3

TREĆA radionica

Roditeljski ciljevi i
psihološke potrebe djeteta

Postojeće aktivnosti Prijedlog promjena

1. Osvrt na domaću zadaću (15 min) 1. Osvrt na domaću zadaću (10 min)
2. Kako je vaše dijete dobilo ime? (10 min) 2. Škrinjica želja (10 min)
3. Temeljne psihološke potrebe (35 min) 3. Temeljne psihološke potrebe (15 min)
4. Film “Pozitivne i negativne poruke” 4. Film „Pozitivne i negativne poruke“
(10 min) (10 min)
5. Kratkoročni i dugoročni ciljevi (40 min) 5. Ja i djetetove potrebe (30 min)
6. Slagalica osobnog rasta kao roditelja 6. Kratkoročni i dugoročni ciljevi (35 min)
(5 min) 7. Slagalica (5 min)
7. Dodavanje nevidljivom loptom (5 min). 8. Tri mudre misli (5 min).

Pribor:
× računalo i projektor
× ppt-prezentacija “Temeljne psihološke potrebe i Eriksonova teorija”
× film “Pozitivne i negativne poruke”
× plakat/flip-chart i flomasteri
x film „Nepomično lice“ (Still face)

Pisani prilozi:
3.1. Temeljne psihološke potrebe
3.2. Radni list “Temeljne psihološke potrebe”
3.3. Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja
3.4. Radni list “Roditeljski ciljevi”
2. Škrinjica želja
„Nakon što smo se na prošlim radionicama malo upoznali, današnji susret započet ćemo
razgovorom o našim željama. Svatko od nas ima puno želja.“
Voditeljica upita roditelje: „Kad bi vam se posrećilo da upecate zlatnu ribicu koja vam može
ispuniti 3 želje, što biste poželjeli?“
Voditeljice zamole roditelje da malo razmisle pa da kažu (ili zapišu) svoje želje. I voditeljice se
mogu uključiti sa svojim željama. Upućuju roditelje da budu što konkretniji.
Jedna varijanta aktivnosti je da roditelji na papirić ili papiriće upisuju svoje 3 želje i ubacuju u
„škrinjicu želja“ (pripremiti odgovarajuću kutiju, kanticu ili kovertu). Ako roditelji zapisuju želje
na papirić, treba im dati do znanja da će kasnije te želje čuti i drugi.
Druga varijanta aktivnosti je da voditeljica zapisuje na flip-chartu sve želje članova grupe (može
se nacrtati škrinjica na flip-chart ili staviti naslov Škrinjica želja), o kojima se u sljedećoj
aktivnosti raspravlja.
Komentar: Jedno od najvažnijih obilježja čovjeka je to da ima želje. Puno različitih želja. Imaju
ih i djeca, i mladi, i srednji  i stari. Zato smo se na početku „pozabavili“ njima.
„Želja može biti puno, svatko ima svoje, najrazličitije su. Po željama se često razlikujemo. Ali,
ono što je za sve nas ljude, male i velike, jednako i po čemu smo ISTI - to su naše POTREBE.
Često mislimo da su želja i potreba isto. Ali NISU.
Mi želimo živjeti, pa zato, prije svega, trebamo disati, piti, jesti, spavati na toplom i sigurnom...
Primjerice, ako kažem „Pije mi se sok“ – to je moja želja, koja govori o potrebi za tekućinom - o
potrebi za preživljavanjem. Želja za sokom može, a ne mora biti ispunjena. Jer, ako sam stvarno
žedna, svakako ću se potruditi popiti nešto – ako ne sok, onda vodu ili nešto drugo, te tako
zadovoljiti potrebu za tekućinom.
Dakle, želje možemo mijenjati, ali ne i potrebe. Potrebe su veće. Sve ono što nam je važno u
životu govori o našim potrebama. Želje ne moraju biti zadovoljene, ali potrebe moraju da bismo
preživjeli i bili zdravi. Uz već navedenu potrebu za preživljavanjem, postoje i tri psihološke
potrebe, koje pokazuju što nam treba da bismo bili psihički zdravi i zadovoljni.

