You are on page 1of 44

Tutorial Letter

Literature and society: A perspective on


African Languages

Semester 2
Department of African Languages

IMPORTANT INFORMATION:
This tutorial letter contains important information
about this module
Second Assignments
English Assignment 20
Question 1
(a) Functions of riddles, folktales and folksongs:
 Folktales they are educational. Some contain the history of the nation. They
teach the listeners about creation, for instance how death came about. They
teach the young ones to sharpen the skill of listening and that of narration.
Children learn to order events and to critically. Through listening to folktales,
children learn more about animals, different trees and by so doing, they
increase their vocabulary 5)
 Functions of folksongs: Folksongs are educational; they are used to warn
others, they help increase the vocabulary in children and also help to build
confidence in children. Folksongs help sharpen the listening skills of children.
Praise poems help to record the history of the people, help to honour their
hero’s and also appreciate nature. Folk songs are used to entertain in
different functions. Folksongs carry the pride and the culture of the people.
Folksongs help to give the singers confidence and also transfer different
messages. (Students should be able to substantiate their answers. And other
functions that can be mentioned by students.)
(5)
 Riddles: Riddles sharpens the minds of children. Riddles entertain. Riddles
are educational and they help to increase the vocabulary. Riddles help the
participants to be observant in their environment. (And any other function that
is not mentioned above.)(3)
 Proverbs: They embellish the language. They are used to warn, to advise
and to teach. Proverbs are used as the titles of books. (And any other function
that is not mentioned above.)
(5)
(b) Lullabies are used to lull the babies to sleep. They are soothing to babies.
They teach the young ones the culture of that nation. Lullabies contain
soothing words that cause children to lull to sleep. Unfortunately, African
lullabies were not developed by the then writers. Our African children to date,
they are still crying and need nurse girls/mothers to soothe them. Even in the
crèches, workers still sing those songs so soothe the babies. Thula nanana!
Thula nanana! Nangu unomatjhikitjhiki ungen’ ekhabeni lakho. (Students to
give their own opinions, this is just a guide.)
(7)
/25/

Question 2
Yes characters in a novel act like real people in life. They have their strong points and weak
points. In the drama Iinkesi Ezome Kere: MS Mahlangu, the characters are Jakopo, Ziga,
Senzani, Tjhada, Masimula (the principal) and Msiza (the deputy principal). The theme is
political because the story took place in the early eighties when learners were demanding
the SRC and after that, they misused their opportunities. The principal had a weak point of
misusing the school funds for his own benefit, he also bought a car using it. The other
teachers were afraid of him because he was very strict. The school results were always high.
The deputy principal Mr Msiza influenced the learners to demand to have the SRC and on
the other side he was pressurising the principal not to allow the SRC in that school. Mr
Msiza was playing a double role of assisting the learners with the hope that he will be
expelled and he will occupy the principal post. Indeed it happened, the principal was moved
by the circuit to head a new school. The results of Mbalenhle dropped, the learners were
coming to school at any time and there was no control. At the end of the year, the three
leaders of SRC fail and they demanded to be condoned. The principal denied them with a
condone because their marks were very low. It is where the three boys realised that they
were used by their teachers to chase Mr Masimula so that they (teachers) could benefit.
ambition, greediness and high hopes is normal in every one. ( Students who will be awarded
high marks are those who have related their answers to the drama/novel in African
languages.)
The rubric for marking is as follows:
Language: 8
Facts: 12
Structure : 5
Total Marks: =25
Question 3
(a) The poem is about death. No one has ever seen death but only its outcomes
that is pain. Death is invisible. Death kills and when it comes, it slinks like a
cat. Death is without shame because it kills the young, adults and the sick.
Death is heartless and very brave because it never tires. (Students can put
the answers in their own words.)
(8)
(b) Death or the death. (2)
(c) The tone is sombre because death kills even the innocent children. People
cry because of death and its heartless actions. The author says when death
comes, joy stops and love finishes itself. (4)
(d) In the first stanza, line 1-2, initial linking, the word used is Who. Line 3-5 initial
linking by using the word When.
Stanza 2, line 2-3; initial linking by using the word your.
Stanza 3, 2-4, initial linking by using the word People.
Stanza 4, line 2-3, initial linking by using the word Of (6)
(e) Figures of speech used: when you come you slink like a cat> personification.
The whole poem is built on personification. Death you are without shame,
People plough, but you pick. Death you are brave and heartless. When you
come, pain ends. (Any other personification that is in the poem will be
credited.)
(5)
Question 4
(a) Concept books (1) help the children to name, identify and to understand the
meaning of some basic and necessary words or terminology. (3) Alphabet
books (1) stimulate vocabulary development. (1) They also help to teach the
young ones to identify both the letters and their sounds. (1) Counting books
(1) teach young learners how to count from one to higher numbers. (1) Toy
books (1) introduce children to early reading. (1) Toy books stimulate the
language and provide a happy experience with book. (2) Wordless picture
books (1) give every child an opportunity to interpret actions (1) and events
happening in the story as they will be understood by the child. (1) Illustrations
also develop sensitivity to the art and beauty. (1)
(10)
(b) No. all children’s book that are on the shelves, are translation from
English/Afrikaans and the culture of black people is not taken into
consideration. Publishing houses and the Department of education are just
making money without consulting the speakers of different languages.
(Students can support their answers differently as long as the fact is sound it
can be credited.) (6)
(c) Three characters that are loved by children: The hare is witty/clever. Lion is
big and is the king of the jungle. Spiderman because this character can fly. A
bee it brings help by biting the man who was in the mission to shoot the bird.
A mouse it relieved the lion by biting the rope and released the lion before it
could be killed. (Any 3 answers.) (6)
(d) Adult literature is intense with intense vocabulary. (1) There is detail historical
background. (1) Themes can touch on serious issues like deaths/diseases or
wars. (1) Children literature is primarily concerned with the interest of children.
(1) Children’s literature is shaped to address children’s needs (1) and it is on
the children’s level of understanding. (1) (And other facts that are relevant will
be credited.) Any 3 answers will be credited. (3)
/25/
Total Marks [100]
ISIZULU: IMEMO 2018 ISIVIVINYO SIKAMANDULO 21
UMBUZO 1
(i) UMazikode uvezwa engumuntu onenhliziyo engaphandle
ngokungakwazi ukwamukela isimo abaphila ngaphansi kwaso. Uphinda
avezwe engaqhamuki namasu okuphucula impilo yomuzi wakhe
ngendlela ekahle engadaleli abanye izinkinga. Lokhu kugqama
ngesikhathi elekelela umyeni wakhe mayelana netulo lokuketula
umfundisi uSokhela ukuze umyeni wakhe uMazibuko athathe izintambo
zokuhola ibandla ukuze baphume ekuhluphekeni. Uvezwe njengomuntu
onesibindi esisabisayo. Lokhu kugqama ngokuba akwazi ukubheca
umfundisi uSokhela ngobende inyama engayidlile. (abafundi bangaveza
okunye kodwa kuhambisane nombuzo)
(10)

