MIKROEKONOMIJA- SKRIPTA ZA 1.

KOLOKVIJ

MIKROEKONOMIJA- grana ekonomije koja se bavi analizom ponašanja pojedinačnih

ekonomskih jedinica- potrošača, tvrtki, radnika i ulagača- kao i tržištima koja se
sastoje od tih jedinica

TEME MIKROEKONOMIJE:
OGRANIČENJA:

POTROŠAČI
Potrošači imaju ograničene dohotke,koji je mogu potrošiti na velliko mnoštvo
dobara i usluga ili uštedjeti za budućnost.

RADNICI
Radnici se također susreću s ograničenjima i biraju alternative. Vrste posla i
odgovarajući platni razredi koji stoje radniku na raspolaganju djelomično ovise o
stupnju obrazovanja i usvojenim vještinama, radnik mora odlučiti hoće li raditi
sada (i zaraditi trenutni dohodak) ili će nastaviti obrazovanje u nadi da će u
budućnosti zaraditi veći dohodak. Isto tako se suočavaju s alternativama u izboru
svog zaposlenja.

TVRTKE
Tvrtke se također suočavaju s ograničenjima s obzirom na vrste proizvoda koje
mogu proizvoditi i raspoložive resurse za njihovu proizvodnju.

CIJENE
Svi opisani alternativni izbori ovise o cijenama s kojima se suočavaju potrošači,
radnici ili tvrtke. Na primjer, potrošač bira između govedine i piletine na temelju
svojih preferencija prema jednoj ili drugoj vrsti mesa,ali i na temelju njihovih
cijena. Jednako tako radnici biraju između rada i dokolice dijelom i radi cijene
koju mogu dobiti za svoj rad. Tvrtke odlučuju hoće li zaposliti više radnika ili kupiti
više strojeva dijelom i na temelje nadnica i cijena strojeva.

Mikroekonomija također opisuje kako se određuju cijene. U centralno-planinskim

ekonomijama cije određuje država. U tržišnoj ekonomiji cijene se određuju
interakcijom potrošača, radnika i tvrtki.

TEORIJE
Teorije se razvijaju da bi se promatrane pojave objasnile pomoću skupa osnovnih pravila i
pretpostavki. One su osnova za predviđanje. Niti jedna teorija nije savršeno točna, zbog
toga se stalno provjeravaju u odnosu na opažanja te se poboljšavaju.

Npr. Teorija tvrtke – „tvrtke nastoje maksimalizirati svoje profite“ – teorija koristi ovu
pretpostavku da bi objasnila kako tvrtke biraju količine rada, kapitala i sirovina koje
upotrebljavaju u proizvodnji i količinu outputa koju proizvode. Isto se koristi kako bi se
predvidjelo npr hoće li se razina proizvodnje tvrtke povećati ili smanjiti kada se povećaju
nadnice ili smanji cijena sirovina.
POZITIVNA ANALIZA
- Analiza koja opisuje stvarne veze između uzroka i posljedice
Npr. Američka vlada nametne kvote na uvoz stranih automobila. Kakav će to utjecaj imati
na američke potrošače? Radnike u automobilskoj industriji?

NORMATIVNA ANALIZA – „što je bolje?“

- Analiza koja razmatra kakve bi trebale biti veze između uzroka i posljedica
Npr. Pretpostavimo da je porez na benzin koristan, nakon usporedbe troškova i koristi,
postavljamo pitanje koja je optimalna količina poreza.

TRŽIŠTE

Tržište je mjesto sučeljavanja ponude i potražnje i formiranja cijena.

Dijeli se:
1. PREMA PROSTORNOM OBUHVATU- lokalno, regionlno, nacionalno i svjetsko
2. PREMA PREDMETIMA RAZMJENE – tržište različitih dobara, tržište rada,
vrijednosnih
papira, itd.

Tržište je također i mehanizam povezivanja i koordiniranja središta proizvodnje

potrošnih dobara i središta njihove potrošnje.