3. Temeljne psihološke potrebe

Aktivnost započinje izlaganjem uz ppt-prezentaciju “Temeljne psihološke potrebe i
Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja” (slideovi 1-5) prema Prilogu 3.1. “Temeljne
psihološke potrebe”.
„Svoje potrebe zadovoljavamo tako da nešto radimo, putem nekih ponašanja, situacija, nekad
sami, a često u društvu drugih ljudi. Jako su nam važni bliski i dobri međuljudski odnosi i
podrška.“
„Pogledajmo o kojim potrebama govore želje iz naše škrinjice!“
Voditeljica se zatim vraća na roditeljsku listu želja na flip-chart ili na papirićima u škrinjici
potiče roditelje da prepoznaju iz svojih želja potrebe koje su im u podlozi. Naglašava da se
ista potreba može zadovoljavati na razne načine, da različiti ljudi imaju različite ideje kako
zadovoljiti istu potrebu, te da se u jednoj želji roditelja može se zrcaliti više različitih potreba
(npr. ljetovanje = povezanost, ugodno vrijeme s obitelji, ali i uspješnost – pružanje djetetu
novog iskustva i uživanje u stjecanju novih vještina; novac = preživljavanje, ali i autonomija i
sl.).
Ako radi uz flip-chart, uz napisane roditeljske želje voditeljica može flomasterom druge boje
pisati potrebe. Ako su roditelji želje pisali na papiriće, voditeljica izvlači papiriće iz škrinjice
želja, otkrivajući i razvrstavajući zajedno s roditeljima o kojoj se potrebi radi (uključivo i za
preživljavanjem).
Voditeljica potiče razgovor o potrebama (koje su mi potrebe zadovoljene, što nedostaje, koje
osobe mi pomažu u zadovoljavanju potreba? itd.).
Važno je naglasiti da je zadovoljenje potreba preduvjet zdravlja svakog ljudskog bića. Da
bismo zadovoljili potrebe djece, a za to smo odgovorni, moramo voditi brigu i o vlastitim
potrebama.
Korisne metafore
 (u razgovoru o brizi o sebi kao jednom od ‘roditeljskih alata’) Uputa kabinskog osoblja u
avionu je da masku s kisikom najprije stavimo sebi, a onda pomognemo drugima/djeci, jer
ako se srušimo u nesvijest tko će pomoći djetetu... = briga o sebi je preduvjet za kvalitetnu
brigu o djeci; isto tako važno je da su sve psihološke potrebe zadovoljene, inače dolazi do
neravnoteže, a ponašanje postaje „problematično”...
 Kako bismo zornije dočarali važnost zadovoljenja svih potreba možemo koristiti metaforu
s tronošcem: „Kako bismo sjedili da je neka noga kraća? Ili svaka svoje dužine? Gubili
bismo i hvatali RAVNOTEŽU. Tako je i s potrebama, sve su jednako važne. Kada je neka
zakinuta, nismo u ravnoteži. Uvijek se trudimo biti u ravnoteži, da sve tri noge budu
dovoljno duge i jednako duge, da možemo mirno sjediti.“

5. Ja i djetetove potrebe
„Već smo spomenuli da potrebe imaju i djeca. Međutim, između velikih i malih postoji jedna
značajna razlika u pogledu zadovoljavanja potreba. Djetetu je u zadovoljavanju njegovih, i
potreba za preživljavanjem i psihičkih potreba, ključan roditelj, on svojim ponašanjima
prema djetetu u većoj ili manjoj mjeri može podržati zadovoljenje djetetovih psiholoških
potreba. Zapravo, da bi uopće preživjela, djeca su ovisna o odraslima. A mi odrasli smo
odgovorni o tome voditi računa.“

Varijanta 1.
Nastavlja se dio ppt-prezentacije s naglaskom na dječjim potrebama i ulozi roditelja u
njihovom zadovoljavanju (slide 6 - 14). Voditeljica prvo poziva roditelje da se
pokušaju „staviti u cipele“ svojeg djeteta kroz nekoliko pitanja (uspoređuju koliko su
njihovi roditelji podržavali zadovoljavanje njihovih potreba s time koliko oni
podržavaju zadovoljavanje potreba njihove djece – slide 6 - 11).

