Bio je toliko moć an da su č uvenog Borasa smatrali tek njegovim asis... about:reader?url=https%3A%2F%2Fwww.telegram.hr%2Fpolitika...

telegram.hr

Uspon i pad rektora u sjeni: Bio je toliko moćan da su

čuvenog Borasa smatrali tek njegovim asistentom
Telegram.hr
10-13 minuta

Odlaskom Damira Borasa s čela Sveučilišta u Zagrebu, od pozicije s koje je upravljao sveučilišnim
kadrovima po sili se propisa morao oprostiti i slavni prorektor Ante Čović. Riječ je o ključnom
Borasovom suradniku; ili je – parafrazirat ćemo Telegramov tekst iz 2018. – Boras bio njegov
suradnik? Donedavni prorektor kojemu su mediji nadjenuli epitet “moćni”, kojeg se apostrofiralo
“rektorom u sjeni”, sada je na zalasku dugogodišnje raznovrsne institucionalne karijere.
Usprkos tome što je u 74. godini života, mnogi kritičari njegova lika i djela još se uvijek ne usude
prognozirati da će u umirovljeničkim danima institucionalno mirovati. Dapače, poučeni njegovom
vještom interpretacijom propisa, neki tvrde da je mirovina od njega još uvijek pošteno udaljena.
Zašto je i kako Ante Čović (p)ostao osoba o kojoj se posljednjih osam godina govorilo kroz prizmu
neviđene moći na zagrebačkom sveučilištu te zašto će se njime morati baviti i Borasov nasljednik
Stjepan Lakušić?

Nečastan otpust

Iako je s 1. listopadom prestao biti prorektorom Sveučilišta, Čović je nastavio biti – i još uvijek jest –
profesor filozofije na Fakultetu hrvatskih studija. Prije nekoliko dana, međutim, od tamo su mu
ispisali nečastan otpust. U kolopletu uistinu teško prativih zbivanja, Fakultetsko vijeće – na kojemu
je godinama njegova riječ u pravilu bila prva i posljednja – odreklo se Čovića i uklonilo ga sa svih
pozicija na ovom, složenim problemima opterećenom fakultetu.
Na prijedlog vršitelja dužnosti dekana Stjepana Ćosića, Čović je izbačen iz sastava povjerenstva
koje ima provesti izbor redovnog dekana, zatim s pozicije predstojnika Znanstvenog zavoda te,
konačno, iz Fakultetskog vijeća. Ovakav ishod za Čovića, koji je posljednjih godina bio ključna osoba
Fakulteta hrvatskih studija, uslijedio je nakon što je na jednoj od posljednjih sjednica Vijeća sporio
jedinu preostalu kandidatkinju za dekanicu, profesoricu revizionističkih stavova Vlatku Vukelić o
kojoj je Telegram nedavno opširno pisao.

Sukob suradnika

U fakultetskim se kuloarima moglo čuti da je Čović podržavao drugog kandidata koji se naprasno
povukao iz utrke pa mu nije bilo po volji da Vukelić ide dalje. Izrazito je, pritom, zanimljiv odnos
Čovića i, sada mu u nemilosti, Vlatke Vukelić. Gospođa koja pretendira biti dekanicom Hrvatskih
studija, od osnutka Hrvatskog sveučilišnog sindikata – uvijek bliskog Borasovoj i Čovićevoj upravi –
na njegovom je čelu.
Jedan od istaknutijih članova tog sindikata godinama je bio upravo Čović, no ove godine – u jeku
priprema ministra Radovana Fuchsa za donošenje novog Zakona o znanosti – među njima je
nešto puklo. Telegram si utvara da je oko ovog senzacionalnog detaljčića imao omanju ulogu. Naime,

1 od 4 24.10.2022. 22:48
Bio je toliko moć an da su č uvenog Borasa smatrali tek njegovim asis... about:reader?url=https%3A%2F%2Fwww.telegram.hr%2Fpolitika...

u svibnju ove godine došli smo u posjed dopisa sindikata Vlatke Vukelić u kojem se krajnje oštro
napadaju namjere ministra Fuchsa oko donošenja novog zakona.