(ii) Ukwenza kukaMazikode kuveza ukuthi ukuhalela izinto zabanye


abantu akunaso isibusiso. Kunalokho kukudalela izinkinga ezinkulu
ongeke usakwazi ukuhlehlela emuva. Yingakho nje azithola isenkingeni
ngoba ukujabula kwancipha kwanda izinkinga. Ayekucabanga ukuthi
kuzokwenzeka kwagcina kufana nephupho ngoba umyeni wakhe
wayesephila impilo egwegwile. (umfundo angaveza okunye
ekuhambelana nombuzo.
(8)

(iii) Ubudlelwano balaba bashadikazi bungobeqiniso ngoba


bayabambisana kwabakwenzayo baphinde bakhulume ngazwi linye.
Lokhu kuyagqama kakhulu lapho bebambisana mayelana nentulo
lokuketula umfundisi Sokhela esihlalweni sokuhola ibandla. Lokhu
kwaba imfihlo yabo bobabili, yingakho nje kuvela endabeni ukuthi yize
uMazibuko eseziphethe kabi. Kodwa umkakhe wafele ngaphakathi
wangayidalula imfihlo. Ngisho nezinto ayesezenza uMazibuko ezidicilela
phansi isikhundla sakhe nesebandla, akazanga amchaye ebandleni.
Akaveli futhi esabisa umyeni wakho ngokudalula imfihlo ngenxa
yokungaziphathi kahle. Ngisho esenikezwa ithuba enkonzweni ukuba
ahlanze amaqiniso ngentulo abalenza ukuketula umfundisi uSokhela.
Uvezwa emaqikaqika kangangoba uze adedele umyeni wakhe kwaba
nguye odalula onke amaqiniso. (7)
/25
/
UMBUZO2
a) Umbuzo awuxhumene nencwadi ngakho-ke umfundo ngamunye.
uzothola isixephezelo sika (15)

UMBUZO 3
a) Isihloko siyahambela nenkondlo ngoba imbongi ikhononda ngendaba
yothando. Uthando olungathembekile ngokulutha izintombi izintokazi
zakithi. Luphinde lubulale isizwe yingakho nje imbongi iveza ukuthi
saphela isizwe sibulawa ukujula kothando. Lokhu kuze kunebele ngisho
emakhaya lapho bethi baphemba imizi kuvele kushabalale wonke
umuntu ngenxa yalolu thando. (Umfundi angevaza okunye kodwa
kuncike embuzweni). (8)

b) Isimo sokukhathazeka
c)
(i) Ilirikhi (eyomzwangedwa): Yinkondlo ethinta imizwa
yembongi ngalokho ekudingidayo. Yilokho imbongi ebalisa
ngakho okuyihaqile nokuyisibekele.
(ii) Eleji (eyesililo): Yinkondlo le lapho imbongi iphimisela khona
imizwa yayo ngokufa.
(iii) Eyezenkolo: Lolu nguhlobo ngolungqikithi yalo izinze
eNkolweni jikelele. Imbongi ingaveza imizwa nemicabango
yayo ngoMvelingqangi.
(iv) Ezokuqondisa/ Amasathaya: wuhlobo lolu lapho imbongi
izwakalisa khona imizwa yayo ngenhloso yokunqanda,
ukuqondisa nokudonsa ngendlebe.
(12)

d) Isenzasamuntu: into engaphili inikezwe izimpawu zento ephilayo


okungaba umuntu, kwase kuthi lokho kwenza izinto ezenziwa ngabantu.
f) (i) Impindwa: isitanza sokugcina (5)
(ii) Impindamqondo: Isitanza 2 umugqa 3& 4.
(iii) Ifanamsindo wonkamisa: isitanza sokugcina umugqa 4 o-e no a
Ifanamsindo longwaqa: isitanza 3 umugqa 2 o-B (4)

UMBUZO 4
a) Imibhalo yabantwana ishicilelwe kamuva ngenxa yokuthi
ubucikobomlomo yibona obebuhamba phambili ngoba
bebungabhalwa phansi. Okunye obekwenza isilele emuva
bebengekho abanekhono lokubhala lolu hlobo lwezincwadi.
Kanti nocwaningo beluzace kakhulu kulomkhakha ezilimini
zesintu. Okunye ukuthi imibhalo yabantwana ayisondelene
nezinganekwane obekuyinto ebibadida kakhulu ababhali. (5)

b) Umehluko phakathi kwezincwadi zabantwana nezabantu


abadala.
(i) Izincwadi zabantwana ziba nesingeniso esilula esizwakala
kalula ngoba imiqondo yabantwana isuke ingakavuthwa
ngokugcwele.

Umlingiswa omkhulu kufanele alingane nabo ukuze kube


lula ukuzwelana naye.

KANTI IZINCWADI ZABANTU ABADALA:


(ii) Iba nesingeniso esijulile ngoba kufanele kube khona
ukucabanga okujulile ngenxa yemiqondo esivuthiwe
yabantu abadala.
(iii) Ibhalwa ngolimi olujulile ukuze kusimame izinga
lokucabanga.
(iv) Umlingiswa noma abalingiswa kuba abantu asebekhulile
abaphila impilo ephilwa emphakathini indaba ebhalelwe
wona noma ebhalwe ngawo.
(5)
c)
(i) Umlolozelo: usetshenziswa ukuthulisa umntwana okhalayo.
Uyasebenza lapho unina wengane ebalisa khona ngenxa
yokubhunguka kwendoda. Uba yisilulu sokugcina umlando
owake wehlela umlobokazi emzini.

(ii) Izilandelo: Ishukumisa ingqondo yakhe umntwana ukuze


acabange ngokuhlelekile.

(iii) Izidlaliso:
(10)

d)

(i) Izincwadi zezinhlamvu

Umsebenzi obalulekile walezi zinhlobo zezincwadi ukufundisa


abantwana ngendlela elandelekayo ngezinhlamvu kusukela ohlamvini
lokuqala u-A kuya ku-Z.

Yingakho umsebenzi walezi zinhlobo zezincwadi ufundisa abantwana


ikhono lokwazi ukuhlukanisa uhlamvu nomsindo.

(ii) Izincwadi zokubala

Izincwadi zokubala zisetshenziswa ukufundisa abantwana ukuthi


kubalwa kanjani kusukela enombolweni yokuqala u-1. kuya
enombolweni enkulu noma ethe xaxa. Zifundisa abantwana
abasebancane ukuthi kubalwa kanjani ngokulandelana kwezinombolo
kusukela ku-1 kuya ku-10.

