Professional Documents
Culture Documents
D. Simonovic
1. MOTOKULTIVATOR — OPŠTI PODACI
1.1. MOTOKULTIVATORI
Motokultivator! imaju veliku primenu u poljoprivredi, ka
ko kod individualnih proizvođača, tako i u društvenom sektoru.
Za razliku od traktora, oni su malih dimenzija i mase, pa su
/.bog tih prednosti nezamenljivi za rad u staklenicima, rasadnici
ma, malim posedima, mehanizaciji okućnica i dr. Motokultivato-
ti se veoma mnogo koriste u kraškim područjima, gde je pristup
na malim parcelama otežan bilo kojim transportnim sredstvom,
pa se oni na takve parcele prenose pomoću radne stoke (maga
rac, mazga, konj) ili to čini sam čovek.
Motokultivator i su najčešće izvedeni kao ručne mašine ko
jima se direktno upravlja pomoću odgovarajućih ručica, a prili
kom rada nemaju sopstveni uređaj za vožnju, već radni deo ma
šine služi za pokretanje. Osnovni radni deo je rotacioni kultiva
tor ili freza, po čemu je i dobio naziv — motokultivar ili freza.
Skidanjem freze na motokultivator se mogu postaviti točkovi,
pa se on u tom slučaju pretvara u jednoosovinski traktor. U toj
varijanti može služiti za vuču pluga i mnogobrojnih priključnih
oruđa, a može se koristiti i u transportu sa odgovarajućom pri
kolicom.
Motokultivatori se izrađuju sa benzinskim ili dizel-motori-
ma snage 2,2 — 4,4 kW. Na njih se može priključiti veliki broj
različitih uređaja i mašina, pa se zbog toga smatraju najuniver-
zalnijom poljoprivrednom pogonskom mašinom. Najčešće koriš-
ćeni dodatni uređaji i mašine su: rotacioni kultivator za površin
sku obradu zemlje, rotacioni kultivator za medurednu obradu,
kultivatorske motičice različitih oblika i namena, sadilice, seja-
čice, vadilice krompira i drugih plodova, prskalice, zaprašivači,
kosilice za travu, pumpe za vodu, prikolice, čistači snega, cirku-
7
lari i mnogi drugi priključci. Ukoliko se na njega može priklju
čiti veči broj odgovarajućih priključaka utoliko je motokultiva-
tor ekonomičniji.
1.3. OSNOVNI TIPOVI KONSTRUKCIJE MOTOKULTIVATORA
Osnovna konstrukcijska izvođenja motokultivatora prikazana
su na si. 1.1, 1,2 i 1.3. Razlika između njih je primetna i u na-
8
SI. t.l — Motokopačica IMT-504
10
1.4. MOTOKULTIVATORI JUGOSLOVENSKIH PROIZVOĐAČA
IMT Knjaževac »LABINPROGRES« Labin
Snaga Naziv Snaga
IMT — 504 4,5 k.W »mondijal LPS«,
IMT — 506S 4,5 kW henzinac 6 kW
IMT — 506LS 4,5 kW »super speci jal DM« 10 kW
IMT — 507 5,1 kW
IMT — 507D 5.7 kW
IMT — 509D 9.8 kW
»MIOSTANDARD« Osijek
»GORENJE-MUTA« Muta Naziv naga
MIO — 200 1,5 kW
Naziv Snaga MIO — 250 1,5 kW
Motokultivator MIO — 300 2 kW
»univerzal« 6 kW MIO — 350 2,57 kW
Motokultivator F — 400 2,57 kVV
»specijal«, dizel 6 kW F — 600 4,5 kW
SI. 1.4 — Motokopačica IMT-504 (pogled sa leve strane). 1 — gumeni pogonski točak,
2 — motor sa menjačkom kutijom, 3 — izduvni lonac, 4 — rezervoar goriva, 5 —
prirubnica za priključivanje dodatnih oruđa sa vijcima i navrtkama, 6 — priključno
vratilo
SI, 1.5 — Motokopačica IMT-504 (pogled sa desne strane). 1 — karburator, 2 — dugme
kratkog spoja, 3 — starter povratnog dejstva, 4 — podupirač, 5 — prečistač vaz-
duha uljnog tipa, 6 — zakačka podupirača
12
Menjač: U bloku motora, sa tri stepena prenosa za hod una-
pred. Promena stepena prenosa vrši se pomoću
poluge na upravljaču.
Spojnica: Višelamelna, potopljena u ulju.
Priključno
1
vratilo: Ožlebljeno, sa 800 m i n " , nezavisno od brzine kre
tanja mašine.
Upravljač: Podesiv po visini i bočno.
Tehnički podaci
Tip motora: 66/2, benzinski, dvotaktni, snage 4,5 kW pri 5250
1
m i n " .
Men j ač: U bloku motora, sa tri stepena prenosa za hod
unapred.
SI. 1.7 — Motokultivator IMT-505/506 (pogled sa desne strane). 1 — rezervoar za
gorivo, 2 — zaštitnik prenosnika, 3 • - izduvni lonac, 4 — izlazno — pogonsko vra-
tilo, 5 — zavrtanj za pritezanje, 6 — nosač kopačice, 7 — osovinica sa ručicom za
spajanje, 8 — žičani osigurač, 9 — poluga komande menjača, 10 — utikač
13
11 10 9 8 7 5
SI.
^
6
1.8 — Motokultivator IMT-505/506 (pogled sa leve strane). 1 — prekidač za ga
šenje motora (kratkim spojem), 2 — ručica zglobova za bočno pomeranje upravljača,
3 — zatezni zavrtanj za podešavanje visine upravljača, 4 — zavrtanj za učvršćivanje
utikača, 5 — zavrtanj za pričvršćivanje raonika kopača, 6 — raonik kopača, 7 —
komanda za startovanje, 8 — tropolna utikačka kutija za osvetijenje, 9 — čep ot
vora za nalivanje ulja na menjaču, 10 — karburator, 11 — nosač rezervoara
14
Spojnica: Višelamelna, potopljena u ulju
Upravljač: Podesiv po visini i bočno.
Tehnički podaci
Tip motora: 66/1, benzinski, dvotaktni, snage 4,5 kW pri 5250
-1
m i n .
Menjač: U bloku motora, sa tri stepena prenosa za hod una-
pred.
Spojnica: Višelamelna, potopljena u ulju.
Priključno
-1
vratilo: Ožlebljeno, sa 800 m i n nezavisno od stepena pre
nosa mašine.
Upravljač: Podesiv po visini i bočno.
Tehnički podaci
Tip motora: 66/1, benzinski, dvotaktni, snage 4,5 kW pri 5250
1
min" .
Menjač: U bloku motora, sa tri stepena prenosa za hod una-
pred i tri stepena za hod unazad.
Spojnica: Višelamelna, potopljena u ulju.
Priključno
1
vratilo: Ožlebljeno, sa 800 min" nezavisno od stepena pre
nosa mašine.
Upravljač: Podesiv po visini i bočno.
Tehnički podaci
Tip motora: LA 300, benzinski, četvorotaktni, snage 5,1 kW
-1
pri 3600 m i n .
15
SI. 1.10 — Jednoosovinski traktor IMT-507 (pogled sa desne strane). 1 — sajla za
uključivanje brzina, 2 — utikačka kutija za priključna svetla, 3 — broj mašine, 4 —
slavina za odvod goriva, 5 — dugme za kratak spoj, 6 — uljni filtar za vazduh, 7 —
dvotaktni motor, 8 — zahvatnik za pokretanje startera, 9 — broj motora, 10 —
poluga spojnice, 11 — desna poluosovina, 12 — desno ležište za oslanjanje, 13 —
poluga za uključivanje priključnog vratila, 14 — poklopac izlaznog kućišta, 15 —
mazalica za podmazivanje sajle, 16 — utikač sa sigurnosnim lancem, 17 — uređaj
za priključivanje oruđa
1 2 3 U 5
15 U 13 12
SI. 1.11 — Jednoosovinski traktor IMT-507 (pogled sa leve strane). 1 — rezervoar za
gorivo, 2 — poklopac rezervoara za gorivo, 3 — izduvni lonac, 4 — stub upravljača,
5 — sajla za promenu smera vožnje, 6 — mazalica
16
SI. 1.12 — Komande jednoosovinskog traktora IMT-507. 1 — upravljač, 2 — kutija za
alat, 3 — poluga za zakretanje upravljača, 4 — poluga gasa, 6 — ležište ručice za
promenu brzina, 8 — ručica za promenu stepena prenosa, 9 — ručica za promenu
smera kretanja, 10 — vijak, 11 — ležište ručice za promenu smera kretanja, 12 —
vijak za regulisanje sajle spojnice, 13 — ručica komande
spojnice
Tehnički podaci
Tip motora: RD 80, četvorotaktni, dizel, snage 5,1 kW pri 3000
1
min- .
Menjac: 6 stepena prenosa (3 za hod unazad i 3 za hod
unapred).
S poj nica: Suva, frikciona, višelamelna.
19
Spojnica: Jednolamelna, suva.
Diferencijal: Sa uređajem za blokiranje.
Priključna
vratila: Dva vratila.
Kočnice: Mehaničke, na oba točka, sa pojedinačnim ili za
jedničkim delovanjem.
Upravljač: Podesiv po visini i u krugu od 360°.
20
Spojnica: Zatezni remen.
Men janje
brzina: Promenom položaja remena
Upravljač Podešavanje u tri nivoa.
21
1.4.13. Motokultivator MIO-350
(proizvodnja »MIOSTANDARD« — Osijek)
Tehnički podaci
Motor: Dvotaktni, benzinski, snage 2,57 kVV pri 5800
1
m i n " .
Spojnica: Zatezni remen.
Menjač: 2 stepena prenosa za hod unapred i 1 za hod
unazad.
Priključno
vratilo: Bočno, sa brojem obrtaja 2300/1243 min i
Tehnički podaci
Motor: G35, G150, četvorotaktni, benzinski, snage 2,57 kW
1
pri 4000 m i n - .
Spojnica: Zatezni remen.
Menjač: 2 stepena prenosa za hod unapred i 1 za hod una
zad.
Priključno
-1
vratilo: Bočno sa brojem obrtaja 2300 m i n .
Upravi j ač: Podesiv po visini i bočno.
22
1.4.15. Motokultivator F-600
(proizvodnja »MIOSTANDARD« Osijek)
Tehnički podaci
Motor: G200, četvoro taktni, benzinski, snage 4,5 kW pri
3600 min-*.
Spojnica: Zatezni remen,
Men j ač: 3 stepena prenosa za hod unapred (x2) i 1 za hod
unazad (x2).
Priključno
vratilo: Bočno sa brojem obrtaja 730 i 2160 min i
ft
23
1.4.16. Motokultivator REKS-KOMBI UNIVERZAL
(proizvodnja »GORENJE-MUTA«)
Tehnički podaci
Motor: LA-300, četvorotaktni, benzinski, snage 6 k\V.
Spojnica: Višelamelna potopljena u ulju.
Menjač: 3 stepena prenosa za hod unapred i 1 za hod una
zad.
Kočnica: Dobošasta. i
Upravljač: Podesiv.
24
2. MOTORI SUS — OSNOVNI PODACI
25
vih tačaka« klipa). Takt odgovara polovini jednog punog obrtaja
radilice.
Četvorotaktni motori su oni kod kojih se potpuni radni
ciklus obavi za vreme od četiri takta, odnosno za vreme dva
puna obrtaja radilice motora.
Dvotaktni motori su oni kod kojih se potpuni radni ciklus
obavi za vreme od dva takta, odnosno za vreme jednog punog
obrtaja radilice motora.
2.3. BENZINSKI (OTO) MOTOR
Ovi motori se nazivaju i karburatorski, jer se smeša benzina
i vazduha stvara izvan cilindra — u karburatoru. Motor usisava
smešu i sabija je, a sabijenu smešu pali električna varnica.
Prema radnom ciklusu benzinski motori mogu biti četvoro
taktni i dvotaktni.
26
takt izduvavanja. Posle toga se izduvni ventil zatvara a usisni
otvara, d pošto se klip usled inercije kreće nadole, ponovo poči
nje prvi taikt (takt usisavanja). Sveza gasna smeša, usled depre
sije koja se stvara nad klipom, ponovo prodire u komoru za
sagorevanje i tako se nastavlja sledeći radni proces.
Na si. 2.1 vidimo da je radilica motora za ova četiri takta
izvršila dva obrta i da je od četiri takta samo jedan radni.
1 TAKT 2 TAKT
3TAKT 4TAKT
SI. 2.1 — Princip rada četvorotaktnog benzinskog motora. 1 — karburator, 2 —
prečistač vazduha, 3 — usisna cev, 4 — usisni ventil, 5 — svećica za paljenje, 6 -
izduvna cev, 7 — izduvni ventil, 8 — klip
2$
meno stvara pot pri tisak. Kad donji deo klipa prođe ulazni otvor
(3), usled stvorenog potpritiska u korito motora dolazi nova
smeša goriva i vazduha stvorena u karburatoru. Kad klip sabije
smešu, svećica (5) upali smešu i — to je završetak prvog takta.
2. takt: Posle paljenja sabijene smeše, usled naglog širenja,
sagoreli gasovi potiskuju klip nadole. Klip pri svom kretanju
nadole prvo svojom donjom ivicom zatvara usisni otvor (3), pa
se nastavlja predsabijanje smeše u koritu motora. Zatim gornji
deo klipa otvara izduvni otvor (4), tako da izlaze izduvni gasovi
i otvara se prelazili kanal (6), pa sveza smeša ulazi iz korita
motora. Smeša koja ulazi potiskuje izduvne gasove i tako po
maže ispiranje cilindra. Do prelaženja smeše iz korita u cilindar
dolazi usled razlike pritisaka, pošto u koritu zbog predsabijanja
vlada veći pritisak. Da bi izduvni gasovi što bolje iščistili ko
moru za sagorevanje od gasne smeše, na klipu se nalazi naročiti
ispust, tako da je gasna smeša, koja dolazi iz prostora ispod
klipa u prostor iznad klipa, primorana da se kreće (na slici
prikazano strelicom) i na taj način čisti i uglove u komori
za sagorevanje dok se klip kreće nadole. Radilica u toku ova dva
takta izvrši samo jedan obrtaj.
Dovod smeše i dovod sagorelih gasova je slabiji nego u
cetvorotaktnom motoru, pa je punjenje cilindra smešom zbog
toga nepotpuno, a osim toga — prilikom ispiranja sagorelih
gasova sa njima odlazi i deo smeše.
Benzinski četvorotaktni motori koriste benzin kao pogon-
siko gorivo, a kod dvotaktnih, zbog toga što sistem nema podma
zivanja, mora da se u benzin doda ulje u odnosu 1 : 10. Tako se
omogućava podmazivanje preko gasne smeše u kojoj već ima
ulja za podmazivanje. Dvotaktni motor nema usisne i izduvne
ventile, pa ni bregasto vratilo za potiskivanje ventila, pa je
zbog toga njegova konstrukcija jednostavnija u odnosu na če
tvorotaktni motor.
2.4. DIZEL-MOTOR
29
juće osnovne delove (si. 2.3). Cilindar je element u kome klip
klizi i ostvaruje određeni hod. Klip je povezan sa mehanizmom
koji kontroliše ovo klizanje. Motori za ovu svrhu koriste meha-
nizam radilice koji se sastoji od: vratila koje se okreće u ležištu
i ima koleno (koje ostvaruje kružno kretanje većeg prečnika
od samog vratila) i klipnjače koja povezuje koleno sa klipom.
Klipnjača je prava šipka koja ima ležište na oba svoja kraja.
Mehanizam kolena (koristi se i u drugim mašinama) je uređaj
za pretvaranje pravolinijskog kretanja klipa (gore-dole) u obrt
no kretanje radilice (si. 2.4).
Ventili ili otvori su potrebni da bi pustili vazduh u cilindar
i da bi iskorišćene (sagorele) gasove ispustili napolje. Brizgaljke
i pumpe za ubrizgavanje dovode dizel-gorivo u obliku fine magle
u prostor za sagorevanje. Pumpa za ubrizgavanje stvara odre
đeni pritisak u gorivu, što omogućava raspršivanje goriva u
cilindre.
32
Ukoliko je stepen kompresije veći, temperatura sabijenog
vazduha utoliko je viša. Temperatura vazduha usled sabijanja
neba da se poveća iznad tačke samopaljenja dizel-goriva, pa
kad se dizel-gorivo ubrizga, vazduh treba da je toliko zagrejan
da se gorivo odmah upali i sagori.
Stepen kompresije u dizel-motorima uglavnom zavisi od
konstrukcijskih osobina, vrste goriva i načina hlađenja. Veli
čina stepena kompresije kreće se od 12:1 do 22:1.
2.4.3. Taktovi četvorotaktnog dizel-motora
Na si. 2.6 do 2.13 prikazani su osnovni radni procesi u ci
lindru jednostavnog četvorotaktnog dizel-motora, a osnovni po
kretni delovi motora prikazani su na prethodnim slikama u
nekoliko različitih položaja.
•vtotokultivatori 13
Usisavanje je prvi takt. Usisavanje započinje (si. 2.6) kada
je klip na vrhu cilindra ili u spoljnoj mrtvoj tački i spreman je
da uvuče vazduh. Ulazni ventil je otvoren, a izlazni zatvoren.
Radilica se okreće nadesno i povlači klipnjaču nadole zajedno
sa klipom. Tada klip počinje da se spušta (si. 2.7) i uvlači svež
SI. 2.6 (levo) — Klip na vrhu — ulazni ventil otvoren — vazduh počinje da ulazi.
SI. 2.7 (u sredini) — Klip se spušta — ulazni ventil otvoren — vazduh je ušao.
SI. 2.8 (desno) — Klip na kraju hoda — svi ventili zatvoreni — završeno ulaženje
vazduha — počinje sabijanje
vazduh 'kroz ulazni ventil. Kada klip dođe do kraja svog hoda
(UMT), što je prikazano na si. 2.8, ulazni ventil se zatvara.
Cilindar je sada pun svežeg vazduha. Položaji na si. 2.6, 2.7 i 2.8
pokazuju početni, srednji i krajnji deo takta usisavanja.
Sabijanje (kompresija) je drugi takt. Položaj na si. 2.8 po
kazuje da je klip spreman da počne sabijanje vazduha. Kada se
koleno klipnog mehanizma okrene nalevo i gore, klipnjača gura
klip nagore (si. 2.9). Svi ventili su zatvoreni i vazduh ne može
da izađe, tako da se sabija u manji prostor. Tada dolazi do po
većanja pritiska vazduha i povišenja temperature, tako da klip
34
dolazi u SMT (si. 2.10). Vazduh je pod pritiskom od 25—40
bara, t j . zauzima obično 1/16 svog prethodnog prostora. Vazduh
se zbog visokog pritiska zagreje na 550 do 700°C.
Sagorevanje i širenje je treći takt. Vazduh je sada toliko
zagrejan da može odmah da zapali raspršeno gorivo. Pre nego
što klip dođe u SMT, pri samom kraju takta sabijanja, gorivo
se ubrizgava kroz brizgaljku (si. 2.10). Dizel-gorivo (nafta) brzo
sagoreva zato što je pomešano sa vrelim vazduhom. U toku sa-
gorevanja oslobađa se određena količina toplotne energije, tako
da mešavina koja sagoreva postaje još toplija.
Pošto se topao gas nalazi na malom prostoru između vrha
klipa i vrha cilindra, pritisak takođe raste. Pritisak deluje na
vrh klipa i potiskuje ga nadole. Kada klip dođe u položaj koji
je prikazan na si. 2.11, gorivo je potpuno ubrizgano i sagore
vanje je završeno. Vreli gasovi zauzimaju veću zapreminu (zbog
toga što se klip spustio), što znači da se gasovi šire. Klip na
stavlja da se spušta potiskivan sagorelim gasovima, kojima usled
SI. 2.9 — Klip se podiže — svi ventili SI. 2.10 — Klip na vrhu (SMT) — ulaz-
zatvoreni — vazduh se sabija ni 1 izlazni ventili zatvoreni — brizgalj
ku ubacuje dlzei-gorivo
i*
širenja opada pritisak i oni postaju hladniji. U međuvremenu,
pritisak gasova na klipu prenosi se preko klipnjače na koleno,
koje okreće radilicu. Neposredno pre nego što klip dođe u
UMT, ventil za odvod izduvnih gasova se mehanički otvara i
sagoreli gasovi izlaze kroz izlazni ventil (si. 2.12). Ovo je kraj
takta sagorevanja i širenja koji je počeo kada je klip bio u SMT.
