Professional Documents
Culture Documents
BZB 2
BZB 2
<
1
Otkako je američki
geofizičar Me-rion King Iber
(Hubbert) 1956. godine
uspešno predvideo da će
„vrhunac proizvodnje nafte"
(,Peak oil") u SAD biti dostignut
1970, u ostatku sveta traju
<N rasprave o tome kada će
svetske rezerve nafte
neminovno i rapidno početi
da opadaju: Hubbert, King M.
Nuclear Energy and the
Fossil Fuels. June 1956.
Shell Deve-lopment
Company, Exploration And
u o z Production Research
c Division.
http://www.energybulletin.net/
13630. html (2. 2. 2007)
Opravdanost pr-
imene„Iberove krve" na
rezerve nafte u ostatku sveta,
često se, međutim, dovodi u
pitanje. Najsvežiji primer
revizije Iberovih nalaza nu-
diizveštaj CERA, u kome se
kaže da vrhunac proizvodnje
neće nastupiti pre 2030.
godine, kao i da kasnije
opadanje neće biti naglo: Why
the "-Peak Oil" Theory Falls Down -
Myths, Legends, and the Future of
Oil Resources. November 10,
2006.
http://cera.ecnext.com/coms2
/sum mary 0236-821 ITM
(2.2.2007)
2
Emmott, Bill. The Price o-f
Oil. U: Who Wins In Iraq? Foreign
Policy. March-April 2007.
3
Zorana Z. Mihajlović-
Milanović. Nuklearke - stub
energetske bezbednosti. B92,
12. 9. 2006.
http:www.b92.net/srbija2020/t
-ema.php?id=56&nav
id=211487 (30.1.2007)
4
Barton, Barry, Catherine
Redgwell, Anita Rfnne i
Donald N. Zillman, Eds. Jun
2004. Introduction. U: Energy
Security: Managing Risk in a
Dynamic Legal and Regulatory
Environment. Oxford Unversrty
Press, USA, str. 6
5
Alexander Jung i Georg
Mascolo. An Interview with
Daniel Yergin: Energy
Security Will Be One of the
Main Challenges of Foreign
1
ENERGETSKA BEZBEDNOST
P OST
od toga koliko
lako može doći
nakon tri godine nestabilnosti cenu od 80$. 2 „Gasna kriza" u
odnosima Rusije i Zapadne Evrope interpretira se čak i kao
OJI do energije, nastavak Hladnog rata drugim sredstvima. Svaka kriza na
više odnosno od toga svetskom energetskom tržištu neminovno se odražava i na
razloga koliko mu je Srbiju. Ukoliko izuzmemo rad Zorane Mihajlović-Milanović3,
zbog energija pokušaj pravljenja preseka stanja energetske bezbednosti
kojih bidostupna. Od Srbije do danas nije učinjen. Tim pre se potreba za
se pedesetih godina sprovođenje analize čini hitnijom.
trebalo XX veka ne Energetska bezbednost definisana je kao „stanje u kome
posveti postavlja se više jedna nacija i svi građani i preduzeća imaju pristup dovoljnim
ti ana-pitanje da li će količinama energije po razumnoj ceni, bez rizika od prekida u
lizi svet ostati bez snabdevanju u bliskoj budućnosti."4 Tako definisanoj energet-
stanja fosilnih goriva, skoj bezbednosti, međutim, različiti akteri pridaju različita
energet već kada će se to značenja. Naime, ako je za Sjedinjene Države u velikoj meri
ske dogoditi.1 Naftni energetska bezbednost pitanje geopolitičke prirode, za Evro-
bezbed šok 1973. godine pljane ona danas prvenstveno predstavlja problem zbog zavi-
nosti ustavio je pitanje snosti od prirodnog gasa iz uvoza.Kako bismo utvrdili da li je
Srbiji. energetske Srbija energetski bezbedna, u ovom radu ćemo najpre videti
Najpre, bezbednosti na da li ona pretežno uvozi ili izvozi energiju, te da li su joj izvori
opstan dnevni red na kojima zasniva svoje
ak isvetske politike.
napred Autor je istraživač u Beogradskoj školi za studije bezbednosti
snabdevanje dostupni.5
6
Postavićemo zatim pitanje o tome da li ona, kada je o budućem snabdevanju energijom reč,
oslonac može potražiti u alternativnim izvorima energije. Konačno, biće učinjen uvid u
stanje energetske infrastrukture Srbije.