Osnovne funkcije tržišta kojima odgovara na temeljna ekonomska pitanja:

1. SELEKTIVNA – odabir potrebnih proizvoda
2. ALOKACIJSKA – djelotvorna upotreba raspoloživih faktora proizvodnje i
efikasni
izbor proizvodnih postupaka
3. DISTRIBUCIJSKA- sustavom cijena ostvaruje se primarna raspodjela
ukupno
ostvarenog dohotka
4. INFORMACIJSKA – osigurava maksimalnu ekonomiju informacija
5. RAZVOJNA – unošenje racionalnosti u ekonomsko poanašanje gospodarskih
Subjekata te prisiljavanje konkurencije na stalnu brigu o
razvoju

KONKURENTNA U ODNUSU NA NEKONKURENTNA TRŽIŠTA

Savršeno konkurentno tržište ima mnogo kupaca i prodavatelja, tako da niti jedan
kupac ili prodavatelj nema značajnijeg utjecaja na cijenu. Većina je tržišta
poljoprivrednih proizvoda gotovo savršeno konkuretna.
Na nekim tržištima ima mnogo proizvođača,ali su ona nekonkurentna, što znači da
pojedine tvrtke zajednički mogu utjecati na cijenu. Primjer takvog tržišta je tržište
nafte. Od ranih 1970-tih tim tržištem vlada kartel OPEC-a. (kartel je grupa
proizvođača koji zajednički djeluju)

TRŽIŠNA CIJENA
-cijena koja prevladava na konkurentnom tržištu
Na savršeno konkurentnom tržištu obično će prevladati jedna cijena- tržišna cijena.
Obično je te cijene lako pratiti. Na tržištima koja nisu savršeno konkurentna,
različite tvrtke mogu odrediti različite cijene za isti proizvod.

REALNE CIJENE U ODNOSU NA NOMINALNE

Često uspoređujemo sadašnju cijenu s cijenom koja je bila u prošlosti ili kakva će
biti u budućnosti. Da bi takva cijena imala smisla, moramo mijeriti cijene u odnosu
na opću razinu cijena.
Nominalna cijena je apsolutna cijena dobra, nekorigirana za inflaciju.
Realna cijena je cijena dobra u odnosu na pokazatelja agregatne razine cijena;
cijena korigirana za inflaciju.
Indeks potrošačkih cijena je pokazatelj agregatne razine cijena.

ZAŠTO PROUČAVATI MIKROEKONOMIJU?

Mikroekonomija se svakodnevno primjenjuje u područjima privatnog i javnog

odlučivanja.
Odgovara nam na mnoga pitanja vezana za poslovne odluke. Uzmimo primjer
Fordova sportska vozila, riječ je o Fordu Exploreru koji je sredinom 1990-tih postao
najprodavaniji terenski automobil u Americi. Nakon toga je Ford izbacio Expedition
– modernije dizajnirani,
veći i prostraniji SUV. Ford opet podliježe riziku i konstruira Excursion. Dizajn i
efikasna proizvodnja ovih automobila nije uključivala samo određene zadivljujuće
napretke u tehnologiji nego i ekonomiji. Tu dolazi do mnogih pitanja o kojima Ford
mora dobro razmisliti, npr.: Kakva će potražnja biti na početku i koliko će ona brzo
rasti? Kako potražnja ovisi o Fordovim cijenama? Koliki će biti troškovi proizvodnje?
Kako će troškovi zavisiti o broju automobila koji će se proizvesti svake godine? I
mnoga druga koja upućuju na to da svaki poslovni korak kao i mnogi drugi vode za
sobom neka mikoekonomska odlučivanja.

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE

Pod ponudom se podrazumijevaju količine dobara i usluga koje se nude na prodaju

po određenim cijenama na određenom tržištu u određenom vremenu.
Pod potražnjom se podrazumijevaju količine dobara i usluga koje će se kupiti pod
oređenim cijenama na određenom tržištu u određenom vremenu.
Prema zakonu ponude i potražnje cijena na tržištu utvrđuje se izjednačavanjem
ponude i potražnje.
Ravnoteža ponude i potražnje – niže cijene potiču potrošnju i obeshrabruju
proizvodnju, više
cijene smanjuju potrošnju i potiču
proizvodnju

KRIVULJA PONUDE
-prikazuje količinu dobra koju su proizvođači voljni prodati po određenoj cijeni, uz
nepromijnjene ostale faktore koji mogu utjecati na količinu ponude, odnosno odnos
između količine dobra koju su proizvođači voljni prodati i cijene tog dobra
-veza između ponuđene količine i cijene
- osim cijene, ponuđena količina može ovisiti i o drugim varijablama, npr. Količina
koju su proizvođači spremni prodati ne ovisi samo o cijeni, već i o njihovim
proizvodnim troškovima, uključujući nadnice, kamate i troškove sirovina
- jednadžba: Qs= Qs(P)