SI. 2.11 (levo) — Kiip silazi — svi ventili zatvoreni — vreli gasovi potiskuju klip
nadole. SI. 2.12 (u sredini) — Klip na dnu hoda — izlazni ventil otvoren — sagoreli
gasovi izlaze napolje. SI. 2.13 — (desno) — Klip se podiže — izlazni ventil otvoren —
sagoreli gasovi su izbačeni
36
Zamajac je osnovni deo motora. To je točak velike mase
koji je pričvršćen za radilicu motora i koji održava ravnomeran
rad motora od takta do takta. Klip prenosi silu na radilicu
samo u taktu sagorevanja i širenja (treći takt). Da bi se preko
radilice omogućilo kretanje klipa u drugim taktovima, potrebno
je da zamajac svojom velikom masom i inercijom obavi svoju
funkciju.
37
5. Dizei-motori koriste pumpu za ubrizgavanje goriva i briz-
galjke za ubrizgavanje goriva u cilindar u obliku fine magle.
Benzinski motori mesa ju gorivo i vazduh u karburatoru.
6. Konstrukcija dizel-motora je čvršća i jača od benzinskih
motora, jer prvi rade pod većim pritiskom.
%
oto-motor d i z e l - m o t o r
38
4. Veća sigurnost. Dizel-gorivo nije eksplozivno i teže je
zapaljivo od benzina. Izduvni gasovi dizel-motora su manje ot-
trovni od izduvnih gasova benzinskih motora, jer sadrže manje
•lien-monoksida.
5. Veći stepen iskorišćenja goriva. Procenat energije sadr-
.iiie u gorivu koja se u dizel-motoru pretvara u rad iznosi oko
'"o, dok je kod benzinskih motora 24%.
39
3. OSNOVNI DELOVI DIZEL-MOTORA
40 ]
!
bregasto vratilo,
klackalice, šipke, podizači,
zupčanici itd.
7. Elektrooprema:
— akumulator,
alternator ili dinamo,
elektropokretač,
regulator napona itd.
3.1. GRUPA MOTORSKOG MEHANIZMA
42
SI. 3.2 — Grupa motorskog mehanizma. 1 — klipni prstenovi, 2 — klip, 3 — klipna
osovinica, 4 — osigurač, 5 — čaura pesnice klipnjače, 6 — klipnjača, 7 — polutka
ležaja, 8 — vijak, 9 — radilica, 10 — zamajac
3.1.1. Klip
Funkcija klipa je da zatvori radni prostor cilindra u kome
se odigrava proces sagorevanja i da silu pritiska prenese na
klipnjaču, odnosno na radilicu motora. Svojim pravolinijsko-
-oscilatornim kretanjem klip omogućava odvijanje svih faza
radnog ciklusa motora. Da bi se obezbedilo što bolje zaptivanje
radnog prostora, na klipu se nalaze žlebovi u koje se postavlja
ju klipni prstenovi (karike).
Prilikom sagorevanja klip podnosi velika opterećenja usled
visokih pritisaka koji vladaju u prostoru za sagorevanje. Na
klip deluje, u kratkom vremenskom periodu, pritisak gasova
(80 bara), a ujedno i gasovi visoke temperature (1500 — 2000°C).
Zbog velikog zagrevanja klip treba da prevede i preda svu prim
ljenu toplotu da bi njegova temperatura bila što niža. Usled
zagrevanja klip se širi, tako da mora da postoji određeni zazor
između klipa i cilindra. U taj prostor (zazor) između klipa i ci
lindra mora se uvući tanak film ulja za podmazivanje — kako
43
bi se umanjilo trenje delova. Zazor ne srne biti ni suviše mali ni
suviše veliki, a veličina zazora zavisi od veličine i konstrukcije
klipa, materijala od koga je izrađen i radne temperature. Na
klipu razlikujemo (si. 3.3):
— glavu klipa (1) ili gornji deo,
— žlebove klipnih prs tenova (2),
— ušice za ležanje klipne osovinice (3),
— vodicu klipa (5) ili donji deo.
2
3
Da bi klip obavio svoje funkcije, potrebno je da ima slede-
će osobine:
— da je otporan prema visokim pritiscima,
— da je dobar provodnik toplote,
— da lako klizi po cilindru (kako na hladnom, tako i na
toplom motoru),
— da omogućuje dobro podmazivanje zidova cilindra na
delu gde se oslanja preko vodice, a delom preko klipnih prste-
nova,
— da je što lakši da bi se smanjile sile inercije koje di
rektno zavise od mase klipa, a koje mogu znatno da opterete
klipnu osnovicu, klipnjaču, radilicu i ležajeve radilice,
44
U glavi klipa nalaze se žlebovi u koje se ugrađuju klipni
i'istenovi (karike). Prs tenovi su nešto većeg prečnika od preč-
nika cilindra, pa pošto su rasečeni i imaju određenu elastičnost,
• ni se oslanjaju potpuno na zidove cilindra, pri čemu se ostva-
'iije pottuno zaptivanje između klipa i cilindra. U glavi klipa
i«»stoje 3 takva prstena koji se nazivaju kompresioni klipni
prstenovi (održavaju kompresiju motora).
45
Klipna osovinica se oslanja na ušice klipa koje se znatno
zagrevaju i šire, pa s obzirom na razliku u materijalu klipa i
klipne osovinice izaziva različito širenje ova dva elementa, pri
čemu se javlja i povećava zazor. Zbog toga je potrebno da za
zor između ušica klipa i klipne osovinice bude što manji, a
osovinica i ušice treba da su izrađeni sa velikom preciznošću.
Da ne bi došlo do oštećenja cilindra usled bočnog pome-
ranja osovinice — mora se izvršiti osiguranje. Postoji više na
čina osiguranja od bočnog pomeranja klipne osovinice (na si.
3.6 prikazano je osiguranje sigurnosnim prstenom).
48
lipa motora). Ako je zazor suviše mali, može se povećati pre
ciznim turpijanjem.
Merenje zazora treba obaviti (si. 3.9) pre nego što se prsten
postavi u žleb, i to tako što se prsten postavi u cilindar u kome
3.1.6. Klipnjača
Klipnjača ostvaruje kinematsku vezu između klipa i radilice,
a to znači — omogućava prenos pravolinijskog kretanja klipa,
i obratno — kretanje radilice motora. Na si. 2.4 prikazan je rad
mehanizma kolena i uloga klipnjače u tom mehanizmu.
Na klipnjači razlikujemo: malu pesnicu, u kojoj se nalazi
ležišna čaura osovinice klipa, stablo klipnjače i veliku pesnicu
klipnjače koja obuhvata rukavac radilice (si. 3.10).
Delovi klipnjače imaju tri različite vrste Kretanja:
1 — mala pesnica se obrće za izvestan ugao oko klipne oso
vimce;
4 Motokultivatori 49
2 — stablo klipnjače ima kretanje klatna;
3 — velika pesnica ima obrtno kretanje zajedno sa rukav
cem radilice.
Klipnjača prenosi silu pritiska klipa na radilicu motora.
Usled složenog kretanja i velikih sila koje prenosi klipnjača je
50
Paralelnost osa klipnjače kontroliše se kao što je prikazano
na si. 3.11. Odstupainje ne srne da prelazi 0,05 mm u svim prav-
i ima na kraju osovinice.
Prilikoim utvrđivanja malih deformacija, ispravljanje treba
i/.vršiti pomoću prese postepenim pritiskivanjem. Veoma je
važno da se ostvari zazor između ležaja i letećeg rukavca radi
lice. Ovaj zazor zavisi od prečnika rukavca.
3.1.7. Neispravnosti i opravke klipnjače
3.1.8. Radilica
51
Radilica ima jedno koleno. Na si. 3.12 prikazani su sledeći
delovi radilice:
— glavni rukavci (1) — rukavci radilice koji se obrću u
glavnim ležaj ima,
— rukavci klipnjače (2) — leteći rukavci radilice oko kojih
se nalaze ležaj glava klipnjača,
— laktovi radilice (3) koji spajaju glavne rukavce i rukav
ce klipnjače.
52
3.1.9. Neispravnosti i opravke radilice
53
Glavni i leteći rukavci moraju biti bez ogrebotina i bez tra
gova zaribavanja. Male ogrebotine ili udarce popraviti pomoću
turpije od »carborunduma« ili platnom sa sitnim zrncima.
Konusi za upravljanje sedišta klinova i navoji moraju biti
bez deformacija ili habanja, a ako se ovo utvrdi — zameniti
radilicu.
Merenjem prečnika glavnog i letećeg rukavca (si. 3.14), i to
u dva upravna položaja, utvrđuje se njihova pohabanost i oval-
nost. Ako habanje prelazi 0,10 mm, izvršiti brušenje i ugraditi
ležaj ne ćaure novih dimenzija.
Na mestima gde dolaze zaptivni prstenovi (semerinzi) po
praviti ogrebotine pomoću platna za honovanje sa veoma sitnim
zrncima i, ujedno, zameniti zaptivne prstenove.
3.1.10. Zamajac
54
— Obradom nalegajuće površine zamajca struganjem, uz
postizanje odgovarajućeg kvaliteta obrađene površine.
— Zamenom zupčastog venca zamajca (ako je ugrađen),
pri čemu se mora voditi računa da se prethodno izvrši zagre-
\anje zupčastog venca, a zatim skidanje. Novi zupčasti venac
>c mora zagrejati i napresovati na zamajac. Posle toga treba
prokontrolisati aksijalno bacanje zupčastog venca. Zupčasti ve
nae pre puštanja u rad treba podmazati raašću.
3.2. GRUPA NEPOKRETNIH DELOVA
3.2.2. Cilindar
Klip se kreće u cilindru, a sila pritiska se prenosi na radili-
i u koja je uležištena u bloku motora. Kontrola cilindra se obav
lja merenjem komparatorom dva unutrašnja prečnika (a, b) ko-
i.i su međusobno upravna na tri različite visine (si. 3.17).
55
SI. 3.15 — Grupa nepokretnih osnovnih delova. 1 — cilindar ska glava, 2 — ci
lindar, 3 — blok motora, 4 — korito motora (karter)
Ako postoje risevi na radnoj površini cilindra, uspostaviti
početnu hrapavost pomoću platna za honovanje (si. 3.18). Ako
postoje risevi, ovalnost ili istrošenost cilindra preko 0,1 mm,
56
SI. 3.16 — Frezovanje sedišta ventila
57
SI. 3.18 — Uspostavljanje hrapavosti cilindra
Oštećenja od čestica koje mogu da se uvuku sa vazduhom
(prašina, pesak i dr.) ili sa uljem za podmazivanje (metalni opi-
ljci, pesak od livenja i dr.) izazvaće pojavu riseva, zbog čega ci
lindar tada lako može da bude neupotrebljiv.
3,2.3, Blok motora
58
3.3. SISTEM RAZVODA (RAZVODNI MEHANIZAM)
Sistem razvoda (razvodni mehanizam) obezbeđuje pravovre
meno otvaranje i zatvaranje usisnih i izduvnih ventila na pros
toru za sagorevanje, tako da je omogućeno usisavanje vazduha
i izduvavanje sagorelih gasova iz cilindra.
Sistem razvoda sačinjavaju: bregasto vratilo sa pogonom,
ventili sa pripadajućim elementima i delovi prenosa (podizač,
šipka podizača i klackalice (si. 3.19 i 3.20).
Na si. 3.1 prikazan je presek motora gde se vidi da bregasto
vratilo dobij a pogon preko zupčanika radilice i zupčanika bre
gastog vratila. Prenosni odnos ova dva zupčanika kod četvoro-
taktnih motora je 2 : 1 , što znači da se radilica dva puta brže
60
usisnog i izduvnog ventila se obavlja istovremeno, pa su bregovi
na bregastom vratilu ugaono pomereni jedan prema drugom.
Otvaranje i zatvaranje usisnih i izduvnih ventila obavlja se u tre
nutku kada se klip ne nalazi u svojim krajnjim položajima (SMT
i UMT).
Na si. 3.21 prikazan je dijagram otvaranja i zatvaranja ven
tila. Usisni ventil se otvara pre nego što je klip pošao iz svoje
SMT, i to 2° — 14° ranije. Ovaj ventil je otvoren za vreme po-
meranja klipa naniže i ne zatvara se kada je klip u UMT, već
se zatvara kada klip prođe UMT za 34° — 38°.
61
Izduvni ventil se otvara na kraju trećeg takta, i to za 30 —
38° pre UMT, i ostaje otvoren za vreme trajanja četvrtog takta,
prođe SMT za 4° — 14°, pa se tako potpuno zatvara.
Prema periodu kada su ventili otvoreni izrađuju se i profili
bregova, koji se postavljaju pod određenim uglom na bregastom
vratilu. Pri ugradnji veoma je važno da se bregasto vratilo posta
vi u tačno definisan položaj prema radilici motora. Ovo se odnosi
na pravilno uzubljenje zupčanika, pa se zbog toga vrši obeležava-
nje na zupčanicima, jer može doći do velikih oštećenja na mo
toru.
3.3.2. Ventili
Ventili imaju zadatak da potpuno zatvore otvore na komori
za sagorevanje i da svojim podizanjem pravovremeno otvaraju
otvore. Postoji usisni i izduvni ventil. Kroz otvor usisnog ven
tila usisava se vazduh, a kroz otvor izduvnog ventila izduvavaju
se produkti sagorevanja iz cilindra.
Bregasto vratilo kretanjem brega potiskuje podizač ventila
— da bi se to kretanje prenelo na klackalicu. Pošto kroz klacka
licu prolazi nepomična osovinica, to se dalje ona zaokreće, tako
da drugi kraj klackalice potiskuje ventil i otvara ga.
Na samom ventilu treba razlikovati ventilsku pečurku i ven-
tilsko vreteno. Zaptivanje se obavlja između kosih površina pe-
62
ćurke ventila i sedišta ventila u glavi cilindra. Ovaj nagib je 45°.
Da bi se ostvarilo potpuno zaptivanje potrebno je:
— da pečurka ventila naleže na sedište celim svojim obo
dom,
— da nagib bude isti i na sedištu i na pečurci,
— da se ose ventila i ose sedišta poklapaju.
Ukoliko ovi uslovi nisu zadovoljeni, doći će do: propuštanja
ventila na pojedinim mestima, brzog trošenja i deformacije ven
tila.
Ventili su izloženi velikim opterećenjima i pritiska i tempe
rature, pa se zbog toga izrađuju od specijalnih materijala.
Opruge ventila su veoma opterećene pri radu i moraju biti
pouzdane u odnosu na eventualni lom. Zadatak opruga je da što
brže zatvore ventil i da ga drže na njegovom sedištu, pa zato
moraju biti jake i elastične.
63
33.5. Neispravnosti i opravke sistema razvoda
64
uzrok pregrevanja i otkloniti ga. Ako se ventil zagara vi u vodici,
zameniti ga novim. Usled pregrevanja može doći i do loma ven
tila.
4. Oštećenja mogu biti: lom opruge, oslabljene opruge itd.
Ako dođe do loma opruge, treba je zameniti, a ako je opruga os
labila, pokušati privremeno, dok se ne nabavi nova, da se pod
metanjem podioške pojača napon opruge.
5. Na delovima prenosa mogu nastati različite neispravno
sti:
— oštećen ležaj klackalice,
— oštećena navrtka za regulisanje,
— šipka podizača iskrivljena,
— oštećeni valj čiči,
— veliki zazor u vodici podizača usled trošenja materijala.
6. Kod bregastog vratila mogu se javiti sledeće neispravno
sti:
— iskrivljeno bregasto vratilo, pri čemu treba izvršiti kon
trolu, ispraviti ga na hidrauličkoj presi i ponovo proveriti,
— oštećenje ležajeva bregastog vratila — popraviti ih pro-
menom čaure ležaja,
— oštećenje bregova može nastati i usled termičke obrade,
loše ugradnje ili udara podizača o bregove.
V
7. Oštećenje zuba može biti razlog da se izvrši zamena ošte
ćenih zupčanika.
Rasklapanje i sklapanje sistema razvoda zahteva naročitu
pažnju i kontrolu, pri čemu ventili moraju potpuno da naležu
na ventilska sedišta. Zbog toga treba izvršiti proveru zaptivanja
pomoću specijalnih uređaja u servisnim radionicama.
Kontrola elemenata celog sistema mora biti detaljna i pot
puna, jer svaki propust može da izazove nova oštećenja. Zato
je neophodno pri kontroli imati u vidu i neke od sledećih uslova:
— vreteno ventila ne srne biti savijeno niti uvijeno,
— širina oslone površine pečurke ventila na sedištu ne srne
biti suviše velika,
— vreteno ne srne biti suviše labavo u vodici (vodica istro
šena), a isto tako ne srne doći do zaglavljivanja u vodici (suviše
tesna vodica).
— ventilske opruge moraju imati potreban napon,
— podizači ventila moraju imati određeni zazor u svojim
vodicama,
5 Motokultivatori AK
— mora postojati propisani zazor ventila, meren između
klackalice i vretena ventila,
— na sedištima ventila ne srne biti naslaga čađi i drugog,
— rad ventila mora biti sinhronizovan sa radom klipa.
Svi ovi uslovi treba da budu u potpunosti ispunjeni, jer sna
ga i ekonomičan rad motora u velikoj meri zavise od ispravnosti
sistema razvoda.
3.4. SISTEM ZA PODMAZIVANJE
Elementi ovog sistema imaju veoma važnu funkciju — da
tokom rada motora obezbede podmazivanje svih taručih površi
na u glavnim ležištima radilice, ležištima klipnjača, bregastom
vratilu, vodicama ventila i zupčanicima. Najvažnije je obaviti
pravilno podmazivanje površine cilindra po kojoj klizi klip, jer
se tu javlja najveće trenje u motoru.
Podmazivanje i hlađenje su bitni činioci za dobar rad mo
tora i njihovu mehaničku sigurnost. Pri pravilnom podmaziva
nju smanjuje se trenje u pokretnim elementima (a delimično se
hladi neki od njih), gubici snage, habanje i pregrevanje delova.
Usled trenja i lošeg podmazivanja može doći do pregrevanja u
toj meri da se metalni delovi jako istroše ili zaribaju jedni u
drugima.
Zbog toga se između metalnih površina u međusobnom kre
tanju formira vrlo tanak sloj maziva, koji se naziva »film mazi
va«, tako da se površine metalnih delova ne dodiruju direktno,
pa je stoga i otpor trenja tada jako smanjen. Uloga sistema za
podmazivanje je da obezbedi film maziva na svim mestima u
motoru gde je to potrebno. Pored podmazivanja, obavlja se i hla
đenje pojedinih delova, što je veoma bitno za delove koji se ne
mogu hladiti na drugi način (vodom ili vazduhom).
Podmazivanje pod pritiskom ili kružno podmazivanje ima
najveću primenu na motorima. Pumpa za ulje nalazi se na dnu
korita motora i ona potiskuje ulje pod određenim pritiskom i
šalje ga do mesta koja se podmazuju. Ulje stalno cirkulise (ima
kružni tok). Ulje iz pumpe prolazi kroz prečistač ulja i vodove
do mesta za podmazivanje, da bi se na kraju slilo u korito
motora.
Na si. 3.24 prikazana je šema sistema podmazivanja. Pumpa
(2) usisava ulje iz korita motora, prolazi kroz prečistač (ako je
ugrađen) i potiskuje ga do radilice, klipa, bregastog vratila, klac
kalica, razvodnih zupčanika i dr.
66
5
r-
(r
7
SI. 3.24 šema sistema za podmazivanje. 1 - presostat, 2 — pumpa za ulje, 3 - radilica mota
5 — oduška, 6 — ventil regulacije pritiska, 7 — prečfstač ulja sa uloškom usisna cev,
ON
3,4.1. Pumpa za ulje
Zupčasta pumpa za ulje (si. 3.25) se sastoji od tela pumpe
(1) i dva zupčanika (2 i 3). Pumpa dobija pogon od vratila na
kome se nalazi pogonski zupčanik (2), uzupcen sa gonjenim zup
čanikom (3).
68
na ako pri odgovarajućem broju obrtaja motora daje propisani
pritisak. Pritisak se kreće pri normalnom radu motora od 2,5—4
bara, dok je na minimalnom broju obrtaja motora 0,5 — 1 bara.
Pritisak je propisan od strane proizvođača motora. Suviše visok
pritisak izaziva veću potrošnju ulja, jer ulje brže cirkuliše i
više puta prođe kroz motor nego što je potrebno.
