BAROK u europskim književnostima

Trajanje: od kraja 16. do početka 18. stoljeća.

Naziv dolazi od portugalske riječi barocco (vrsta bisera nevelike vrijednosti i nepravilna oblika). Time
se naglašavalo da je stil neobičan i bez posebnog značenja.
Značajke baroka su: kićenost, gomilanje ukrasa, pobožni naglasci, neobična i bogata metaforičnost.
Teme: U književnost ponovno prodiru religiozne teme, što je posljedica protureformacije (katoličke
obnove) – reakcija katoličke crkve na protestantizam odnosno reformaciju koju pokreće Martin Luther
želeći reformu katoličke crkve, između ostalog zahtijevajući da svećenici žive skromno, da se
bogoslužje obavlja na narodnom jeziku i da se vjeruje samo onome što stoji u Svetom pismu.
Protureformacijom katolička crkva želi iskoristiti književnost za prenošenje svojih ideja i povratak
grješnika u krilo crkve.
Najznačajniji predstavnici:
ITALIJA: Giambapttista Marino – začetnik pjesničkog smjera marinizma
Torquato Tasso – ep Oslobođeni Jeruzalem ( u 20 pjevanja opjevao Prvi križarski rat koji je trajao od
1096. g., a završioo oslobađanjem Jeruzalema.
ŠPANJOLSKA: Luis de Gongora – pjesnik, imao je mnogo sljedbenika i oponašatelja, po njegovu
imenu nastao je i naziv gongorizam.
Pedro Calderon de la Barca – dramatičar – Život je san.
Barok u hrvatskoj književnosti
Trajanje: tijekom 17. st.
Značajke: Hrvatska barokna književnost također je vezana za protureformaciju. Osnovan je isusovački
red koji u školama koje otvara širi duh katoličke obnove. Prve takve škole osnovane su u Varaždinu,
Požegi i Zagrebu (1607. g.)
U Hrvatskoj govorimo o četiri kruga baroknih pisaca:
Dalmatinsko-dubrovački:
Ivan Gundulić, najznačajniji predstavnik (Osman, Dubravka, Suze sina razmetnoga)
Junije Palmotić (melodrame: Pavlimir…)
Ivan Bunić Vučić (pjesnička zbirka Plandovanje)
Ignjat Đurđević (zbirka pjesama Pjesni razlike, poema Uzdasi Mandalijene pokornice)
Ozaljski:
Činili su ga Petar i Nikola Zrinski, Ana-Katarina Frankopan-Zrinska, Fran-Krsto Frankopan i Ivan
Belostenec.
Osobitost je ovih autora da su u svojim djelima koristili sva tri hrvatska narječja miješajući
čakavske, kajkavske i štokavske izraze.
Nikola Zrinski napisao je na mađarskom jeziku zbirku „Adrijanskoga mora sirena“ koju je Petar
Zrinski preveo na hrvatski.
Fran-Krsto Frankopan napisao je lirsku zbirku „Gartlic za čas kratiti“, te ciklus pjesama u narodnom
tonu „Dijačke junačke“, te „Zganke“ (zagonetke, pitalice i poslovice).
Ana-Katarina Frankopan-Zrinska napisala je knjižicu s molitvama „Putni tovaruš“.
Ivan Belostenec autor je rječnika „Gazophylacium“ (hrvatsko-latinski rječnik) u kojem se također
nalaze riječi čakavskog, kajkavskog i štokavskog narječja.
Ozaljski književni krug formira se u 12. st.

Kajkavski:
Juraj Habdelić (isusovac, religiozno-moralizatorsko djelo Zrvalo mariansko, crkvene propovijedi Pervi
oca našega Adama greh, kajkavski rječnik Dictionar)
Slavonski:
Antun Kanižlić (poema Sveta Rožalija)
Ivan Gundulić (1589. – 1638.)
Ivan Gundulić zvan Mačica najznačajniji je predstavnik Dubrovačkog kruga baroknih pisaca. Rođen je
u uglednoj plemićkoj obitelji. Završio je humanističku gimnaziju u Dubrovniku. Već od dvadesete
godine sudjeluje u važnim državnim poslovima. Bio je dva puta knez u Konavlima, izaslanik republike
kod bosanskog paše, senator i član Malog vijeća.
Živio je povučeno i mirno. Imao je petero djece. U studenom 1638. razbolio se od groznice i već u
prosincu iste godine umro. Pokopan je kod glavnog oltara u crkvi svetog Franje na Stradunu.
Djela: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana, Armida (melodrame), Dubravka, Osman, Suze sina
razmetnoga…)
Osman - ep u 20 pjevanja s povijesnom temom: bitka kod Hoćima u kojoj je mladi turski
sultan Osman poražen od poljske vojske. Za poraz su bili krivi neposlušni janjičari. Zato je Osman
tražio nove trupe. Janjičari su se pobunili protiv njega, svrgnuli ga s vlasti i zadavili ga.
14. i 15. pjevanje Osmana su izgubljeni, a dopunio ih je Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik iz 19. st.

