim ventilom
i suhim usisavanjem

40
TEHNIKA HLAĐENJA

Vlažna para iz isparivača i prigušnog ventila struje u prošireni prostor odjeljivača, pa se

brzina strujanja znatno smanjuje i para više ne može sa sobom nositi kapljice, nego se one
talože na dno odjeljivača i vraćaju u isparivač kao kapljevina. Ostala para, oslobođena
kapljica, postaje suhozasićena ( x = 1 ). Nju usisava kompresor i komprimira do tlaka p (stanje
2). U kondenzatoru se hladi i kondenzira do stanja 3. Nakon prigušnog ventila stanje radne
tvari je 5. Kada bi se usisavala vlažna para, kompresija bi tekla od stanja 1’.

p
p0

3 T, p 2` 2
h=konst l
5 T 0 , p0 1’ 1
6

q0

a b cd s
Sl. 3.25. T,s- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigušnim ventilom i
suhim usisavanjem

Takvim se postupkom povećava specifični rashladni učinak, ali se također povećava i utrošeni
mehanički rad. Površina c-1'-1-d-c predstavlja povećanje rashladnog učinka u odnosu na
slučaj kada se usisava vlažna para 1'.
Prednost je što se ovakav proces sa sigurnošću može primijeniti u realnim rashladnim
uređajima.
Ako se promatra T,s - dijagram, vidi se da je ostalo malo sličnosti s termodinamički najboljim
Carnotovim procesom. Ipak, ostala je velika termodinamička prednost parnog procesa, a to je
da se čitav rashladni učinak predaje radnoj tvari pri konstantnoj temperaturi isparivanja, a
može se reći da se najveći dio topline predaje okolišu također pri konstantnoj temperaturi
kondenzacije.
p
3 p, T 2
is
p0, T0
5 1

x=0 x=1

Sl. 3.26. p,h- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigušnim ventilom i
suhim usisavanjem

41
TEHNIKA HLAĐENJA

Specifični rad l = h2 − h1 [kJ/kg]

Specifični rashladni učinak q0 = h1 − h5 = h1 − h3 [kJ/kg]

(govorimo učinak, iako se ustvari radi o razlici specifičnih entalpija)

Toplina odvedena u kondenzatoru po 1 kg radne tvari q = h2 − h3 [kJ/kg]

q0 h1 − h3
Faktor hlađenja ε0 = =
l h2 − h1
Q&
Protok radne tvari M& = 0 [kg/s]
q0

Suhim se usisavanjem može provesti proces i kada je temperatura okoliša T viša od kritične
temperature Tkr. To je često slučaj kod korištenja CO2 , čija je kritična temperatura ϑkr = 31oC
( Tkr = 304 K), a kad je rashladna voda kondenzatora više temperature.

U ovom slučaju, kada je T > Tkr , povećanjem tlaka na kraju kompresije ( p → p ′ ) može se
povećati rashladni učinak, ali se i potrebni rad povećava. Do koje se granice isplati povećanje
∂ε 0
tlaka koje za rezultat ima povećanje faktora hlađenja može se odrediti iz uvjeta = 0 , uz
∂p
T = konst i h1 = konst .
p’
p
T 2 pkr
2`
3’ 3 K

p0
5’ 5
1
q0

Sl. 3.27. T,s- dijagram nadkritičnog jednostepenog rashladnog procesa s prigušnim ventilom i
suhim usisavanjem

42
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.1.3. Utjecaj pothlađivanja radne tvari u kondenzatoru

TW2 izlaz vode

izlaz kapljevine ulaz pare

(kondenzata) radne tvari

ulaz vode TW1

T
T kondenzacije radne tvari
ΔT’’
ΔT’ TW2
ΔTW

TW1

Sl. 3.28. Skica kondenzatora i dijagram promjene temperatura radne tvari i rashladnog
sredstva u kondenzatoru

Slikom je prikazan shematski prikaz kondenzatora. Strujanje vode i radne tvari je

protusmjerno. U kondenzatoru se toplina predaje od radne tvari rashladnoj vodi ili nekoj
drugoj tvari (npr. zrak) koja služi za hlađenje. Radna tvar kondenzira, a rashladna voda se
ugrijava, i to tim više što je njen protok manji. Temperatura kondenzacije mora biti viša od
temperature rashladne vode, jer se toplina od radne tvari predaje rashladnoj vodi.
Pretpostavka da odmah na početku imamo temperaturu kondenzacije je u redu, jer u cijevi
struji para, ali se čestice na stjenci odmah kondenziraju.
ΔTw = TW 2 − TW 1 je promjena temperature vode i kreće se uobičajeno oko 4 – 6 K, ali ovisi o
raspoloživoj količini vode. Ako je na raspolaganju manji protok vode, ova će razlika
temperatura biti veća.

ΔT ′′ = T − TW 2 - razlika temperature kondenzacije i temperature vode na izlazu. Kreće se

uobičajeno od 5 do 7 K.

što je manji protok vode, to je viša temperatura kondenzacije T , a time je rashladni učinak q0
manji.

Ako je površina kondenzatora dovoljno velika, kondenzat će se pothladiti za nekoliko

stupnjeva. Pothlađivanje može biti u kondenzatoru ili u izmjenjivaču topline u koji radna tvar
ide nakon kondenzatora.

43
TEHNIKA HLAĐENJA

Pothlađivanje utječe na povećanje rashladnog učinka.