(iii) Izincwadi zamagama


Lezi zinhlobo zezincwadi zisetshenziswa ukufundisa abantwana
ukuqamba, ukubona nokuqonda incazelo yamagama adingekile
ezingeni labo ukwakha iqoqo lamagama. Izincwadi zamagama
zithuthukisa intuthuko yesimo somqondo ngokugqugquzela ukuqonda
okusondelene nemiqondo okuyigqikithi yemibono.
(5)

ISAMBA: [100]
Umsebenzi 22 IsiXhosa

Umbuzo 1

(a) Kwathi ke kaloku ngantsomi;isiqu sentsomi, phela-phela ngantsomi (3)

(b) Ingezilwanyana zodwa (2)

(c) UNyoka: uikhohlakele, ungcilile, akabacingeli abanye, akanambulelo.


UMfene: ulungile, uyanceda, (4)

(d) Kule ntsomi sizotyelwa umfanekiso wanantu abathi bakuncedwa kwiingxaki


abanazo suke bangabi nambulelo. UNyoka usindiswe ekufeni nguMfene
kodwa endaweni yokubulela ujikela uNyoka ngokufuna ukumluma. Umvundla
umele abantu abathi nangona bebancinane ngesiqu kodwa basebenzise
ingqondo ekudlaleni indima eyakhayo nelumkisayo. Aba bantu basebenzisa
amaqhinga ikakhulu awokusindisa abo basengxakini.
(5)

(e) Xa uncediwe bonakalisa umbulelo kwabo bakuhlangule engxakini, musa


ukubabona bezizidenge okanye iintshaba zakho. (4)

(f) Ewe ndiyavumelana kuba uNyoka ubeza kubulala uMfene akugqiba


ukumsindisa. Umenzi wobubi ufumana isohlwayo esimfaneleyo. (3)

(g) Ewe bangayivuyela kuba izilwanyana ezinobungozi ziyoyikwa


nangabantwana ngako oko mazisuswe.
(4)
/25/

Umbuzo 2

Umfundi uya kuthatha nayiphi na inoveli yesiXhosa athe wayifunda abonise indlela
umbhali wayo athe waphumelela okanye wasilela khona ekuzobeni abalinganiswa
basetyhini nendlela amagama abo asetyenziswe ngayo ekuphuhliseni umxholo
webali elo.
/25/

Umbuzo 3

(a) Imbongi ithetha ngomntu olivila, ongafuni kuzenzela nto, okholwa kukufumana
izinto engazisebenzelanga, othi endaweni yokuba asebenzise izandla alibale
kukuthetha, ocinga ukuba izinto ziza kumzela engenzanga nzame zoko. (5)

(b) Imbongi iyaphoxisa, inyemba abo bangafuni kubila ukuze bafumane umvuzo.
Iyababonisa ukuba ubomi ngumzamo. (4)

(c) Intsingiselo yamabinzana:


i) Maninzi
ii) Azikwazi kusebenza
iii) Alifuni kusebenza nzima
iv) Lilibala kukuthetha endaweni yokusebenza
v) Akukho mntu usebenzela omnye, owenza njalo usebenzela abantwana
bakhe
vi) Izandla eziphakamisayo ezingawoyikiyo umsebenzi
vii) Umlomo omkhulu osoloko uvuliwe (7)

(d) Vilandini (2)

(e) Lidangele, likhuthele (2)

(f) Imbongi iyasikhuthaza ukuba sisebenze nzima ukuze siphumelele.Umfundi


makacaphule izivakalisi ezithathu ukuxhasa oku (3)

(g) Isimntwiso: ngokungathi impumelelo ifana nokuza komntu (1)

(h) Oolova, oondilele (1)


/25/
Umbuzo 4

(a) Ukunqongophala koncwadi lwabantwana


i) Uncwadi belukho kwiincwadi zesiNgesi kwantlandlolo belungekho
kwiilwimi zase-Afrika.
ii) IsiNgesi besithandwa kakhulu kuneelwimi zase-Afrika iminyaka
ngeminyaka yaza loo nto yadala ukunqongophala kwalo.
iii) Amabali ebebaliswa kunomathotholo ngesiNgesi bekungekho nalinye
ebe libaliswa ngeelwimi zase-Afrika.
iv) Amabali ebebaliswa kwaye ebonwa kumabonakude iminyaka
ngeminyaka ngesiNgesi kwijelo lonxibelelwano elinye, kungekho
mabali abaliswayo ngeelwimi zase-Afrika.
(6)

(b) Umvundla sisilwanyana esincinane ngesiqu esilingana nabantwana


nesithandekayo. Asoyikwa ngabantwana njengengonyama. Udlala indima
eyakhayo nelumkisayo. Unamaqhinga ikakhulu awokuzisindisa engxakini.
Uyazoyisa ngobukrele-krele izilwanyana ezikhulu. Uyabalwela abo
basengxakini ubancede. Unentliziyo entle akakhohlakalanga
njengengonyama. Umvundla uneempawu ezinokuthi zisetyenziswe ngabantu
ebomini kungonzakali mntu, uphawu olufana nokulumka. (6)

(c) Iintsomi ngamabali enziwa ngabantu baze abantwana bamamele kanti


iincwadi zemifanekiso zibhaliwe imifanekiso yazotywa ukuze abantwana
bazikhangelele loo nto umfanekiso ungayo.
(2)

(d) Uncwadi olubhalelwe abantwana luthi luchaphazele imiba ethi yenze


intsingiselo ebomini babo, ngokuthi lube nemifanekiso, nolusebenzisa ulwimi
olungantsokothanga nolulungele iminyaka leyo yabantwana. Lunamabalana
amnandi ahlekisayo athi enze abantwana babe nomdla. (5)

(e) Ixabiso loncwadi lwabantwana


i) Uncwadi lwabantwana luyonwabisa;
ii) luyafundisa;
iii) lukwafundisa nangezinto zokuphila;
iv) luthi kananjalo luvuselele iimvakalelo zabo apho umntwana anokuthi
azingaqamanise nazo (ukoyika, ubulolo, ukufuna ukuthandwa,
ithemba, uvuyo, impumelelo njalo-njalo);
v) lukwathetha ngezinto ezilulutho kubomi babo; luthi lube nesakhiwo
esifutshane kwaye luthi lube nesiphelo esimnandi.
(6)
/25/

AMANQAKU EWONKE: [100]


