Professional Documents
Culture Documents
DUPLA NEGACIJA Ničim Neopravdano Pisanje
DUPLA NEGACIJA Ničim Neopravdano Pisanje
„U izrazima ništa se nije dogodilo“, „nikad nemaš vremena“ i sličnim uvek su dve negacije i one
se u jeziku ne potiru kao u matematici
I rubrika čitulje u svim našim novinama redovno ima konstrukciju „nikad prežaljeni/a“
umesto „nikad neprežaljen/a“, jer tako govori i piše onaj koji oglašava smrt svoga
bližnjeg.
Cenjeni kolega Klajn odavno je zapisao u svom „Rečniku jezičkih nedoumica“ da „nikad
neprežaljen“ i slični spojevi sadrže odrečni izraz ispred glagolskog prideva koji je i sam
negiran.
Zato mi lektori sve više ličimo na Rosinante, a sve manje na Don Kihota zalažući se za
gramatičke pravilnosti i negovanje srpskog književnog jezika u govornoj i pisanoj
kulturi. U našem jeziku, za razliku od engleskog ili latinskog, važi načelo dvostruke
negacije: reči kao nikad, ništa, nigde, nikako zahtevaju još i negaciju ne. U izrazima
„ništa se nije dogodilo“, „nikad nemaš vremena“ i sličnim uvek su dve negacije i one se u
jeziku ne potiru kao u matematici.
Glagolski pridev može biti i u službi atributa i deo skupa ili sintagme. Takve primere
nalazimo kod naših najboljih pisaca. U pesmi Na planini Desanka Maksimović kaže:
Ukaži mi se, nikad neviđena, / Ponornico vodo...
Ivo Andrić u pripoveci Mara Milosnica ima rečenicu: Ali u prikrivanoj i ničim
neizrečenojuzajamnosti... Jovan Popović u pesmi Troje iz Prenja: I, zamisli, biće
proleće, čisto, pravo, ničim nepomućeno proleće.
Dobrica Cesarić u pesmi Pogled kaže: Ili je san, duboko snivan, / Nikad
neostvaren, al’ divan.
Mihailo Lalić u pripoveci Pred potjerom piše: Oko ponoći stigoše i izabraše
osrednje, ničim neupadljivo mjesto u čestaru... Da više ne nabrajamo, tako je kod
mnogih naših pisaca.