Domagoj Antunović

October 10, 2016

Dragi prijatelji, poznanici i kolege,
Kao što sam vam danas, po upoznavanju, obećao, započeti ću svoje dijeljenje materijala, savjeta i upoznati vas s nekim
korisnim trikovima koji će vam, nadam se, olakšati život i pomoću kojih ćete se lakše prilagoditi na fakultetsku
okolinu, a tiče se, jasno, fizike.  :D

Opet ponavljam, nažalost, neću ovaj semestar moći biti demonstrator gore u praktikumu, međutim, mene će zamijeniti
dobri kolege, odlični studenti, predani svom poslu i zainteresirani za rad s vama, koji će djelovati u cilju poboljšanja
opće kvalitete vašeg studiranja.
Makar vama vježbe još nisu popravo počele (ovaj tjedan su samo uvodni sati), vrlo vjerojatno ćete jako brzo upasti u
svijet konfuzije i nesigurnosti, a ja se nadam da ću vam ovim tekstualnim prilogom to moći ublažiti.
Naravno, ne morate se još ovime baviti, ali kad vas voditelji vježbi upoznaju s materijom i načinom odrađivanja samih
vježbi, definitivno malo bacite pogled.  :)

E sad, ja već dvije generacije unazad zapravo copy-pasteam ovaj tekst, međutim svaki put napravim male preinake,
ispravim koju pogrešku i dopišem par riječi u svrhu boljeg razjašnjenja stvari.
Ako netko slučajno uoči da sam nešto zaboravio, neka slobodno doda.
Dakle:
-Za početak, možda znate da se "rad" na vježbama iz fizike sastoji od pisanja priprema, izvođenja i zapisivanja
mjerenja te statističke obrade podataka u referatima, o čemu ćete osnovne informacije dobiti. S tim u svezi, slijede
daljnje upute.
-Kad zapisujete mjerenja u referat, dobro pazite da ih "utabličite", jer voditelji vježbi doslovno polude ukoliko podaci
nisu u tablicama.
-Kod svih statističkih obrada podataka i računa napišite cjelokupne formule, uvrstite vrijednosti i potom izračunajte.
Pazite na MJERNE JEDINICE, jer zbog krivih prebacivanja redova veličina dolazi do velikih grešaka. Isto tako pazite
na decimalna mjesta, jer 10 na minus desetu i 10 na minus devetu možda izgleda kao slučajna greškica, ali je razlika
deset puta i to dovodi do njihovog predavanja kako ćete za par godina ubiti babu jer ste u ljekarni krivo nešto
preračunali. Ima istine, nećemo lagati.
-"Izmišljanje brojeva". Ovo zbilja zaslužuje posebnu sekciju. Ozloglašen izraz profesora Sankovića. U osnovi, uvijek
rezultat koji dobijete na kalkulatoru, kad prenosite na papir, napišite tako da bude što više decimalnih mjesta. Poanta je
u tome što se može dogoditi da vi primjerice u početku aritmetičku sredinu (koja ispadne npr. 20,4478) zaokružite na
dvije decimale (20,45), a potom zapis rezultata od vas traži da napišete tu aritmetičku sredinu na pet decimala, pa ju vi
napišete sa tri dodatne nule (20,45000) gdje dolazi do stvarnog izmišljanja znamenki. Uvijek pišite sve što vam iskoči
na kalkulatoru. 
-Što se tiče relativne pogreške, ona se kod različitih predavača zaokružuje na različite načine, pa radite onako kako
vam je rečeno.
-Parcijalne derivacije. Ukoliko nekome nije jasan koncept parcijalnih derivacija, kolege demonstratori će vam pokušati
objasniti prvom prilikom. Zapravo je vrlo jednostavno. Koriste se pravila deriviranja za sve fizikalne veličine u
zadanoj formuli tako da se u prvom slučaju jedna veličina derivira, a ostale služe kao konstante, potom se druga
veličina derivira, a ostale služe kao konstante i tako dalje. Kažem, ako vam nije jasno, pokušat ćemo to podrobnije
opisati. Npr. ako neka formula za neku fizikalnu veličinu glasi F = x puta y i ja sad to odlučim parcijalno derivirati po
x, x ću "shvatiti kao nepoznanicu" i izračunati da je x' = 1, a y će mi biti konstanta, tako da će F parcijalno deriviran po
x biti jednako 1 puta y, jel, odnosno y.  :P

-Zapis rezultata. Izuzetno bitno kod referata. Rezultat se zapisuje u obliku (aritmetička sredina +- standardna pogreška)
pa izvan zagrade dolazi mjerna jedinica. I ovdje jako dobro pazite na mjerne jedinice, a posebno je važno zabilježiti
standardnu pogrešku na dvije značajne znamenke. Što to znači? To će reći da ako ona iznosi npr. 0,653 cm, vi ćete ju
zapisati kao 0,65 cm. Ako iznosi 0,00203 cm, vi ćete ju zapisati kao 0,0020 cm. Značajne su znamenke sve znamenke
osim nule ALI i one nule koje, pazi sad, dolaze poslije prve značajne znamenke. A tada i aritmetičku sredinu pišete na
onoliko decimala koliko ih ima ta standardna pogreška. Primjerice, (1234,56235 +- 0,653) cm pišete kao (1234,56 +-
0,65) cm. (25,09764 +- 0,00203) cm pišete kao (25,0976 +- 0,0020) cm. Ali dobro pazite, jer (1993 +- 384) cm pišete
kao (199 +- 38) x10 cm! Velim, uvijek se ide na te dvije značajne znamenke. U posljednjem ćete slučaju moći
opcionalno umjesto "x10 cm" pisati "dm", naravno.
-Last but not least, tjedni kolokviji. Voditelj vas može usmeno ispitivati prije vježbi, za vrijeme vježbi i poslije vježbi,
tako da se svaki put dobro pripremite. Obično se gradivo tiče samog Winterhaltera, ali Sanki zna zajebavati pa pita iz
Heraka ili srednjoškolskih udžbenika, tako da se dobro informirajte o svojoj "tjednoj temi" (makar ti kolokviji više
služe za zastrašivanje no što utječu na ocjenu).
I eto, mislim da bi to bilo to. Želim vam puno sreće u vašim nastojanjima, da dugo zadržite energiju i elan i da se
apsolutno ničega ne bojite, jer ste vi, kao elitni đaci, sposobni riješiti sve što se pred vas stavi, kakva god prepreka bila.
A za samu prilagodbu i upoznavanje ove neobične fakultetske domene imate još puno, puno vremena.  :)

Uživajte, i samo naprijed  :D