Zbog ubacivanja novih sadržaja, predlažemo da se ispunjavanje upitnika

preskoči.
 Varijanta 2.

Ispunjava se upitnik, a preskače se dio prezentacije – slide 6 – 11.

Svatko promišlja za sebe, voditelj ne potiče raspravu. Ovdje ne ulazimo u vrednovanje

roditeljskih postupaka niti u priču o njihovom djetinjstvu i odnosu s njihovim roditeljima.
Ovaj dio prezentacije služi kao uvod u dio radionice o roditeljskom utjecaju na
zadovoljavanje dječjih potreba, odnosno kao poticaj roditeljima na uživljavanje u položaj
vlastitog djeteta i razmišljanje o zadovoljenosti djetetovih potreba u odnosu s roditeljem.
Važno je naglasiti sljedeće:

 I roditelji i djeca imaju potrebe. Potrebe nisu hir, nisu ‘izvolijevanje’. Potrebe nisu
jednako što i želje. Ključne su za život svakog čovjeka - kako roditelja tako i djeteta.

 Roditelj je ključan za zadovoljenje djetetovih potreba. O zadovoljenju potreba u ranom

djetinjstvu ovisi kvaliteta odnosa i ponašanja u kasnijem životu. Roditeljima treba navesti
puno primjera o mogućim ishodima nezadovoljavanja djetetovih potreba:
o u prvoj godini života dijete treba puno nježnosti, topline, dodira, tihog govorenja i
pjevanja djetetu – ako toga nema, može postati nepovjerljivo prema ljudima…
o malo dijete je zadovoljno kada radi samostalno ono što može i kada se osjeća
važnim i korisnim – ako roditelj tu potrebu, primjerice zbog straha ili žurbe,
zanemaruje i radi sve umjesto djeteta, ono neće imati samopoštovanja…
o dijete u ranoj dobi treba dovoljno pažnje i uvažavanja roditelja – ako ih tada ne
dobije, tražit će ih i dalje. Primjerice, ako se dvogodišnje dijete boji odvajanja, a
roditelj to ne uzima u obzir (ljuti se na dijete koje plače, grubo i bez objašnjenja se
od njega odvaja i sl.), dijete će se bojati ostati samo i s 10 godina, što je puno veći
problem… itd.
Zatim, uza slide 15, voditeljica prelazi na izlaganje Eriksonove teorije psihosocijalnog
razvoja, koja također govori o potrebama djeteta u prvim godinama života. Pritom se oslanja
na Prilog 3.3. “Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja” (prema Starc i sur., 2004.).
Uz ovaj dio izlaganja važno je voditi računa o ovim napomenama:

 Roditelje je dobro podsjetiti na to da osjetljivo zadovoljavanje djetetovih potreba ne