3 Kondenzator 2
Izmjenjivač
(pothlađivač)
Kompresor
Qiz
3’
Prigušni 1 L
ventil
5’
Odjeljivač
Isparivač
Q0

Sl. 3.29. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog uređaja s prigušnim ventilom,
suhim usisavanjem i pothlađivanjem radne tvari u izmjenjivaču topline - pothlađivaču

Usisavanje je suho (stanje 1 leži na liniji x=1). Stanje 3' je pothlađena kapljevina na ulazu u
prigušni ventil. Pothladila se pri konstantnom tlaku p = konst . Linija konstantnog tlaka
p = konst je jako blizu linije x = 0 . rad ostaje isti, što se ne vidi tako dobro u T,s - dijagramu,
kao u p,h - dijagramu.

3’ 3 p,T 2

is
p0 ,T0
5’ 1

x=0 x=1

Sl. 3.30. p,h- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigušnim ventilom,
suhim usisavanjem i pothlađivanjem radne tvari u izmjenjivaču topline - pothlađivaču

44
TEHNIKA HLAĐENJA

p0

2
3 T, p
3’
l
5’ 5 T0, p0
1

q0

Sl. 3.31. T,s- dijagram jednostepenog parnog rashladnog procesa s prigušnim ventilom, suhim
usisavanjem i pothlađivanjem radne tvari u izmjenjivaču topline - pothlađivaču

Specifični rad l = h2 − h1 [kJ/kg]

Specifični rashladni učinak q 0 = h1 − h5' [kJ/kg]
(govorimo učinak, iako se ustvari radi o razlici specifičnih entalpija)
Toplina odvedena u kondenzatoru po 1 kg radne tvari qk = h2 − h3 [kJ/kg]
Toplina odvedena u izmjenjivaču po 1 kg radne tvari q iz = h3 − h3' [kJ/kg]
Ako se pothlađivanje zbiva u kondenzatoru, onda je toplina
odvedena u kondenzatoru q k = h2 − h3' [kJ/kg]
Q&
Protok radne tvari M& = 0 [kg/s]
q0
Odvedena toplina u kondenzatoru Q& = M& q [kW]
k k

Snaga za pogon kompresora (izentropska kompresija) P& = M& l [kW]

Q& q
Faktor hlađenja (rashladni množilac) ε 0 = &0 = 0
P l

45
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.1.4. Pothlađivanje kondenzata hladnom parom radne tvari

Pothlađivanje tekuće radne tvari prije ulaska u prigušni ventil može se provesti pomoću
hladne pare radne tvari koja izlazi iz isparivača.

Q
2’
p p

Kondenzator
Kompresor
3
1’ p0
Pothlađivač
(izmjenjivač)
1 p0

3’
p
Prigušni
ventil Isparivač
p0 5’ 1 p0

Q0

Sl. 3.32. Shematski prikaz jednostupanjskog parnog rashladnog uređaja s prigušnim ventilom,
suhim usisavanjem i pothlađivanjem radne tvari u internom izmjenjivaču za prijenos topline
od hladne pare na izlazu isparivača na kapljevinu koja izlazi iz kondenzatora

T
p
2’t
2 p0

T 3 T,p 1’t
3
l Δl
1
5 5 T0 , p0
1
q0
Δ

Sl. 3.33. T,s- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigušnim ventilom,
suhim usisavanjem i pothlađivanjem radne tvari u internom izmjenjivaču za prijenos topline
od hladne pare na izlazu isparivača na kapljevinu koja izlazi iz kondenzatora

Kondenzatu se odvodi toplina pri tlaku p , a pari se dovodi toplina pri tlaku p0 . Stanje 1’ je
određeno predanom toplinom i vrijedi h1′ − h1 = h3 − h3′ .

46
TEHNIKA HLAĐENJA

Rashladni se učinak povećao za Δq0 , ali na račun većeg potroška rada. Za povećanje Δq0
potreban je dodatni rad Δl . Za ovakav tip pothlađivača, u teoretskom se slučaju pari može
povećati temperatura do T .

Rashladni je učinak q0 = h1 − h5′ = h1 − h3′ [kJ/kg].

Potreban je rad l = h2′ − h1′ [kJ/kg]

Toplina odvedena u kondenzatoru q = h2′ − h3 [kJ/kg]

Izmijenjena toplina u izmjenjivaču qiz = h3 − h3′ = h1′ − h1 [kJ/kg]

q0 h1 − h3′
Faktor hlađenja ε 0 = =
l h2′ − h1′
Povećan je rashladni učinak za Δq0 , ali je povećan i potreban rad za Δl .
Za svaki promatrani slučaj (različite temperature T i T0 i različite radne tvari) treba odrediti
da li je termodinamski povoljniji ovakav proces ili proces s usisom suhozasićene pare.

p 3’ 3 2 2’

p0
5’ 5 1 1’

x=0 x=1

h
Sl. 3.34. p,h- dijagram jednostupanjskog parnog rashladnog procesa s prigušnim ventilom,
suhim usisavanjem i pothlađivanjem radne tvari u internom izmjenjivaču za prijenos topline
od hladne pare na izlazu isparivača na kapljevinu koja izlazi iz kondenzatora

Teoretski se može para zagrijati do T , a pritom se kondenzat ohladi do neke temperature

TP koja je viša od T0 . To je stoga što je specifični toplinski kapacitet kondenzata viši od
specifičnog toplinskog kapaciteta pare.