KRIVULJA POTRAŽNJE
-prikazuje količinu dobra koju su potrošači voljni kupiti po određenoj cijeni,
odnosno odnos između količine dobra koju potrošači voljni kupiti i cijenu tog dobra
-količina dobra koju su potrošači spremni kupiti ovisit će i o drugim faktorima, a ne
samo o cijeni; dohodak je posebice važan,viši dohodak će omogučiti potrošačima
da potroše više na bilo koje dobro, a neki će potrošači uz viši dohodat trošiti više
na sva dobra
-supstituti- dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do porasta
potražnje za drugim dobrom
- komplementi – dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do
smanjenja potražnje za drugim dobrom

TRŽIŠNI MEHANIZAM
-tendencija koja se pojavljuje na slobodnim tržištima pri kojoj se cijena mijenja
sve dok se tržište ne uravnoteži, donosno dok se ne izjednače količina ponude i
potražnje
Ravnotežna cijena je cijena pri kojoj je količina ponude jednaka količini potražnje.

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

ELASTIČNOST- postotna promjena jedne varijable do koje dolazi zbog porasta druge
varijable
za 1%

CJENOVNA ELASTIČNOST PONUDE- postotna promjena količine ponude izazvana

povećanjem cijena od 1% , uglavnom pozitivna vrijednost (jer viša cijena potiče
proizvođače na povećanje proizvodnje)
- ako želimo saznati za koliko se ponuda ili potražnja promijenila zbog promjene
cijene, moramo znati koliko je vremena proteklo prije mjerenja promjene količina
potražnje ili ponude; kratki rok – jedna godina ili manje dok je dugi rok –
vremensko razdoblje koje omogućuje potrošačima ili proizvođačima da se potpuno
prilagode promijeni cijene
CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE- mjeri osjetljivost količine potražnje na
promjenu cijena; govori za koliko će se posto promijeniti količina potražnje nekog
dobra ako cijena tog dobra poraste za 1% ,ovisi o raspoloživosti drugih dobara s
kojima bi se to dobro moglo zamijeniti
- Ep= P/Q x ΔQ/ΔP; obično ima negativnu vrijednost (kada cijena dobra poraste,
količina potražnje obično pada i zato je negativna)
- kada poprimi vrijednost veću od 1 onda je potražnja cjenovno
elastična (smanjenje tražene količine je u postocima veće od postotnog rasta
cijena), a kad poprima vrijednost manju od 1 onda je cjenovno neelastična
- savršeno (beskonačno) elastična potražnja – potrošači će kupiti koliko god mogu
po zadanoj cijeni dobra, ali poraste li cijena samo neznatno iznad te razine tražena
količina past će na 0, a ako se cijena neznatno smanji tražena količina će porasti
bez ograničenja; graf izgleda kao vodoravna ravna linija;
- savršeno neelastična potražnja – potrošači će kupovati fiksnu količinu dobra bez
obzira na cijene; graf izgleda kao okomita ravna crta

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU

POTRAŽNJA
- kod mnogih dobara cijenovna elastičnost je mnogo veća u dugom nego kratkom
roku
- dohodovna elastičnost potražnje – postotna promjena količine potražnje
izazvana promjenom dohotka za 1%
- unakrsna cjenovna elastičnost potražnje – postotna promjena količine potražnje
za nekim dobrom izazvana porastom cijene drugog dobra za 1%; javlja se kod
dobara koja su lako zamijenjiva i kad potražnja za jednim ovisi o cijeni drugog
(maslac-margarin)
- cikličke industrije – industrije u kojima kretanje njihovih prodaja pojačavaju
cikličke promjene bruto nacionalnog proizvoda i nacionalnog dohotka

PONUDA
-kod većine proizvoda dugoročna ponuda je znatno cjenovno elastičnija od
kratkoročme ponude
-tvrtke se kratkoročno suočavaju s ograničenjima kapaciteta i trebaju vremena za
povećanje kapaciteta izgradnjom novih proizvodnih postrojenja i zapošljavanjem
novih radnika, to ne znači da ponuđene količine neće naglo pasti dođe li do velikog
porasta cijena

SKLONOSTI POTROŠAČA
TEORIJA PONAŠANJA POTROŠAČA - teorija koja proučava kako potrošači
raspoređuju dohotke na različita dobra i usluge kako bi maksimizirali svoje
blagostanje