Da li je Srbija energetski zavisna?
2
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
< A
N
uozc
3
ENERGETSKA BEZBEDNOST
bilansa Republike
Srbije za 2006. godinu.«- domaće kapacitete.13 U energetskom bilansu Srbije određeno je
Službeni glasnik RS», br.
11/2-
da je ukupna potrošnja14 prirodnog gasa 2.822,09 miliona ml.
006. Pri tom je predviđeno da u zemlji bude proizvedeno 253,28 M
16
Bilans prirodnog gasa u Srbiji
(bez KiM), plan za 2004. ml, a da bude uvezeno 2.568,81 M ml. To znači da je 2006.
Ministarstvo rudarstva i ener-
getike Republike Srbije, godine Srbija čak 91% svojih potreba za prirodnim gasom
http://www.mem.sr.gov.yu
zadovoljila uvozom.15 Radi se o povećanju od 3% u odnosu na
17
Bilans nafte u Srbiji (bez
KiM), plan za 2004. Ministar- 2004. godinu.16 Trend rasta uočen je i u uvozu sirove nafte.
stvo rudarstva i energetike
Republike Srbije, http://www. Dok je 2004. godine uvezeno 81% ukupno potrošene sirove
mem.sr.gov.yu
nafte17, 2006. godine uvezeno je 83%18.
18
Odluka o utvrđivanju energe-
tskog bilansa Republike Srbije Ipak, značajna količina uglja proizvedena u Srbiji smanju-
za 2006. godinu. «Službeni
gla- je energetsku zavisnost. Proizvodnja ostvarena u domaćim
snik RS», br. 11/2006.
19
Bubnjević, Slobodan.
rudnicima površinske (sirovi lignit) i podzemne eksploatacije
2006. (kameni ugalj, mrki ugalj i ponovo sirovi lignit) podmirila je
Istraživanje: obnovljivi izvori
energije u Srbiji. Vreme br. tako 2004. godine čak 95% potreba Srbije. Međutim, tokom
812.
27. 7. 2006. 2005. i 2006. godine pomenuta ravnoteža se i ovde menja, zato
http:/Awww.vreme.
com/cms/view.php? što je uvoz svih vrsta uglja porastao za 47%.
13
Domaći
id=460498
(2.2.2007)
U protekle četiri godine je, usled
kapaciteti su
u 2005. porasta potrošnje energije koja
godini
iznosili
potiče iz fosilnih izvora, nafte i
13,000 prirodnog gasa, došlo do
barela nafte
dnevno umerenog rasta energetske
(13%
ukupnih
zavisnosti. Što Srbija više ener-
dnevnih getski zavisi od drugih zemalja,
potreba),
odnosno 20 to njena ekonomija postaje sve
miliona
kubnih stopa osetljivija na poremećaje do
prirodnog
gasa po
kojih dolazi na svetskom tržištu
danu u energije. Svaki nagli rast cene
2003. godini
(18%). fosilnih goriva na svetskom tr-
Region
Analysis, Bal-
žištu, poskupeće troškove tek
kans. United pokrenutih procesa privrednog
States'
Energy oporavka. Najzad, energetska
Information
Administrati zavisnost može predstavljati te-
on.
http:/Awww.ei
ret prilikom vođenja spoljne
a.doe.gov/e politike. zbog svega ovoga, otva-
meu/c
abs/Balkans/ ra se i pitanje da li Srbija na
pdf.pdf (25.
1. 2007) raspolaganju ima alternativne
14
Ukupna izvori energije. Pod
potrošnja
prirodnog alternativnim izvorima energije
gasa dobija
se
smatraćemo obnovljive izvore,
sabiranjem koji ne zavise od zaliha uglja i
domaće
proizvodnje nafte, ne narušavaju životnu
gasa (u
okviru koje sredinu a najčešće
jedan
prirodnog
deo podrazumevaju male pogone. U
gasa odlazi Srbiji postoje uslovi za
na
sopstvenu korišćenje više alternativnih iz-
potrošnju i
tehničke vora energije, kao što su vetar,
gubitke)
uvoza gasa.
i sunce, biomasa, geotermalni iz-
15
Odluka o vori i mali vodeni tokovi.
utvrđivanju
en-
ergetskog
4
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
va postizanja
energetske
efikasnosti.