3.4.2. Prečistač ulja
U motoru mogu da se nađu razne nečistoće, kao što su zrnca
peska (od livenja), prašina i opiljci od honovanja pokretnih delo-
va. Za dizel-motore veoma je važno da ulje bude što čistije, što
se postiže upotrebom prečistača ulja.
70
beđena ugradnja prelivnog ventila na priključku prečistača ili
na motorskom bloku, integralni prečistač se isporučuje bez pre
livnog ventila.
Optimalna finoća prečišćavanja kreće se u intervalu od 12
- 15 mikrometara, a vek trajanja, odnosno interval zamene je
oko 400 radnih časova.
71
znatno veći pritisak, koji inače treba da opadne na normalnu
vrednost (2 — 4 bara).
4. Nedovoljan pritisak ulja može nastati usled: nedostatka
ulja u koritu motora, lošeg rada pumpe, zaprljanog prečistaca
ulja, loma opruge prelivnog ventila, razblaženog ulja gorivom
koje prodire u karter zbog loših spojeva na sistemu za napajanje
i ubrizgavanje goriva.
3.5. SISTEM ZA HLAĐENJE
3 2 1
SI. 3.28 — Sistem za hlađenje. 1 — zaštitni lim, 2 — zamajac sa lopticom, 3 —
limeni usmerivač vazduha, 4 — cilindar, 5 — cllindarska glava
72
Sistem za hlađenje odvodi suvišnu toplotu i održava motor na
najpovoljnijoj radnoj temperaturi.
Hlađenje motora može biti vodeno ili vazdušno, odnosno po
načinu hlađenja motori se dele na motore sa vodenim i sa vazdu-
šnim hlađenjem.
Na motorima za motokultivatore se primenjuje vazdušno
hlađenje motora.
Na samom zamajcu (si. 3.1) nalazi se ventilator. Lopatice
svojim obrtnim kretanjem usmeravaju vazdušnu struju preko li
menog usmerivača vazduha ka cilindru i cilindarskoj glavi. Na
si. 3.28 prikazani su elementi sistema za hlađenje.
Održavanje ovog sistema je veoma važno za ispravno hlađe
nje motora. Zato je neophodno pravovremeno očistiti rebra ci-
lindarske glave i cilindra i lopatice ventilatora. U zavisnosti od
uslova u kojima motokultivator radi, treba odrediti periodiku
čišćenja, pa ako su to uslovi velike zaprašenosti — potrebno je
čišćenje svih elemenata sistema za hlađenje •— čak i svakodne
vno.
74
SI. 3.30 — Presek prečistača vazduha sa uljnim kupatilom. 1 — središna cev, 2 —
uljno kupatilo, 3 — prečistač, 4 — prečistač
laže metalne niti prečistača (3 i 4), a zatim ide ka izlaznoj cevi
koja je spojena za usisnu granu motora.
Čišćenje prečistača sa uljnim kupatilom, u slučaju kada je
primenjen duboki prečistač (si. 3.31), obavlja se na sledeći način:
— Skinuti donju posudu prečistača, izvaditi žičani umetak
i prosuti ulje iz posude. Posudu i žičani umetak oprati u čistom
dizel-gorivu i prosušiti komprimovanim vazduhom. Naliti motor
no ulje do naznačenog nivoa, a zatim sastaviti prečistač. I ako
je u pitanju plitki prečistač vazduha postupak čišćenja je isti.
75
Pri postavljanju prečistača vazduha obratiti pažnju da zap-
tivke i stege budu pravilno postavljene.
— Ukoliko motor radi u uslovima velike koncentracije pra
šine u vazduhu, prečistač se mora čistiti često, a po potrebi i sva
kodnevno ili čak i vise puta dnevno. U svakom slučaju — paž
nju treba obratiti na uputstva koja daje proizvođač motora.
76
Pritisak izduvnih gasova je od 4—5 bara, pa pošto oni izla
ze direktno u atmosferu, usled naglog širenja izazivaju veliku
buku. Postoje različita izvođenja izduvnog lonca, ali sam lonac
je sastavljen iz više pregrada na kojima su izbušene rupe, tako
da gasovi više puta men jaju pravac, pa se i pritisak smanjuje sve
dok na izlazu ne bude izjednačen sa atmosferskim pritiskom. Na
taj način i zvuk postaje prigušen. Izduvni lonac se izrađuje obi
čno od čeličnog lima.
3.7. Sistem za ubrizgavanje goriva
Osnovna funkcija ovog sistema je da određenu količinu go
riva ubrizga pod visokim pritiskom u prostor za sagorevanje, i
to u tačno određenom trenutku i određenom vremenskom inter
valu. Glavni elementi koji treba da ostvare ovako precizno de-
finisane zahteve su (si. 3.33):
— rezervoar,
— prečistač goriva,
— pumpa niskog pritiska,
— pumpa visokog pritiska,
— brizgaljke.
77
Pre nego što upoznamo ove veoma precizno izrađene sklo
pove, treba najpre upoznati njihove glavne funkcije.
Visoik pritisak ubrizgavanja treba ostvariti da bi se gorivo
probilo kroz već sabijeni vazduh (pritisak sabijanja vazduha je
oko 400 bara) i da bi se raspršilo u najsitnije čestice (radi
potpunog sagorevanja). Zbog toga je pritisak ubrizgavanja go
riva veoma visok i iznosi 90—400 bara, pa i više, što zavisi od
prostora za sagorevanje i postupka sagorevanja.
Mala količina ubrizgavanja goriva reguliše se veoma pre
cizno, jer se zahteva da brizgaljka ubrizga stote delove grama
goriva za svaki obrt radilice motora. Ova količina nije stalna,
već zavisno od potrebne snage motora treba omogućiti da se
ta količina odmerava (manje ili više), što se reguliše u samoj
pumpi. Odstupanja od zahtevanc količine goriva ne smeju biti
veća ili manja od 2%. Brizgaljka p r i svakom obrtu radilice, tj.
u taktu ubrizgavanja, treba da ubrizga veoma malu količinu
goriva (nekoliko stotih delova grama).
Kratko trajanje ubrizgavanja kod dizel-motora je vremen
ski ograničeno, jer se ono obavlja u periodu samo jednog dela
takta (hoda klipa). Taj vremenski period je od 1/300 do 1/800
dela sekunde. Zbog toga je potrebno da pumpa visokog pritiska
i brizgaljke bude veoma precizno i kvalitetno izrađena. Oprav-
ke ovih elemenata zahteva ju veoma dobro poznavanje kako svih
delova pumpe, tako i principa rada i postupka rasklapanja i
sklapanja. To mogu da obave samo specijalisti uz pomoć kom
pletnih uređaja i alata.
Na si. 3.33 prikazana je šema sistema za ubrizgavanje goriva
koji se najčešće primenjuje, mada su moguće izvesne razlike za
neka druga izvođenja.
78
da li su cevi zapusene ili ulubljene. Ako je takav slučaj, treba
očistiti rezervoar i zameniti uložak prečistača.
Proveru ispravnosti pumpe moraju obaviti stručna lica.
SI. 3.35 — Delovi pumpe visokog pritiska. 1 — deo za pumpanje, 2 — osovinica,
3 — dovodni priključak, 4 •— gumena zaptivka, 5 — opruga ventila, 6 — dovodni
ventil, 7 — zaptivka, 8 — trn za zaustavljanje, 9 — tanjirić, 10 — prsten, 11 — telo
pumpe, 12 — zupčasta letva, 13 — ozubljeni deo, 14 — tanjirić, 15 — opruga, 16 —
klipčić, 17 — telo podizača ventila, 18 — spoljni valjak, 19 — unutrašnji valjak, 20
— osovinica
3./.2. Brizgaljke
Od pumpe visokog pritiska gorivo se potiskuje kroz cev-
čice od brizgaljki. Osnovna funkcija brizgaljke je da ubrizga
gorivo u prostor za sagorevanje pod određenim pritiskom i
da gorivo pri izlasku iz brizgaljke bude u obliku najsitnijih
čestica. Ovo je neophodno da bi potpuno mešanje goriva i
vazduha omogućilo dobro sagorevanje.
Nosač sa brizgaljkom (si. 3.36) je na razne načine pričvršćen
na glavu motora, ali se to obično čini pomoću stezne navrtke.
Tu se nalazi i priključak za dovod goriva kroz cevi visokog pri
tiska i priključak koji omogućava preliv dozvoljene propustlji-
vosti brizgaljke.
80
ispitivanjem pritiska ubrizgavanja,
ispitivanjem mlaza.
Ova tri načina ispitivanja obavljaju se na uređaju koji je
prikazan na si. 3.37.
Pre nego što se brizgaljka postavi na uređaj za ispitivanje,
sa brizgaljke treba pažljivo otkloniti ostatke sagorevanja po
moću pribora za čišćenje.
Pričvrstiti držač sa brizgaljkom na uređaj za ispitivanje.
Da bismo obavili ispitivanje u normalnim uslovima, moramo
za ispitivanje imati čisto ili prečišćeno gorivo. Prilikom ispiti
vanja brizgaljke ni u kom slučaju ruka ne srne doći u zonu
mlaznica. Mlaz brizgaljke prodire duboko u meso i razara
tkivo, a gorivo koje prodire u krv može izazvati trovanje.
Polugu pumpe polako pritiskati nadole sve dok pritisak
ne dostigne vrednost 20 bara ispod podešene vrednosti pritiska
otvaranja. Brizgaljka je zaptivena ako za vreme od 10 sekundi
ne kapne nijedna kap goriva na otvoru brizgaljke.
6 Motokultivatori 81
U slučaju nezaptivanja, brizgaljku treba rasklopiti i očis
titi. Ukoliko se ne postigne zaptivanje ni posle brižljivog čišće
nja sedišta u telu i igli brizgaljke — brizgaljka se mora zame-
niti novom.
Da bi se obavilo ovo čišćenje, zapečene brizgaljke se moraju
izvaditi iz ležišta, a zatim rastaviti. Čišćenje obaviti pomoću
specijalnog alata (si. 3.38). Važno je pri čišćenju da se sa spolj-
82
nih površina odstrani garež i da se pročiste ulazni otvori na
vrhu brizgaljke.
Delove brizgaljke oprati u čistom benzinu ili dizel-gorivu.
Izvađena brizgaljka može se popraviti samo ako je lakše zape
čena i ako nema mehaničkih oštećenja. Oštećenu brizgaljku
staviti i ponovo podvrgnuti ispitivanju.
3.8. ELEKTROOPREMA
Elektrooprema na motokultivatoru nije standardna, ali za
potpunu upotrebu motokultivatora u transportu, noću, za ko-
rišćenje prikolice, startovanje i dr. potrebno je imati i ove ure
đaje. Sledeći električni uređaji isporučuju se na poseban zahtev:
6* 83
SI. 3.39 — šema elektroopreme sa elektropokretačem i alternatorom za punjenje
akumulatora. 1 — stator, 2 — rotor, 3 — regulator napona, 4 — prekidač za
pokretanje, 5 — kontrolna lampica za pritisak ulja, 6 — presostat, 7 — elektropokre-
tač, 8 — akumulator
SI. 3.40 — šema uređaja za svetla sa alternatorom za punjenje akumulatora. 1 —
akumulator, 2 — rotor, 3 — stator, 4 — zadnja svetla, 5 — regulator, 6 — zvučni
signal (sirena), 7 — prekidač, 8 — ploča sa kontaktima, 9 — prednji farovi
84
1 — električno pokretanje elektropokretačem i alterna
torom za punjenje akumulatora (si. 3.39),
2 električno pokretanje sa dinamom i punjenje aku
mulatora,
3 — uređaj za svetla sa alternatorom za punjenje akumu
latora (si. 3.40),
4 — uređaj za svetla sa alternatorom bez punjenja akumu
latora (si. 3.41).
SI. 3.41 Sema uređaja za svetla sa alternatorom bez punjenja akumulatora. 1
rotor, 2 stator, 3 — zadnji farovi, 4 — prekidač, 5 — ploča sa kontaktima, 6
prednji farovi
86
kaže se da je akumulator ispražnjen. Međutim, ako se takav
akumulator veže za izvor jednosmerne struje, dolazi do uspos
tavljanja prvobitnog stanja: kiselina postaje koncentrovana,
a polovi dob i jaju prvobitne karakteristike, što znači da je aku
mulator ponovo napunjen.
Na si. 3.42 prikazan je akumulator u preseku sa sastavnim
delovima. Kutija (1) je izrađena od tvrde gume ili plastične
mase. U unutrašnjosti se nalaze pregrade koje dele pojedine
ćelije akumulatora. Pregrade moraju biti tako izrađene da ne
dolazi do prolaženja kiseline između pojedinih ćelija.
Ploče su pozitivne i negativne. Pozitivne ploče akumulatora
su od olovnog oksida (Pb0 2 ), a negativne od olova (Pb). Boja
pozitivnih ploča je smeđa, a negativnih — siva. Između svake
pozitivne i negativne ploče postavljen je separator (rastavijač)
koji služi za odvajanje i sprečavanje međusobnog dodirivanja
i koji mora biti porozan. Separatori su izrađeni od drveta ili
plastične mase. Sve pozitivne ploče se međusobno povezuju sa
jedne, a sve negativne sa druge strane. U tu svrhu služi polni
mostić za spajanje istoimenih ploča. Tako spojen određeni broj
pozitivnih i negativnih ploča čini ćeliju koja se stavlja u pre-
• gradu u kutiji akumulatora.
Elektrolit je rastvorena sumporna kiselina u destilovanoj
vodi i ona se nalazi u svakoj ćeliji akumulatora. Nivo elektro
lita mora biti približno 1 cm iznad ploča. Gustina elektrolita
3
napunjenog akumulatora je 1,285 kg/dm , a napon ćelije iznosi
2,1 V. Pri upotrebi akumulatora dolazi do postepenog pražnje
nja, pa se gustina elektrolita smanjuje. Zbog toga se obavlja
dopunjavanje akumulatora. Odnos gustine elektrolita i napu-
njenosti akumulatora dat je u tabeli 3.1.
Tabela 3.1
3
Gustina kg/dm Stanje akumulatora
87
3
Najmanja dozvoljena gustina elektrolita je 1,18 kg/dm , a
odgovarajući napon pojedinih delija 1,6 V. Veoma je važno da
3
gustina elektrolita ne opadne ispod 1,25 kg/dm , j e r pri toj
gustini dolazi do sulfatizacije ploča i smanjenja kapaciteta, a
posle dužeg stajanja i do potpunog uništenja akumulatora.
Kada je spoljna temperatura niska, može doći do smrzava
nja elektrolita ako je njegova gustina mala. Zavisnost gustine
elektrolita i temperature na kojoj dolazi do smrzavanja data je
u tabeli 3.2.
Tabela 3.2
3
Gustina kg/dm Temperatura (°C)
1,28 —68
1,25 —52
1,20 —27 i
U 5 —15
1,10 —7
Tabela 3,3
27 100
4 16
— 7 61
—18 43
—23 35
88
3.8.2. Održavanje akumulatora
Dobrim održavanjem vek akumulatora može se znatno pro
dužiti, pa je zato važno pridržavati se sledećeg:
— elektrolit treba da bude iznad ploča 1—1,5 cm,
— u slučaju smanjenja nivoa elektrolita dolivati samo des-
tilovanu vodu,
— akumulator uvek mora da bude čist, jer se događa da
kiselina procuri,
— spojevi (priključci) treba da budu čvrsto fiksirani i
premazani pastom protiv korozije,
— napon ćelija ne srne da opadne ispod 1,8 V,
— akumulator ne čuvati na niskim temperaturama (vidi
tabelu 3.3),
— ne startovati motor u malim intervalima, jer se tada
akumulator vrlo brzo prazni,
— ako se motor ne koristi, akumulator napuniti i ostaviti
ga u prostoriji gde je normalna temperatura, s tim što ga treba
jedanput mesečno dopunjavati,
— pri radu sa elektrolitom paziti da ne dođe u dodir sa
rukama i odelom (može da ih nagrize).
3.8.4. Dinamo — generator jednosmerne struje
89
Dinamo služi da mehaničku energiju pretvori u električnu
energiju. Sastoji se iz sledećih (glavnih) delova:
— stator,
— rotor,
— kolektor,
Stator ima zadatak da stvara jako magnetsko polje kroz
koje se kreću provodnici namotani na rotoru. Rotor se okreće
pogonjen od radilice motora preko remenice. Provodnici roto
ra, usled kretanja u magnetskom polju statora, izazivaju stva
ranje indukovane elektromotorne sile. Tok elektrona predstav
lja struju koju sakuplja kolektor i preko četkica i regulatora
šalje u akumulator.
3.8.5. Održavanje dinama
Posle određenog broja radnih sati ležajeve rotora treba pod
mazati. Prilikom rada dinama troše se četkice, pa ih jedanput
godišnje treba zameniti novima (ako su suviše istrošene). Ako
se kolektor zaprlja, potrebno je izvršiti čišćenje pomoću kr
pice namočene u benzin i ostrugati ga finom brusnom hartijom.
Spojeve zaštititi od korozije, a uz to — oni moraju biti čvrsto
pritegnuti.
90
Najčešće neispravnosti dinama javljaju se usled istrošenja
četkica. Četkice treba slobodno da stoje u svojim držačima (da
ne bi došlo do zaglavljivanja). Istrošenost se primecuje vrlo
lako, jer četkice treba da izlaze iz nosača 2—3 mm. Pritisak
opruge mora biti konstantan, pa ga treba povremeno proveriti.
Neispravnosti mogu da nastupe i usled:
— is trošenja kugličnog ležaja,
— istrošenja rotora i osovine rotora,
— oštećenja namotaja statora,
— istrošenja četkica,
— oslabljenih opruga i dr.
3,8.7, Alternator — generator naizmenične struje
91
3.8.9. Održavanje elektropokretača
92
3.9. RUKOVANJE DIZEL-MOTOROM LDA-450
Pre nego što se mašina pusti u rad treba proveriti da li:
ima dovoljno goriva u rezervoaru,
— ima dovoljno ulja u motoru (prema oznakama na štapu
za kontrolu nivoa ulja),
— ima dovoljno ulja u posudi prečistača za vazduh (prema
oznaci na posudi).
Pored toga, treba obratiti pažnju da se pri prvom starto-
vanju motora posle popravke ili posle prekida u dovodu go
riva — mora ispustiti vazduh iz vodova za gorivo. Zato uvek
voditi računa da se rezervoar goriva nikada sasvim ne isprazni.
Odstranjivanje vazduha iz sistema za gorivo:
1. Napuniti rezervoar.
2. Odvrnuti čepove sa navojem na oba prečistača, i čim
počne da ističe gorivo bez mehuriča vazduha, opet ga zavrnuti.
3. Olabaviti šuplji vijak na pumpi za ubrizgavanje goriva,
i čim počne da ističe gorivo bez mehuriča vazduha, opet ga za
vrnuti (si. 3.44).
SI. 3.44 — Odstranjivanje vazduha iz sistema za napajanje gorivom (ođvrtanje Sup-
Ijeg vijka na pumpi za ubrizgavanje)
93
\9.2. Startovanje motora
Pri hladnom motoru:
1. Ručicu za gas staviti u položaj za puni gas.
2. Povući komandu za dodatno punjenje (goriva) pri starto
va nj u.
3. Namotati uže za startovanje na remenicu za pokretanje
u smeru strelice na remenici.
4. Posle startovanja motor treba da radi 10 minuta pri
manjem broju obrtaja, čime je osigurano potpuno podma
zivanje.
Pre nego što se zaustavi, preporučljivo je da motor radi
oko 5—10 minuta pri srednjem broju obrtaja, da bi se na taj
način ohladio.
94
Ova mera sprečava zapinjanje brizgaljki i održava sigur
nost u pogonu. Zaustavljanje motora se postiže zatvaranjem
ručice za gas i zaokretanjem ulevo (suprotno smeru kazaljke
95
trebi. Posle svakih 300 radnih sati, pri promeni ulja promeniti
i prečistač ulja. U zavisnosti od temperature okoline primenjuju
se sledeća ulja:
pri temperaturi ispod 0°C — SAE 10 W (zimi)
pri temperaturi iznad 0°C — SAE 20 W (zimi)
pri temperaturi preko 15°C — SAE 40 (leti)
Upotreba gustih ulja pri niskim temperaturama dovodi do
teškoća pri startovanju (zbog velikog trenja klipa i ležišta).
Gubitak ulja u motoru može da iznosi do 0,2 litra na 10
radnih časova. Kod novog motora potrošnja ulja može biti veća.