47
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.2. Parni rashladni proces s jednostupanjskom kompresijom i isparivanjem na dvije

temperature (2 prigušna ventila)

Kod manjih komercijalnih uređaja može se pojaviti potreba za hlađenjem na više temperatura.
Ako je jednostepena kompresija opravdana, primjenjuju se uređaji s dva ili više prigušnih
ventila. Kod uređaja s dva prigušna ventila, jedan dio radne tvari se prigušuje od tlaka p na
tlak pm u prigušnom ventilu PVI, a drugi od tlaka p na tlak p0 u prigušnom ventilu PVII.
Radna tvar iz PVI ulazi u isparivač II, gdje preuzima toplinu Qm . Iz isparivača II izlazi para
stanja 5. Ova se para prigušuje u ventilu za održavanje konstantnog tlaka VKT na tlak p0
(stanje 6) i miješa sa parom 8 tlaka p0 koja izlazi iz isparivača III u kojem je preuzela toplinu
Q0 . Kompresor siše pregrijanu paru 1 tlaka p0 nastalu miješanjem pare 6 i 8 i komprimira ju
u jednom stupnju do tlaka p (stanje 2). U kondenzatoru se radna tvar ohladi i kondenzira do
stanja 3, s kojim ulazi u prigušne ventile.
Q
p3 2 p

K PV – prigušni ventil
NV – nepovratni ventil
VKT- ventil za održavanje
KP
konstantnog tlaka
KP - kompresor
K - kondenzator
1 I - isparivač
VKT L
PVI 4 II p0
5 6
p pm p0
Qm

III NV 8
PVII
7 8 p0
p
p0
Q0

Sl. 3.35. Shematski prikaz rashladnog uređaja s jednostepenom kompresijom i isparivanjem

na dvije temperature

Specifični rashladni učinci

q 0 m = h5 − h4 = h5 − h3 [kJ/kg]
q 0 = h8 − h7 = h8 − h3 [kJ/kg]
Q& Q&
Protok radne tvari kroz PVI M& I = m [kg/s], protok radne tvari kroz PVII M& II = 0 [kg/s]
q0 m q0
Ukupni je protok radne tvari kroz kompresor M& = M& + M& [kg/s] I II

Entalpija pare koju siše kompresor slijedi iz toplinske bilance mješališta:

48
TEHNIKA HLAĐENJA

M& h + M& II h8
M& h1 = M& I h6 + M& II h8 , pa je h1 = I 6 [kJ/kg]
M& I + M& II
Snaga za pogon kompresora P& = M& (h2 − h1 ) [kW]
Učinak odveden u kondezatoru Q& = M& (h − h ) [kW] 2 3

Q& + Q& m
Faktor hlađenja ε 0 = 0 - ne može se izračunati sa specifičnim rashladnim učincima i
P&
radom kompresora.

T
p
2 pm
p0
3 p,T

4 pm , Tm 5
p0 , T0 6
8 1 h=konst
7
h=konst

Sl. 3.36. T,s- dijagram rashladnog procesa s jednostupanjskom kompresijom i isparivanjem na

dvije temperature

3 p,T
p 2

pm 4
pm , Tm 5

p0 , T0
p0
7 8 1 6

Sl. 3.37. p,h- dijagram rashladnog procesa s jednostupanjskom kompresijom i isparivanjem na

dvije temperature

Ovakav proces se koristi kod manjih uređaja, i za po mogućnosti manji Q& m , jer bi kod većih
Q& gubici prigušivanja (od 5 do 6) bili preveliki.
m

49
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.3. Parni rashladni procesi s višestupanjskom kompresijom

Temperatura isparivanja mijenja se kao posljedica promjenjive temperature hlađenja, dok se

temperatura kondenzacije mijenja kao posljedica promjenjive temperature rashladne vode.
Povećanjem razlike temperatura isparivanja T0 i kondenzacije T raste razlika tlakova, što ima
za posljedicu povećanje rada kompresije. Pri povećanju razlike tlakova p i p0 rastu i gubici
prigušivanja što dodatno smanjuje specifični rashladni učinak q0 . Dakle, povećanjem razlike
temperatura isparivanja i kondenzacije faktor hlađenja se naglo smanjuje. Veći kompresijski
omjer x = p p0 razlog je i smanjenju volumetrijskog stupnja dobave kompresora λ . Kako je
dobava kompresora V = λVt , gdje je Vt teoretska dobava kompresora, kompresor će usisavati
sve manji volumen pare, odnosno sve manju masu radne tvari. U tom slučaju za isti rashladni
učinak, kompresor treba biti veći, a udio gubitaka u odnosu na q0 raste.
Veći kompresijski omjer ima također za posljedicu višu temperaturu pare na izlazu iz
kompresora, što može prouzročiti probleme s podmazivanjem.

Uobičajeno se dvostupanjska kompresija primjenjuje kad je:

• kompresijski omjer x = p p0 > 8 − 10 (Prijelaz na dvostupanjsku kompresiju ovisi i o
primijenjenoj radnoj tvari, pa se treba razmotriti i drugi kriterij, a to je:)
• temperatura na kraju kompresije ϑ2 > 135 − 140 oC
Dvostupanjskom se kompresijom ostvaruje i ušteda na radu, ali to nije glavni razlog za njenu
primjenu.

3.4.3.1. Dvostupanjska kompresija s hladnjakom pare

Q
5 4
p p K – kondenzator
Qp K KPII KPI – kompresor I st.
KPII–kompresor II st
P pm 3 I - isparivač
OD – odjeljivač
H
6 p PV – prigušni ventil
Qr H – hladnjak pare
PV pm 2 P – pothlađivač
7 KPI
p0 p0 1

OD Q0
I
p0

Sl. 3.38. Shematski prikaz rashladnog uređaja s dvostupanjskom kompresijom i hladnjakom

pare između stupnjeva

50
TEHNIKA HLAĐENJA

T
p

pm

4 Δl
p0
5 p,T
6
2
pm , Tm
3
h=konst
p0 , T0
7 1

q0

Sl. 3.39. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i hlađenjem pare
između stupnjeva

Temperatura radne tvari stanja 3 ovisi o temperaturi rashladne vode koja protječe kroz
hladnjak pare. Tlak pm može se odabrati u skladu s temperaturom raspoložive rashladne
vode, ili u skladu sa zahtjevom da ušteda na radu bude maksimalna. Ako se poštuje zahtjev
p
Δl = Δl max , vrijedi pm = p0 x = p0 = p0 p . U tom slučaju treba i hladilo kojim
p0
hladimo radnu tvar od stanja 2 do stanja 3 biti pogodne temperature.