znači isto što i udovoljavanje svakoj djetetovoj želji. O razlici između djetetovih potreba i
djetetovih želja više se može saznati u Juul (2006. a.; 2007.).
 Djetetovu autonomiju poštujemo uvijek onda kada s uvažavanjem primamo poruku koju
nam dijete šalje, kada pokazujemo da vidimo i čujemo da bi ono tog časa htjelo nešto
drugo, ali jasno dajemo do znanja da to iz valjanih razloga nije moguće. Djetetu je puno
lakše ako zna da smo ga čuli i razumjeli, ali postoje važni razlozi zašto ne može biti
po njegovom, nego ako misli da ga ne vidimo niti čujemo.
 Kad odabire koliko naglaska će staviti na moguće nepovoljne ishode rješenja razvojnih
 zadaća ili kriza, voditeljica treba voditi računa o obilježjima roditelja u grupi. Roditelje
koji su manje osjetljivi za potrebe djeteta poželjno je suočiti s mogućim ishodima
roditeljskog nezadovoljavanja djetetovih potreba. Roditelje koji su osjetljivi za potrebe
djeteta i spremno ih zadovoljavaju, a skloni su preispitivanju vlastitog ponašanja i
samookrivljavanju, treba ohrabriti podsjećanjem na to da se mnogi roditeljski propusti
mogu nadoknaditi i pogreške popraviti te na to da je za dijete dobro da roditelj void
računa i o svojim, kao i o djetetovim potrebama i granicama.

Sažimanje: Uza slide 16 voditeljica objašnjava da su u “Složencu” povezani djetetove

temeljne psihološke potrebe, stupovi roditeljstva i Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja.

Slijedi film Nepomično lice (Still face) (ako i budu titlovi, uputiti roditelje da promatraju lica,
a voditeljice izgovaraju tekst). Na dojmove roditelja o filmu voditeljica se nadovezuje
komentarom da djetetove potrebe nisu bile zadovoljene (povezanost, kompetentnost), što je
dijete pokazalo svojim ponašanjem.
Rad se nastavlja zajednički ili u dvije grupe (u radu svake grupe sudjeluje jedna voditeljica).
Svaka grupa dobiva primjere dječjeg ponašanja (lista primjera) koje, uz pomoć voditeljica,
kroz razgovor povezuje s dječjim potrebama.
Vidjeli smo da djeca svojim ponašanjima iskazuju neke potrebe. Što mislite, što nam dijete
'govori', što nam želi reći o svojim potrebama kada:

 želi da ga uspavljujem, stalno ide za mnom, „gnjavi“ pita kad ću doći?

 ne želi staviti kapu?
 vrišti kad ga odvlačim s igrališta?
 ne da mi mira, a želim zaspati?
 viče: „Sam ću, pusti me!“?
 baca stvari?
 hoće sa mnom kuhati, spremati krevet, voziti bicikl? …

U sažetku, uz razumijevanje situacija kada roditelj teško zadovoljava vlastite potrebe, važno
je naglasiti:
Roditelju koji balansira na svom stolcu sigurno da je teško držati još i djetetov stolac u
ravnoteži… a normalno je i da često roditelj želi za sebe jedno, a dijete traži drugo. Važno je
pritom ne zaboraviti da dijete ne može zadovoljiti svoje psihološke potrebe ni potrebe za
preživljavanjem bez roditelja.
8. Tri mudre misli

Voditeljica zamoli roditelje da se podijele u 3 grupe. Svakoj se grupi daje omotnica s

karticama na kojima su riječi koje su dijelovi jedne mudre misli. Zadatak je da svaka grupa
što prije sastavi rečenicu – mudru misao.
Rečenice koje je potrebno složiti:
1. RODITELJ/ DJETETU/ MOŽE/ DATI/ DVIJE/ STVARI:/ KORIJENE/ I KRILA.

2. ONAJ/TKO/ PADNE/ I USTANE/ MNOGO/ JE JAČI/ OD ONOGA/ KOJI/ NIKAD /

NIJE/ PAO.
3. NEMA/ NIJEDNOG/ NAČINA/ KAKO/ BITI/ SAVRŠEN/ RODITELJ/ ALI/ IMA/
PUNO /NAČINA /KAKO /BITI /DOBAR/ RODITELJ.
 
Voditeljica predlaže da složene mudre misli stave na pano, pročitaju ih i komentiraju. Cilj je
suradnja u rješavanju problema i osvješćivanje osobnih resursa.