Posle 100—200 radnih časova potrošnja ulja se vraća na norma
lan nivo. Preporučuje se upotreba ulja za veća temperaturna
područja: MAXIMA HD S-3 SAE 10 W — SAE 40 (rafinerija
Modrica) ili SUPER HD S-l SAE 10 W — SAE 40 (proizvodnja
INA), jer su ova ulja nezavisna od spoljnih temperatura.
3.10.3. Gorivo
Gorivo se prečišćava na putu od rezervoara za gorivo do
pumpe za ubrizgavanje pomoću pretprečistača i finog prečistača.
Treba paziti na tačno priključivanje dovoda i odvoda goriva
pomoću zaptivnih prstenova, koji treba tačno da naležu u svojim
sedištima. Veliki zaptivni prstenovi prouzrokuju otežana star-
tovanja i eventualno smanjenje snage motora.
Za rad motora podesna su sva dizel-goriva gustine 0,83—0,84.
Gorivo mora biti potpuno oslobođeno od nečistoće i vode (mo
raju se upotrebiti samo dobro filtrirana goriva). Za sipanje go
riva u rezervoar može se upotrebiti levak sa sitom i umetak
za ceđenje.
U trgovini postoji dizel-gorivo za leto i za zimu. Letnje go
rivo je predviđeno za temperature do 0°C, a zimsiko do —15°C
radne sredine motora.
96
Ispod ove vrednosti nastupa pojava parafina sa posledi-
cama na sprovodne puteve, pumpu i diznu. Zbog toga se pre
poručuje smeša dizel-goriva i petroleuma u sledećim odnosima:
7 Motokultivatori 97
ovog uloška u svakom slučaju mora da se upotrebi čisto dizel-
-gorivo.
Ukoliko se ne raspolaže kompresorom, izduvavanje se može
izvesti i duvanjem (ustima) preko prikladno postavljenog ko
mada creva,
98
galjke kada ona, prilikom vađenja držača, pođe zajedno s njim,
pa je treba odmah vratiti na njeno mesto.
3. Odvrnuti preklopnu navrtku sa ventila za ubrizgavanje i
zameniti uložak brizgaljke.
4. Prilikom sastavljanja paziti na pravilan redosled sastav
ljanja pojedinih delova.
5. Ponovo ugraditi držač brizgaljke (šestougaone navrtke
pritezati ravnomerno).
Pri kontroli funkcionisanja dizne paziti da se ne dođe prs
tima u blizinu otvora dizne (visoki pritisak mlaza goriva može
prouzrokovati povrede).
7* 99
4. Naliti sveže ulje u posudu za ulje do oznake nivoa ulja
(ne više) i posudu ponovo postaviti na njeno mesto.
5, Paziti da priključci budu dobro pritegnuti (zbog zapti-
vanja).
Posle zamene ulja, ako je prečistač previše zaprljan treba
ga skinuti (a sa njega i posudu za ulje). Prečistač temeljno is
prati više puta ponovljenim potapanjem u čisto dizel-gorivo,
zatim ga ocediti i ponovo pričvrstiti, a zatim naliti ulje u
posudu za ulje.
Niukom slučaju prečistač vazduha se ne sme prati u ben
zinu, vodi, ceđi (lužini) ili vreloj tečnosti.
100
3. Motor nema kompresiju
Zazor ventila nije dobar Proveriti i podesiti zazor ven
tila
4. Motor star tu je ali ne radi a) Proveriti komandu za do
datno punjenje (goriva) pri
star to van ju.
b) Ispustiti ulje i naliti ulje:
HD SAE 10—40 W.
c) Ispustiti vazduh iz uređaja
za ubrizgavanje goriva.
5. Crn dim u izduvnoj cevi:
Motor može da ima istovremeno malu snagu (broj obrtaja
motora opada), a uzrok ne leži na pumpi za ubrizgavanje goriva.
a. Zagušen prečistač vazduha Očistiti prečistač.
b. Zazor ventila nije u redu Podesiti zazor ventila
c. Neispravna brizgaljka Zameniti brizgaljku.
6. Motor razvija suviše malu snagu (broj obrtaja opada), bez
dimi jenja na izduvnoj cevi:
a. Suviše ulja u kućištu mo Ulje ispustiti do normalnog
tora nivoa (prema oznaci na štapu
za kontrolu nivoa ulja).
b. Vazduh u uređaju za ubriz Naliti gorivo u rezervoar i is
gavanje goriva pustiti vazduh iz uređaja za
ubrizgavanje goriva.
c. Zaprljan prečistač goriva Zameniti prečistač goriva, od
nosno očistiti ga. Naliti gorivo.
Ispustiti vazduh iz sistema za
ubrizgavanje.
7. Motor se veoma greje:
a. Nedovoljno rashladnog vaz Očistiti ulazni otvor rashlad
duha nog vazduha, očistiti rashlad
na rebra.
b. Suviše ulja u kućištu mo Ulje ispustiti do normalnog
tora nivoa (prema oznaci na kon
trolnom štapu).
101
8. Motor se zaustavlja — dovod goriva nije u redu
a. Prazan rezervoar goriva Naliti gorivo. Ispustiti vazduh
iz sistema za ubrizgavanje.
b, Začepljen prečistač goriva Zameniti uložak prečistača go
(ovo se može utvrditi kada riva, odnosno očistiti ga. Na
pri otvorenom dovodu go liti gorivo. Ispustiti vazduh
riva na pumpi za ubrizga iz sistema za ubrizgavanje.
vanje ne ističe gorivo)
JUGOSLAVENSKI KOMBINAT
GUME I OBUĆE - BOROVO
102
4. DELOVI BENZINSKOG MOTORA
4,1. KARBURATOR
4.1.1. Osnovni podaci
103
SI. 4.1 — Presek benzinskog motora serije LA-300
104
SI. 4.2 — Benzinski motor LA-300. 1 — čep za nalivanje benzina, 2 — prečistač
vazduha, 3 — prečistač goriva, 4 — kutija oduške, 5 — pokretač (starter), 6 —
dugme za zaustavljanje, 7 — poluga gasa (akcelerator), 8 — navrtka za zaustavljanje
poluge gasa (akcelerator), 9 — slavinica na rezervoaru, 10 čep za nalivanje i
merenje nivoa ulja, 11 — remenica za pokretanje, 12 — čep za ispuštanje ulja, 13 —
tablica »tip motora«, 14 — serijski broj
105
Ako, pak, želimo potpuno iskorišćenj'e benzina u motoru,
onda nam treba nešto više vazduha nego što je potrebno za sa-
gorevanje u zatvorenom sudu, i to oko 18 g vazduha za 1 g ben
zina kada motor radi sa onim brojem obrtaja radilice za koji je
normalno predviđen, ili, kako se to kaže, kada je pod režimom
iskorišćenja. Ovakva gasna smeša zove se normalna gasna smeša
ili smeša najvećeg iskorišćenja benzina (najvećeg koeficijenta
korisnog dejstva), a ona je siromašna u odnosu na idealnu ga-
snu smešu.
Raznim probama sa našim motorom u pogledu sagoreva-
nja i paljenja gasne smeše došlo se, uglavnom, do sledećeg:
gasna smeša se ne pali ako je siromašnija od 1 g benzina na
28 g vazduha, ili ako je bogatija od 1 g benzina na 8 g vazduha.
Prema tome, ne valja ako je gasna smeša suviše siromašna, a
nije dobro ni kada je suviše bogata, jer ni u jednom slučaju
takva smeša ne bi mogla da se pali u komori za sagorevanje, a
to znači da motor tada ne bi radio.
Najprostiji karburator dat je šematski na si. 4.3 sa osnov
nim delovima: lonče karburatora, sisak benzina i venturi cev.
Uloga ovih delova je u sledecem:
GASNA SMEŠA
SISAK KARBURATORA
VEN TURI
106
Kada motor radi, i to u momentu kada počne takt usisava
nja, usisni ventil je otvoren, i pošto klip polazi od GMT i ide
nadole, u prostoru iznad klipa stvara se depresija. Pošto su de-
lovi na motoru montirani sledećim redom: karburator-usisna
cev-motor, i pošto je sve zatvoreno, to se stvorena depresija pre
nosi na venturi cev, usled čega vazduh struji sa donje strane u
venturi u smeru strelica ka usisnoj cevi i motoru.
Završetak siska je sa malim otvorom i nalazi se na onom delu
venturi ja na kome je presek najmanji. Usled toga na ovom mes-
tu stvara se velika brzina strujanja vazduha i velika depresija.
Sila ove depresije dovoljna je da iz siska podiže (usisava) ben
zin koji u tankom mlazu šiklja iz siska i mesa se sa vazduhom.
Tako se benzin mesa sa vazduhom koji odozdo struji velikom
brzinom i stvara se gasna smeša, koja kroz usisnu cev odlazi u
motor i ispunjava prostor iznad klipa koji, pošto je takt usisa
vanja, ima veliku brzinu kretanja nadole. Ovakva gasna smeša
još nije dobra za sagorevanje, jer su samo sitne kapljice ben
zina donekle izmešane sa vazduhom. Međutim, ulazeći u komo
ru za sagorevanje i (dalje) u cilindar (a oni su topli), kapljice
benzina isparavaju i mešanje sa vazduhom se na taj način pop
ravlja.
Kada klip stigne na DMT, usisni ventil se zatvara i gasna
smeša se nalazi zatvorena u cilindru i komori za sagorevanje.
Razume se da je i gasna smeša, krećući se nadole, imala svoju
brzinu koja je nešto manja od brzine klipa. Međutim, sada klip
od DMT počinje kretanje nagore ka GMT i sudara se sa masom
gasne smeše koja je imala kretanje nadole. Usled ovog sudara
stvara se veliko kovitlanje i mešanje gasne smeše, koje traje
sve dok klip ne stigne do GMT, tj. do momenta paljenja gasne
smeše od strane svećice. U tom momentu gasna smeša je već
postigla glavne uslove za dobro sagorevanje: gasovito stanje,
dobro je izmešana (homogena) i sa izvesnom je temperaturom.
Ovo bi bila funkcija najprostijeg karburatora i sa takvim
karburatorom mogao bi da radi motor sa uvek istim brojem
obrtaja/min. Ali, mi znamo da se to u praksi ne dešava. Pre
svega, motor ne radi uvek sa istim brojem obrtaja radilice, a
pored toga, on radi pod raznim uslovima opterećenja. Da bi
udovoljio svim tim zahtevima, karburator ima u sebi razne de-
love, pa i čitave male uređaje.
107
4.1.2. Karburator za benzinski motor LA-300
Na si. 4.4 prikazani su delovi karburatora za benzinski mo
tor LA-300. Princip rada ovog karburatora biće opisan u nekoli
ko faza:
1. Pri pokretanju na hladno leptir uređaja za startovanje
(1) je zatvoren, da bi ograničio doticanje vazduha i da bi posta
vio u stanje depresije usisnu cev radi dobijanja dovoljno bogate
smeše (si. 4.5).
Si. 4.4 — Delovi karburatora za motor LA-300. 1, — poklopac, .2 — priključak, 3 —
prečistač, 4 — igla, 5 — vijak za 'podržavanje leptira, 6 — vijak* ^ea regulaciju, 7 —
osovinica leptira za smešu, 8 — leptir za smešu, 9£>- telo, 10 — deo emulzije, U —
plovak, 12 — sisak minimuma, 13 — sisak maRspSuma, 14 "—* sisak maksimuma
petroleuma, 15 — osovinica leptira za startovanje, 16 — leptir za startovanje, 17
— poluga
108
SI. 4.5 Princip rada karburatora za benzinski motor LA-300. 1. položaj pokre
tanje na hladno
:*Sč7
109
SI. 4.7 — 3. položaj — dodavanje gasa
110
iz siska za maksimum. Smešu za ubrzanje obezbeđuje jedna dru
ga rupa — za postepeno dovođenje (5), koja je povezana sa
cevi minimuma koja se otkriva prilikom otvaranja leptira smeše
(2) (si. 4.7).
4. Na maksimumu, kada je leptir (2) sasvim otvoren, u usi
snoj cevi stvara se depresija koja povlači gorivo iz siska maksi
muma (6), a usled pomanjkanja depresije u cevi minimuma (7)
prekida se izlaz smeše (si. 4.8).
Na ravnoj kontrolnoj ploči proveriti da li je došlo do de-
formisanja na zaptivnim površinama lončeta i poklopca.
— Kontrolisati zap ti van je igle i njeno slobodno kretanje.
Ako je sediste kod karburatora pre modifikacije oštećeno, za-
meniti poklopac, a posle modifikacije zameniti sediste i deo za
zap ti van je kod karburatora.
— Kontrolisati da, eventualno, plovak ne dodiruje zidove
lončeta (u slučaju da dodiruje — brusnim papirom skinuti me-
sto dodira).
— Leptir mešavine treba da se obrće slobodno. Prečnik
osovinice treba da bude 6,010 — 6,025 mm. Ako su dimenzije
manje ili ako je zazor između osovinice i sedišta preko 0,15 mm
— zameniti oštećeni deo. Kada je leptir sasvim zatvoren, od
stojanje između ravni leptira i otvora minimuma treba da bu-
de 0,04 — 0,06 mm (u suprotnom slučaju zameniti poklopac).
— Kontrolisati da leptir uređaja za startovanje nije poha
ban i da li se slobodno okreće. Leptir za startovanje preko polu-
ge zatvara se u dva položaja, što omogućava pokretanje (1)
pri temperaturama iznad 0°C; (2) pri temperaturama ispod
0°C; (3) u položaju rada (si. 4.9).
— Kontrolisati ispravnost emulzionatora i kanala. -
111
SI. 4.9 — Poluga za pogon leptira
112
SI. 4.11 — Podešavanje visine potisne lamele na plovku
Na si. 4.12 prikazani su delovi sistema za paljenje gasne
smeše. Za paljenje gasne smeše koristi se alternator na visoki
napon (sa rotorom statorom).
Rotor je sastavljen iz magneta smeštenog na udubljenju
na obodu zamajca, a stator je jedna bobina, pričvršćena na
bloku i obavijena na svežnju limova sa dva kola: jedno za ni
zak, a drugo za visok napon.
Obrtanje magneta stvara u bobini primenu magnetnog pro
toka koji vrši indukciju u primarnom kolu* i stvara struju nis
kog napona. Ova struja, koju prekida platinsko dugme, stvara
visoki napon u sekundarnom namotaju koji izaziva varnicu iz
među elektroda svećice.
Kondenzator se postavlja paralelno sa kontaktima rotora.
On otklanja stvaranje luka pri otvaranju kontakta i time ih
štiti od pregorevanja. Pored toga, on omogućava brzo zaustav-
8 Motokultivatori 113
SI. 4.12 — Delovi sistema za paljenje gasne smeše. 1 — dugme 2a zaustavljanje, 2
— platinsko dugme, 3 — kondenzator, 4 — ŠipČica, 5 — lisnati deo, 6 — breg, 7 —
radilica, 8 — svećica, 9 — svežanj pločica, 10 — starter, 11 — rotor (magnet), 12
— žarna jac
4.2.1. Kontrola
114
otpor na primarnom kolu 0,3 oma
otpor na sekundarnom kolu 5000 oma
Kontrolisati da li je izolir u kablu između bobine i platin-
skih dugmadi oštećen i da li možda dodiruje masu.
Proveriti da li je kabao mase zavaren na svežnju pločica.
Proveriti povezanost kabla visokog napona sa bobinom i sve-
ćicom.
4.2.2. Magnetizacija
4.2.3. Kondenzator
4.2.4. Svećice
_ _ , Za motore
Marka svecica
LA — LAL LAP
Marelli CW 150 N CW 50 NI
Bosch W 95 TI W 45 TI
Champion UL 35 Y —
KLG F 50 —
Bosna F 50 —
117
,
I™ • * " _ • » * r ' J ' 1 » 1 * * *
To je uređaj za ručno pokretanje koji dejstvom opruge na
nio tava kanap na remenicu posle pokretanja. Povlačenjem ka-
napa tri pokretne ploče se uključuju u nazubljenu glavčinu uč-
118
vršćen-u na zamajcu, pa tako pokreću zamajac sa remenicom.
Kada se kanap otpusti, napon opruge namotava kanap na re-
menicu.
Pokretne ploče se odvajaju usled inklinacije zuba. Tako
glavčina postaje nezavisna od uređaja za samonamotavanje.
Ako uređaj ne funkcioniše, može se demontirati odvrtanjem 4
vijka (1) koji ga učvršćuju na usmerivač vazduha (si. 4.18), pa
se tako motor može pokrenuti povlačenjem kanapa.
4.3.1. Kontrola
119
Ponovo zategnuti spiralnu oprugu (7) obrtanjem remenice
(5) za 2 — 3 obrtaja, kada je kanap (6) kompletno odvijen.
Napon samonamotavajućeg uređaja kada je kanap kom
pletno obavijen treba da iznosi 1,2 — 1,5 daN (kg), pošto se
savlada prvo trenje (si. 4.19).
4.4. REGULATOR
120
Smanjenjem centrifugalne sile na kuglicama preteže dejstvo
opruge koje izaziva ponovno otvaranje leptira i povećava broj
obrtaja. Ova dejstva na leptiru omogućuju da se automatski
stabilizuje broj obrtaja pri promeni opterećenja na motoru.
Novom položaju gasa odgovara promena opterećenja na
oprugu, a to znači ravnoteža između centrifugalne sile na regu
latoru i dejstva opruge na različitom režimu.
4.4.1. Kontrola
4.5. PODMAZIVANJE
121
4.22 — Podmazivanje — centrifugalnog tipa
JUGOSLAVENSKI KOMBINAT
GUME I OBUĆE - BOROVO
122
5, UREĐAJI MOTOKULTIVATORA
123
Kada se ručica komande povuče, spojnica je odvojena, tj.
motor ne pogoni transmisiju.
Na si. 5.1 prikazana je višelamelasta suva spojnica, ugra
đena na motokultivatoru IMT-507. Ona se sastoji iz: korpe spoj
nice, potisnog diska, 2 pogonske lamele, 2 unutrašnje frikcione
lamele, završne lamele, 6 potisnih opruga i sedišta opruga. Svi
ovi elementi smešteni su između motora i men jača i oni svo
jim razdvajanjem prekidaju tok snage od motora ka menjaču.
Podešavanje zazora na ovom tipu traktora (IMT-507) vrši
se tako što on iznosi 3—5 mm. Ovaj zazor treba češće kontroli-
sati i po potrebi podešavati ga vijkom za podešavanje.
Na si. 5.2 prikazana je jednolamelasta suva spojnica, ugra
đena na motokultivatoru »specijal«, proizvodnje »Labinpro-
gres«-a. Isti proizvođač na motokultivatoru »mondial« ugrađuje
konusnu suvu spojnicu (si. 5.3).
SI. 5.2 — Jednolamelasta suva spojnica ugrađena na motokultivator »special« proiz
vodnje »Labinprogres«. 1 — lamela spojnice, 2 — potisni disk, 3 — korpa spojnice,
4 — opruga, 5 — sedište opruge, € — aksijalni ležaj, 7 — opružna žica, 8 — vi-
ljuška za isključivanje, 9 — potisni ležaj, 10 — pođloška, 11 — vijak (nosač poluge),
12 — pločica, 13 — poluga za isključavanje spojnice, 14 — opruga za vraćanje poluge,
15 — pločica za osiguranje, 16 — vijak, 17 — povratna opruga poluge
125
NJ
SI. 5.3 — K o n u s n a suva spojnica ugrađena na motokulti vatoru »mondial« proizvodnje »Labinprogres«. 1 — prirub-
nica, 2 — poklopac spojnice, 3 — opruga, 4 — poklopac ležaja, 5 — ležaj 6 — konus spojnice, 7 — frikcioni element,
8 — ležaj, 9 — viljuška, 10 — poluga za isključivanje spojnice
5.2. MENJAC BRZINA
Motokultivator služi za obavljanje različitih poljoprivred
nih radova, a isto tako i za transport. Sve te operacije zahteva-
ju odgovarajuće brzine kretanja koje se obezbeđuju upotrebom
men jača brzina ili menjačkog prenosnika. Zavisno od tipa mo-
tokultivatora postoje različita konstrukcijska izvođenja menja-
ča. U osnovi to su menjači sa 3—4 stepena prenosa za kretanje
napred, i sa 2—3 stepena prenosa za kretanje unazad.