6 5 p,T 4
p

pm pm , Tm 3 2

p0 , T0
p0 1
7

Sl. 3.40. p,h- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i hlađenjem pare
između stupnjeva

Rad kompresije l = l I + l II = (h2 − h1 ) + (h4 − h3 ) [kJ/kg]

51
TEHNIKA HLAĐENJA

Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 − h5 [kJ/kg]

Toplina odvedena u pothlađivaču q p = h5 − h6 [kJ/kg]

Toplina odvedena u hladnjaku pare qr = h2 − h3 [kJ/kg]

Specifični rashladni učinak q0 = h1 − h7 [kJ/kg] h7 = h6

Q&
Protok radne tvari za ostvarivanje rashladnog učinka Q& 0 je M& = 0 [kg/s]
q0
& &
Snaga za izentropsku kompresiju P = Ml [kW]
P&
Stvarno potrebna snaga : P&e = [kW]
ηis
Toplina odvedena u kondenzatoru Q& = M& q [kW]
Toplina odvedena u međuhladnjaku Q& r = M& qr [kW]
Toplina odvedena u pothlađivaču Q& p = M& q p [kW]

Q& 0 q0
Faktor hlađenja ε 0 = = - kroz cijeli uređaj je isti protok radne tvari.
P l

3.4.3.2. Dvostupanjska kompresija s međuhladnjakom - odjeljivačem

Para radne tvari koja dolazi iz isparivača komprimira se u niskotlačnom kompresoru od tlaka
p0 na tlak pm (od stanja 1 na stanje 2). M& 1 kg/s pare 2 koja izlazi iz kompresora prvog
stupnja hladi se u međuhladnjaku (odjeljivaču) pri tlaku p m na temperaturu zasićenja Tm . To
se događa na račun isparivanja tekuće faze radne tvari stanja 7. U kompresor drugog stupnja
ulazi M& 2 kg/s suhozasićene pare 3. M& 2 je veće od M& 1 za M& ′ , tj. za količinu radne tvari koja
je isparila da bi se ohladila para iz prvog stupnja od stanja 2 do stanja 3. Na izlazu iz
kompresora drugog stupnja para 4 je tlaka p i temperature T4 . Nakon kondenzacije i
pothlađivanja stanje kapljevine je 6. Jedan mali dio kapljevine ( M& ′ ) prigušuje se u PVII na
tlak pm i odlazi u međuhladnjak (odjeljivač), dok se glavnina kapljevine M& 1 prigušuje u PVI
na tlak p0 i odlazi sa stanjem 8 u odjeljivač (isparivač).
Tlak pm se određuje tako da se osigura najveća ušteda na radu, pa je pm = p0 p .
Rad niskotlačnog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 − h1 [kJ/kg]
Rad visokotlačnog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 − h3 [kJ/kg]
Specifični rashladni učinak q 0 = h1 − h8 = h1 − h6 [kJ/kg]
Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 − h5 [kJ/kg]
Toplina odvedena u pothlađivaču q p = h5 − h6 [kJ/kg]

52
TEHNIKA HLAĐENJA

LVT LNT
p 4 3 pm pm 2 1
M& 2
KPII KPI
K
Q 7 pm
MHO
5 6 PVII p0
P &
M′
1
Qp & p
M 6 8 p0
6 1

p PVI OD
I
Q0

Sl. 3.41. Shematski prikaz rashladnog uređaja s dvostupanjskom kompresijom i

međuhladnjakom - odjeljivačem
T
p

pm

4 p0
5 p,T
6 2
pm , Tm
7 3
p0 , T0
8 1

q0

Sl. 3.42. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i međuhladnjakom

- odjeljivačem

6 5 p,T 4

7 pm , Tm 3 2

8 p0 , T0
1

h
Sl. 3.43. p,h- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i međuhladnjakom
- odjeljivačem

53
TEHNIKA HLAĐENJA

Za ostvarivanje rashladnog učinka Q& 0 treba protok M& 1 kroz prigušni ventil PVI biti

Q& Q& 0
M& 1 = 0 = [kg/s]
q0 h1 − h8

Bilanca mase za međuhladnjak (odjeljivač) glasi M& 2 = M& 1 + M& '

Iz bilance topline u međuhladnjaku (odjeljivaču) M& 2 h3 = M& 1 h2 + M& ′h7 i bilance mase slijedi
protok M& ′

h −h
M& ′ = M& 1 2 3 [kg/s]
h3 − h7

⎛ h − h3 ⎞ & ⎛ h2 − h7 ⎞
M& 2 = M& 1 + M& ′ = M& 1 ⎜⎜1 + 2 ⎟ = M 1 ⎜⎜ ⎟⎟ [kg/s]
⎝ h3 − h7 ⎟⎠ ⎝ h3 − h7 ⎠

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

P& = P&I + P&II = P&NT + P&VT = M& 1 (h2 − h1 ) + M& 2 (h4 − h3 ) [kW]

Toplina odvedena u kondenzatoru

Q& = M& 2 (h4 − h5 ) ]kW]

Toplina odvedena u pothlađivaču

Q& iz = M& 2 (h5 − h6 ) ]kW]

