FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

Osnove nuklearne fizike

- Udarni presjek -

Izv. prof. dr. sc. Mario Matijević

Zavod za primijenjenu fiziku
mario.matijevic@fer.hr

ak. god. 2021./2022.

Udarni presjek

• Udarni presjek (σ) predstavlja “efektivnu” površinu jezgre koju vidi projektil
• SI Jedinica je m2 (češće cm2) ili iznimno 1 barn (10-28 m2 = 10-24 cm2)
• Reakcija (npr. raspršenje) se zbiva ako čestica pogodi tu površinu
• Udarni presjek se definira pomoću vjerojatnosti raspršenja w=dN/N

upadni snop raspršeni snop

projektila projektila

tanka folija (debljina x, nv, np)

g 23 atoma
( )  6,022  10 ( )
NA NA cm3 mol
nv =  nv = atoma/cm3
MA A g
A( )
mol
( x   )N A ( x   )N A
n p = nv  x =  atoma/cm2
MA A
Udarni presjek
• Definicija: Udarni presjek (σ) jest vjerojatnost raspršenja (w) koje
otpada na površinu jedne jezgre mete kao:
w N
= = cm2/jezgra
np np  N

• Budući da w nema jedinicu, a np su (jezgre/cm2) vidimo da se σ mjeri u

jedinici cm2/jezgri, odnosno manjoj jedinici barn (1b = 10-24 cm2)
• Udarni presjek σ(E) je izrazita funkcija rel. energije projektila i jezgre!
• σ(E) može biti veći, manji ili jednak gometrijskom presjeku jezgre R2π
• Ako folija ima np (jezgri/cm2) i poznati σ(cm2/jezgri) tada je w opisana
omjerom “prekrivene” površine jezgrama i ukupne izložene površine A:

A  np  w
w= = np    = površina
A np jedne jezgre
Udarni presjek
• Uz definiciju udarnog presjeka (σ)

upadni
fluks
neutrona

w N
= =
np np  N
Udarni presjek
• Udarni presjek daje vjerojatnost nuklearne reakcije
• Opći zapis nuklearne transformacije: X + a → Y + b ili X(a,b)Y
• X i Y označavaju početnu i konačnu jezgru
• a i b označavaju upadnu i izlaznu česticu
• Ako je a=b tada govorimo o elastičnom raspršenju

• Istraživanje nuklearnih transformacija je vrlo široko:

– razne jezgre + razni projektili = razne reakcije
– npr. određivanje tipa reakcije (b, Y = ?)
– npr. energetika reakcije (Eb, EY = ?)
– npr. vjerojatnost raspršenja w, tj. udarni presjek σ
– npr. prostorna raspodjela produkata, tj. diferencijalni σ

• Udarni presjek σ(cm2/jezgri) ima fundamentalni značaj

– jedinica je 1 barn = 1e-24 cm2 ili 1e-28 m2
– to je vjerojatnost interakcije po jednoj jezgri mete
Udarni presjek
• Naziv udarni presjek potječe od iduće geometrijske interpretacije

– Fluks (tok) čestica je ϕ = nv (čestice/cm2/s), gdje je n volumna gustoća

čestica (čestice/cm3), v je njihova brzina(cm/s)
– Intenzitet upadnog snopa čestica je I=ϕS (čestice/s) gdje S predstavlja
površinu presjeka upadnog snopa čestica (cm2)
– Ako je N jezgri folije izloženo fluksu ϕ tada je brzina reakcija:

N   I
R = N   = = I    n p = I    (nv  x ) reakcije/s
S
Udarni presjek
• Vidimo alternativnu definiciju udarnog presjeka, kao konstantu
proporcionalnosti u relaciji za brzinu reakcije:

brzina događaja po jezgri mete R

= =
upadni fluks čestica N 

• 1 barn = površina presjeka srednje teške jezgre (10-24 cm2)

• Umnožak nvσ definira tzv. makroskopski udarni presjek Σ (u 1/cm) za
određenu nuklearnu reakciju tipa “x”:

 x = nv   x
• Brzina nuklearnih reakcija (reakcije/cm3/s) računa se kao:

R =    = nv    
Udarni presjek
• Primjeri ovisnosti σ(E) za neke nuklearne reakcije...

238U(n,g)

238U(n,f)
 Diferencijalni udarni presjek
• Vjerojatnost raspršenja u određeni smjer, tj. prostorni kut dΩ definiran je
idućim kvocijentom:
d 1 dw
= cm2/jezgra/sr
d  np d 

• Jedinica je (cm2/sr) i predstavlja vjerojatnost raspršenja u jedinični

prostorni kut na raspršivaču s jednom jezgrom po cm2
• Često je funkcija samo kuta raspršenja θ, prema slici:
smjer raspršenja

d
= f ( )
d upadni smjer


• Korisna aproksimacija prostornog kuta glasi: d   dS / r 2

– dS je površina detektora na udaljenosti r od mete
– 1 sr = površina 1m2 koja se “vidi” na udaljenosti 1m
Diferencijalni udarni presjek
• U tipičnom eksperimentu čestice izlaze iz mete u raznim smjerovima
– smjerovi su opisani azimutnim i polarnim kutevima (φ, θ)
– detektor je smješen u prostornom kutu: d  = sin  d d
– čestice izazivaju reakcije dR(φ,θ) koje su proporcionalne dΩ, N, ϕ
– konstanta proporcionalnosti je diferencijalni udarni presjek dσ/dΩ:

 d 
dR( , ) =    N   d
 d 
• Veza između totalnog (σ) i diferencijalnog (dσ/dΩ) udarnog presjeka
– integracija po svim smjerovima (φ,θ) u sfernom sustavu:
2 
 d   d 
 =   d = 0 d 0  d   sin  d
4 
d 