Sesotho Sa Leboa
Assignment 23
Potšišo 1
(a) Batho ba kgale ba be ruta dimelo le maitshwaro baneng ka
dinonwane,dithai le dikoša.
 Dinonwane di ruta bana semelo, di hlohloletša bana go theetša ka
šedi, di ruta gape bokgoni bja go anega le go opela.
Bana ba ithuta go kgoboketša tlotlontšu ye mpsha le go ithuta ka
tikologo ya bona.
 Dithai tšona di lootša megopolo ya bana, di oketša tsebo baneng le
go ba ruta go beakanya dintlha ka tatelano.
 Dikoša tša setšo bjalo ka tša manyalo, di thuša go laya banyadi,
dikoša tša ge bana ba etšwa lebollong, di thuša go aga semelo,
megobo e fahloša setšhaba ka seo se diregago. (6)
(b) Ge go bolelwa ka dituntuletṧo / dikuruetšo go bolelwa ka dikoṧana tṧeo
di opelwago ke bakgekolo goba baledi ba bana ge ba homotša bana
mola bommabo ba ile maṧemong, kgonyeng goba ba ile medirong ye
mengwe.
Mohlala wa motuntuletšo:
Ngwanaka, ngwanaka o a lla.
Eeiiee,. . . eeiiee . . .
O a lla, mpepu ngwanaka re tloge.
Eeiiee, . . . eeiiee . . .
Homola ngwanaka, homola ngwana.
Eeiiee, . . . eeiiee . . .
Ngwanaka nka mo sohlola ka mafuri.
Eeiiee . . .eeiiee . . .
Ka mafuri ka ipeleṧa lehlaka
Eeiiee . . .eeiiee . . . (6)
Lehlaka le le sa llego Eeiiee . . . eeiiee . . .
(c) Mohlala wa sereto: Mologadi
Mohlala wa go itheta: Ke Mologadi wa babina tau ya lešoka
Ke mosadi yo mosehlana wa go tšwa Moletlane
Moletla le ba madi a šele
Moithuti o swanetše go ngwala sereto sa gagwe le go itheta) 8)
(d) Mohlala wa košana ya go iša ngwetši bogadi:
Mmatswale tlogela dipitšana
Mong’a tšona o fihlile
Helela mošutelele!
Mo šutelele mo šutelele!
Ke yoo o fihlile?
(Moithuti a ka ngwala košana yeo a e tsebago) (5)
/25/
Potšišo 2
Ee, gantši baanegwa ba kgatha tema bjalo ka batho bao ba phelago le ge e le
gore ka nnete bona ga ba phele. Moithuti o tla ngwala leina la padi yeo a e
badilego le mongwadi wa yona gomme a hlaloša padi yeo le baanegwa ba
yona go laetša ka fao ba bonalago o ka re ba a phela. Mohlala, leina la padi: Di
šašarakane, mongwadi: SM Ramaboea. Puku ye e bolela ka ga batswadi bao ba
ratago go kgethela bana ba bona balekani. Mantwa le Molwantwa ba be
ratana efela batswadi ba bona ba be ba sa thabele go ratana fao ga bona.
Mantwa le Molwantwa ba ile ba bontšha lerato la bona bohlokong le
lethabong go fihla ge ba nyalana. Baanegwa ba padi ye o ka re ba a phela le ge
e le gore ga ba phele.
The rubric for marking is as follows:
Language: 8
Facts: 12
Structure : 5

(Moithuti o swanetše go ngwala ka padi goba terama yeo a e badilego ebile a


laetše baanegwa ba batho) /25/

Potšišo 3
 Sereto se se bolela ka dilo tša hlago tšeo di kgahlago Mong wa tšona e
lego Modimo. Tematheto ye nngwe le ye nngwe e tšweletša kakanyo ya
yona mohlala:
1 e bolela ka bošego le mosegare
2 e bolela ka dinaledi le leswiswi
3 e bolela ka ngwedi wo o kgahlišago ka go kganya
4 e bolela ka dinonyane tša go swana le maribiši le bomankgagane
5 e bolela ka pula yeo e tšwago legodimong
1 Tematheto ya bofelo e bolela ka dinoka tšeo di tšhelelago lewatle.
(10)
(b) Molaetša wa sereto ke gore dilo tša hlago di botse di a kgahliša ebile
di nyaka go hlokomelwa.
(2)
Maikutlo a moreti ke a lerato le go tumiša. Moreti o rata hlago le
bobotse bja yona. (5)
(a) Dikapolelo tšeo di bonalago fa ke:
tshwantšhanyo/papišo mo mothalothetong wa
5 Moreti o re ‘dingwe di thalaganya mo nkego
ke dinokolwane tša meetsemadiba’ o
swantšha dinaledi le dinokolwane tša
meetsemadiba.
Sekapolelo se sengwe ke mothofatšo moreti o re ‘ Ge maribiši
le bomankgagane le bona ba gana go robalela sa ruri, Moreti o
mothofaditše dinonyane.
(8)
/25/
Potšišo 4
(a) Dingwalo tša bana ga se di tšwelepele kudu mo lelemeng la Sesotho sa
Leboa ka gore bangwadi ba bantši ga ba ngwale ka tšona le banyakišiši
ga ba nyakišiši ka dingwalo tša bana. Go sa nyakega bangwadi ba
dingwalo tša bana.
(8)
(b) Batho ba bagolo ba a ratega ka gore ga ba fele pelo ge ba bolela le
bana.Batho ba bagolo ba na le lerato la go godiša bana le go theeletša.
Batho ba bagolo ba rata go boledišana le bana mabakeng a mantši.
Batho ba baswa ba fela pelo ebile ga ba rate go anega dinonwane.
(Dikarabo tše dingwe le tše dingwe tša maleba) (6)
(c) Dipuku tša dibapadišane _ Di ruta bana ka dibapadiša tša go
fapafapana le gore di šomišwa bjang.
Dipuku tša dswantšho_ Di ruta bana go lebelela diswantšho le go kgona
go di bolediša.
Dipuku tša dialfabete_ Di ruta bana ka dialfabete le gore ba ka
dikopanya bjang go hlama mantšu.
Dipuku tša dikanegelo_ Di ruta bana ka dikanegelo tša merero ya go
fapafapana.
(Moithuti a ngwale tše tharo feela) (3)
(d) Mmutla o ratega ka lebaka la gore o na le mahlajana, o hlalefetša
diphoofolo tše dikgolo, o na le lebelo. Tau e bonagala bjalo ka
phoofolo ye kgolo efela ya setlaela yeo e phalwago ke mmutla.

(Moithuti o swanetše go hlaloša ka botlalo gore ke ka


lebaka

la eng bana ba rata mmutla e sego tau)