Q& 0 M& 1 (h1 − h8 ) (h1 − h8 )

Faktor hlađenja ε 0 = = =
& ⎡ h −h ⎤ h2 − h7
M& 1 ⎢(h2 − h1 ) + 2 7 (h4 − h3 )⎥ (h2 − h1 ) + (h4 − h3 )
P
⎣ h3 − h7 ⎦ h3 − h7

54
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.3.3. Dvostupanjska kompresija s međuhladnjakom – odjeljivačem: prigušivanje

duboko pothlađenog kondenzata u PVI i prigušivanje umjereno pothlađenog kondenzata
u PVII

LVT LNT
p 4 3 pm pm 2 1 p0
&
M 2
KPII
KPI
K
Q 7
p pm
MHO
5 6 PVII
P &′
M
1
Qp p & 6
M 8 9 p0 p0
6 1

PVI OD
I
Q0

Sl. 3.44. Shematski prikaz rashladnog uređaja s dvostupanjskom kompresijom i

međuhladnjakom – odjeljivačem, prigušivanjem duboko pothlađenog kondenzata u PVI i
prigušivanjem umjereno pothlađenog kondenzata u PVII

T
p

pm

4 p0
5 p,T
6
2
8
pm , Tm
7 3
p0 , T0
9 1

q0
s
Sl. 3.45. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i međuhladnjakom
– odjeljivačem, prigušivanjem duboko pothlađenog kondenzata u PVI i prigušivanjem
umjereno pothlađenog kondenzata u PVII

55
TEHNIKA HLAĐENJA

8 6 5 p,T 4

pm , Tm 3 2
7

p0 , T0
9 1

Sl. 3.46. p,h - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i

međuhladnjakom – odjeljivačem, prigušivanjem duboko pothlađenog kondenzata u PVI i
prigušivanjem umjereno pothlađenog kondenzata u PVII

Rad niskotlačnog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 − h1 [kJ/kg]

Rad visokotlačnog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 − h3 [kJ/kg]
Specifični rashladni učinak q0 = h1 − h9 [kJ/kg]
Toplina odvedena u kondenzatoru qk = h4 − h5 [kJ/kg]
Toplina odvedena u izmjenjivaču – pothlađivaču q p = h5 − h6 [kJ/kg]
Toplina odvedena kapljevini M& 1 u međuhladnjaku (odvajaču) qm = h6 − h8 [kJ/kg]
Za ostvarivanje rashladnog učinka Q& treba protok M& kroz prigušni ventil biti
0 1

Q& Q& 0
M& 1 = 0 = [kg/s]
q0 h1 − h9

Bilanca mase za međuhladnjak (odjeljivač) glasi M& 2 = M& 1 + M& '

Iz bilance topline u međuhladnjaku (odjeljivaču) M& 2 h3 = M& 1h6 − M& 1h8 + M& 1h2 + M& ′h7 i
bilance mase slijedi protok M& ′

⎛h −h h −h ⎞
M& ′ = M& 1 ⎜⎜ 6 8 + 2 3 ⎟⎟ [kg/s]
⎝ h3 − h7 h3 − h7 ⎠

potrebno je u međuhladnjak dovoditi više radne tvari stanja 7 nego za prethodni slučaj, a
njenim isparivanjem se hladi para iz kompresora prvog stupnja od stanja 2 do stanja 3, i
kapljevina od stanja 6 do stanja 8.

56
TEHNIKA HLAĐENJA

Protok mase radne tvari kroz drugi stupanj kompresora

⎛ h − h8 h2 − h3 ⎞ & ⎛ h6 − h8 + h2 − h7 ⎞
M& 2 = M& 1 + M& ′ = M& 1 ⎜⎜1 + 6 + ⎟⎟ = M 1 ⎜⎜ ⎟⎟ [kg/s]
⎝ h3 − h7 h3 − h7 ⎠ ⎝ h3 − h7 ⎠

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

P& = P&I + P&II = P&NT + P&VT = M& 1 (h2 − h1 ) + M& 2 (h4 − h3 ) [kW]

Toplina odvedena u kondenzatoru

Q& = M& 2 (h4 − h5 ) [kW]

Toplina odvedena u pothlađivaču

Q& p = M& 2 (h5 − h6 ) [kW]

Faktor hlađenja
Q M 1 (h1 − h9 ) (h1 − h9 )
ε0 = 0 = =
⎡ h −h +h −h ⎤ h6 − h8 + h2 − h7
M 1 ⎢(h2 − h1 ) + 6 8 2 7 (h4 − h3 )⎥ (h2 − h1 ) + (h4 − h3 )
P
⎣ h3 − h7 ⎦ h3 − h7

Vidi se da je faktor hlađenja veći nego je to bilo za slučaj dvostepene kompresije s

jednostepenim prigušivanjem i međuhladnjakom, bez dubokog pothlađivanja kondenzata
(slučaj 2).