PONAŠANJE POTROŠAČA - najlakše objasniti kroz 3 različita koraka:

            a) preferencije ili sklonosti potrošača – praktičan opis razloga zašto ljudi
vole više
jedno dobro od drugoga; mogu se prikazati brojčano i
grafički
            b) budžetska ograničenja – potrošači imaju ograničene dohotke koji
ograničavaju
količinu dobara koju mogu kupiti
            c) izbori potrošača – potrošači kupuju kombinaciju onih dobara koje
maksimiziraju njihovo zadovoljstvo (blagostanje); te kombinacije će ovisiti o
cijenama različitih dobara; pomaže nam u shvaćanju potražnje (kako količina dobra
koju su potrošači spremni kupiti ovisi o cijeni)

TRŽIŠNE KOŠARE- popis određenih količina jednog ili više dobara; može sadržavati
različite namirnice, a može se odnositi na količine hrane, odjeće i stanova koje
potrošač kupuje svaki mjesec

OSNOVNE PRETPOSTAVKE O SKLONOSTIMA POTROŠAČA– ukupnost (potrošači mogu

uspoređivati i rangirati sve moguće košare); tranzitivnost (ako više voli Porsche
nego Cadillac, a Cadillac u odnosu Chevrolet, onda potrošač voli više Porsche nego
Chevrolet); više je bolje nego manje (dobra su poželjna, potrošači su nezasitni i
uvijek žele više); opadaju granična stopa supstitucije (potrošači u pravilu više vole
uravnotežene tržišne košare od onih koje sadrže velike količine jednog, a nimalo
drugog dobra)

KRIVULJA INDIFERENCIJE– krivulja koja odražava sve kombinacije tržišnih košara

koje potrošaču osiguravaju jednaku razinu zadovoljstva; graf je padajuća krivulja s
lijevo gore prema desno dolje

MAPA INDIFERENCIJE – graf koji sadrži skup krivulja indiferencija koje pokazuje
tržišne košare između kojih je potrošač indiferentan; (2 ili više krivulja paralelne
jedna s drugom)

GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE (MRS) – količina dobra koju je potrošač spreman

žrtvovati da bi dobio dodatnu jedinicu drugog dobra; jednaka je omjeru graničnih
korisnosti dvaju dobara

- savršeni supstituti – dva dobra kod kojih je granična stopa supstitucije jednog
dobra za drugo konstantna (1 čaša soka od jabuke za 1 čašu od naranče)

- savršeni komplementi – dva dobra su komplenti ako rast cijene jednog dovodi do
smanjenja potražnje za drugim; dva dobra su savršeni komplementi ako je MRS
beskonačan i ako krivulje indiferencije za oba dobra imaju oblik pravog kuta
- loša dobra – dobro kod kojeg je manje poželjnije nego više (zagađenje zraka,
azbest u izolaciji…)

- korisnost – brojčana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje potrošač

dobiva od određene tržišne košare; alat kojem pojednostavljujemo rangiranje
tržišnih košara

- funkcija korisnosti – formula koja pojedinačnim tržišnim košara pridružuje razinu

korisnosti

- ordinalna funkcija korisnosti – funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare od

najpoželjnije do najmanje poželjne (ne pokazuje za koliko je jedna tržišna košara
poželjnija od druge)

- kardinalna funkcija korisnosti – funkcija korisnosti koja opisuje za koliko je neka

tržišna košara poželjnija od druge

BUDŽETSKA OGRANIČENJA

– ograničenja s kojima se potrošači suočavaju u vidu ograničenih dohodaka

- budžetska crta – prikazuje sve moguće kombinacije dobara za koje je ukupan

zbroj potrošenog novca jednak dohotku potrošača; ako dođe do promjene dohotka
ne mijenja se nagib (jer se ne mijenjaju cijene) već se ona pomiče udesno; ako
dođe do promjene cijene bilokojeg dobra, nagib se mijenja
- tržišna košara koja maksimizira zadovoljstvo mora zadovoljiti 2 uvjeta:
            a) mora biti smještena na budžetskoj crti – ako je lijevo ili ispod nje, onda
ostavlja dio dohotka nelociranim (nepotrošenim), a ako je desno ili iznad onda se
ona ne može kupiti uz raspoloživi dohodak
            a) mora pružati potrošaču najpoželjniju kombinaciju dobara i usluga –
 zadovoljstvo se maksimizira kada je granična korisnost (MU) (korisnost dobivena
potrošnjom jedne dodatne jedinice nekog dobra) jednaka graničnom trošku (trošak
jedne dodatne jedinice nekog dobra); mjeri se MRS-om ili graničnom stopom
supstitucije