Senzacionalna epizoda

Dokument smo dobili nepotpisan, no na njemu su bila predviđena potpisna mjesta za Antu Čovića
kao predsjednika “Kriznog odbora za obranu sustava znanosti i visokog obrazovanja od resornog
nasilja” te za Vlatku Vukelić kao predsjednicu Hrvatskog sveučilišnog sindikata. Ovaj dokument,
međutim, Sindikat nikada nije službeno objavio.
Tek nekoliko dana nakon što je dokument sastavljen sa službenim zaglavljem Sindikata,
parlamentarna stranka Domovinski pokret medijima je poslala priopćenje o tome kako se snažno
protivi Fuchsovim zakonskim namjerama. U privitku su stavili dokument posve identičnog sadržaja i
formata kao onaj nikad objavljen od Sindikata Vlatke Vukelić, samo ga je u ovom slučaju potpisao
Josip Jurčević iz Domovinskog pokreta, inače vanjski suradnik upravo na Fakultetu hrvatskih
studija.
Zbunjeno smo se javili gospođi Vukelić i pitali je li netko pokrao ideje i djelo njenog Sindikata.
Objasnila nam je da je tekst “koncipiran od strane pojedinih članova Sindikata”, ali da su odlučili ne
koristiti ga u javnom prezentiranju stavova Sindikata jer se pristup problematici razlikuje od
“usvojenih standarda sindikalnog djelovanja i sindikalnih akcija”. Prepustili su, kako je zaključila,
“autorima teksta da ga javno koriste prema vlastitom nagnuću i sklonostima, ali ne u ime ovog
Sindikata”.

Kraj plodonosne suradnje

Tek smo kasnije doznali da je naš upit o sindikalnoj predstavci – koja se pretvorila u predstavku
Domovinskog pokreta – postao tema sindikalnog sastanka o “kriznom komuniciranju s medijima”.
Profesor Čović snažno je sugerirao da gospođa Vukelić ne odgovara na “provokacije” potpisnice ovih
redaka, kako je protumačio običan novinarski upit. Ostao je, međutim, sablažnjen činjenicom što je
Vukelić ipak odlučila odgovoriti na upit, odnosno, razočaran “poklanjanjem iznimne pozornosti” ovoj
Telegramovoj novinarki.
Čović je, u konačnici, nekoliko dana nakon našeg upita i odgovora koji smo primili, zatražio
neopozivu ostavku Vlatke Vukelić s čela Sindikata. To se, barem prema javno dostupnim
informacijama, nije dogodilo. Tako su se Čović i Vukelić, nakon dugogodišnje plodonosne suradnje,
našli na suprotnim stranama oko bitke za novog dekana Fakulteta hrvatskih studija, fakulteta s
kojim Čovića veže duga i burna prošlost.

Višedesetljetna povezanost

Početkom 90-ih, naime, s Pavom Barišićem maltene je osnovao Hrvatske studije kao sveučilišni
centar koji je trebao biti ideološki ispravan pandan zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Prema
riječima ondašnjeg rektora Sveučilišta Marijana Šunjića iz intervjua na portalu Srednja.hr, upravo
je on sredinom 90-ih potjerao Čovića i Barišića s čelnih pozicija Hrvatskih studija zbog, kako je
naveo, “pokušaja privatizacije Hrvatskih studija”.
Čović će se na Hrvatske studije godinama kasnije pompozno vratiti kao prorektor u Borasovoj
sveučilišnoj upravi, zadužen za pomnu reorganizaciju ove ustanove. S nje su, u tom periodu, otišli
brojni mladi i istaknuti ljudi, studenti su blokirali faks, nastavnici štrajkali, no Čović je njime
ovladao. U međuvremenu je, nakon što su Studiji i formalno postali fakultet, za prvog dekana

2 od 4 24.10.2022. 22:48
Bio je toliko moć an da su č uvenog Borasa smatrali tek njegovim asis... about:reader?url=https%3A%2F%2Fwww.telegram.hr%2Fpolitika...

izabran Pavo Barišić. Čović, kao tamošnji profesor, i Barišić kao dekan, ponovno su proživljavali
zajedničke dane na Hrvatskim studijima kao devedesetih.

Pune novinske kartice

Novinske kartice posljednjih su osam godina bilježile brojne crtice vezane uz Čovića, počevši od
njegovih mnogobrojnih produljenja radnog odnosa nakon 65. godine života. Povjerenstvo
Filozofskog fakulteta sporilo je i njegova napredovanja u viša profesorska zvanja, no mišljenje
Filozofskog odbacio je nacionalni Matični odbor za polje filozofije, finalna instanca u ovom pitanju.
Na njezinom čelu u to je vrijeme bio Lino Veljak, Čovićev dugogodišnji suradnik koji je, istaknimo,
sudjelovao u Čovićevim izborima u zvanja koje je sporio Filozofski fakultet. Ta je priča, osim
povoljno po Čovića, završila pravomoćnom presudom za mobing protiv tadašnje dekanice
Filozofskog Vesne Vlahović-Štetić koja je postupak pokrenula i koja je zbog toga, u konačnici,
skandalozno smijenjena s dekanske pozicije na Senatu Sveučilišta, bez riječi rasprave.
Prošle godine je, pak, inspekcija rada za prorektora Čovića utvrdila da je nezakonito zaposlen na
konto sredstava iz državnog proračuna pa prema posljednjim informacijama već neko vrijeme prima
plaću iz vlastitih sredstava Fakulteta hrvatskih studija. Ta plaća za redovitog profesora u trajnom
zvanju sa stažem poput Čovićevog, ni u kojem slučaju nije minorna.