57
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.3.4. Dvostupanjska kompresija s međuhladnjakom – odjeljivačem: prigušivanje

duboko pothlađenog kondenzata u PVI i prigušivanje duboko pothlađenog kondenzata u
PVII

LVT LNT
p 4 3 pm 2 1
pm
&
KPII M 2 KPI
K
Q pm 8 PVI
MHO &′
M
5 PV 7 p0
P 1
6 7 pp 9 p0
Qp
6 p PVII M& 1 OD I

Q0

Sl. 3.47. Shematski prikaz rashladnog uređaja s dvostupanjskom kompresijom i

međuhladnjakom – odjeljivačem, prigušivanjem duboko pothlađenog kondenzata u PVI i
prigušivanjem duboko pothlađenog kondenzata u PVII

pm

p0
p,T 4
5
6
7 2
pm , Tm 3
8
p0 , T0
9 1

q0

Sl. 3.48. T,s- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i međuhladnjakom

– odjeljivačem, prigušivanjem duboko pothlađenog kondenzata u PVI i prigušivanjem duboko
pothlađenog kondenzata u PVII

58
TEHNIKA HLAĐENJA

p,T
7 65 4

8 pm , Tm 3 2

p0 , T0
9 1

h
Sl. 3.49. p,h- dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom i međuhladnjakom
– odjeljivačem, prigušivanjem duboko pothlađenog kondenzata u PVI i prigušivanjem duboko
pothlađenog kondenzata u PVII

Rad niskotlačnog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 − h1 [kJ/kg]

Rad visokotlačnog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 − h3 [kJ/kg]
Specifični rashladni učinak q0 = h1 − h9 [kJ/kg]
Toplina odvedena u kondenzatoru qk = h4 − h5 [kJ/kg]
Toplina odvedena u pothlađivaču qiz = h5 − h6 [kJ/kg]
Toplina odvedena kapljevini M& 1 u međuhladnjaku (odvajaču) qm = h6 − h7 [kJ/kg]
Za ostvarivanje rashladnog učinka Q& treba protok M& kroz prigušni ventil biti
0 1

Q& Q& 0
M& 1 = 0 = [kg/s]
q0 h1 − h9

Bilanca mase za međuhladnjak (odjeljivač) glasi M& 2 = M& 1 + M& '

Iz bilance topline u međuhladnjaku (odjeljivaču) M& 2 h3 = M& 2 h6 − M& 2 h7 + M& 1h2 + M& ′h8

Iz bilance mase slijedi protok M& ′

⎛h −h h −h ⎞
M& ′ = M 1 ⎜⎜ 6 7 + 2 3 ⎟⎟ [kg/s]
⎝ h3 − h6 h3 − h6 ⎠

potrebno je u međuhladnjak dovoditi više radne tvari stanja 8 nego za prethodni slučaj, a
njenim isparivanjem se hladi para iz kompresora prvog stupnja od stanja 2 do stanja 3, i
kapljevina od stanja 6 do stanja 7.

59
TEHNIKA HLAĐENJA

Protok mase radne tvari kroz drugi stupanj kompresora, uz h7 = h8

⎛ h −h h −h ⎞ ⎛ h − h + h − h + h2 − h3 ⎞ & ⎛ h2 − h7 ⎞
M& 2 = M& 1 + M& ′ = M& 1 ⎜⎜1 + 6 7 + 2 3 ⎟⎟ = M& 1 ⎜⎜ 3 6 6 7 ⎟⎟ = M 1 ⎜⎜ ⎟⎟
⎝ h3 − h6 h3 − h6 ⎠ ⎝ h3 − h6 ⎠ ⎝ h3 − h6 ⎠

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

P& = P&I + P&II = P&NT + P&VT = M& 1 (h2 − h1 ) + M& 2 (h4 − h3 ) [kW]

Toplina odvedena u kondenzatoru

Q& = M& 2 (h4 − h5 ) kW]

Toplina odvedena u izmjenjivaču – pothlađivaču

Q& p = M& 2 (h5 − h6 ) ]kW]

Faktor hlađenja

Q& M 1 (h1 − h9 ) (h1 − h9 )

ε 0 = &0 = =
P ⎡ h − h + h2 − h7
M 1 ⎢(h2 − h1 ) + 6 7
⎤
(h4 − h3 )⎥ (h2 − h1 ) + h6 − h7 + h2 − h7 (h4 − h3 )
⎣ h3 − h6 ⎦ h3 − h6

60
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.3.5. Dvostupanjska kompresija s prigušivanjem u dva prigušna ventila i

međuhladnjakom - odjeljivačem

LVT LNT
p 4 3 pm pm 2 1

KPII KPI
K
Q &
M 2 6 7 pm
5 PVI p0
MHO
P 1

Qp 6 p 8 & 9 p0
M 1
p0
PVII I
OD

Q0

Sl. 3.50. Shematski prikaz rashladnog uređaja s dvostupanjskom kompresijom, prigušivanjem

u dva prigušna ventila i međuhladnjakom – odjeljivačem
T

pm

4 p0
5 p,T
6
2
8 7 pm , Tm 3
xm 1-xm
9 p0 , T0 1

q0

s
Sl. 3.51. T , s - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, prigušivanjem u
dva prigušna ventila i međuhladnjakom – odjeljivačem
p

6 5 p,T
4

8 7 pm , Tm 3 2

p0 , T0
9 1

h
Sl. 3.52. p, h - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, prigušivanjem u
dva prigušna ventila i međuhladnjakom – odjeljivačem

61
TEHNIKA HLAĐENJA

Rad niskotlačnog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 − h1 [kJ/kg]

Rad visokotlačnog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 − h3 [kJ/kg]
Specifični rashladni učinak q0 = h1 − h9 [kJ/kg]
Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 − h5 [kJ/kg]
Toplina odvedena u izmjenjivaču – pothlađivaču q p = h5 − h6 [kJ/kg]
Za ostvarivanje rashladnog učinka Q& treba protok M& kroz prigušni ventil PV II biti
0 1

Q& Q& 0
M& 1 = 0 = [kg/s]
q0 h1 − h9

Iz bilance topline u međuhladnjaku (odjeljivaču) slijedi protok mase radne tvari kroz drugi
stupanj kompresora

⎛h −h ⎞
M& 2 = M& 1 ⎜⎜ 2 8 ⎟⎟ [kg/s]
⎝ h3 − h7 ⎠

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

P& = P&I + P&II = P&NT + P&VT = M& 1 (h2 − h1 ) + M& 2 (h4 − h3 ) [kW]