Dubravka –
Pastorala /melodrama
pastirska igra
osnovni motiv je ljubav prema rodnom gradu i njegovoj slobodi.
Tema: svetkovina Dana slobode ženidbom Dubravke i Miljenka u mitskom prostoru idilične i
zamišljene Dubrave, u mitsko vrijeme sreće i blagostanja
Ideja: slavljenje slobode Dubrovačke Republike
Likovi: pastiri, vile, satiri i satirice
Struktura teksta i kompozicija: 3 čina (činjenja), koji su podijeljeni u 9-10 prizora (skazanja)
Zaplet, vrhunac i rasplet tek u 3. činu (Deus ex machina – bog iz stroja)
Stih i strofa: prevladavaju osmerci i dvanaesterci
Stil: miješanje visokog stila (prati radnju pastira) i niskog stila (s elementima humora, opisuje zgode
seljaka i pastira)
Značajke: brojne metafore, poredbe, refleksije o prolaznosti života, kontrasti i domišljato
zaokruživanje vlastitih misli.
Kontrasti u djelu:
Sloboda – ropstvo, ljepota – ružnoća, dobro – zlo, pravda – nepravda, opakost – poštenje, istina - laž
Djelo se elementima:
Lirike: stihovi u himničnom tonu koji iskazuju ljepotu, sreću, ljubav i blagostanje
Epike: oblikovanje fabule – radnja se više prepričava nego prikazuje
Drame: podjela na činjenja i skazanja
Dijalog
Dramski likovi i skup (zbor)
Sceničnost
Razrješenje dramskog sukoba deus ex machina
Simetrija:
tri čina jednake dužine
Svaki lik ima svoj par
Izmjena komičnih i ozbiljnih prizora

Alegoričnost: Gundulić ovom pastirskom igrom ukazuje suvremenicima na zlo koje ugrožava
dubrovačku slobodu i postojanje Dubrovnika kao samostalne republike
Dubrava= grad Dubrovnik
Dubravka = sloboda, vlast
 Miljenko = predstavnik dubrovačke vlastele, knez
Grdan = predstavnik bogatog građanstva koji se želi ženidbom uzdići na društvenoj ljestvici
Poruka: vlast treba ostati u rukama vlastele (to je i Božja volja i volja naroda), a ne u rukama bogatih
građana koji položaj nastoje steći podmićivanjem.
Uzori: talijanska pastorala (T. Tasso) i domaća renesansna tradicija (Vetranović, Nalješković, Držić) –
slavljenje ljubavi i ljubavni zaplet u pastoralnom okolišu
Ž
U početku igre saznajemo od pastira da se u Dubravi slavi Dan slobode i da se po starom običaju
trebaju vjenčati najljepši pastir i pastirica. To su Dubravka i Miljenko. Međutim bogati Grdan je
potplatio suce i oni su mu dodijelili Dubravku. Kod svadbene svečanosti zatresao se hram, a stup boga
Lera počeo se znojiti. Kad je u hram stupio Miljenko, trešnja je prestala, a lice boga Lera se razvedrilo.
Jedna zraka pala je na Miljenkovo lice i svi su to shvatili kao znamenje i Dubravku dodjeljuju
Miljenku.

Praizvedba: 1628. g. pred Kneževim dvorom u Dubrovniku

HIMNA SLOBODI
O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
Dar u kom sva blaga višnji nam bog je d'o.
Uzroče istini od naše sve slave,
Uresu jedini od ove Dubrave.
Sva srebra, sva zlata, svi ljudski život
Ne mogu bit' plata tvoj čistoj ljepoti.

Gundulić je Dubravku napisao za proslavu Svetog Vlaha, a podizanjem zastave Libertas (Sloboda) i
uglazbljenom Himnom slobodi započinju svake godine Dubrovačke ljetne igre.
**************************************************************************
ESEJ

Esej treba sadržavati 250 riječi.

Pazite: uvod – razrada – završetak.
Pazite: pravopis i gramatika.
Pazite: citati / parafraze (4).

MILJENKO
(Činjenje treće, Skazanje četvrto)

Najljepša se vila daje

Najgrđemu u prilici*!
Ke ufanje** veće ostaje
Nami, o verni ljubovnici?
Ljubav, vjera, služba, lipos
I običaji i zakoni, -
Sve bi zaman**: jaču kripos
Grda u zlatu neman doni.

* po izgledu ** nada *** uzalud

Predstavi autora i djelo u kontekstu razdoblja u kojem je nastalo.

Predstavi lik koji izgovara navedene stihove i njegovu ulogu u djelu. U kakvom raspoloženju Miljenko
izgovara navedene stihove?
Predstavi i ostale likove u kojima je riječ u navedenome tekstu i njihove odnose u djelu.
(Tko je 'najgrđi u prilici'? Zašto je 'najgrđi' dobio Dubravku? Zašto je to nepravda za Miljenka? Zašto
je to nepravda i za Dubravku?)
Što je Miljenko odlučio napraviti kad je saznao što se dogodilo?
Kakvi su bili 'običaji i zakoni' u Dubravi vezani uz spomenuti problem?
Prepričaj ukratko na koji je način ispravljena nepravda nanesena Dubravki i Miljenku.
Objasni alegoričnost djela i njegovu aktualnost u Gundulićevo doba. O kojim stvarnim problemima
govori u ovom djelu?
Prokomentiraj autorove stavove s obzirom na njegov životopis. Usporedi te stavove s tematikom vlasti
u Dubrovniku u djelu Gundulićeva sugrađanina prethodnika Marina Držića.