8)
/25/
PALOMOKA:[100]
Setswana memo S2

Potso 1
a) Botlhokwa ba matuntuletso a bana le dinaane.Kopelo e e molotsana ya
matuntuletso e tletse dipoapoeletso tse di phophothelang ngwana di mo dire gore a bo a
thulamele. Ka dinako dingwe fa mme a ne a na le tiro e ntsi, ban a ba ne ba batlelwa
babelegi ba ba ka ba thobang maikutlo. Pina e e opelelwa ngwana gore le fa go le thata jang
a kgaotse go lela.
Pina e e na le mokgwa wa nyefolo o o nang le motlae gonne mmelegi o bua fa mmangwana
a timana, a tima babelegi tse di monate. Go kaiwa fa go belega ngwana e se tiro e e bonolo
mme ka jalo babelegi ba tshwanetse go duelwa ka serope sa namane, e leng nama e e
boleta, e e monate. Go botlhokwa go lemoga gore thari ya namane e ne e dirisiwa go belega
ngwana mme ka jalo, namane e ne e le botlhokwa mo kgodisong ya ngwana.
Matuntuletso a thoba ngwana maikutlo.
Matuntuletso a ntsha ngwana mo go se a se lelang.
A itumedisa ngwana.
A phophothela le go robatsa ngwana yo o tlhobaelang.
Dinaane di ruta bana ngwao le setso. Di ba ruta puo. Di ruta bana maitseo le go ba godisa
ka fa molaong wa setso. Di ba ruta go golagana le go dirisana mmogo . Di ruta bana go tlotla
batsadi le go sala molao morago. (10)
(b) Maina a ka nna le bokao bo bo farologaneng. Ngwana a ka reelelwa leina go ya ka
ditiragalo tse di diragetseng ka nako ya fa a ne a belegwa. Leina le tshwana le Dikeledi le ka
golaganngwa le kutlobotlhoko. Mmapula a ka golaganngwa le go nag a pula. Moithuti a ka
neela
Ditiragalo tse dingwe tse di maleba. (10)
(c) Maboko a thoriso a ruta setso le ngwao. A thusa batho go ipelafatsa ka tlhago ya bona.
A rotloetsa bogatlhamelamasisi a baeteledipele ba merafe, batsomi le batho ba bangwe.
Dipina tsa setso di thusa baagi go dirisana mmogo, di ruta ngwao le setso. Di ruta puo. Di
tlosa bodutu. Ke maitiso a a monate. (5)
/25/

Potso 2
Moithuti a ka itlhophela padi mme a bontsha ka fao baanelwa ba basadi le batsofe ba
sotliwang le go nyadiwa ka teng The rubric for marking is as follows:
Language: 8
Facts: 12
Structure : 5
/25/

Potso 3
(a) Leboko le le bua ka lefatshe la Aferika. Lefatshe le le lentle, le kgabisitswe ke
makhubu a mawatle, ditlhare le majang. Le na le diphologolo tsa mefutafuta tsa
naga le digagabi. Lefatshe la Aferika le tshwangtshanngwa le Mosetasana yo montlte
wa meno a e keteng ke selefera. Le na le dithunya tsa mebalabala le dinoka. Lefatshe
le le na le letsatsi le le phatsimang. Le na le metsi a a elelang. Ke lefatshe la temo,
kgomo le khumo. Mothuti a ka neela dintlha dingwe tse di maleba. (10)
(b) Aferika / Lefatshe le lentle (2)
(c) Mmoki o itumeletse bontle ba lefatshe la Aferika le le kgabisitsweng ke tlhago. O
tlotlomatsa lefatshe le mmogo le diphologolo, dinoka, le dimela tse di mo go lona.
Maikutlo a mmoki ke a boitumelo le boipelo. (7)
(d) Tlhago e tlisa pholo mo bathong. Ditlhare di thus aka meriti le go alafa. Metsi a
naya bophelo. Diphlogolo dingwe ke dijo tsa batho. Dingwe di thus aka go tsamaisa
batho. Dinoka di naya batho metsi a go nwa le go tlhapa.
(e) Tshwantshiso—Lefatshe le ke mosetsana.
Tlhatlhagano- Lefatshe lena ke la temo
Lefatshe lena ke la kgomo (2)
/25/

Potso 4

(a) Moithuti a ka naya phologolo nngwe le nngwe le nngwe mme a tshegetsa ka


mabaka. Sekao: Mmutla o monnye fela o dirisa matlhale. (5)
(b) Tau ka gale o dirisa dikgoka. Mmutla o dirisa botlhale (2)
(c) (i) Dibuka tsa ditshwantsho > Bana ba rutiwa ka ga go dirisa ditshwa ntsho. Ba
rutiwa go tlhama kgang ka go leba ditshwantsho.
(ii) Dibuka tsa ditshamekisiwa > Di ruta bana ka ga ditshamekisiwa le tiriso ya
tsona.
(iii)Dibuka tsa dipalo > Di ruta bana go bala.
(iv) Dibuka tsa dialefabete > Bana ba rutiwa go dirisa dielefabete tse di
farologaneng go tlhama mafoko.
(v) Dibuka tsa dialefabete> Bana ba rutiwa go biusa dialefabete. ( 10)
(d) Moithuti a ka neela thitokgang mme a tshegetsa ka mabaka (4)
(e) Lentswe la bomme le le molotsanana le kgona go ngoka kgatlhego ya bana.
Dinaane dingwe di na le dipina tse di tlhokang molodi wa lentswe le le bolete le le
gogelang. Moithuti a ka neela mabaka a mangwe. (4)
/25/
Maduo otlhe: 100
AFL 2603 2018 2 Mosebetsi wa Bobedi

POTSO 1

(a) Maikutlo a moithuti a ka latela mehlala ena: E, ke meeto ya kgale, mme Hatchten (1984)

o tshehetsa sena. Batswadi ba se ba phela sejwalejwale, ha ba sa na nako ya ho koiyetsa

bana kaha ba dula ba le mesebetsing, mme batho ba salang le bana ba etsa mesebetsi e

mengata ntle le wa ho sala le ngwana. Bana ba shebella thelefishini, mme ha ba sa

ikamahanya le kgati kapa dithoko. Ha ho sa dulwa mollong, mme ho ithuta ho thella ka

seboko sa motho ho nkelwa sebaka ke dipapadi tsa bana tse hlahang thelefishining.....

KAPA

Tjhee, dipina tsa bana tsa Sesotho jwaloka tsa koieetso, kgati le dithoko di ntse di hlokeha.

Molemo wa pele ke ho ruta bana puo ya bona ya lapeng (eo ba e antseng letsweleng). Ha

ngwana a koieetswa, o ithuta medumo ya puo, mme qetellong o peteketsa medumo ena.

Bana ba ithuta hore kopano ke matla. Mohlala, ha ba le metseng eo e seng ya ditoropo ba

kgwasa ditadi, ba thusana, mme ba bina pina ho etsa sena. Ka mokgwa oo bana ba

natefelwa ke setso. Ho jwalo le ka dipina tsa kgati e le ditoropong kapa dibakeng tse ka

thoko le ditoropo. Bana ba bile ba boqapi. Bana ba ithuta dithoko, ka ho tseba ho qapolla

seboko sa bona, e leng ona mothapo wa leloko la bona....

(10)

(b)Mohlala – thuto: Bana ba thabiswa ke dingolwa tsa botjha mme di ba fa thuto, ba ithuta

ka botjhaba, boitshwaro, mekgwa le ditlwaelo tsa setjhaba. Mohlala;Sena se etswa ka pina

papadi kapa ditshomo.


- Ba ithuta bonono, ha ngwana a qoqelwa tshomo, o qetella a utlwisisa puo le bonono ba

boqapi, mme a qalelle ho phetela ba bang.

- Dingolwa tsa botjhaba di kgothaletsa matsema le kopano. Bana ba bina dipina papadi

mmoho, mme ba etsa matsema a ho kgwasa ditadi.