Toplina odvedena u kondenzatoru

Q& = M& 2 (h4 − h5 ) [kW]

Toplina odvedena u pothlađivaču Q& p = M& 2 (h5 − h6 ) [kW]

Q& 0 M& 1 (h1 − h9 ) (h1 − h9 )

Faktor hlađenja ε 0 = = =
& ⎡ h −h ⎤ h7 − h8
M& 1 ⎢(h2 − h1 ) + 2 8 (h4 − h3 )⎥ (h2 − h1 ) + (h4 − h3 )
P
⎣ h3 − h 7 ⎦ h3 − h 7

62
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.3.6. Dvostupanjska kompresija s prigušivanjem u dva prigušna ventila i

međuhladnjakom – odjeljivačem, s isparivanjem na dvije temperature
LVT LNT
p 4 3 pm pm 2 1

KPII KPI
K
Q &
M 26 7 pm 3 pm
M&
5 PVI m
p0
Q0m
P 1
III
Qp 6 p MHO 8 p0
8 9 p0
& O II
PVII M 1

Q0

Sl. 3.53. Shematski prikaz rashladnog uređaja s dvostupanjskom kompresijom, prigušivanjem

u dva prigušna ventila i međuhladnjakom – odjeljivačem, s isparivanjem na dvije temperature

U isparivaču II isparivanje se odvija pri tlaku p0 i temperaturi T0 , a u isparivaču III

isparivanje se odvija pri tlaku pm i temperaturi Tm . Tlak pm se sada ne odabire po kriteriju
najmanjeg utroška rada, već po potrebnoj temperaturi isparivanja Tm .

pm

4 p0
5 p,T
6 2
8 7 pm , Tm 3
q0m
9 p0 , T0 1

q0

s
Sl. 3.54. T , s - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, prigušivanjem u
dva prigušna ventila i međuhladnjakom – odjeljivačem, s isparivanjem na dvije temperature

63
TEHNIKA HLAĐENJA

6 5 p,T 4

8 7 pm , Tm 3 2

p0 , T0
9 1

Sl. 3.55. p, h - dijagram rashladnog procesa s dvostupanjskom kompresijom, prigušivanjem u

dva prigušna ventila i međuhladnjakom – odjeljivačem, s isparivanjem na dvije temperature

Rad niskotlačnog kompresora (kompresora prvog stupnja) l I = l NT = h2 − h1 [kJ/kg]

Rad visokotlačnog kompresora (kompresora drugog stupnja) l II = lVT = h4 − h3 [kJ/kg]
Specifični rashladni učinak po 1 kg radne tvari koja dolazi u isparivač II q0 = h1 − h9 [kJ/kg]
Specifični rashladni učinak po 1 kg radne tvari koja dolazi u isparivač III q0 m = h3 − h7 [kJ/kg]
Toplina odvedena u kondenzatoru q = h4 − h5 [kJ/kg]
Toplina odvedena u izmjenjivaču – pothlađivaču q p = h5 − h6 [kJ/kg]
Za ostvarivanje rashladnog učinka Q& treba protok M& kroz prigušni ventil PVII (isparivač II)
0 1

biti

Q& Q& 0
M& 1 = 0 = [kg/s]
q0 h1 − h9

Iz bilance topline i mase u međuhladnjaku (odjeljivaču) slijedi protok mase radne tvari kroz
drugi stupanj kompresora

⎛h −h ⎞
M& 2 = M& 1 ⎜⎜ 2 8 ⎟⎟ + M& m′ [kg/s]
⎝ h3 − h7 ⎠

Za ostvarivanje rashladnog učinka Q& 0 m treba u MHO doteći kroz PVI

Q& 0 m
M& m′ = [kg/s] .
h3 − h7
M& m
To je više od masenog protoka kapljevite radne tvari kroz isparivač III ( M& m′ = [kg/s] )
1 − x7

64
TEHNIKA HLAĐENJA

Potrebna snaga za izentropsku kompresiju:

P& = P&I + P&II = P&NT + P&VT = M& 1 (h2 − h1 ) + M& 2 (h4 − h3 ) [kW]

Toplina odvedena u kondenzatoru

Q& = M& 2 (h4 − h5 ) [kW]

Toplina odvedena u pothlađivaču Q& p = M& 2 (h5 − h6 ) [kW]

Kod određivanja faktora hlađenja treba voditi računa da je za ostvarivanje Q& 0 i Q& m potrebno
utrošiti različitu kompenzacijsku energiju (mehanički rad), pa bi faktor hlađenja trebalo
odrediti za svaki od tih učinaka posebno. Kada se u donji izraz uvrsti M& 1 = 0 dobije se faktor
Q&
hlađenja ε 0 II = m za slučaj da se samo isparivaču III dovodi toplina, a uvrštenjem
P&
Q&
M& m = 0 dobije se faktor hlađenja ε 0 II = 0 za slučaj da se samo isparivaču II dovodi toplina.
P&
Bez obzira na spomenuti nedostatak, donji izraz može dobro poslužiti za međusobnu
usporedbu sličnih procesa, kao omjer koji pokazuje koliko se ukupno troši energije za rad
procesa.

Q& 0 + Q& m M& 1 (h1 − h9 ) + M& m (h3 − h7 )

Faktor hlađenja ε 0 = & =
P ⎡ h −h ⎤
M& 1 (h2 − h1 ) + ⎢ M& 1 2 8 + M& m′ ⎥ (h4 − h3 )
⎣ h3 − h7 ⎦

Ovako izračunat faktor hlađenja ne može se koristiti za usporedbu procesa i radnih tvari, jer
ovisi o konkretnim vrijednostima Q& 0 i Q& 0 m , ali može poslužiti za uspoređivanje raznih
mogućnosti rješenja za neki konkretan slučaj s isparivanjem kod dvije temperature.