• Totalni udarni presjek jest suma svih parcijalnih udarnih presjeka:

 tot =  i
i
Diferencijalni udarni presjek
• Korisne činjenice za korištenje prostornog kuta dΩ:
– dΩ predstavlja dio površine sfere dS koji se vidi iz ishodišta sustava
– dΩ ne ovisi od radijusu sfere r, tj. normaliziran je prema njemu!
– integral dΩ po cijelom prostoru daje 4π sr
– 1 sr zauzima 1/4π ukupne površine sfere (~ 8%)

dS r 2 sin  d d
d = 2 =
dS r r2
d  = sin  d d

dS 2 

4
 d  =  d  sin  d = 4
0 0
Diferencijalni udarni presjek – QM aspekt
• Interakcija valova materije s materijalom
– potreban QM valni formalizam i aproksimacije
– raznovrsnost teorije/numerike ovisno o tipu interakcije
– “kompleksnost” neutronskih interakcija
– “jednostavnost” fotonskih interakcija

neutroni fotoni

N 2 g  n
2 (
 t ,l ( E ) =  − 2 sin 2  l + 2( E − E0 )sin 2 l ) + 4 N 2
(2l + 1)sin 2  l
( E − E0 ) + 1/ 4
2

totalni udarni presjek neutrona (L=lħ) u blizini rezonance

Primjer: Rutherfordovo raspršenje

• Serija eksperimenata u Manchesteru koju vodi E. Rutherford

– suradnici Geiger, Marsden, Bohr
• Raspršenje α-čestica na foliji zlata (1906. – 1911.)
• Rezultati odbacuju Thomsonov model atoma iz 1907. god.
• Sav pozitivan naboj je koncentiran u teškoj jezgri (~1e-14)
• Dimenzije atoma su znatno veće od jezgre (~1e-10)
• Raspršenje X-zraka (C. Barkla) je dalo broj elektrona po atomu
• Hipoteza o rednom broju jezgre (1913. Van den Broek)

dσ b2 1 Zze2
= b = parametar sudara
dΩ 16 sin4(θ) 4πε0E (Z i z su naboji jezgre
mete i projektila, E je
Rutherfordova formula
energija projektila)
(klasicna fizika)
Primjer: Rutherfordovo raspršenje

• Analiza Rutherfordove formule daje:

– velika vjerojatnost raspršenja pod malim kutevima
– mala vjerojatnost raspršenja pod velikim kutevima

• Što daje mjerenje vjerojatnosti?

– neki projektili se ipak raspršuju pod velikim (>90 st) kutevima
– to je direktna provjera hipoteze koncentriranog naboja u jezgi
– određivanje parametra b putem mjerenja daje redni broj jezgre Z
Primjer: Raspršenje brzih neutrona

• Raspršenje brzih neutrona (10 - 30 MeV) pokazuje iduće:

– udarni presjek za apsorpciju + neelastično raspršenje neutrona poprima
vrijednost geometrijskog presjeka jezgre mete
– udarni presjek za elastično raspršenje neutrona nezavisno poprima
vrijednost geometrijskog presjeka jezgre mete
– rezonantno raspršenje je zanemarivo na tim visokim energijama
– ukupni udarni presjek je stoga dvostruki geometrijski presjek jezgre
– javlja se dodatni član (λ/2π) zbog valne prirode neutrona
– mjerenjem udarnog presjeka određujemo radijus jezgre

σtot = 2π(R + λ / 2π)2

ukupni udarni presjek brzih neutrona
(λ je valna duljina neutrona iz De
Broglijeve relacije p=h/λ, a R’ je
nuklearni radijus uvećan za 1 fm)
Zadaci za vježbu
1. Koliki je udarni presjek za Rutherfordovo raspršenje alfa-čestica na aluminijskoj
meti (27Al13) pod kutem θ=80°, ako je energija alfa-čestice 2 MeV? Koliko će
čestica u sekundi detektirati poluvodički detektor promjera 1 cm, udaljen 5 cm od
mete, ako je upadni fluks 106 čestica/cm2/s? Pretpostaviti metu vrlo malih
dimenzija (polumjer a=0,3 cm i debljina x=14 μm). Gustoća aluminija je 2,7 g/cm3.
2. Neutroni energije 20 MeV raspršuju se na foliji nikla (58Ni28). Postotak raspršenih
neutrona iznosi 4 %. Kolika je "debljina" folije izražena u jedinici g/cm2?
3. Koliki je omjer raspršenih X-zraka prema upadnim X-zrakama kod Thomsonovog
raspršenja na grafitnoj foliji (12C6) debljine 5 mm? Gustoća grafita iznosi 2,25
g/cm3.
4. Udarni presjek za reakciju 113Cd(n,γ)114Cd iznosi 64000 barna. Meta debljine 1 μm
napravljena je od prirodnog kadmija i izložena upadnom snopu termičkih neutrona
intenziteta 2e8 n/s. Ako su fotoni izotropno emitirani iz mete, izračunajte brzinu
brojenja γ-detektora efektivne površine 5 cm2 i efikasnosti 25%, ako je detektor
postavljen na udaljenost 1 m od mete. Izotopska učestalost 113Cd je 12,22%,
gustoća prirodnog kadmija je 8650 kg/m3 a molarna masa mu je 112,414 g/mol.
Preporučena literatura
• V. Knapp – Uvod u nuklearnu fiziku, 2. izdanje ETF, 1977.
• B. L. Cohen – Concepts of Nuclear Physics, McGraw-Hill, 1971.
• J. Lilley – Nuclear Physics, Wiley, 2001.
• S. Glasstone, A. Sesonske – Nuclear Reactor Engineering, 4th
edition, Volume 1, Chapman & Hall, 1994.