- Bana ba rutwa hape hore ho na le nako ya boithabiso, ka ho ikgatholla ka diqatjwa tsa

botjhaba jwaloka ditshomo, dipina j.j. Mme ba rutwa hore tsona di kgethelwa sebaka.

Mohlala ditshomo le dilotho tse etswang mantsiboya ho hlekela mosebetsi o kang wa ho ya

masimong motsheare. (10)

(c) Ke thelleleng ke le:

Motaung wa ha Hlalele,

Motho wa Lebese la Kgomo,

Petu le lekana le molala.

Mona seroki se a itseba hore ke Motaung. Ntatae moholoholo ke morena Hlalele, mme ke

yena moholo wa Bataung. Bahale le Bataung ba bang ba ileng ba ntshetsa pele leloko la

Bataung ke bo-Kgomo le Lebese. Ke batho ba teng, ba ditho hobane, “petu le lekana le

molala”, mme he ho ba bahale ho a ba tshwanela. Ke bana ba morena Hlalele ya neng a e na

le naha ya hae. Bukeng ya Nalane le Mmole wa Bataung , naha eo e bitswa

Matlwangtlwang, moo e seng e le Swatsing le Mpumalanga kajeno.

(5)

/25/
POTSO 2

(a) Moralo wa buka (poloto) ke tlhophiso ya diketsahalo tse latellanang ka har’a

sengolwa. Diketsahalo di hlaloswa ho latela kamoo di etsahetseng kateng ho sa

latelwe dikgaolo tsa buka empa ho latela tlhahlamano ya tsona. (5)

(b) Moithuti o beha karabo ya hae hodima dintlha tsena:

- tlhekelo kapa tlhahiso e leng moo ho hlahiswang sesosa sa kgohlano.

- Karolo e latelang ya moralo ke tharahano, taba e qadileng tlhekelong e ya hola. Se

qadileng e le tlhase se fetoha lelakabe.

-Kgohlano e a totobala ditaba di a thatafala, e ba marangrang. Mona ho bonahala

molwantshi le molwantshua.

- Ho ba le marangrang moo baphetwa bana ba boletsweng ba bang le bathusi.

- Jwale taba di ya mosenekeng moo diketsahalo di bontshang lehlakore le matla e le

la molwantshi kapa la molantshua.

- Jwale e ba sehlohlolo moo nnete e hlahellang mme e hloka tharollo, jwale qaka e

ya raroloha mme e fan aka setshwantsho se phethahetseng sa molaetsa wa buka.

(20)

/25/

POTSO 3

3.1 Mohlala: Thothokiso ya botjhaba ha e na diratswana tse hlophisitsweng jwaloka ya

sejwalejwale. Hape sengodi sa thothokiso ya botjhaba ha se tsejwe, ha sa thothokiso ya

sejwalejwale se tsejwa. (4)

3.2 Mehlala ya Mefuta ya thothokiso: lehlolohelwa/ thokothomo, sonete, leanela.... (3)


3.3 (a) Kodiamalla: thothokiso ya lefu (1)

(b) Mookotaba: molaetsa wa thothokiso mme diketsahalo le diketso tse hlaloswang ke

kgetho ya mantswe thehilwe hodima molaetsa ona. Hangata o ka akaretswa ka lentswe le

le leng. Mohlala e ka ba lerato.

(3)

(c) Mood/atmosphere (Maikutlo a qhololotswang ke thothokiso ho mmadi ho latela

lentswe le maikemisetso a sengodi). (1)

3.4 Mehlala:

- Apostrophe; Lefu tsenene ya hao e kae na?

-Mothofatso; Ntja ya bua le diqokofa tsa Mohato. (5)

3.5 Mefuta e mmedi ya phetapheto: j.k. papelano, sephetwane, selatediso....

3.6 Ena ke potso-telele. Har’a dintlha, a ka tshohla lentswe la sengodi thothokisong (tone),

mooko-taba, kamano ya tlotlontswe le dikarolo tse ding tsa thothokiso. Moithuti a ka sheba

hape mekgabo-puo, sebopeho sa thothokiso le medumo. Tsena di mo thusa hlalosa seo

thothokiso e se bolelang, ke hore molaetsa. (8)

/25/

POTSO 4

(a) Dibopeho tsa thothokiso ya bana di teng hore bana ba tle ba natefelwe ke sengolwa.

Hape ba se ebe ditsebe kapa hona ho hloka thahasello. Ho ba le dibopeho tse etsang lehlaso

jwaloka morumo o hlophisehileng, haholo qetellong ya mela. Morethetho e ba o nonneng,

mme bana ba ka tsitsinya mmele ha ba rata. Karaburetso le yona e ba ngata hore e fe bana
setshwantsho sa ntho e hlaloswang hore ngwana a utlwisise molaetsa le moqoqo wa

thothokiso. Phetepheto ya mela le mantswe e ba ngata ho etsa lona lehlaso le ho ntlafatsa

kutlwisiso ya ngwana. Mela ha e mengata kaha thahasello ya ngwana le ho kgola kwitlisiso

di sa teba jwaloka tsa batho ba baholo.

(5)

(b) Ke ho ruta le ho ruta bana le ho ba thabisa. Bana ba ithuta ho taka, nalane, mekgwa le

meetlo ya setjhaba. Di ba ruta ho bua le ho buisana le batho ba bang. Hape di ba ruta

bohlale ba ho ikgwantlella bophelong. Mohlala ke dithuto tse fanwang ditshomong.

Morethetho le phetapheto e fumanwang dipineng tsa koiyetso di rutloetsa bana ho bua

puo, ho e utlwa le ho qapa ho ho buisa ba bang.

(5)

(c) Mefuta ya dingolwa tsa bana ya ditshwantsho ke:

i. Buka papadi tsa masea le bana ba e so kene sekolo = dibuka tsa dibapadiswa –

tsona di etswa ka lekoko le thatha le morumo, di ka etsisa le ditshwantsho tsa dintho

tse teng tse kang diphoofolo, dipalo le tse ding. Buka ya teng e ba mmala e kganyang

mme e be bopopi moo ngwana ka nako e nngwe a ka kgonang ho tshwara Mahlo,

marama, maoto le tse ding tsa se takilweng ho yona. E thusa bana ho ithuta puo, ho

ba le kutlwisiso le ntlafalo tsa kgolo tsa bana ba keretjhe kapa nteterwane.


ii. Buka ya dialefabete/ Nteterwane: Diletere di mebala ho kgahla mahlo a mmadi. E

ruta bana medumo ya puo, kamoso ba ba le ditshiya tsa ho bopa mantswe.

iii.Buka ya ditshwantsho feela: E thusa bana ho ipopela pale eo e leng ya bona. E

kgahla bana ka mebala ya yona ha e ntse e hlalosa tikoloho le ditaba ka

ditshwantsho.

iv. Buka ya ditshwantsho le dipolelwana tse fokolang: Mona ngwana o ithuta ho

bapisa mantswe le ditshwantsho ho utlwisisa se bolelwang, a be a fetele ho baleng

Dipolelo tse kgutshwanyane. E bopa hob ala ka kutlwisiso hwa ngwana.

v. Dibuka tsa dipalo: Tsona di bopa dipalo ka mebala e kganyang, ho tloha ho ha ho

letho ho isa ho leshome. Mongolo ke o moholo wa letere ka nngwe. Tsona di ruta

bana ho bala. (10)

(d) Mohlala: Ditshomo di thabisa bana. Bapheti ba ditshomo ba etsisa diketso tse ka

thabisang bana. Diphoofolo tse hlahang ditshomong, di qabola bana, mme bana ba ka

ithuta maqiti le maqheka a bophelo boitshwarong le diketsong tsa diphoofolo tsena.