65
TEHNIKA HLAĐENJA

3.4.3.7. Trostupanjska kompresija s međuhladnjacima – odjeljivačima s isparivanjem

na jednoj, dvije ili tri temperature

LVT LST LNT

p 6 5 pm1 pm1 4 3 pm 2 pm 1

KPIII KPII KPI

M& 3 M& m1 M& 2
K
Q 57 MHO1 pm
MHO2 pm1 3 M& m 2
Q0m1 p0
7 M& m 2 Q0m
P IIII III
Qp 1
10 12 p0
8 p 11 pm 13 p0
9 pm1 10 12
PVI M& 3 M& &
M 1 PV II
PVII 2 III
OD
14 Q0

Sl. 3.56. Shematski prikaz rashladnog uređaja s trostupanjskom kompresijom i

međuhladnjacima – odjeljivačima, s isparivanjem na tri temperature

Ovaj način rada koristi se uglavnom kod amonijačnih uređaja, za temperature isparivanja oko
–60oC. Moguće je hlađenje na tri temperature T0 , Tm i Tm1 (temperature zasićenja za tlakove
p0 , pm i pm1 ), ali ne moraju se sve mogućnosti iskoristiti. Ako je cilj jedino hlađenje na
temperaturi T0 , treba razmotriti i druga rješenja, kao što su kaskadni rashladni uređaji.

T p
pm1

6
pm
7 p,T
8
p0
4
10 9 pm1 , Tm1 5
2
12 11 pm , Tm 3
q0m
14 13 p0 , T0 1

q0

s
Sl. 3.57. T , s - dijagram rashladnog procesa s trostupanjskom kompresijom i međuhladnjacima
– odjeljivačima, isparivanje na tri temperature

66
TEHNIKA HLAĐENJA

8 7 p,T 6

10 9 pm1 , Tm1 5 4
12 11 pm , Tm 3 2
13 p0 , T0
14
1

Sl. 3.58. p, h - dijagram rashladnog procesa s trostepenom kompresijom, trostepenim

prigušivanjem i međuhladnjakom – odjeljivačem, isparivanje na tri temperature

3.4.4. Kaskadni rashladni procesi

Za niske temperature hlađenja (npr. –70 do –100oC) već je jako sužen izbor uobičajenih
radnih tvari. Neke su radne tvari pri tim temperaturama već blizu ledišta (NH3 na –80oC,
R134a na –101oC). Specifični volumen pare radne tvari je vrlo velik, pa su potrebni veliki
kompresori.
LII LI

KPII KPI
III KI II
QII

KII QI = Q0II Q0

PVII PVI
R22 ili R717 R23 ili R13

Sl. 3.59. Shematski prikaz kaskadnog rashladnog uređaja s jednostepenim procesima u

pojedinoj kaskadi

Rješenje za ovakve slučajeve hlađenja su dva rashladna kruga s dvije različite radne tvari od
kojih je jedna pogodna za primjenu u području viših, a druga u području nižih temperatura.
Kondenzator rashladnog kruga niže temperature (donje kaskade) je ujedno isparivač
rashladnog kruga više temperature (gornje kaskade). Toplina Q& I odvedena u kondenzatoru

67
TEHNIKA HLAĐENJA

donje kaskade dovodi se isparivaču gornje kaskade i predstavlja toplinu isparivanja Q& 0 II za
gornju kaskadu. Vrijedi dakle Q& I = Q& 0′ II . Kondenzator i isparivač izvedeni su kao jedan
izmjenjivač topline.

Pojedini stupnjevi kaskadnog rashladnog uređaja mogu biti i rashladni procesi s dvostepenom
kompresijom i dvostepenim prigušivanjem. Za primjer prikazan na slici, kao radna tvar gornje
kaskade, za temperature do –55oC odabran je amonijak R717 (to može biti i R22 za
temperature isparivanja koje se kreću oko –65oC), a kao radna tvar donje kaskade, za
postizanje temperatura koje se kreću oko –90oC etan R170 (mogu se koristiti još i etilen
R150 do temperatura isparivanja –100oC, kisik R732 do –195oC, dušik R724 do temperatura
isparivanja oko -180oC). Temperatura kondenzacije donje kaskade mora biti nešto viša (za
ΔTIK ) od temperature isparivanja gornje kaskade, da bi se u izmjenjivaču topline ostvario
prijelaz topline.

4II 3II 1II 4I 3I 2I 1I

KII KVT1I KNT1I KVT1 KNT1

QII III KI II
MHOII MHOI
5II Q0I
QizII Q0II=QI

IZII 6II 7II 8II 9II 6I 8I 9I

PV1II PV2II PV1I PV2I

R 717 R 170

Sl. 3.60. Shematski prikaz kaskadnog rashladnog uređaja s dvostepenim procesima u

pojedinom stupnju

T T

4II pI
ΔT
5II pII, TII 2II
Tok 6II
8II 7II pmII, TmII 3II 4I
ΔTIK 5I pI,
p0II, T0II 6I 2I
9II 1II
8I 7 3I
ΔT0 I
Th p0I, T0I
9I 1I

R 717
R 170
s s

Sl. 3.61. T , s - dijagram kaskadnog rashladnog procesa s dvostepenim procesima u pojedinom

stupnju

Tu vrijedi M& R170 (h4 I − h6 I ) = M& R 717 (h1II − h9 II ) .

68