Primjer 7.

Za kolo na Slici 7. izračunati struju u svim granama primjenom Millmanove teoreme.

Podaci su:

Rješenje:

Kada u električnom kolu imamo dosta paralelno vezanih grana (malo čvorova a dosta
grana!) moguće je pronaći njihovu ekvivalentnu elektromotornu silu i ekvivalentnu
provodnost (otpornost) na sljedeći način:

gdje n predstavlja broj paralelno vezanih grana.

Predznak članova EiGi uzima se na osnovu usvojenog smjera djelovanja elektromotorne

sile. Ako se smjer djelovanja elektromotorne sile Ei poklapa sa smjerom djelovanja
elektromotorne sile Ee, onda je predznak ovih članova pozitivan; u suprotnom predznak
je negativan. Ovaj postupak naziva se Millmanovom teoremom.
Primjenom Millmanove teoreme dobija se kolo kao na Slici 7.a. Vrijednost
elektromotorne sile, unutrašnje provodnosti i otpornosti ekvivalentnog generatora je:

Jačina struje I5 u kolu na Slici 7.a je:

Da bi se odredile jačine struja o ostalim granama kola sa Slike 7. potrebno je odrediti

napon između tačaka A i B, čija vrijednost iznosi:

Jačine struja u ostalim granama su:

Primjer 8.

Primjenom metode potencijala čvorova riješeti električno kolo sa Slike 8., ako je
poznato:
E1=E2=E3=102.5[V], R1=R2=R3=0.5[], R4=6.67[].

Rješenje:

Ova metoda počiva na primjenei prvog Kirchoffovog zakona. Ona je naročito pogodna
za složena kola u kojima je broj grana znatno veći od broja čvorova. Primjenjuje se na
n-1 čvorova tj ima nč-1 jednačinu koje se konstruišu po prvom Kirchoffovom zakonu. Na
ovaj način dobijene jednačine predstavljaju strujne jednačine. Njihovom
transformacijom u naponske jednačine dobiju se takozvane jednačine napona čvorova.
Zamislimo dva čvora (kao dio složenog električnog kola) k, j koji su povezani samo
jednom granom, i da je smijer obilaženja od čvora j prema čvoru k. Za granu j-k važi
Ijk=-Ikj Ekj=-Ejk, pa se potencijalna razlika može napisati:

(1)

Ukupna struja se može napisati (ako imamo m-grana između čvorova):

 (2)

Prema tome struja u grani se može odrediti ako se može odrediti porencijalna razlika na
njenim krajevima. Za svaki čvor u složenom kolu važi prvi Kirchoffov zakon tako da za
čvor j važi:

(3)

gdje p predstavlja broj čvorova sa kojima je čvor j povezan, pri čemu je broj grana
između čvorova proizvoljan. U opštem slučaju je:

(4)

pri čemu je zbog negativnog predznaka sume na lijevoj strani jednačine struja Ij
pozitivna za elektromotornu silu čije je djelovanje orijentisano prema čvoru, a negativna
za elektromotornu silu čije je djelovanje orijentisano od čvora j, isto vrijedi i za
eventualne strujne izvore sa strujom Im. Sada se može napisati sistem jednačina:

G11(V1-V0)-G12(V2-V0)-…….-G1n(Vn-V0)=I1

-G12(V1-V0)+G22(V2-V0)-…….-G2n(Vn-V0)=I2
(5)
.
.
.
-Gn1(V1-V0)-Gn2(V2-V0)-…….+Gnn(Vn-V0)=In

Dobijeni sistem pokazuje da je čvor 0 tretiran kao referentni čvor i ako se pretpostavi
da je potencijal referentnog čvora jednak nuli sistem se može pisati:

G11V1-G12V2-……..-G1nVn=I1

-G12V1+G22V2-…….-G2nVn=I2 (6)

-Gn1V1-Gn2V2-…….+GnnVn=In
gdje su:

Gj suma provodnosti svih grana koje se stiču u čvor j

Gjk suma provodnosti svih grana između čvora j i čvora k

Ij potencijal čvora j u odnosu na potencijal referentnog čvora.

Pošto kolo ima samo dva čvora od kojih je čvor 0 referentni, osnovna jednačina kola je
oblika:

G11U1=I1.

U1=100 [V],

I1=G1(E2-U)=5 [A],

I2=G2(E2-U)=5 [A],

I3=G3(E3-U)=5 [A],

I4=G4U=15 [A].

Ili

I4= I1+ I2+ I3=15 [A].