- kutno rješenje – situacija u kojoj granična stopa supstitucije jednog dobra u

izabranoj tržišnoj košari nije jednaka nagibu budžetske crte (potrošač bi se rado
odrekao i dodatnih količina primjerice smrznutog jogurta u zamjenu za sladoled ali
je nemoguće konzumirati negativne količine smrznutog jogurta); maksimizira se
zadovoljstvo potrošnjom samo jednog dobra
- otkrivanje preferencija – ako potrošač izabere jednu tržišnu košaru umjesto
druge i ako je ta tržišna košara bila skuplja, onda je potrošač očito bio skloniji
izabranoj tržišnoj košari

- opadajuća granična korisnost – načelo koje kaže da će povećanjem količine

dobra koje se troši, dodatno zadovoljstvo (dobiveno potrošnjom dodatne jedinice
dobra) biti sve manje i manje
- načelo jednake graničnosti – ukupna korisnost potrošača je maksimalna kada je
granična korisnost po jedinici novčanog izdatka za sva dobra jednaka
 

EFEKT DOHOTKA I EFEKT SUPTITUCIJE

- pad cijene dobra ima 2 efekta:

            a) potrošači će nastojati kupovati više dobra koje je postalo jeftnije i
manje onih
dobara koja su postala relativno skuplja
            b) budući da je jedno od dobara pojeftinilo, realna je kupovna moć
potrošača porasla

EFEKT SUPSTITUCIJE – promjena potrošnje dobra zbog promjene cijene tog dobra
uz nepromijenjenu razinu korisnosti

EFEKT DOHOTKA – promjena potrošnje dobra zbog promjene kupovne moći uz

konstante cijene

- inferiorno dobro – kada je učinak dohotka negativan (kada dohodak raste,

potrošnja pada); kada cijena inferiornog dobra padne, potrošnja gotovo uvijek
poraste

- Giffenovo dobro – dobro čija se krivulja potražnje savija prema gore jer je
(negativan) učinak dohotka veći (od pozitivnog) supstitucijskog efekta

PROBITAK POTRŠAČA

- (individualni) probitak potrošača – razlika između cijene koju je potrošač

spreman platiti za neko dobro i cijene koju je platio za isto (student voljan platiti
za ulaznicu 13 dolara, platio ju 12, a ta razlika od 1 dolar predstavlja njegov
probitak ili višak); graf izgleda kao stepenasta krivulja koja se spusta od lijevo gore
do desno dolje;

- načelo jednake graničnosti – da bi potrošač ostvario optimum granična korisnost

po jedinici novčanog izdatka za sva dobra mora biti jednaka; ako to nije slučaj,
povećana potrošnja jednog dobra i smanjena potrošnja drugog dobra dovela bi do
povećanja koristnosti; omjer graničnih korisnosti jednak je omjeru cijena

MREŽNE EKSTERNALIJE

- kad potražnja svakog pojedinca ovisi o kupnjama drugih pojedinaca

EFEKT STAMPEDA (BANDWAGON EFFECT) – pozitivna mrežna ekstrenalija kod koje
potrošač želi posjedovati neko dobro djelomično i zato što drugi posjeduju to dobro

EFEKT SNOBA – negativna mrežna eksternalija kod koje potrošač želi posjedovati
ekskluzivno ili unikatno dobro

LAGRANGEOV MULTIPLIKATOR - dodatna korisnost koja nastaje povećanjem

budžeta za 1 jedinicu

OPISIVANJE RIZIKA

- vjerojatnost – ukazuje koje su šanse (izgledi) da dođe do određenog događaja

- očekivana vrijednost – ponderirani prosjek vrijednosti islata iz svih mogućih

ishoda, gdje su ponderi vjerojatnost svakog pojedinog ishoda

- isplata – vrijednost povezana s mogućim ishodom

- varijabilnost – pokazuje do koje su mjere mogući ishodi nekog događaja razlikuju