Obrtni moment motora motokultivatora prenosi se od mo
tora preko spojnice u menjački prenosnik. Prenos obrtnog mo
menta ide od men jača preko pužnog prenosnika ili konusno-
-tanjirastog para do pogonskih točkova. Deo snage se odvodi
i na priključna vratila (jedno ili dva). Menjač sa pokretnim zup
čanicima ima sledeće funkcionalne celine:
— vratilo spojnice kqje prenosi snagu od spojnice do me-
njača,
127
2 3 4 7 8
SI. 5.5 — Sistem za prbmenu stepena prenosa na motokul tivatoru »mondial« proizvodnje »Labinprogres«. 1 — viljuš
ka, za promenu stepena prenosa, 2 — sigurnosna navrtka, 3 — kuglica, 4 — opruga, 5 — viljuška za promenu stepena
prenosa, 6 — nosač sipki, 7,8 — šipka za izbor stepena prenosa
— vratila na kojima se postavljaju zupčanici,
— ručice sa viljuškama za uključivanje u pojedine stepene
prenosa.
Na si. 5.4 prikazan je menjač na motokultivatoru »mon
dial«, proizvodnje »Labinprogres«-a, a na si. 5.5 sistem za pro-
menu stepena prenosa. Izbor stepena prenosa obavlja se ruči
com koja se dovodi u željeni položaj prema šemi brzina datoj u
uputstvima za rukovanje.
Održavanje se sastoji u pravovremenoj zameni ulja u kući
štu men jača. Period zamene ulja kao i postupak i vrstu ulja,
propisuje proizvođač. Zamena ulja se obavlja kroz otvore za
nalivanje i ispuštanje ulja koji se zatvaraju čepovima, čepove i
otvore (kao i njihovu okolinu) treba održavati potpuno čisto
(da u unutrašnjost kućišta ne bi dospele nečistoće). Zamena
ulja se obavlja na zagrejanom motokultivatoru.
Kontrola nivoa ulja vrši se šipkom koja se nalazi na čepu
za sipanje novog ulja. Da bi kontrola bila pouzdana, motokul-
tivator mora biti u sasvim horizontalnom položaju.
5.3. PRENOS OBRTNOG MOMENTA OD MENJAČA DO PO
GONSKIH TOČKOVA
Obrtni moment od menjača do pogonskih točkova prenosi
se pužnim prenosnikom ili konusno-tanjirastim parom zupča
nika. Na vratilu pogonskih točkova obično se ugrađuje deblo-
kada pogonskih točkova, a ako se ugrađuje diferencijal — blo
kada diferencijala.
Na si. 5.6 prikazan je pužni prenosnik. Vratilo sa pužem
(2) prenosi obrtni moment na pužni zupčanik (3) koji se nalazi
na vratilu pogonskih točkova (4). Na vratilu pogonskih točkova
klizi spojnica za deblokiranje točkova. Uključivanje mehaniz
ma za deblokiranje točkova obavlja se ručkom za deblokiranje
točkova, sajlom, polugom (15), šipkom (14), viljuškom (12), i
spojnicom (5) koja se uzubi u pužni zupčanik (3).
Deblokada pogonskih točkova koristi se u slučajevima kada
motor ne radi, a motokultivator treba da se pomeri.
9 Motokultivatori 1 2 9
UJ
5.3.2. Konusno-tanjirasti par zupčanika, diferencijal i blokada
diferencijala
133
SI. 5.9 — Princip rada diferencijala
134
SI. 5.10 — Prenos lančanicima. 1,2 — valjkasti lanac, 3, 4 — lančanik, 5 — zupčanik
na izlaznom vratilu, 6 — kućište prenosnika
se koriste za veliki broj priključnih mašina i oruđa, kao i za
pogon prikolice sa pogonskim točkovma.
Priključna vratila nalaze se na suprotnoj strani od motora.
Uključivanje pogona priključnog vratila ostvaruje se pomoću
ručice za uključivanje.
Broj obrtaja priključnih vratila reguliše se izborom odre
đenog stepena prenosa. Za pojedine radne operacije potrebno
je da se ručice za upravljanje okrenu za 180°, tako da motor
dolazi pozadi, pa priključno vratilo pogoni napred postavljenu
mašinu (čistač snega, kosačica i dr.).
135
OJ
ON
SI. 5.11 — Priključno vratilo na motokultivatoru IMT-507. 1 — kućište, 2 — uključili ekscentar, 3 — zaptivnj prsten,
4 — ležaj, 5 — prsten, 6 — vratilo, 7 — zupčanik, 8 — ležaj, 9 — osigurač, 10 — ležaj, 11 — zupčanik za uklju
čivanje 12 — opruga, 13 — kuglica, 14 — viljuška za uključivanje, 12 — opruga, 13 — kuglica, 14 — viljuška za uklju
čivanje priključnog vratila, 18 — zaptivač
Ako priključno vratilo treba da bude uključeno za stacio
narni pogon, onda se ručica za promenu stepena prenosa pos
tavlja u prazan hod.
Na si. 5.6 prikazano je priključno vratilo (24) i zaštitna ka
pa priključnog vratila (25).
Motokultivator IMT-507 poseduje priključno vratilo koje
je prikazano na si. 5.11. Iz men jača (16) obrtni moment se pre
nosi preko zupčanika za uključivanje priključnog vratila (11)
na zupčanik (7). Zupčanik (7) se nalazi užiebljen na priključno
vratilo (6), koje je na drugom kraju užljebljeno tako da mogu
da se priključe razne priključne mašine. Voditi računa na pre
poruke u uputstvima za rukovanje, jer upotreba motokultiva-
tora sa rotofrezom, ako bi se uključio hod unazad, može da
izazove velike opasnosti po rukovaoca. Uključivanje priključ
nog vratila obavlja se ručicom (17).
5.5. KOČNICE
137
Na motokultivatorima se najčešće ugrađuju dva tipa koč
nica:
dobošaste kočnice sa unutrašnjim papučama (si. 5.12),
dobošaste kočnice sa trakom (si. 5.13).
si. 5.12 - Delovi dobošaste kočnice sa unutrašnjim papučama. 1 - vijak, 2 — doboš
kočnice, 3 — zaptivka, 4 — papuča (leva), 5 — opruga, 6 - papuča (desna), 7
— obloga
SI. 5.14 — Upravljač i komande na motokultivatoru »super special«. 1 — ručica za
podešavanje položaja upravljača, 2 — ručica kočnice levog točka, 3 — ručica koč
nice desnog točka, 4 — poluga za promenu brzina, 5 — poluga za gas, 6 — ručica
za uključivanje brzina donjeg priključnog vratila, 7 — ručica za isključivanje spoj
nice, 8 — ručica za blokadu diferencijala
SI. 5.16 — Pogonski točak sa p ne u mat i kom. 1 — spoljnl p ne urna tik, 2 — unutraš
nja guma, 3 — naplatak, 4 — prirubnica naplatka, 5 — vijak sa navrtkom, 6 —
teg, 7 — uvrtanj i navrtka
jm ,
Podešavanje razmaka pogonskih točkova (5.00-15") na motokultivatoru
»super special« proizvodnje »Labinprogres«
5.7. POGONSKI TOĆKOVI
Pogonski točak, pored toga što služi kao oslonac, ima za
datak da energiju motora pretvori u rad potreban za savlađi
vanje otpora kretanja vozila, odnosno da omogući kretanje mo-
tokultivatora na taj način što se na pogonski točak dovodi od
ređeni obrtni moment.
141
Pošto se motokultivator i zaustavlja preko točkova, točai
može da bude i kočen. U ovom slučaju, obrtni moment koji se
dovodi na točak suprotnog je smera od smera okretanja točka
Osnovne uslove za kretanje motokultivatora obezbeđuju si
le koje se javljaju na dodirnoj površini između točka i podloge,
Mehanička svojstva podloge i točka su od odlučujućeg uticaja
4
SI. 5.18 — Gvozdeni pogonski točak. 1 — gvozdeni točak komplet, 2 — venac gvoz
denog točka, 3 — prirubnica, 4 — vijak, pođloška, navrtka, 5 — uvrtanj, pođloška,
navrtka
142
Proklizavanje pogonskog točka ušlo vi j eno je narušenim spa
janjem po dodirnoj površini između pneumatika i podloge. Zbog
toga je klizanje mnogo veće kad je podloga vlažna i meka, nego
u slučaju kada je ona tvrda i suva.
Na si. 5.16 prikazan je pogonski točak sa pneumatikom, a
može se ugraditi i gvozdeni pogonski točak (si. 5.28).
SI. 5.20 — Ugradnja uređaja za isključivanje i uključivanje pogonskog točka na
motokultivatoru IMT — 507. 1 — navrtka, 2 — uređaj za uključivanje i isključivanje
pogonskog točka, 3 — pogonski točak, 4 — vijak, 5 — motokultivator
144
Dimenzije pneumatika zavise od dimenzije naplatka. One
se označavaju u colima (inčima). Na primer, dimenzija 5—15
znači da je širina naplatka na mestu dodira spoljnog pneumati
ka 5 coli, a prečnik naplatka je 15 coli (1 col = 25,4 mm).
Podešavanje razmaka pogonskih točkova daje veće moguć
nosti za korišćenje motokultivatora u raznim radnim uslovima
(si. 5.17). Promene razmaka pogonskih točkova ostvaruju se
različitim položajima naplatka.
Povećanje vučne sile motokultivatora moguće je ostvariti:
— povećanjem mase na pogonskim točkovima i
— povećanjem koeficijenta trenja između pneumatika i
tla (gvozdeni pogonski točak).
Postavljanje tegova na točkove (si. 5.19) motokultivatora
mora se obaviti prema preporuci proizvođača, jer dodatni te
govi na točkovima moraju biti centrirani.
Na si. 5.18 prikazan je gvozdeni pogonski točak koji zame-
njuje pneumatik u radu na vlažnom i teškom terenu. Primena
tegova i gvozdenih točkova obavlja se za određene radne ope
racije, kao što su oranje, frežiranje i si.
10 Motokuttivatori J 4 5
Ručicom (15) obavlja se uključivanje ili isključivanje po
gonskog točka, preko mehanizma vodice komande (16) pome-
raju se ukljucna osovina (11) i viljuška za uključivanje (21) sa
zupčastom spojnicom koja prekida dalji prenos obrtnog mo
menta na adapter poluosovine (6). Održavanje se obavlja pod
mazivanjem mazalica (1 i 13). Ako motokultivator treba okre
nuti nalevo, onda se mora isključiti levi pogonski točak, a okre
tanje nadesno zahteva isključenje desnog pogonskog točka.
Ovaj uređaj se primenjuje u slučaju većih pogonskih toč-
kova i u situacijama kada radne operacije zahtevaju mali pros
tor za okretanje motokultivatora.
146
6. RUKOVANJE I ODRŽAVANJE MOTOKULTIVATORA
(na primeru motokultivatora IMT-507 sa motorom LA-300)
6.1. UPOZORENJA
Pre nego što se pristupi bilo kakvom radu sa motokultiva-
torom, treba detaljno proučiti uputstva proizvođača i zapam
titi sledeće:
— Pre startovanja motora obavezno proveriti da li je po
luga komande men jača u praznom hodu.
— Ne sipati gorivo u rezervoar kada motor radi ili kada je
topao.
— Preliveno gorivo na delove motora ili oruđa mora se
pre startovanja obavezno obrisati zbog opasnosti od požara.
— Pri sipanju goriva u rezervoar strogo je zabranjeno pu
šenje, paljenje šibica, upaljača i si.
— Motdkultivator ne srne da radi u zatvorenoj prostoriji.
— Pohabane, dotrajale ili polomljene delove uvek zame-
njivati originalnim delovima.
— Startovanje motora vršiti samo originalnim uzetom.
— Priključna oruđa se priključuju na osnovnu mašinu samo
originalnim elementima za
— Svi vijci i navrtke moraju biti dobro pritegnuti.
— Pri promeni mesta rada obavezno isključiti pogon svih
radnih oruđa.
— Za vreme svih radova na rotacionoj sitnilici (rotofrezi),
mehanizmu kose i drugim oruđima obavezno isključiti motor.
— Zaštitni lim (rotacione sitnilice) mora biti obavezno po
stavljen i bez njega se ne srne raditi.
— Čišćenje noževa (rotacione sitnilice), kose i slični ra
dovi na noževima ne smeju se vršiti golom rukom, već za to
pogodnim sredstvima.
10
rz
147
— Ukoliko je iz nekih razloga postojala potreba za skida
njem zaštitnog lima, pre početka frezovanja lim se mora oba
vezno postaviti.
— Motokultivator agregatiran sa prikolicom voziti samo sa
ispravnim upravljačem i kočnim sistemom.
— Pri zaokretanju na neravnom terenu ili nizbrdici —
obavezno smanjiti brzinu.
— U transportu (na nizbrdici) nikada ne voziti sa isklju
čenim motorom.
-— Da bi upravljanje motokultivatorom sa prikolicom bilo
lako i bezbedno, pritisci u pneumaticima pogonskih točkova
moraju biti isti.
— Obavezno se mora voditi računa o propisanoj nosivosti
prikolica.
— Pri radu i transportu izbegavati strme nagibe (kako ne bi
došlo do prevrtanja).
— Priključivanje prikolice za motokultivator vršiti samo
originalnom osovinicom (klinom).
— Kočni uređaj na prikolici mora se često kontrolisati i
održavati u ispravnom stanju.
— Teret u sanduku prikolice mora biti ravnomerno ras
poređen u okviru gabarita sanduka.
— Kandže za točkove koristiti samo za rad u polju, dok se
za kretanje po putu ne smeju koristiti.
— Bezbedan i siguran rad motokultivatora i oruđa imaće-
mo samo u slučaju obaveznog pridržavanja uputstva o redov
nom tehničkom i periodičnom održavanju.
6.2.1. Motor
148
vilno rukujemo i ako ga redovno održavamo. Zbog toga, pre
startovanja, pažljivo proučiti knjižicu proizvođača i postupiti
po uputstvima koja su u njoj data.
6.2.1.1. P o d m a z i v a n j e
6.2.1.2. G o r i v o
6.2,1.3, K a r b u r a t o r
6.2 A A . P r e č i s t a č v a z d u h a
Bitan preduslov za kvalitetan rad i dug vek motora je dobro
prečišćavanje vazduha. Motokultivator je opremljen prečista-
čem vazduha sa uljnim kupatilom čiji je zadatak da izdvoji
prašinu iz vazduha koju motor usisava. On je tako konstruisan
da i pri zaprljanom stanju nema umanjeno dejstvo.
Čišćenje prečistača mora biti što češće, a pri radu u veoma
zaprašenoj okolini i svakodnevno. U pogledu izbora — uvek
koristiti ulja koja su propisana za podmazivanje motora.
149
6.2.1.5. U r e đ a j z a p ' a l j e n j e i o s v e t l j e n j e
6.2.2. S p o j n i c a
6.2.3. Menjač
Ova mašina ima menjač sa po tri stepena prenosa u oba
smera: može se kretati u sva tri stepena prenosa i napred i na
zad. Termički određeni zupčanici rade sasvim uronjeni u ulju.
Prebacivanje menjača od kretanja napred na kretanje nazad
postiže se pomoću ručice komande smera kretanja (si. 1.12).
Pojedini položaji ove ručice mogu se videti na nalepnici na
ležištu komande smera kretanja.
Ako se ručica komande kretanja povuče unazad, tada je
menjač uključen za kretanje unapred. A ako se ručica pogura
napred, menjač je uključen za kretanje unazad. Ako ručica stoji
između ova dva položaja, menjač je tada isključen, a pogonski
točkovi i priključno vratilo su u stanju mirovanja. Ovo važi za
uobičajen slučaj — kada se motor nalazi napred (posmatrano u
smeru kretanja mašine). Ako se stub upravljača zaokrene, te
motor bude pozadi (posmatrano u smeru kretanja mašine),
tada treba imati u vidu sledeće:
150
a) Ručica komande za promenu smera kretanja se tada na
lazi na levoj strani upravljača.
b) Ako se ručica pomeri napred, menjač je tada uključen
za kretanje napred, a ako je ručica pomerena nazad, menjač je
uključen za kretanje nazad (vidi nalepljenu oznaku na ležištu
ručice komande).
Menjač se uključuje za kretanje unazad samo kada mašina
stoji.
6.2.4. Promena stepena prenosa
Tabela 6.1
Stub upravljača može da se nagne i na lev u i na desnu
stranu, a može i da se okrene za 180°. Ako se poluga za okre
tanje stuba upravljača (si. 1.12) nagne napred (posmatrano u
stoeru vožnje), donji deo stuba se odigne, pa se stub tada, po
želji, može nagnuti u stranu.
Donji deo stuba treba uzubiti u odgovarajući urez, pri čemu
on sam dolazi natrag u ispravan položaj. Ako stub upravljača
treba da se zaokrene na 180°, prvo moraju da se skinu oba
ležišta komandnih ručica, i to tako što će se prethodno izvaditi
klinovi iz ležišta ručica. Okretanje stuba upravljača može da
se izvede samo okretanjem na stranu na kojoj se nalazi izduvni
lonac.
Posle pričvršćivanja oba ležišta komandnih ručica, paziti
da tada, posmatrano u smeru vožnje, ručica za promenu ste
pena prenosa dolazi na levu stranu upravljača, a ručica za ko
mandu smera kretanja mašine — na desnu stranu upravljača.
152
Kada se raspolaže glavčinama sa uključivanjem i isključi
vanjem, potrebno je da konični vijci sa obodom (odnosno —
iste takve navrtke) budu kontrolisani u kratkim razmacima —
da li su dobro pričvršćeni, pa ako je potrebno — pritegnuti ih.
Pritisak vazduha u pneumaticima pogonskih točkova treba
da bude 1,5 do 2 bara. Važno je da u oba pneumatika bude isti
pritisak vazduha — da se mašina ne bi naginjala na jednu
stranu.
153
okrene unazad, tada se odnosni točak pri kretanju napred više
ne pokreće. Zato se mašina može zaokrenuti oko ovog točka
(npr. pri oranj<u).
Zbog toga obratiti pažnju da se obe poluge nalaze u sred
njem položaju i da su oba točka čvrsto postavljena. Pri ovom
položaju ukopčavanja možemo voziti i napred i nazad.
Glavčine za ukopčavanje ili zaustavne glavčine podmazivati
na mazalicama (1 i 13, si. 5.21) u okviru sedmodnevnog odr
žavanja moto kult iva tora.
6.3.1. Razrađivanje
154
6.3.2. Priprema i startovanje motora
6.3.2.1. S t a r t o v a n j e h l a d n o g m o t o r a
SI. 6.1 — Poluga startera u položajima. SI, 6.2 — Povlačenje ručice startera
1 — za startovanje, 2 — startovanje pri
hladnom vremenu, 3 — radni položaj
opruge
155
Ako motor ne startu je — postupak ponoviti.
Kada je motor startovao, postepeno vratiti ručicu startera
u prvobitni položaj. Pre punog opterećenja potrebno je da
motor radi na nižim brojevima obrtaja oko 5 minuta (da bi
postigao radnu temperaturu).
Motokultivator je tada spreman za rad.
6.3,2,2. S t a r t o v a n j e t o p l o g ( z a g r e j a n o g ) m o t o r a
6.3.2.3. Z a u s t a v l j a n j e m o t o r a
Pre nego što se motor zaustavi, ručicu (polugu) gasa posta
viti na minimum, a motor pustiti da radi oko 5 minuta — kako
bi se na ovaj način ohladio. Posle toga zatvoriti slavine za
dovod goriva i pritisnuti dugme kratkog spoja (prikazano na
si. 6.3).
156
valac motokultivatora treba da se pridržava, kao i objašnjenja
najosnovnijih podešavanja za kojima se u toku rada može
ukazati potreba.
157
— magnet na čepu očistiti od opiljaka,
— zavrnuti čep,
— odvrnuti čep za nali van je i naliti novo ulje.
Pri nalivanju ulja motor mora biti u horizontalnom polo
žaju, a kontrolu količine nalivenog ujja vršiti preko merne
šipke. Potrebna količina ulja za zamenu je 0,5 litara.
158
skinuti uložak i oprati ga u čistom benzinu. Potom vratiti ulo
žak (si. 6.5) i ponovo montirati gumeno crevo.
g) Ventil oduške takođe mora biti uvek čist, a postupak
čišćenja je sledeći:
— skinuti poklopac i kutiju,
— oprati ga petroleumom ili naftom,
— zameniti zaptivku, ponovo ugraditi kutiju i povezati cev
^vremenski interval za ovu operaciju je 500 radnih sati).
h) I pored nastojanja da se uvek upotrebi sasvim čisto go
rivo, u karburatoru će se taložiti najfinije čestice prljavštine.