Hape bana ba ka ithuta ho bina le ho pheta ditaba ka tsona. Ba ithuta puo le ho beha

ditaba ka mokwa o utlwahalang. Ke mokwa wa ho fetisa ditlwaelo le meetlo ho bana,

hape ho ithuta tikoloho ya bona ka mokgwa o kgahlang.

(5)

/25/
Matshwao Kaofela: 100
SIVIVINYO 26

UMBUTO 1

(a) Umhlolwa utawubhala umlolotelo lawukhumbula kahle achaze kwekutsi isa


setjentiswa yini kulesikhatsi sa lamuhla. Umfundzi anasekele kahle imphendvulo
yakhe . eg. Lala, lala lala mntfwanamake .Iyasetsentiswa nakulaliswa umntfwana.
Angaveta
- Kubindzisa umntfwana
- Kumlalisa
-kumkhutsata
(6)

(b) Umhlolwa utawusho kwekutsi uyatati, bese uyatibhala uyasho kwekutsi


tisetjentiswa nini futsi tibaluleke kangakanani kulusendvo lwakubo. (7

(a) umfundzi utawubeka wakhe umbono bese wesekela asho kwekutsi


kusabalulekile yini kufundziswa kwetinganekwane, tiphicaphicwano, netaga
etikolweni. Imphendvulo ingeyama kuloku:

o Kucitsa situnge
o Kufundzisa
o Kukhaliphisa ingcondvo
o Tiyacaphelisa
o Tiyakhuta
(12)
/25/

UMBUTO 2
Umhlolwa utawukhetsa balingisi kunoveli lewake wayifundza asho kutsi umbhali
utisebentise njani tindlela tekuvetwa kwebalingisi enovelini ente netibonelo letifanele.
Angacoca ngaloku;
SINGENISO (2)
o bativete ngenkhulumo (5)
o bavetwe ngumbhali (5)
o bavetwe yinkhulumomphendvulwano. (5)

o Nangekubetsa emabito. (5)

o SIPHETFO (3)
/25/
UMBUTO 3
Fundza lenkondlo bese uphendvula imibuto.

(a) Ikhuluma ngemuntfu lobekagula ,sekabekelwe emalanga


ekuphila ,kungasenalitsemba, kodvwa waphila kunjalo. Ufundzi uyawubeka
ngewakhe emagama.
(4)
(b) Iliriki, umbhali uveta imiva yakhe ngesehlakalo lesitsite. Lomunye umfundzi
angatsi inkondlo mlandvo ngobe umbhali ubalisa ngesehlakalo lesengcile
emphilweni yakhe.
(2)
(c) Umfundzi utawusho kwekutsi uphansi nome usetulu bese uyasekela. (3)

(d) Etinkondlweni imisindvo yemagama itsintsa inshokutsi nelilukuluku lelivetwa


kukhetseka kahle kwemagama ngumbhali wenkondlo.kulemigca lelandzelako,
umbhali uvete sigci ngekuveta
 lufana msindvo ngagalamagama lacindzetelwe.
 Isuzuri ngekusebentisa tiphumuti
Umfundzi angabhala nalokunye langakubona kulemigca.
Ngakha,ngidzilita,ngikhala,ngibubula
Ngimemeta, ngicalekisa,ngifisa ngibuye ngilahle litsemba
(4)
(e) Kuletsa umcondvo lomusha kulofundzako kwekutsi kufa lebekulindzelwe
ngenhla sekuncotjiwe ngobe lobeka gula sewuphilile.
(2)
(f)Umhlolwa agabhala:
 Imifanekiso mcondvo lekhona kulenkondlo . Sifaniso, sifanisongco
nesimuntfutiso

 Umfundzi akaphawule ngesakhiwo sangekhatsi abuke loku:


Tindzima, imigca, imvumelwano , luchumano nalokunye langakubhala lekukhona
kusakhiwo sangaphandle.
(10)
/25/
UMBUTO 4
(a) Timphawu tendzaba lengaheha bantfwana.
 Ibe netitfombe
 Ibenebalingisi labatsandvwa bantfwana
 Imibala lehehako
 Lulwimi lolusezingeni lebantfwana
 umcoci ahambisane nelizinga lebantfwana
(5)
(b) Imfundziso leletfwa temibhalo yebantfwana?
 Kufundza
 Kubala
 Kwehlukanisa
 Kufananisa
 Kulinganisa.
(5)

(c Lapha umfundzi angabeka yakhe imibono.