- odstupanje (devijacija) – razlika između očekivane i stvarne isplate

- standardna devijacija – drugi korijen prosjeka kvadrata odstupanja isplata svakog

ishoda od njihove očekivane vrijednosti

- očekivana korisnost – zbroj korisnosti svih mogućih ishoda, ponderiran

vjerojatnošću događaja svakog ishoda

- nesklonost riziku – davanje prednosti sigurnom dohotku pred nesigurnim

dohotkom uz jednaku očekivanu vrijednost

- indiferentnost prema riziku – ravnodušnost između sigurnog i neizvjesnog

dohotka uz jednaku očekivanu vrijednost

- sklonost riziku – davanje prednosti nesigurnom dohotku pred sigurnim dohotkom

uz jednaku očekivanu vrijednost

- premija na rizik – maksimalni iznos novca koji je osoba nesklona riziku spremna
platiti da bi izbjegla preuzimanje rizika

SMANJIVANJE RIZIKA

- diverzifikacija – smanjenje rizika raspoređivanjem resursa na mnoštvo aktivnosti

čiji ishodi nisu blisko povezani

- negativna korelacija – dvije varijable teže kretanju u suprotnim smjerovima

(prodaja 1 stvari ide dobro ali onda prodaja drugog ide lose)
- pozitivna korelacija – dvije varijable teže kretanju u istom smjeru

- procjeniteljeva (aktuarska) nepristanost – situacija u kojoj premija osiguranja je

jednaka očekivanoj isplati

- vrijednost potpune informacije – razlika između očekivane vrijednosti izbora kad

su potpune informacije na raspolaganju i očekivane vrijednosti uz nepotpune
informacije

POTRAŽNJA ZA RIZIČNOM IMOVINOM

IMOVINA- sve ono što svom vlasniku pruža novac ili usluga
RIZIČNA IMOVINA – imovina koja svom vlasniku pruža nesiguran tok novca ili usluga
NERIZIČNA IMOVINA – imovina koja svom vlasniku pruža siguran tok novca ili usluga
POVRAT NA IMOVINU – ukupni novčani tok koji imovina donosi izražen kao dio cijene
te imovine
REALNI POVRAT- nominalni povrat na imovinu za stopu inflacije
OČEKIVANI POVRAT NOVCA- povrat koji imovina treba zaraditi u prosjeku
STVARNI POVRAT – povrat koji imovina pruža
CIJENA RIZIKA – dodatni rizik koji ulagač mora podnijeti želi li povećati očekivani
povrat

PROIZVODNA TEHNOLOGIJA

TEORIJA PODUZEĆA – terija koja opisuje kako tvrtke donose prizvodne odluke o
minimalizaciji troškova; te kako troškovi ovise o razini proizvodnje
FAKTORI PROIZVODNJE – inputi u proizvodnom procesu ( sve ono što tvrtke moraju
upotrijebiti u procesu proizvodnje)
-dijele se u 3 kategorije:
1. RAD –sastoji se od kvalificiranih i nekvalificiranih radnika, poduzetnika i
menadžera
2. SIROVINE- čelik, plastika, struja, voda; sva dobra koja tvrtka kupuje i
pretvara u
konačan proizvod
3. KAPITAL- zgrade,strojevi, druga oprema i zalihe