Postupak čišćenja karburatora je sledeći (si. 6.6):
SI. 6.5 — Vađenje prečis taca goriva SI. 6.6 — Karburator. 1 — vijak za re
gulaciju praznog hoda, 2 — vijak za
regulaciju goriva i vazduha, 3 — cev za
proveru goriva, 4 — prečistaČ goriva,
5 — leptir za startovanje, 6 — čep za
ispuštanje goriva
159
— odvrnuti vijak F,
— između kontakta (platina) ubaciti merilo sa listićima
(špijun) debljine 0,6 mm,
— pritegnuti vijak F,
— ugraditi kutiju.
Ako među kontaktima postoje tragovi oksidacije, skinuti ih
finim šmirgl-papirom.
i) Upotrebiti svečice sa sledećim oznakama: BOSNA F50
(BOSNA F70 za teže uslove rada), BOSCH W 95, MARELLI
CW/159 N, BOSCH W 45 TI, MARELLI CW/50 N, CHAMPION
L90, KLG F 50. Posle svakih 300 radnih sati skinuti svecicu i
očistiti je metalnom četkom i benzinom« Zazor između elektro
da svećice je 0,8 (za BOSNU F 50), odnosno 0,5 mm (za BOS
NU F 70). Podešavanje zazora elektrode prikazano je na si. 6,8.
SI. 6.7 — Podešavanje zazora kontakta SI. 6.8 — Provera zazora između elektro-
prekidača paljenja da svećice
11 Motokultivatori 161
6.5.4. Motor ne vuče
Uzroke ove neispravnosti moguće je naći ako se proven da
li je:
— začepljen izduvni lonac,
— zaprljan prečistač vazduha,
— spojnica (kvačilo) proklizava,
— klip ne zaptiva (istrošeni klipni prstenovi ili cilindar),
— klipni prstenovi zapečeni ili polomljeni,
— nezaptiven usisni vod,
— kočnica prikolice suviše zategnuta,
— pogrešno odabrana svecica (sveoica se neadekvatnom
toplotnom vrednošću),
— mehanički otpori u mašini.
6.5.5. Ostali uređaji
162 •- /
7. PRIKLJUČNE MAŠINE I ORUĐA ZA MOTOKULTIVATORE
u* 163
10. Vučna kopacica.
11. Potporni transportni točak.
12. Prikolica sa točkovima 5,20—12.
13. Univerzalna prikolica.
14. Sejalica za kukuruz.
15. Rezni aparat kose 105 cm i 130 cm.
164
»LABIN-PROGRES« (Labin) proizvodi oruđa:
1. Kosačica.
2. Prikolica.
3. Obrtač sena.
4. Prskalica.
5. Plug za čišćenje snega.
6. Odbacivač snega.
7. Rotaciona sitnilica.
8. Obrtni plug.
9. Kultivator.
10. Plug ogrtač.
11. Rotaciona kosačica.
12. Rasturač zrnastog đubriva.
13. Drobilica organskih otpadaka.
166
7.2. PRIKOLICA
167
O N
SI. 7.2 — Prikolica (pogled sa prednje strane). 1 — nožna kočnica, 2 - ručica {osiguranje kipera), 3 — akumulator,
(6 V, 16 Ah), 4 — držač akumulatora, 5 — vijak, 6 — katadiopter, 7 — prednji far, 8 — kutija seta elektroinstala-
čije, 9 — set elektroinstalacije, 10 — zadnje svetio
sajla za kočenje,
SI. 7.3 — Prikolica (pogled sa zadnje strane). 1 •- stranica (leva), 2 — vijak, 3 — ruda prikolice, 4
5 — točak, 6 -— vijak točka, 7 — stranica (desna), 8 — zadnja stranica, 9 — rani prikolice
51. 7.4 — Sema elektroinstalacije za osvetljenje na prikolici, 1 — alternator moto-
kuitivatora, 2 — utikačka kutija, 3 — utikač, 4 — regulator napona, 5 — levi far,
6 — desni far, 7 — priključak za masu, 8 — prekidač pozicionog svetla, 9 — prekidač
prednjeg svetla, 10 — nosač osigurača, 11 — automat pokazivača pravca, 12 — pre
kidač pokazivača pravca, 13 — akumulator, 14 — levo zadnje svetio, 15 — desno
zadnje svetio
170
SI. 7.5 — Delovi kočnog sistema. 1 — poklopac glavčine, 2 — rascepka, 3 — krunasta navrtka, 4 — doboš kočnice, 5 — vijak
za centriranje, 6 — glavčina točka, 7 — papuča sa kočnom oprugom (leva), 8 — papuča sa kočnom polugom (desna), 9 — op
ruga, 10 — ključ kočnice, 11 — kočna poluga, 12 — podmetač, 13 — navrtka
7.2.2. Prikolica sa pogonskim točkovima
Nosivost ove prikolice je veća od vučene prikolice. Za mo-
tokultivatore snage 9,4 kW koristi se prikolica sa pogonskim
točkovima, čija nosivost iznosi 900—1000 kg.
172
sto točkova. Pri ugradnji je potrebno da se kompletna garnitura
radnih organa sastavi na željenu radnu širinu. Ukoliko se pri
torn otvori za vijke ne poklope, radne organe treba zaokrenuti
za 180° (pola kruga). Sečiva radnih organa moraju biti okre
nuta u smeru vožnje.
173
Pre uključivanja motora, poluga komande menjača treba
da je na praznom hodu. Motor startova ti, pa povući ručicu spoj
nice motora, uključiti željeni stepen prenosa (prema uslovima
zemljišta uključiti 2. ili 3. stepen prenosa). Ručicu spojnice mo
tora polako puštati i istovremeno dodavati gas.
Različite mogućnosti primene rotacione sitnilice omogu
ćene su odgovarajućim položajem regulatora dubine frezovanja
(si. 7.10). Dubina obrade se podešava odgovarajućim vođenjem
mašine. Ukoliko se rotaciona sitnilica dublje utisku je u zemlji
šte, utoliko će zemlja biti finije isitnjena i radna dubina biće
veća.
Na si. 7.8 prikazana je rotaciona sitnilica koja, za razliku
od prethodne, dobij a pogon od priključnog vratila. Delovi po
gonskog mehanizma ove rotacione sitnilice prikazani su na si.
7.11.
ravnomerno.
174
SI. 7.9 — Delovi rotacione sitnilice ugrađene na motokuitivator IMT-506. 1 — vijak
sa šipkom, 2 — radni organi, 3 — vijak, 4 — radni organ, 5 — podloška, 6 — na-
vrtka, 7 — radni organ, 8 — odstojna čaura, 9 — radni organ, 10 — zaštitni tanjir,
11 —^samoosiguravajuća navrtka, 12, 13, 15, 16, 17, 18 — razni oblici noževa, 14
— zakovica
SI. 7.10 Regulator dubine frezovanja. 1 — vijak za pritezanje, 2 vijak, 3 — vi-
jak, 4 — raonik, 5 — utikač, 6 — nosač kopača
SI. 7.11 — Delovi pogonskog mehanizma rotacione sitnilice za motokultivator IMT-507.
1 — zaštitnik poklopca, 2 — zaptivač, 3 — konusni zupčanik, 4 — nosač zaštitnika,
5 — ležaj, 6 — osigurač, 7 — vijak, 8 — čep, 9 — izlazno vratilo, 10 — tanjirasti
zupčanik, 11 — prsten, 12 — podmetač, 13 ležaj, 14 — odstojnik, 15 — zaptivač,
16 — zaptivka, 17 — poklopac, 18 — samoosiguravajuća navrtka, 19 — vijak, 20 —
podloška, 21 — navrtka, 22 — klin, 23 — vijak, 24 — podmetač, 25 — ožlebljena
pločica, 26 — zaptivač, 27 — ožlebljena čaura, 28 — čaura ležaja, 29 — podmetač,
30 — zaptivni prsten, 31 — osigurač, 32 — kućište transmisije, 33 — vijak, 34 —
podloška, 35 — poklopac, 36 — uvrtanj, 37 — samoosiguravajuća navrtka
SI. 7.12 — ZaStitnik i radni organi rotacione sitnilice. 1 - a opruga, 2 — osovinica, 3 — zaštitnik, 4 — vodica
poluge, 5 — vijak, 6 — veza, 7 — poklopac, radni organ, 9 — nož, 10 — zakovica
Radne organe postaviti i pričvrstiti, a potom postaviti i za
štitni lim prema željenoj dubini rada (sl. 7.12).
Pri svim radovima na radnim organima (noževima) motor
mora biti isključen. Čišćenje ne obavljati rukom, već nekim
prikladnim predmetom. U kućište pogonskog mehanizma ro
tacione sitnilice sipa se 0,5 litara ulja za menjač (npr. UMOL 80).
Kontrola se obavlja na taj način što se pogon sitnilice pos
tavi na stranu gde se pričvršćuje za motokultivator, skinu se
čepovi, a ulje mora da se vidi u otvorima.
7.4. PLUGOVI
Obrtni plug se koristi za oranje kako u ravnici, tako i na
terenima sa nagibom. Prevrtanje brazde je u jednu stra
nu. Okretanje plužnih tela se vrši rukom. Dubina brazde je
10 — 20 cm, a širina 10 — 16 cm.
178
7.4.3. Plug razgrtač
Na si. 7.15 prikazan je plug razgrtač
-^«W"±ffl
wmm WSMMMMM:
r-'^::^"W
ii**rtii«
7.5. KOSAČICE
7.5.1. Čeona kosačica
Kosačica se koristi za košenje svih vrsta trava kako u rav
ničarskim, tako i na brdovitim terenima. Ručice upravljača mo-
tokultivatora zakrenuti za 180°, tako da se motor umesto napred
nalazi pozadi (posmatrano u smeru vožnje).
7.6. DRLJAČA
Na si. 7.21 prikazani su delovi drljače koja se primenjuje
sa motokultivatorom IMT-507. Sastoji se od dva krila čija je
ukupna radna dužina 120 cm. Drljača služi za predsetvenu pri
premu zemljišta, ravnanje već uzoranih površina i si.
7.7. KOPAČICA
Daska za ravnanje može da se koristi za ravnanje i ukla
njanje rastresitog materijala (zemlja, pesak i si.), a može da
posluži i za čišćenje snega. Za istovremeno čišćenje i odbaciva
nje snega na veću udaljenost treba koristiti centrifugalni iz-
bacivač sneaa.
7.9. ČISTAČ SNEGA
181
SI. 7.21 — Drljača
7.10. PRSKALICA
182
SI, 7.22 — Kopačka
183
SI. 7.25 Prskalica
7.12. CIRKULAR
184
SI. 7.27 — Membranska pumpa
SI. 7.28 Cirkular
186
Na si. 7.31 prikazana je mogućnost korišćenja prikolice i
transporta rotacione sitnilice.
JUGOSLAVENSKI KOMBINAT
GUME I OBUĆE - BOROVO
187
8. MOTOKULTIVATOR IMT 505/506
8,1- TEHNIČKI PODACI
1. Motor: dvotaktni-benzinski, vazduhom hlađeni. Jednoci-
lindrični motor sa karburatorom. Radilica se okreće na 2 kug-
lična ležaja. Njihov aksijalni zazor dznosi 0,2—0,3 mm. Razvođe
nje se vrši preko kanala. Podmazivanje se vrši me-
šavinom 1 : 30. Prečistač za vazduh je uljnog tipa. Hlađenje
počinje pomoću ventilatorskog kola, koje je pričvršćeno na
kolu sa magnetskim polovima i okreće se brzinom radilice mo-
Sl. 8,1 — Motokultivator IMT-505/506 (pogled sa desne strane). 1 — rezervoar 2a
gorivo, 2 — zaštitnik prenosnlka, 3 — izduvni lonac, 4 — izlazno vratilo, 5 — zavr
tan j za pritezanje, 6 — nosač kopačice, 7 — osovinica sa ručicom za spajanje, 8 —
žičani osigurač, 9 — poluga komande men jača, 10 — utikač
188
SI. 8.2 — Motokultivator IMT-505/566 (pogled sa leve strane). 1 — prekidač za gašenje
motora (kratkim spojem), 2 — ručica zglobova za bočno pomeranje upravljača, 3 —
zatezni zavrtanj za podešavanje visine upravljača, 4 — zavrtanj za učvršćivanje uti-
kaca, 5 — zavrtanj za pričvršćivanje raonika kopača, 6 — raonik kopača, 7 — ko
manda za startovanje, 8 — tropolna utikačka kutija za osvetljenje, 9 — čep otvora
za nalivanje ulja u menjaču, 10 — karburator, 11 — nosač rezervoara
189
tora. Rashladni vazduh produžava ka cilindru i u deflektorima
opstrujava oko cilindra. Paljenje se ostvaruje pomoću magneta
sa obrtnim polovima. Namotaj za osvetljenje ima napon 6 V
i snagu 16 W naizmenične struje. Starter je brz (sa sopstvenim
povratkom sajle).
IMT-505 IMT-506
Tip motora — — — — — — 64 66
Snaga pri 4500 min-1 — — — — 3 kW 4,4 kW
3 3
Zapremina hoda klipa — — — — 98 cm 148 cm
Hod klipa — — — — — — 50 mm 56 mm
Prečnik cilindra — — — — — 50 mm 58 mm
Stepen kompresije — — — — 1:7 1:6
Vrsta razvođenja — — — — — Preko proreza
Zazor klipa — — — 0,025—0,035 mm 0,030—0,040 mm
Radijalni zazor velike pesnice i klipne
osovinice u ležaju klipnjače — — 0,009—0,018 mm
Aksijalni zazor pesnice klipnjače u klipu: 0,2—0,3 mm
Karburator:
oznake karburatora — — — — Bing 1/18/80
Glavna dizna — — — — — — 95
Igličasta dizna — — — — — 1108
Položaj igle — — — — — — 2—3
Dizna praznog hoda — — — — 35
Zavrtanj za regulisanje vazduha — 1—1,5 puta otvoren
2 Spojnica
Tip — — — — — — — — Višediskosna spojnica
u ulju
190
3. Menjač
Tip Trostepeni prenosnik
Vrsta zahvata — — — — — Kandže
Aksijalni zazor međuvratila — — 0,3—0,6 mm
Aksdjalni zazor glavnog vratila — 0,3 mm
Ulje za menjač-vrsta: SAE 80
— količina: 0,3 1
izmena: prva posle 20 h, a inače svakih 50 h
Brzine 3 napred
kod VR transmisije — -— — — — — 3 nazad
Brzine kod točkova sa pneumaticima 4,00—12 AM:
1. brzina — — •— — — — — — — 4,1 km/h
2. brzina — — — — — — — — — 9,0 km/h
3. brzina — — — — — — — — — 15,7 km/h
191
8.2. SIGURNOST I PROPISI ZA ZAŠTITU PRI RADU
192
2. Uveriti se da li je količina ulja ili masti zadovoljavajuća:
a) u kućištu motora (čep otvora za nalivanje),
b) u kućištu men jača (otvori za nalivanje ulja).
3. Stalno proveravati prečistač vazduha. Obratiti pažnju
da u posudi prečistača vazduha bude uvek dovoljno ulja (pre
ma oznaci na posudi).
4. Proveriti količinu goriva u rezervoaru i koristiti samo
kvalitetno gorivo. Obratiti pažnju na pravilan odnos ulja i go
riva u mešavini. Proveriti čistoću poklopca rezervoara — da bi
oduška rezervoara mogla da funkcioniše i da ne bi došlo do po
remećaja u sistemu za napajanje gorivom.
5. Proveriti kočni uređaj na prikolici ako je ugrađen. Ovaj
uređaj redovno kontrolisati, čak i kada ispravno funkcioniše.
Najmanje posle svakih 6 meseci kočni uređaj mora da se ras-
klopi i očisti.
8.4.1. Motor
13 Motokultrvatori 1 9 3
8.4.1.1. K a r b u r a t o r
Uvek voditi računa o tome da prazan hod motora bude pra
vilno podešen. Motor pri smanjenom broju obrtaja treba da
radi besprekorno i kada se komanda za gas postavi u položaj
praznog hoda do graničnika. Podešavanje se lako obavlja po
moću vijka za podešavanje klizača za gas na karburatoru, a
to se obavlja kada je motor zagrejan, tj. kada je u radnom
stanju.
8.4.1.2. P r e č i s t a č v a z d u h a
Prečistač vazduha sa uljnim kupatilom ima zadatak da iz
dvaja prašinu iz vazduha koji motor usisava. Čišćenje prečista-
ča obavljati u kratkim razmacima, a pri velikoj zaprašenosti —
i svakodnevno. Pri opadanju snage motora uvek prvo pomisliti
na prečistač vazduha. Čišćenje se obavlja na sledeći način:
a) Očistiti (spolja) prečistač i njegovu okolinu.
b) Skinuti zatvarač, skinuti posudu za ulje, izbaciti staro
ulje i očistiti posudu.
c) Naliti sveže motorsko ulje (u posudu za ulje) do donje
oznake nivoa ulja (ne više), pa posudu ponovo postaviti na
njeno mesto.
d) Obratiti pažnju na dobro zap ti van je preči stač a pri po
novnom postavljanju.
Posle sledeće promene ulja, ili ako je prečistač bio veoma
zaprljan — odvrnuti prečistač, skinuti posudu za ulje, prečistač
oprati više puta ponovljenim potapanjem u dizel-gorivo, zatim
ga ocediti, ponovo ugraditi i ulje naliti na način kako je to već
opisano. Niukom slučaju prečistač se ne srne prati u benzinu,
vodi, ceđi, lužini ili vreloj tečnosti.
< i
8.4.1.3. U r e đ a j z a p a l j e n j e
m J
194
Ipak se preporučuje da se sajla startera povremeno premaze
dizel-gorivom (ne upotrebljavati ulje ili mast — mogu se stvrd-
nuti i izazvati poremećaje).
Sajlu komande za startovanje nikada ne pustiti da se sama
ubrzano namotava, već je pri namotavanju držati za dršku. Vo
diti računa o pravilnom korišćenju ovog uređaja prema si. 8.4.
Pri ponovnoj ugradnji komande za startovanje, paziti da
staze skakavica budu čiste. Skakavice ne smeju biti premazane
uljem ili mašću — u tom slučaju komanda za startovanje ne
može da funkcioniše.
8.4.1.5. P r i k l j u č a k z a o s v e t l j e n j e
8.4.2. Spojnica
Da bi se sprečilo proklizavanje spojnice zazor ručice se po
dešava na veličinu od 7—9 mm. Ovaj zazor treba češće kontro-
lisati i po potrebi podešavati ga vijkom.
13* 195
8.4.3. Menjač
8.4.3.1. P r o m e n a s t e p e n a p r e n o s a
Menjač ima tri stepena prenosa za kretanje nap red. Menjač
je u jednom bloku sa motorom. Zupčanici su stalno uzubljeni, a
promena stepena prenosa se izvodi pomoću poluge komande me-
• v
njaca.
Uključivanje pojedinih stepena prenosa se obavlja na sle-
deći način: prvo se povuče ručica spojnice (5) pa se uključi že
ljeni stepen prenosa, a zatim se ručica spojnice polako pušta i
istovremeno se daje gas. Ako se neki stepen prenosa ne uklju
či, onda treba kratko uključiti spojnicu, posle čega se može
bešumno menjati stepen prenosa. Položaj tri stepena prenosa,
kao i praznog hoda, prikazani su na si. 8.5.
8.4.3.2. H o d u n a z a d z a » I M T - 5 0 6 D E L U X E «
196
čen samo hod napred (V), a nikada hod unazad. Za vreme rada
sa rotofrezom nikada se ne srne uključivati hod unazad, jer bi
se naglavci sa noževima u tom slučaju okretali u suprotnom
smeru i povukli bi mašinu unazad, a to može dovesti do ozlede
197
1 2
SI. 8.7 — Reduktor rotacione sitnilice. 1 — poklopac ulaznog kućišta (otvor za pu
njenje maziva), 2 — slavina za gorivo, 3 — nosač rezervoara, 4 — prečistač za
vazduh, 5 — vijak sa navrtkom za podešavanje zategnutosti lanca, 6 — navrtka za
pričvršćenje reduktora rotacione sitnilice, 7 — čep sa navojem za sipanje i
ispuštanje ulja
SI. 8.8 — Priključivanje oruđa. 1 — vi- SI. 8.9 — Priključno vratilo. 1 — vijak
jak, 2 — priključna prirubnica, 3 — čep sa okastom navrtkom, 2 — priključno
za ispuštanje ulja, 4 — broj mašine, 5 vratilo, 3 — priključna prirubnica, 4 —
— otvor za postavljanje zaštitnika Čep za ispuštanje ulja, 5 — broj mašine,
6 — otvor za postavljanje zaštitnika
198
_1
Priključno vratilo se okreće brojem obrtaja od 800 min ,
nezavisno od toga koji je stepen prenosa uključen. Pravac okre
tanja (kada se gleda na priključno vratilo) je desni (u smeru
kazaljke na satu).