Međutim, u
alternat
energetskom
bilansu za 2006.
izvorim
godinu
energije
Alt
ernativ
ni
izvori
energij
e su u
Srbiji
samo
moguć
nost o
kojoj se
razmišl
ja, ali
koju
niko ne
koristi.
Tako
su u
tekstu
„Strate
gije
razvoja
energet
ike
Srbije"
alternat
ivni
izvori
ener-
gije
predsta
vljeni
kao
jedno
od
sredsta
5
ENERGETSKA BEZBEDNOST
6
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
7
ENERGETSKA BEZBEDNOST
O
R
teritorije važna, pre svega zato što donosi neposrednu ekonomsku korist, i to od naplate
taksi, poreza i pružanja uslu-ga.26 Iznad svega, naftovod će u najvećoj meri zadovoljiti po-
trebe onih zemalja koje se nalaze duž izgrađene trase, a samim tim i Srbije.
Iz izvršene analize stanja energetske bezbednosti možemo zaključiti da rastuće potrebe
za energentima Srbija trenutno zadovoljava prevashodno uvozom nafte i gasa. Negativne
implikacije rasta uvoza moguće je kompenzovati racionalizacijom potrošnje, ali i postepenim
„uvođenjem u igru" alternativnih izvora energije. Konačno, uspešan ishod procesa priva-
tizacije NIS i pozitivan ishod nadmetanja u izgradnji novog tranzitnog naftovoda
predstavljaju dva činioca koji bi, u dužem vremenskom periodu, mogla pozitivno doprineti
energetskoj bezbednosti Srbije. Nakon svega rečenog, preostaje samo to da se zapitamo da li
je opravdano to što u domaćim strateškim dokumentima bezbednosti Srbije nema reči o
energetskoj bezbednosti.
8
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
Legenda:
■ važnije rafinerije
predložena trasa naftovoda
Predložene trase naftovoda
26
Stojadinović, Dejan. 17. 6. 2006. Balkanski
naftovodi: dobar posao. Ekonomist br. 308.
http://www.ekonomist.co.yu/mag-azin11/broj
308/eid/eid4.htm (2. 2.2007)
AA
u
o
z
c
N 1
Koncept sekuritizacije naveden prema: Barry Buzan, Ole Weaver, Jaap De Wild. Security: A New Framework
for Analysis. Lynne Ri-enner Pub 1997.
2
Koncept bezbednosne dileme naveden prema: Dževris, Robert. Cooperation Under the Security Dilemma.
World Politics, 1978. The Johns Hopkins University Press.
9
ENERGETSKA BEZBEDNOST
10
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
11
ENERGETSKA BEZBEDNOST
3
Sekuritizacija je proces koji se odvija u diskursu kada se-kuritizujući akter nastoji da auditorijum ubedi u neophodnost primene specijalnih mera.
4
Krajnje sredstvo ne mora biti isključivo upotreba vojne sile, već i primena nekih drugih spoljnopolitičkih sredstava (sankcije, prekid diplomatskih odnosa...).
5
Izvor: Statistical Review of World Energy 2006. British Petroleum, http://www.bp. com/productlanding.do?categ oryId=6842&contentId=70213 90_
12
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
13
ENERGETSKA BEZBEDNOST
ruskog energetskog sektora, ali i time što će manje kritikovati Clark, David. 2006. The Geo-
8
14
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
15
ENERGETSKA BEZBEDNOST
16
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
16
Videti na: http://www.enchar-
ter.org/index.php?id=7
17
Putin Calls for Changes in
European Energy Charter, MO-
SNEWS,25. 9. 2006. http://www.
mosnews.com/money/2006/09/25
/putinenergycharter.shtml
18
Jap de Hop Shefer, Reflections
on the Riga Summit http://www.
nato.int/docu/review/2006/issue4/
english/art1.html 1.2. 2007.
17
ENERGETSKA BEZBEDNOST
18
BZB ENERGETSKA BEZBEDNOST
23
23
Vladimir Putin, transkript pres
konferencije za ruske i strane
medije, http://www.kremlin.ru/
eng/speeches/2007/02/01/1309 ty
pe82915 117609.shtml 1. 2. 2007.
Bibliografija:
19
ENERGETSKA BEZBEDNOST
7. Simonia, Nodari. 2004. The VVest's Energy Security and the Role of
Russia, Russia in Global Affairs 2(3): 101-117
20