FUNKCIJA PROIZVODNJE- funkcija koja pokazuje maksimalnu količinu proizvoda

(output) koju neka tvrtka može proizvesti uz svaku zadanu kombinaciju inputa

IZOKVANTE- krivulje koje povezuju sve moguće kombinacije inputa za koje je

razina proizvodnje jednaka
MAPA IZOKVANTI – graf koji pokazuje nekoliko izokvanti kojima se opisuje funkcija
proizvodnje tvrtke; najčešće izgleda kao 3 paralelne padajuće krivulje s lijeva na
desno dolje
KRATKI ROK- razdoblje u kojem se količina jednog ili više faktora proizvodnje mogu
mijenjati; kratkoročno postoji barem jedan nepromijenjiv faktor proizvodnje
(fiksni input)
FIKSNI INPUT- faktor proizvodnje čije količine ne mogu varirati
DUGI ROK- razdoblje u kojem su svi proizvodni inputi varijabilni (promijenjivi); ne
postoji točno određeno vremensko razdoblje (poput 1 godine) koje bi dijelilo kratki
od dugog roka već se utvrđuje od slučaja do slučaja
PROSJEČNI PROIZVOD- proizvodnja po jedinici jednog inputa
PROSJEČNI PROIZVOD RADA- APL; proizvodnja po jedinici inputa rada; izračunava
se dijeljenjem ukupne proizvodnje Q s ukupnim inputom rada L ; njima se mjeri
produktivnost radne snage neke tvrtke kroz količinu proizvodnje koji svaki radnik
proizvede u prosjeku
GRANIČNI PROIZVOD- dodatna proizvodnja (output) koja nastaje dodavanjem jedne
dodatne jedinice inputa
GRANIČNI PROIZVOD RADA- MPL; dodatna količina proizvodnje koja nastaje zbog
dodavanja jedne dodatne jedinice inputa rada; ovisi o količini upotrijebljenog
kapitala (ako input kapitala poraste granični proizvod rada vjerojatno bi isto
porastao); zapisuje se kao ∆ Q / ∆ L
-kada je granični proizvod veći od prosječnog, prosječni proizvod raste
-kada je granični proizvod manji od od prosječno, prosječni proizvod se smanjuje
ZAKON OPADAJUĆIH GRANIČNIH PRINOSA- načelo koje kaže da će s povećanjem
upotrebe određenog inputa (uz ostale fiksne inpute) nakon neke točke dadtni
output biti sve manji i manji; on opisuje opadajući ali ne i nužno negativni granični
proizvod
PRODUKTIVNOST RADA- prosječni proizvod rada industrije ili cijele ekonomije
FOND KAPITALA- ukupna količina kapitala raspoloživa za proizvodnju
TEHNOLOŠKA PROMJENA- razvoj novih tehnologija koje omogućuju učinkovitije
korištenje proizvodnih faktora
GRANIČNA STOPA TEHNIČKE SUPSTITUCIJE (MRTS) – pokazuje za koliko se mora
smanjiti upotreba kapitala ako se poveća upotreba rada za jednu dodatnu jedinicu
tako da razina proizvodnje ostane nepromijenjena; MRTS- promjena inputa
kapitala/promjena inputa rada (- ∆ K / ∆ L, za fiksnu razinu Q )
PRINOSI NA OPEG- stopa kojom raste proizvodnja ako proporcionalno povećavamo
količine inputa
RASTUĆI PRINOS NA OPSEG- razina proizvodnje se više nego udvostručuje ako se
udvostruče količine inputa; primjer tekuća traka za automobile; izokvante niz crtu
postaju sve bliže kako razina proizvodnje raste
KONSTANTNI PRINOS NA OPSEG- razina proizvodnje se udvostručuje ako se
udvostruče količine svih inputa; udaljenost između izokvanti je jednaka i razina
proizv. raste jednoliko
OPADAJUĆI PRINOS NA OPSEG- razina proizvodnje se poveća za manje nego
dvostruko nakon što se udvostruče količine svih inputa; odnosi se najčešće na
tvrtke koje već posluju sa velikim opsegom prozvodnje ( najvjerojantnije izazvan
problemima u koordinaciji radnih zadataka i s održavanjem komunikacijskih linija
između menadžmenta i radnika)
TROŠAK PROIZVODNJE

RAČUNOVODSTVENI TROŠAK- stvarni izdaci uvećani za troškove amortizacije

kapitalne opreme; mjere ga financijski računovođe
EKONOMSKI TROŠAK- trošak tvrtke nastao upotrebom ekonomskih resursa u
proizvodnji, uključuje i oportunitetni trošak
OPORTUNITETNI TROŠAK- trošak koji proizlazi iz propuštenih prilika, kad tvrtka
propusti upotrijebiti svoje resurse na najkorisniji način
NOVČANI TOK- novčani izdaci; uključuje plaće, nadnice, troškove materijala i
najamnine; važni su jer znače izrazne isplate drugim tvrtkamaili pojedincima
NEPOVRATNI TROŠAK- SUNK COST; trošak koji je učinjen i ne može se promijeniti
sadašnjim ili budućim odlukama
UKUPNI TROŠAK (TC ili C)- ukupni ekonomski trošak proizvodnje koji se sastoji od
fiksnog i varijabilnog troška
FIKSNI TROŠAK (FC)- trošak koji se ne mijenja s razinom proizvodnje,a može se
eliminirati samo prestankom poslovanja; mora ga se platiti i ako nema proizvodnje
(može uključivati izdatke održavanje, osiguranja pa čak i plaće minimalnog broja
zaposlenih); nepovratni trošak nije fiksan i može se povratiti čak i ako tvrtka
prestane s poslovanjem
VARIJABILNI TROŠAK (VC)- trošak koji se mijenja zajedno s promjenom razine
proizvodnje; uključuje izdatke plaće, nadnice, sirovine; što više vrijeme prolazi
većina troškova postaju varijabilni