Razlaz s Barišićem

Dvojac Barišić-Čović razišao se, pak, tijekom prošle godine kada Barišić kao dekan Hrvatskih studija
Čoviću daje otkaz zbog nalaza inspekcije rada. Taj je otkaz, u još jednom obratu, završio uklanjanjem
Pave Barišića s čela Hrvatskih studija i daljnjim ostankom Čovića na fakultetu. Ne bi valjalo
propustiti spomenuti i da je djelovanje prorektora Čovića na Hrvatskim studijima tijekom 2017.
godine potaknulo možda i najsvjetliji primjer studentskog bunta u Hrvatskoj, okupljenog oko
inicijative Studenti govore.
Čović je u to vrijeme, zajedno s Borasom, postao i antiheroj satiričke stranice Šveučilišne Švinjarije
koja je dobro zabavljala akademski svijet upućen u ovu tematiku. Prorektor izrazito nesklon
komunikaciji s medijima, oglašavao se u sveučilišnom glasilu Universitas, obilato financiranom
novcem poreznih obveznika, u čijem je nakladničkom savjetu sjedio sve ove godine.

“Destrolucijski pokret”

Tamo je, sada već legendarno, akademsku javnost upoznao s pojmom destrolucije, skovanim od
pojmova revolucije i destrukcije. Objašnjavao je kako destrolucija označava “sustavnu destrukciju
institucionalnog, pravnog i činjeničnog reda, te posebno destrukciju onih institucija, autoriteta i
vrijednosti koji su od važnosti za nacionalni i kulturni identitet”. Na čelu “destrolucijskog pokreta” u
Hrvatskoj, vidio je – osim neistomišljenika iz akademske zajednice – dobar dio hrvatskih novinara i
medija.
U posebno nadahnutom pokušaju humora, za kolege s nišnog portala Srednja.hr pisao je kako oni
predvode destrolucijsku “svečarsku atmosferu” i to kao “prateći vod lokalnih tamburaša”. U vrijeme
njegova vladanja resorom sveučilišnog kadrovskog razvoja, prema podacima Ministarstva
obrazovanja, kadrovski su najviše nabujali upravo Rektorat – u kojem je Čović obnašao jednu od
ključnih funkcija, te Hrvatski studiji – gdje je Čović profesor.

Kosturi iz ormara

3 od 4 24.10.2022. 22:48
Bio je toliko moć an da su č uvenog Borasa smatrali tek njegovim asis... about:reader?url=https%3A%2F%2Fwww.telegram.hr%2Fpolitika...

Nakon spomenutog raskola s gospođom Vukelić i oponiranja njezinoj kandidaturi na sjednici na

kojoj je situacija eskalirala do mjere da je Čović nekome od prisutnih navodno dobacio “daj ti
drekavac šuti”, Hrvatski studiji odlučuju izopćiti Čovića iz ključnih tijela. To čine na prijedlog v.d.
dekana Ćosića, čovjeka koji je Čovića vratio na posao nakon što mu je Barišić onomad dao otkaz.
Je li sva moć Ante Čovića proizlazila iz njegove prorektorske pozicije u Borasovoj upravi, uskoro će
biti vrlo bjelodano. Naime, od novog rektora Stjepana Lakušića, Čović je 16. listopada zatražio da
obustavi sve odluke Hrvatskih studija kojima ga se miče s ključnih fakultetskih pozicija. Tako novoga
rektora dočekuju svojevrsni kosturi iz ormara prethodne uprave.

Neodgovorena pitanja

Upućeni u akademska pitanja tvrde kako Čović od subote, kada na snagu stupa novi Zakon o
znanosti, po sili zakona ide u mirovinu. Novi zakon predviđa da profesori mogu raditi na fakultetima
do 70. godine na vlastita sredstva, ali dulje od te granice ne. Kao što smo spomenuli, Čović je u 74.
godini. Hoće li on u ponedjeljak i dalje biti zaposlenik Hrvatskih studija, pitanje je na koje mnogi
čekaju nedvosmislen odgovor.
Do još jednog odgovora morat će doći cjelokupna zagrebačka akademska zajednica ukoliko se
namjeri pogledati samoj sebi u oči. Pitanje na koje će biti nužno, kad-tad, dati odgovor jest: kako je
bila moguća tolika koncentracija moći u rukama jednoga čovjeka. Rektora u sjeni.

4 od 4 24.10.2022. 22:48