8.4.6.1. Z a o k r e t a n j e u p r a v l j a č a u s t r a n u
1. Ručicu zgloba upravljača (1, si. 8.10) okrenuti nalevo.
2. Upravljač zakrenuti u željeni položaj i uzubiti ga u odgo
varajući zarez.
200
3. Komandu za gas (6, si. 8.3) postaviti na puni gas.
4. Pritisnuti dugme plovka karburatora, dok gorivo ne počne
da preliva.
5. Komandu za gas opremiti na oko 1/3 gasa.
6. Komandu za startovanje (7, si. 8.2) pomoću drške polako
povući dok se ne oseti otpor, a zatim je snažno povući do kraja.
Posle toga dršku komande za startovanje pridržavati dok se
sajla namotava. Sajlu komande nikad ne puštati da se sama ubr
zano namotava.
7. Ako motor ne proradi, tada ponovo pritisnuti dugme
plovka karburatora i ponoviti startovanje.
8. Ako bi motor posle kraćeg vremena prestao da radi, tada
posle ponovljenog startovanja dugme plovka karburatora pritis
kati sve dok motor ne počne da radi ravnomerno.
9. Neravnomeran rad motora može biti i posledica prodi
ranja vazduha u vodove za gorivo (usled nedostatka goriva). U
ovom slučaju postupiti na način kako je to opisano u tački 8.
8.5.1.1. Z a g r e j a n m o t o r
201
5. Prekidač za gašenje motora (1, si. 8.2) pritisnuti prema
limu za usmeravanje rashladnog vazduha (deflektora) — dok se
motor ne zaustavi.
6. Ako mašina neće biti korišćena duže vremena, tada mo
tor ne zaustaviti prema tački 5, već ga ostaviti da radi sve dok
ne potroši gorivo u karburatoru i dok se motor sam ne zaustavi.
202
DRIČA (specijalno pakovanje) u količini 0,5 kg, od koje se u
gornjem delu kućišta nalazi 150 grama a u donjem ostatak.
Otvor za nalivanje i ispuštanje ulja iz gornjeg dela reduk-
tora je zatvoren zaptivnim poklopcem (1, si. 8.7), a za donji deo
kućišta služi otvor sa čepom (7, si. 8.7).
Zamenu ovog maziva vršiti pri godišnjem pregledu mašine
(preporučuje se da to obavi ovlašćend servis).
11. Proveriti pritisak vazduha u pneumaticima pogonskih
točkova. Naročito obratiti pažnju da pritisak vazduha bude isti
u oba točka — kako bi se omogućilo lako upravljanje mašinom.
12. Uređaju za kočenje na prikolici posvetite potrebnu negu
i kontrolu.
Pored navedenog, posebnu pažnju posvetiti i sledećem:
A) Mašinu ne držati:
— u vlažnim prostorijama,
— u prostorijama gde se uskladištava veštačko đubrivo,
u stajama ili susednim prostorijama, pošto bi u takvim sluča
jevima došlo do korodiranja mašine.
B) Ako mašina neće biti korišćena za duže vreme, obratite paž
nju na sledeće:
1. Mašinu temeljno očistiti. Skinuti koroziju sa neobojenih
delova i dobro ih premazati mašću za podmazivanje, a ošte
ćena mesta na obojenom delu mašine popraviti. Proveriti ko
mandu sajle, podešavanje kvačila, uređaje za paljenje i svećice.
Oštećene delove odmah zameniti. Prečistač vazduha očistiti, a
eventualno oštećena creva za dovod goriva i vazduha zameniti.
Sito kroz koje prolazi rashladni vazduh, kao i rebra za hlađenje
cilindra ispod lima za vođenje vazduha — očistiti. Očistiti od
gareži izduvne proreze i izduvni lonac.
2. Ispustiti gorivo, očistiti rezervoar goriva, karburator i
vod za gorivo. Ukoliko se ovo ne uradi, postoji opasnost da se
u rezervoaru i karburatoru izdvoji i natalozi ulje iz goriva, a
to bi izazvalo teškoće pri ponovnom startovanju.
3. Ispustiti ulje iz menjača. Preporučljivo je da se izvrši is
piranje petroleumom (prethodno mašinu zagrejati na radnu
temperaturu). U menjač naliti 0,3 litra svežeg ulja za menjač
SAE 90 (npr. TRAKTOL 80L, proizvodnja MODRICA, ili UMOL
80, proizvodnja INA).
4. U zadnji most se stavlja polutečna mast za reduktore
REDMA-0 (rafinerije MODRICA) u količini od 0,5 kg.
203
Tabela 8.2 — Preporučena maziva za motokultivatore IMT-505, 506 i 506 DL
Proizvođač
Naziv dela i količina goriva i m a z i v a
^ ^ k E rf'V * fc • "m T # ~ 4 *r^ I I " 4
Vrsta
MODRICA INA NAFTAGAS
205
2. Motor loše star tu je ako je:
— Suviše siromašna smeša (rasprašeno gorivo-va/duh).
— Začepijena mlaznica praznog hoda.
— Suviše veliko rastojanje elektroda svećice (videti
podatke).
3. Motor startuje, ali se gasi posle kraćeg rada;
— Uzrok potražiti pod tačkom 1.
4. Motor startuje, ali se pri davanju gasa čuje pucketanje
u karburatoru:
— Mašina veoma hladna.
— Rasprašena smeša goriva d vazduha suviše siromašna,
— Začepljene mlaznice.
— Nezaptiven usisni vod.
— Izduvni lonac napunjen čađu.
5. Karburator preliva ako se:
— Strano telo nalazi između sedišta igle i igle.
— Plovak nezaptiven.
— Iskočila igla plovka iz opruge za zakačinjanje plovka.
6. Motor ne vuče ako je:
— Zaprljan prečistač vazduha ili njegovi usisni otvori.
— Zagušen izduvni lonac, smanjen izduvni prorez na
motoru usled naslaga gareži od ulja.
— Neispravni gumeni zaptivni prstenovi na radilici.
— Klizanje spojnice.
— Klip ne zaptiva usled istrošenja klipa ili cilindra.
— Klipni prstenovi zaglavljeni, istrošeni ili polomljeni.
— Nezaptiven usisni vod.
— Kočnice na prikolici suviše nategnute pri podeša
vanju.
— Nepravilna mešavdna goriva i ulja (suviše ulja).
— Neodgovarajuća toplotna vrednost svećice.
— Pretpaljenje nepravilno podešeno.
— Mehanički otvori u mašini.
7. Kada spojnica motora ne isključuje, tada treba podesiti
sajlu komande spojnice, odnosno ručice spojnice.
8.8. ZAŠTITNIK ROTACIONE SITNILICE (ROTOFREZE)
206
8.9. RAD SA ROTACIONOM SITNILICOM
c — zaštitnici,
d — distantne čaure različitih dužina,
e — pritezni vijci sa navrtkama (dužina prema radnoj ši
rini) .
8.9.1. Sklapanje rotofreze sa ozubljenim profilom
1. Sastaviti kompletnu garnituru rotacione sitnilice (freze)
na željenu radnu širinu. Ako se pri tom otvori za vijke ne bi
poklopili, potrebno je da se rotofreza okrene za pola kruga
(180°). Sečiva rotofreze moraju biti okrenuta u smeru vožnje.
2. Garniture rotofreze učvrstiti pomoću vijaka elastičnih
podloški i navrtki. Navrtke dobro pritegnuti i često kontrolisati
da li dobro leže (najbolje je to učiniti pre svakog početka rada
mašine, a naročito posle dužeg prekida rada). Ako se tako ne
postupi, neminovno je povremeno oštećenje ozubljene glavčine,
ozubljenja priključnog rukavca i radnih organa — noževa.
8.9.2. Rad
Rad rotofreze opisan je u poglavlju 7.3.
207
8.10.1. Ugradnja
8.10.2. Vožnja
1. Polugu komande menjača (1, si. 8.3) postaviti na prazan
hod, tj. u položaj 0 (si. 8.5).
2. Startovati motor (videti opis u tački 8.5) i zagrejati ga.
3. Promena stepena prenosa:
a — povući ručicu spojnice motora i podesiti gas, .
b — uključiti stepen prenosa (položaji pojedinih ste
pena prenosa na si. 8.5),
c — ručicu polako popuštati i istovremeno dodavati gas.
4. Zaustavljanje:
a — povući ručicu spojnice motora i podesiti gas,
b — polugu komande menjača (1, si. 8.3) postaviti na
prazan hod (položaj 0),
208
može zaustaviti sa apsolutnom sigurnošću. Nije poželjno da se
koči motorom. Zato važi pravilo: pri vožnji nizbrdo koristi se
3. stepen prenosa i u kratkim razmacima daje se gas.
Vodit računa o propisanoj nosivosti prikolice i izbegavati
preopterećenja (ona štetno deluju ne samo na prikolicu, već i
na mašinu)!
Pritisak vazduha u pneumaticima prikolice treba da bude
2,5 bara. Voditi računa da pritisak vazduha u pneumaticima po
gonskih točkova bude isti (da bi se omogućilo normalno uprav
ljanje vozilom).
1. Voditi računa da poluga komande men jača bude na praz
nom hodu (položaj 0).
2. Motor startovati.
3. Povuci ručicu spojnice motora, uključiti 1. stepen pre-
nosa, ručicu polako puštati i istovremeno dodavati gas.
4. Posle prvih nekoliko metara — podesiti dubinu rada i
bočne graničnike.
8.12. KOŠENJE
8.12.1. Ugradnja
210
5. Uređaj za košenje spojiti vijcima za glavu kućišta, ali
paziti da obe ploče za podešavanje budu pravilno postavljene
(10, sl. 8.15). Na taj se način koriguje -ugao rezanja nosača noža
kose. Ako su pogonski točkovi sa pneumaticima 6—6 AM, jača
strana mora da bude napred. Klizna ploča sa mazalicom postav
ljenom na gornjoj strani (6), treba da bude postavljena između
dve ploče držača noža (11).
14
»>
211
8.12.2. Rad
8.12.4.1. P o d m a z i v a n j e
iJ kućište reduktora uređaja za košenje sipati 0,5 1 ulja za
menjač SAE 250 (npr. polu tečna mast za reduktore REDMA-O,
proizvodnje MODRICA, ili polutečna mast za reduktore UMOL
212
80, INA). Zamenu ovog ulja obavljati jednom godišnje najbolje
je pred početak nove sezone košenja. Staro ulje se ispira petro-
leumom ili dizel-gorivom.
Na uređaju za košenje nalazi se samo jedna mazalica, čijoj
proved (da li mast kroz nju prolazi slobodno) pri godišnjem
čišćenju mašine mora da se posveti posebna pažnja. Ova ma
zalica se nalazi na kliznoj ploči (6, si. 8.15). Podmazivanje se
vrši pomoću ručne prese za podmazivanje mašću (npr. INA —
univerzalna mast SPECIJAL, ili MODRICA — LITMA 2).
8.12.4.2. Č i š ć e n j e
8.12.4.3. O d r ž a v a n j e
Sve vijke i navrtke što češće kontrolisati i, po potrebi pri
tegnuti ih.
Pošto se od sokova, koji izlaze iz biljaka prilikom košenja,
svi delovi kosačice koji sa njima dolaze u dodir veoma ulepe,
sve klizne delove treba češće i obilno mazati uljem — kako bi
se obezbedilo lako kretanje noža kose. To isto uraditi i pri sva
kom završetku košenja, odnosno pri svakodnevnom čišćenju.
213
d) Montiranje novog noža kose obavlja se na isti način,
samo — obrnutim redosledom.
e) Proveriti da li nož kose može da se slobodno kreće •—
okretanjem motora rukom, ali paziti da svi pritiskivaci noža
pravilno naležu.
214
1. Proveriti da li su sve prirubnice na mašini (i priključno
vratilo) i pumpi čiste. Priključno vratilo i nazlebljenu spojnicu
namazati tankim slojem tovatne masti. Priključiti pumpu i obe
zatvorene navrtke na okastim vijcima ravnomerno pritegnuti.
2. Potisno i usisno crevo postaviti na njihovo mesto. Obra
titi pažnju: na usisno crevo pumpe postaviti usisnu korpu (is
poručenu uz mašinu).
1. Usisno crevo sa korpom staviti u sud sa sredstvom za
prskanje (pumpa nikad ne srne raditi »na suvo«),
2. Slavinu (5, si. 8.17) za podešavanje radnog pritiska zat
voriti, a slavinu na potisnom crevu (odnosno čeličnoj cevi) otvo
riti.
1 2 3 4 5 6 7
i !.
3. Komandu men jača postaviti na neutralni položaj (0). Ko
mandu za uključivanje pumpe gurnuti u prednji položaj —
da se isključi pogon.
4. Startovati motor.
5. Komandu za uključenje pumpe (1) povući unazad da se
uključi pogon.
Broj obrtaja motora podesiti pomoću komande gasa. Pum
pa na početku mora raditi sa malim brojem obrtaja, jer će
tako najbrže povući tekućinu. U trenutku kada manometar po
kaže 25 bara — može se otvoriti slavina (5) i podesiti željeni
pritisak. Ako je umesto manometra ugrađen indikator priti-
215
ska, slavina se može otvoriti onda kada prvi crveni zarez posta
ne vidljiv. Indikator ima tri zareza koji odozdo nagore označa
vaju 10, 20, i 30 bara (prema zarezu koji je postao vidljiv ispod
kape podignute iglom).
8.13.2. Održavanje
216
9. POPRAVKE MOTOKULTIVATORA IMT-505/506
217
12. Skinuti rezervoar za gorivo sa nosačem i prečistačem
vazduha, a potom odvojiti karburator.
13. Obratiti pažnju na prečistač vazduha: treba ga držati
uspravno — da se ne prospe ulje iz prečistača.
14. Skinuti poklopac za zaptivanje, a pri ugradnji zameniti
zaptivni prsten.
15. Skinuti ulazni lančanik pomoću specijalnog alata.
16. Odviti 4 navrtke i skinuti motor sa distantnih cevi.
Ugradnju obaviti obrnutim redosledom od prethodnog po
stupka. Voditi računa da zaptivač između motora i kućišta tre
ba zameniti. Lančanik ubaciti i podesiti lanac preko elastičnog
osigurača. Podešavanje zategnutosti lanca izvršiti pomoću od-
vrtke, pri čemu treba zategnuti pritezni vijak i osigurati ga
kont rana vrt kom.
218
SI. 9.1 — Klip i cilindar. 1 — klip, 2 — uskočni prsten, 3 — osovinica klipa, 4 —
klipni prsten, 5 — zaptivka, 6 — uvrtanj, 7 — cilindar, 8 — zaptivka, 9 — cilin
darska glava, 10 — podloška, 11 — navrtka, 12 — svećica, 13 — zaptivka, 14 —
usisna cev, 15 — podloška, 16 — navrtka, 17 — karburator
219
SI. 9.2 — Kiipni mehanizam sa kućištem. 1 — navrtka, 2 — podloška, 3 — zaptivni
prsten, 4 — čaura, 5 — kućište, 6 — uvrtanj, 7 — ležaj, 8 — klizni podmetač, 9 —
čaura ležišta za sporedno vratilo, 10 — igličasti ležaj, 11 — radilica i klipnjača sa
utisnutim ležajima, 12 — segmentni klin, 13 — uvrtanj, 14 — uvrtanj, 15 — zaptivka,
16 — uvrtanj, 17 — kućište, 18 — zaptivni prsten, 19 — vijak za zatvaranje, 20 —
zaptivni prsten, 21 — labirmtni lim, 22 — uvrtanj, 23 — uvrtanj, 24 —- Čaura ležišna
za glavno i sporedno vratilo, 25 — uvrtanj, 26 — navrtka sa kapom, 27 — vijak, 28
— osovinica, 29 — uvrtanj, 30 — zaptivač
9. Utisnuti osovi niču klipa koristeći specijalni čep. Obrati
ti pažnju: strelicu na čelu klipa treba usmeriti prema izduvnom
loncu.
10. Ugraditi nove žičane osigurače u kanale klipnih otvora.
Pre postavljanja cilindra nauljiti zaptivne prs tenove, zaokre
nuti ih i pridržati specijalnim obuhvatnikom.
11. Čepovi za osiguranje klipa moraju biti između sastava
zaptivnih (klipnih) prs tenova.
12. Postaviti cilindar i zidove cilindra nauljiti pre ubaci
vanja klipa.
13. Strana izduvnog lonca označena je strelicom na struj
nom kanalu kućišta ventilatora.
Delove očistiti, pripremiti zaptivač i žičane osigurače.
Postupak sklapanja obaviti obrnutim redosledom:
1. Postaviti klip.
2. Ubaciti oba klizna podmetača pomoću specijalnog čepa.
3. Utisnuti osovinicu klipa koristeći specijalni čep.
Strelica na čelu klipa pokazuje stranu auspuha. Ugraditi
nove žičane osigurače. Uskočnici moraju da upadnu u kanale
klipnih otvora.
4. Pre postavljanja cilindra nauljiti zaptivne prstenove. za
okrenuti ih i pridržati specijalnim alatom.
5. Čepovi za osiguranje na klipu moraju biti između sastava
zaptivnih (klipnih) prs tenova. Postaviti cilindar.
6. Zidove cilindra nauljiti pre ugradnje. Stranu izduvne ce~
vi cilindra pokazuje strujni kanal kućišta ventilatora (strelice).
221
9.5.1. Sklapanje kućišta radilice
9.6. KARBURATOR
Sl. 9.3 — Elementi sistema za gorivo i prečistač vazduha. 1 — vijak, 2 — navrtka, 3 —
podloška, 4 — gumeni odbojnik, 5 — zaštitnik odbojnika, 6 — podloška, 7 — vijak,
g — vijak, 9 — podloška, 10 — vijak (rezervoar za ram), 11 — crevo za gorivo, 12 —
slavina za dovod goriva, 13 — podloška, 14 — vijak, 15 — podmetač, 16 — usisna
cev, 17 — stega, 18 — spojnica (gumena), 19 — spojnica (gumena), 20 — navrtka,
21 — podloška, 22 — koleno usisne cevi, 23 — zaptivač, 24 — stega, 25 — crevo, 26 —
uvodnik karburatora, 27 — osovinica, 28 — vijak, 29 — navrtka, 30 — lonče za
ulje, 31 — gumeni zaptivač, 32 — karburator, 33 — vijak, 34 — zaptivač, 35 — telo
prečistača vazduha, 36 — opružna podloška, 37 — navrtka, 38 — nosač rezervoara,
39 — gumeni odbojnik, 40 — zaštitnik odbojnika, 41 — obujmica, 42 — navrtka, 43
— podloška, 44 — nosač, 45 — podloška, 36 — vijak, 47 — rezervoar za gorivo, 48 —
sito za gorivo, 49 — poklopac rezervoara za gorivo
222
9.6.2. Rasklapanje karburatora
9.7. STARTER
224
15 MotokuUivatoni 225
Ugradnju obaviti obrnutim postupkom.
1. Radno kolo ventilatora tako postaviti da 2 graničnika
vise slobodno usled sopstvene težine. Treći graničnik pridrža
vati (prilikom ugradnje) iglom za obeležavanje.
226
4. Novu sajlu motati u smeru satne kazaljke (gledano u
pravcu nosača). Ubaciti nosač, zaštitnu kapu i prsten za osi
guranje. Postaviti poteznicu i kolo sajle. Prorez u nosaču kola
sajle zahvata unutrašnji vidljiv kraj spiralne opruge. Ne srne se
zaboraviti lančić između spiralne opruge i kola sajle.
5. Ugraditi ručicu. Pre uvođenja sajle kroz čauru u star-
tersko kućište dati prednapon 1/2—1 obrta i pomoću odvrtača
osigurati sajlu protiv povratnog okretanja. Povući sajlu ručicom
i napraviti omču sajle. Konus staviti u omču i povući ručicu
sajle. Konus utisnuti čvrsto.
6. Kontrola funkcionisanja: sajlu više puta povući.
15* *>T7
" * -_fc -w .