GRANIČNI TROŠAK (MC)- naziva se još i inkrementalnim troškom; to je porast troška

koji nastaje zbog proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda; jednak je porastu
varijabilnog ili ukupnog troška koji je prouzročem proizvodnjom jedne dodatne
jedinice proizvoda; MC= ∆ VC/ ∆ Q= ∆ TC/ ∆ Q
PROSJEČNI UKUPNI TROŠAK (ATC)- naziva se još i prosječnim ekonomskim troškom;
to je ukupni trošak podijeljen s razinom proizvodnje tvrtke; ATC=TC/Q ; sastoji se
od 2 komponente:
1. PROSJEČNI FIKSNI TROŠAK (AFC)- fiksni trošak podijeljen s razinom
proizvodnje
AFC=FC/Q
2. PROSJEČNI VARIJABILNI TROŠAK (AVC)- varijabilni trošak podijeljen s
razinom
Proizvodnje tvrtke;
AVC=VC/Q
UPORABNI TROŠAK KAPITALA-zbroj godnišnjeg troška posjedovanja i korištenja
imovine; jedan ekonomskoj amortizaciji i propuštenim kamatama
KAPITALNA RENTA- godišnji trošak unajmljivanja jedinice kapiatala
IZOTROŠKOVNA CRTA- linija koja prikazuje sve moguće kombinacije rada i kapitala
koje se mogu kupiti uz neki zadani ukupni trošak
PUTANJA ESKPANZIJE- krivulja koja prolazi kroz točke tangencije tvrtkinih
izotroškovnih krivulja i izokvanti; opisuje kombinacije rada i kapiatala koje će
tvrtka izabrati kako bi minimalizirala troškove na bilo kojoj razini proizvodnje;
imat će pozitivan nagib dok god i upotreba radne snage i kapiatala raste zajedno s
razinom proizvodnje
KRIVULJE TRANSFORMACIJE- krivulja koja pokazuje različite kombinacije dvaju
prozvoda koji se mogu proizvesti uz zadane inpute; ima negativan nagib zato što
tvrtka da bi proizvela više jednog proizvoda mora smanjiti proizvodnju drugog
EKONOMIJA OBUHVATA- zajednička proizvodnja (dvaju proizvoda) jedne tvrtke veća
je od razine proizv. koju bi mogle postići odvojene tvrtke od kojih svaka proizvodi
samo 1 proizvod
DISEKONOMIJA OBUHVATA- zajednička proizvodnja (dvaju proizvoda) jedne tvrtke je
manja od razine proizvodnje dvije odvojene tvrtke od kojih svaka proizvodi samo 1
proizvod
STUPANJ EKONOMIJE OBUHVATA (SC)- postotak uštede troškova kad se dva ili više
proizvoda proizvode zajedno,a ne zasebno
-model savršene konkurencije utemeljen na 3 osnovne pretpostavke:
1. PREUZIMANJE CIJENA- prodaja svake tvrtke čini samo manji dio tržišta i
njene
odluke nemaju utjecaja na cijene na tržištu
pa onda
preuzimaju tržišne cijene kao zadance
(price-takers)
2. HOMOGENOST PROIZVODA- na tržištima gdje tvrtke prodaju identične ili
gotovo
identične proizvode (kad su proizvodi
zamijenjivi-homogeni);
nijedna tvrtka ne može podignuti cijene bez
da joj ne opadne
prodaja-osigurava postojanje jedinstvene
tržišne cijene
3. SLOBODAN ULAZ I IZLAZ- situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu
posebnih
troškova koje bi tvrtki otežali izlaz u neku
industriju;
posljedica je da kupci lako mogu zamijeniti
jednog
dobavljača drugim, a dobavljači mogu
neometano ulaziti i
izlaziti na tržište

DNIAMIČKE PROMJENE TROŠKOVA

KRIVULJA UČENJA- krivulja koja pokazuje odnos količine inputa kojeg tvrtka treba
za proizvodnju svake jedinice i kumulativne razine proizvodnje
FUNKCIJA TROŠKOVA- funkcija koja povezuje trošak proizvodnje s razinom
proizvodnje i drugim varijablama koje tvrtka može kontrolirati