9.9. ZAMENA ULJA U MOTORU
1. Po mogućstvu ulje men ja ti kada je motor topao. Vijak za
ispuštanje ulja odviti i ispustiti u neku posudu. Pritegnuti vijak
za ispuštanje ulja. Proveriti prsten za zaptivanje. Najbolje je
— upotrebiti novi zaptivni prsten.
2. Vijak otvora za nalivanje ulja odviti šestougaonim im-
bus-ključem OK 10. Sipati 0,3 litra ulja za prenosnike (SAE 80),
kao npr. INA UMOL 80, ili HIPOL 80. Vijak pritegnuti šestou
gaonim imbus-ključem OK 10, zaptivni prsten proveriti. Najbolje
je upotrebiti novi zaptivni prsten.
9.10. SPOJNICA
SI. 9.6 — Kolo ventilatora. 1 — podloška, 2 — navrtka, 3, 4 — poluga za kratak
spoj, 5 — gumena zaptivka, 6 — def lektor (levi), 7 — noseći lim, 8 — podloška,
9 _ vijak, 10 — deflektor (desni), U — vijak, 12 — limeni zaštitnik, 13 — vijak,
14 — utlkačka kutija, 15 — držač poteznice, 16 — gumeni amortizer, 17 — vodica
sajle, 18 — vijak, 19 — poklopac startera, 20 — vijak, 21 — podloška, 22 — starter
komplet, 23 — zaptivni lim, 24 ~- navrtka, 25 — lim ventilatora, 26 — ustavljač, 27
— zaptivač, 28 — kolo ventilatora, 29 — vijak, 30 —- zaptivni lim, 31 — kolo sa
polovima
229
* 1 . 9.7 — Spojnica. 1 — sigurnosni prsten, 2 — poklopac opruge, 3 — zaptivnl prs>
ten, 4 — navrtka, 5 — podloška, 6 — podloška, 7 — podloška, 8 — tanjirasta opruga,
9 —- čaura za oslanjanje opruge, 10 — ležaj, 11 — zaptivnl prsten, 12 — čaura za
uključivanje spojnice, 13 — osovinica, 14 — sigurnosni prsten, 15 — povratna po
luga, 16 — podmetač, 17 — zupčanik spojnice, 18 — spoljna lamela spojnice, 19 —
unutrašnja lamela spojnice, 20 — navrtka, 21 — sigurnosni lim, 22 — korpa spojnice,
23 — povratno-pritisna opruga
9.10.2. Kontrola delova
231
9.10.4. Izgradnja i ugradnja spojnice
9.11. MENJAČ
232
SI. 9.8 — Menjač i poklopac (levi). 1 — navrtka, 2 — podloška, 3 — poklopac (levi),
4 — zaptivač, 5 — zupčanik, 6 — zupčanik, 7 — sporedno vratilo, 8 — zupčanik,
9 — zupčanik, 10 — glavno vratilo, 11 — segmentni klin, 12 — priključno vratilo,
13 — podmetač za podešavanje, 14 — ležaj, 15 — zaptivač, 16 — kućište priključnog
vratila, 17 — čaura, 18 — sigurnosni prsten, 19 — navrtka, 20 — zaptivni prsten,
21 — sigurnosni prsten, 22 — kandžasti deo, 23 — sigurnosni prsten, 24 — vijak,
25 — podloška, 26 — zupčanik, 27 — klizni podmetač, 28 — ležaj, 29 — vijak, 30
— zaptivni prsten, 31 — zaptivni prsten, 32 — lančanik, 33 — elastična podloška, 34
— navrtka
(2 brzine). Ugraditi sporedno vratilo. Ubaciti zupčanik za prvu
brzinu, zupčanik postaviti u viljušku za promenu brzina i uba
citi glavno vratilo. Osovinicu za ukopčavanje ugraditi sa viljuš
kom i viljušku postaviti tako da ona stoji unutra, u pravcu
poluge za promenu brzine. Zameniti zaptivni prsten na osovi-
nici za promenu smera.
234
između konusnog zupčanika i ključnog ležaja kako bi se dobio
propisani zazor.
Ponovo ugraditi konusno priključno vratilo (do oslonca).
Odstojanje između kanala za osiguranje na vratilu i kuglicnog
ležaja izjednačiti odgovarajućim podmetačem. Ubaciti sigurnos
ni prsten. Specijalnu navrtku pritegnuti specijalnim alatom.
235
Izvući kuglični ležaj sa vratila specijalnim alatom. U zagrejano
C
kućište (100—150 C) ubaciti novi ležaj i distantnu cev koristeći
odgovarajući čep za ugradnju. Unutrašnji ležaj staviti na vra
tilo i odgovarajućim čepom za ugradnju utisnuti ga u kućište.
Razmak
polova
Breg
prekidača *
237
sijalicu uključiti prema šemi na si. 9.11 i 9.12. Ako je sijalica
paralelna prekidaču (šema na si. 9.11.). Kada su zatvoreni kon
takti prekidača, struja teče od crvene spojke preko kleme kabla
1, provodnika prekidača, zatvorenog prekidača, mase, kleme
238
kabla 2, žutog utikača u akumulator. Akumulator je kratko
spojen. Sijalica ne svetli. Pri otvorenim kontaktima prekidača
struja teče od crvenog utikača, sijalice, kleme kabla 2 i žute
kleme. Sijalica svetli. Svetio nije potpuno jasno, jer se deo
napona gubi kod kondenzatora. Akumulator je kratko spojen
sve dok su kontakti spojeni. Sijalica u radnoj vezi sa prekida
čem (si. 9.12). Protok struje zatvorenim kontaktima: crvena
spojka, sijalica, kabao prekidača, kontakti prekidača, masa,
kleme kabla 1, žuta spojka i akumulator. Sijalica svetli. Pri
otvorenim kontaktima struja teče preko kondenzatora, sijalica
svetli, uz ovo dolazi do smanjenja pada napona u kondenzatoru.
Otvaranje kontakta se ne pokazuje dovoljno jasno, pa zato
mora da se odlemi provodnik kondenzatora (kod ove vrste
veza).
Naknadno lemljenje provodnika kondenzatora: osloboditi
3 cilindrična vijka u eliptičnim rupama ploče ankera i okre
nuti ploču dok se ne otvore kontakti prekidača. Tačna tačka
otvaranja kontakta pokazuje se paljenjem kontrolne lampe na
kablovskoj klemi. Tri vijka sa okruglom glavom učvrstiti i još
jednom proveriti moment paljenja. Skinuti merač momenta
paljenja. Merne pokazivače vratiti nazad.
9,12.3. Skidanje i ugradnja ploče ankera
1. Kolo ventilatora i magnetski zamajac skinuti pre rada.
Utikač svećice i dugme za kratki spoj skinuti. Tropolnu utičnu
kutiju skinuti. Provodnike izvući. Očistiti i proveriti ploču ro
tora. Dopuniti mast na filcu za podmazivanje: file uneti u neu
tralnu mast. Proveriti aksijalni zazor prekidača (ne treba da
bude veći od 0,2 mm). Ugradnja ploče ankera: ubaciti prste
nastu oprugu (za kolo sa polovima). Proveriti aksijalni zazor
prekidača. Provodnik za paljenje i kratak spoj premazati na
krajevima talkom. Ove provodnike, vođenjem na kućištu kole-
naste osovine, dovoljno povući dok ploča ankera ne bude pos
tavljena u svoj položaj. Kabao prekidača ne srne se oštetiti
vučnom oprugom i fileom za podmazivanje pri navođenju preko
kolenastog vratila.
2. Pritegnuti vijke M4, prethodno polako zategnuti i pode
siti ploču ankera u sredini eliptičnih otvora. Vijke pritegnuti
potpuno tek posle podešavanja paljenja.
3. Proveriti paljenje. Slolodni kraj provodnika za paljenje
držati na odstojanju (4 mm) od mase motora i motor okretati
239
kao pri startovanju. Uz to je sastavljeno ventilatorsko — i
magnetsko kolo (pokretanjem motora nastaju potresi, pri čemu
je držanje odstojanja otežano). Zato treba napraviti probnu
svećicu, savijanjem elektrode mase na svećici M 95 T 1 rad je
olakšan.
4. Ako ne skače varnica od provodnika za paljenje ka masi
motora, ili je pojava neravnomerna, postoji kvar na provod
niku namotaj a visokog napona ili na prekidaču. Namotaj e
visokog napona, kondenzator i provodnike od prekidača prove-
riti (povezanost priključenja na masu).
240
Obratiti pažnju da se pri obradi ne stvori veza sa masom
(rastopljena sredstva za lemljen je preko spoljne obloge kon
denzatora). Kondenzator dobro utisnuti.
Namotaj za paljenje skinuti (dva vijka M4). Namotaj se
može ispitati na protok i na spoj sa masom pomoću baterije
i provodnika merača paljenja, ili pomoću uređaja za ispitivanje
namotaja. Izmeriti otpor namota ja.
6 U 3 2
SI. 9.13 — Merni instrument za podegavanje hoda klipa od GMT
Potreban alat: ključ za svećicu (OK 26 ili OK 21), igla, čet
kica, kontrolnik. Izvući utikač svećice. Svećicu za paljenje od
viti ključem za svećice. Očistiti svećicu. Izgledom se utvrđuje
varnica: da li je toplotna vrednost i podešenost motora u redu.
Čišćenje svećica vršiti benzinom ili vazduhom pod pritiskom.
Ostatke gara u donjem delu otvora očistiti iglom. Ne upotreb
ljavati čeličnu Četku (ostaci čelika utiču na izolaciju svećice).
Polugu za kratak spoj odviti zajedno sa ručicom (dve na-
vrtke M6 sa prstenastim-okastim ključem). Navoj ni čep odviti,
izvući provodnik za kratak spoj, skinuti dugme i podmetač.
•
242
Sastavljanje obaviti obrnutim redosledom. Otvor leđne poluge
okrenuti nalevo a otvor prednje poluge nadesno. Polugu za kra
tak spoj pritegnuti na def lektoru (vijak M5).
244
9.13.3. Skidanje i nameštanje centralnog vratila
SI. 9.17 — Poklopac ulaznog kućišta sa pogonskim lančanikom. 1 — krUasta navrtka,
2 — podloška, 3 — poklopac, 4 — zaptivni prsten, 5 — vijak, 6 — podloška, 7 —
poklopac ulaznog kućišta, 8, 9 — navrtka, 10 — zaptivka, 11 — podloška, 12 — na
vrtka, 13 — elastična podloška, 14 — prenosnik (komplet), 15 — pogonski lančanik,
16 — segmentni klin, 17 — zaptivka, 18 — navrtka, 19 — vijak za podešavanje
SI. 9.17 — Poklopac ulaznog kućišta sa pogonskim lančanikom. 1 — krUasta navrtka,
2 — podloška, 3 — poklopac, 4 — zaptivni prsten, 5 — vijak, 6 — podloška, 7 —
poklopac ulaznog kućišta, 8, 9 — navrtka, 10 — zaptivka, 11 — podloška, 12 — na
vrtka, 13 — elastična podloška, 14 — prenosnik (komplet), 15 — pogonski lančanik,
16 — segmentni klin, 17 — zaptivka, 18 — navrtka, 19 — vijak za podešavanje
20. Navući distantnu cev na centralno vratilo, a cilindrični
deo cevi leži na lančaniku.
21. Odrediti debljinu distantnog podmetača. VU-kućište mo
ra da zaptiva kada otvor ugaonika bude na navoju kućišta. VR-
-kućište opet odviti i sastaviti pomoću distantnog podmetača.
22. Igličasto ležište postaviti na centralno vratilo (uz ko-
rišćenje masti). Navući centralni lančanik sa kugličnim leža-
jem 6006 na centralno vratilo (koristeći klešta za ugradnju).
23. Postaviti običan lanac sa 33 članka. Uvesti ga kroz de
snu prirubnicu izlaznog kućišta i obuhvatiti centralni lančanik
početkom lanca i navući ga naniže. Radi boljeg postavljanja ski
nuto je izlazno vratilo i levi poklopac izlaznog kućišta.
24. Ubaciti izlazni lančanik, a ozubljenje za lanac je na
strani poklopca.
25. Zatvoriti lanac spoljnim člankom. Ubaciti osigurač su
protno okretanju lanca — posmatrano pri kretanju motokulti-
vatora napred (koristeći pljosnata klešta).
26. Navoj VR-kućišta sa distantnim podmetačem ravno-
merno namazati specijalnom mašću (»pauelseal«) i naviti kući
šte (fini čekić kod VR-kućišta).
27. Učvrstiti ugaonik za držanje, osigurati vijke viljuška-
stim ključem OK 13, čekićem i sekačem.
28. Kompletiranu ozubljenu čauru ubaciti sa segmentom
i čaurom za ukopčavanje (VR-kućište).
Pažnja: Kugla u VR-kućištu mora da bude u pravcu oba ozu
bljenja ozubljene čaure. Paziti na dobro sedište segmenta. Na-
zubljenu čauru postaviti na ispust. Kuglu zameniti. Izbušiti
podmetač, a novi podmetač dobro osigurati.
29. Postaviti polugu za ukopčavanje sa krivinom ka izlaz
nom vratilu (VR-kućište). Naviti za vrt an j M6 utičnim ključem
OK 8. Zameniti zaptivač.
Pažnja: Postavljena poluga ne srne udarati u VR-kućište.
30. Ubaciti glavčinu za ukopčavanje, cilindrični deo napred,
igličasti ležaj postaviti na cilindričnom delu, a R-zupčanik na
igličastom ležištu.
31. Naviti poklopac ležaja:
a — bez VR-transmisije: naviti specijalnim ključem za
ugradnju,
b — sa VR-transmisijom: postaviti centralnu čiviju (čeki
ćem).
247
32. Zaptivne površine ravnomerno namazati hermetikom po
VR-kućištu.
33. Postaviti novi zaptivač.
34. Poklopac ležišta napuniti (do polovine) mašću.
35. Četiri vijka pritegnuti moment-ključem, sa unutrašnjim
umetkom OK 6, momentom 3 daNm. Postaviti dva vijka sa pljo-
snatom glavom.
248
9.13.5. Skidanje i nameštanje desnog poklopca izlaznog kućišta
1. Alati za ovu operaciju: obrtni ključ sa umetkom OK 6,
čekić, odvrtač, uređaj za izvlačenje, čep za montažu i moment-
-ključ sa unutrašnjim umetkom OK 6.
2. Izvući desni labirintni prsten izvlakačem.
3. Skinuti zaptivač vratila izvlakačem.
4. Zagrejati vijke poklopca izlaznog kućišta na 100°C.
5. Skinuti 8 imbus-vijaka obrtnim ključem OK 6.
6. Tri dugačka vijka ka levom poklopcu izlaznog kućišta, tri
otvora sa navojem zagrejati u levom poklopcu na 10Q°C.
7. Izvući poklopac izlaznog kućišta izvlakačem. Postaviti
(ispod) sud za skupljanje masti. Delove očistiti.
8. Sastavljanje obaviti obrtnim redosledom.
9. Upotrebiti nove vijke i zaptivač.
10. Poklopac izlaznog kućišta postaviti udarcima finog če
kića (koristeći čep).
11. Imbus-vijak osigurati utapanjem navoja u lepilo »uhup-
lus« (ili odgovarajuće).
12. Učvrstiti vijke moment-ključem sa unutrašnjim umet
kom OK 6, sa momentom 2,5 daNm.
13. Postaviti zaptivku vratila čepom za ugradnju i gumenim
čekićem.
250
9.13.8. Skidanje i nameštanje izlaznog lančanika
Ugradnja:
1. Staviti zaptivač u labirintni prsten.
2. Nabiti komplet labirintni prsten u poklopcu izlaznog
kućišta (koristeći čep za ugradnju i fini čekić).
251
9.13.11. Zamena zaptivnog prstena izlaznog vratila bez navla
čenja na labirintni prsten
Bez VR-prenosnika:
1. Odviti poklopac ležišta specijalnim ključem. Sigurnosnu
zavarenu tačku prethodno odviti.
2. Odvojiti poklopac ležišta sa dva odvrtača, pa delove oči
stiti.
3. Sastavljanje obaviti obrnutim redosledom.
4. Lakim udarcima čekića postaviti poklopac i učvrstiti ga.
5. Čvrsto zategnuti poklopac i osigurati ga zavarenom tač-
kom.
1
i i
Sa VR-prenosnikom:
1. Četiri imbus-vijka otpustiti obrtnim ključem sa unutra
šnjim umetkom OK 6.
2. Skinuti poklopac kućišta koristeći dva odvrtača. Sa po
klopcem kućišta napolje izlaze: međuvratilo, lančanik sa 10
zuba i lanac sa 16 članaka. Delove očistiti.
252
4. Nabiti čiviju za centriranje (čekićem).
5. Zaptivne površine VR-kućišta ravnomerno namazati zap-
tivnim sredstvom ili slučnim hermetikom. Ubaciti novi zaptivač.
Zaptivne površine poklopca ravnomerno zamastiti i poklopac
do polovine napuniti mašću.
6. Učvrstiti 4 vijka moment-ključeni sa unutrašnjim umet
kom OK 6, momentom od 3 daNm. Dva vijka sa spljoštenom
glavnom nalaze se sa druge strane kućišta.
253
6. Uvrnuti zatvarač.
7. Postaviti zaptivni poklopac i poklopac ulaznog kućišta.
Skidanje:
1. Otkačiti sajlu sa ručice za regulisanje gasa.
2. Odviti šestougaoni graničnik viljuškastim ključem OK 8/9.
3. Izvući sajlu sa ozubljenom letvom, sajlu otkačiti. Kad
je sajla osigurana čivijom u ozubljenoj letvi najpre skinuti čiviju
alatom (odvrtačem).
Pažnja! Pri skidanju ozubljene letve — ozubljena ručica je
na desnom graničniku.
254
SI. 9.20 — Komande. 1 — vijak, 2 — podloška, 3 — poluga ručice men jača, 4 — vijak, 5 — vodica poluge men jača, 6 — elas
tična čivija, 7 — opruga, 8, 9 — plastični umetak, 10 — poluga komande menjača, 11 — sajla za gas, 12 — opružni lim,
13 — vijak, 14 — komanda za gas, 15 — vijak, 16 — plastični rukohvat, 17 — navrtka, 18 — navrtka, 19 — ručica spojnice,
20 — navrtka, 21 — vijak za podešavanje. 22 — sajla spojnice, 23 — navrtka, 24 — navrtka, 25 — pločica, 26 — pločica, 27 —
vijak, 28 — vijak, 29 — držač sajle, 30 — prekidač za gašenje motora, 31 — utikačka kutija, 32 — navrtka, 33 — pod
loška, 34 — čaura za vezu, 35 — gumena obloga, 36 — loptast! zglob, 37 — navrtka, 38 ~ zatega, 39 — zaštitnik sajle, 40 —
vijak, 41 — podloška, 42 — navrtka
4. Sastavljanje obaviti obrnutim redosledom. Slobodna du
žina sajle (si. 9.21) treba da iznosi 140 mm. Navući sajlu u za
štitnik i podesiti na zazor od 2 mm.
258
SI. 9.22 — Zglobni deo komande hoda unazad
17* 259
4. Očistiti delove. Dobro oprati gornji deo prečistača uta
panjem u dizel-gorivo. Pri većoj zaprljanosti — rastaviti gornji
deo prečistača i dobro ga očistiti.
5. Sastavljanje obaviti obrnutim redosledom.
6. Napuniti lonče za ulje do donje oznake.
9.14.12. Skidanje i names tan je nosača rezervoara
1. Zatvoriti slavinu za dovod goriva i izvući crevo za dovod
goriva (srednjim od vrtačem).
2. Osloboditi šelnu na usisnoj cevi (srednjim od vrtačem).
3. Odviti poklopac ulaznog kućišta.
4. Odviti 2 navrtke M6 na uvrtnjima pomoću 2 viljuškasta
ključa OK 13.
5. Odviti 2 vijka M8X15, osloboditi oslonac kućišta trans
misije viljuškastim ključem OK 13.
6. Odviti vijak MIO X 52 obrtnim ključem sa umetkom OK
15.
Pažnja: Pri skidanju može isteći ulje iz lončeta prečistača.
Držati uspravno uljni prečistač.
7. Sastavljanje obaviti obrnutim redosledom.
8. Podesiti otvore na nosaču rezervoara sa okcima na mo
toru (odvrtačem).
260
9.14.13. Skidanje i nameštanje poklopca ulaznog kućišta
261