 Kwenta bantfu babone kubaluleka kwemibhalo yebantfwana.
 Kwandza kwebabhali bemibhalo yebantfwana
 Kwandza kwebacubunguli betemibhalo yebantfwana nalokunye
lekutawucatjangwa ngumfundzi kwemukelekile.
(8)
(d) Kusabalulekile kutsi bantfwana bafundziswe tinganekwane etikolweni.
 Tiyafundzisa
 Tiyakha
 Tikhaliphisa ingcondvo
 Tifundzisa emasiko nalokunyenti lekungabhalwa ngumfundzi.
(7)
/25/
MAMAKI SEKAWONKHE TOTAL: [100]
IsiNdebele Assignment 27
Umbuzo 1
(a) Iinrarejo izisusa isizungu. Zenza abalaleleko bacabange badephe. Zenza
abafundi bakhaliphe ngokwengqondo. Zifundisa ngebhoduluko. Zenza
abalaleleko bakwazi ukulalelisisa bebaphendule ngokunembako. Zikhuthaza
ubunye nokuhloniphana. Zandisa ilwazimagama kilabo abazidlalako.
(Nanyana ngimiphi imisebenzi emine.)(4) Iinganekwana. Zisusa isizungu.
Zimumethe iimfundo nemiyalezo ethileko. Zifundisa abentwana ukulalela.
Zifundisa abentwana ukufunda ukulamanisa izehlakalo. Zifundisa
nokuziphatha. Zifundisa ngemvelo kanye neenlwana. Zifundisa ngendabuko
njengokuthi ukufa kwenza njani. Zifundisa ngomlando wesitjhaba
nangeenkutani ezaphilako eenkhathini ezithileko. (Nanyana ngimiphi
imisebenzi emine yeenganekwana engatlolwa bafundi.)(4)Iimbongo
zamakhosi zigcina umlando wesitjhaba ngasinye, zikhuluma ngokulamana
kwamakhosi, izehlakalo ezaba khona ngesikhathi kubusa ikosi leyo. Iimbongo
zamakhosi ziyasetjenziswa eminyanyeni ethileko ethinta ukubekwa
kwamakhosi, ukufihlwa kwawo nanyana eminyanyeni yamasiko athileko.
Iimbongo zirhaywa yimbongi zithuke bezikwakwazele ikosi leyo, isib.
Embongweni ziMakhosoke II kuthiwa “Abantu bebathi uMakhosoke angekhe
abayikosi, angekhe ahlala esihlalweni samakhosi, kanti kulaphi bamhlabela
ngamafutha we-…” (Nanyana ngimaphi amaphuzu amane akatlonyeliswe.)
(4)
(12)
(b) Iye kuqakathekile. Iingoma zisiza ukukhambisa isikhathi abantu
nabasebenzako. Iingoma zesintu: zisusa isizungu. Iingoma ziyakhalima, isib.
Imiyeyezelo evunywa nakwendiwako. Ivamise ukuyelelisa nokukhalima
umakoti ngezenzo ezingamvelela emendweni. Zibuya zikhalime nabosokana
kobana bangahloyi abomalukazana. Ingoma enye ekhalimako ngile ethi,
“Isithembu siyabulala ngombana ubaba uthanda umani khulu. Njalo
ngakwamani kunuka amatjhatjhatjha. Iingoma zingawuqeda umtlhago,
abavumi bangavuma eminyanyeni ethileko bese bayabhadelwa. Iingoma
zingasusa abentwana eendleleni ngombana isikhathi esinengi bangahlala
bazilungiselela ukuyokugida. Iingoma zigcina umlando wesitjhaba, isib.
UMangope ukhulumile: Ingoma eyabe ivunywa ngesikhathi abantu
abangasibo abeTswana nabafuduswa eendaweni zeBophuthatswana
yalokha, UMaqhawe bambulele, yingoma eyavunywa ngemva kokubhubha
kwakaMinistara walokha wakwaNdebele obekasesatjwa khulu embusweni
loyo. Bokoharamu, lisani abentwana, njll. (Namanye amaphuzu angatlolwa
bafundi.) 10)
(c) Ubuthakgha bomlomo ngizo zoke iinkulumo ezabe zisethulwa bezidluliselwa
esizukulwaneni ngesizukulwani ngomlomo njengeembongo zamakhosi,
iingoma, iinganekwana, iinrarejo, neengonyana zokudlala. Ubuthakgha
bomlomo babe bungatlolwa phasi. (3)
/
25/
Umbuzo 2
Enoveleni kuba nabalingisi indaba edzimelele phezu kwabo. Umlingisi onjalo kuthiwa
mlingisi oyikutani. Zoke izehlakalo ziqalene naye begodu kumele kube nemizamo
abafundi abayibonako kobana uyayenza ukuphumelelisa lokho esele akuthomile.
Encwadini ethi Mbala Ngubaba, uBongwe, okunguyise lakaMavela simfunyana
abhubhile, kodwana ujanyelwe lilifa lakhe elenza kobana abonakale njengekutani
yomdlalo ekhona ukusuka ekuthomeni kwendaba bekube sekugcineni. Kunomunye-
ke umlingisi ophikisana nalokho isifiso sakaBongwe esikutjhoko. Loyo nguMavela
indodana yakhe. Uphikisana nonkuthi mtlikitlo wakayise osesifisweni sokwabiwa
kwelifa. UMavela uphambana nesifiso kodwana ufuna kobana kukhanjiswe nanyana
kwabiwe ilifa ngendlela yesiko lamaNdebele. Isiko lona lithi lizibulo ekumele labe ilifa
belikhulise nabentwana. Umma nakaseleko ekhaya, ukhulumisana ntange nezibulo
lomduna ngaphambi kobana angenza izinto. Enoveleni yakaSkhosana, kube
nokuphambana kwekambiso yesikhuwa Kanye nokukhanjiswa kwangendlela
yesintu. UMhlekwa, uHleziphi Kanye noNaMtshweni bakhambisana nesifiso
sakaBongwe. UMavela ngakelinye ihlangothi uphikisana nesifiso begodu wenza
namaqhinga wokweba iinkomo zakwabo ahlangene naboSkhosana abamenza
isidlhayela bamdlelezela bebamnikela netjhege enkhwani. Ngakelinye ihlangothi
kunomthetho ophikisana nalokho ebekwenziwa nguMavela nababgani bakhe
abagcina ngokubotjhwa. (Abafundi bangaphendula ngokusebenzisa idrama nanyana
inovela eyaziwako negadangisiweko baqalise emihlobeni yabalingisi/yabadlali
abasetjenziswe mtloli.)

Ozokutshwaya akasebenzise irubrikhi elandelako:


Ilimi: 8
Amaphuzu: 12
Isakhiwo: 5
Inani =25

Umbuzo 3
(a) Ikondlo ikhuluma ngesenzo esenzeka eLife Esidimeni lapha kwabhubha
khona iinguli ezabe zingakapheleli emkhumbulweni. Iinguli lezo zafuduswa
eLife Esidimeni zasiwa emazikweni azijameleko ebegade anganazo iimvumo
zokusebenza. Umbuso weGauteng wahluleka ukuziphendulela wakhomba
isiPhathiswa sezePilo, umma uQedani Mahlangu, naye owaphika walala
ngamathumba wathi izinto zakhanjiswa ngendlela efaneleko. Yathi ihlala
ikomitjhini yokuqalisisa indaba leyo, uQedani Mahlangu wabe sele abeke
phasi iintambo kwabe kwezwakala kobana ungaphetjheya kwamalwandle
lapha ebekuzwakala khona kobana uthuthukisela phambili iimfundo zakhe.
Kwabhubha iingulani ezingaphezu kwama-94 ekusibalo esiphezulu tle
nasimadaniswa nesibalo seMarikana lapha amapholisa adumuza abulala
khona abasebenzi bemayini iLonmin. (Abafundi bangabeka ngeyabo indlela
ikani nje woke amaphuzu azwakala. ) (8)
(b) Yenzeka eSewula Afrika. ILife ESidimeni isesifundeni seGauteng. Umtloli uthi
“IGauteng yoke yakhuza yababaza kobana isiPhathiswa sezePilo sithokoza
njani indaba isebandla.” (4)
(c) Yikondlo sililo/Yi-eleji ngombana kwabhubha abantu esigamekweni esenzeka
lapho. (3)
(d) Beyisebujemeni bokutlhuwa ngombanaimbongi ithi kwanje sele ilinani
elingaphezu kwama-94 woke weengyli ezibalwako. (3)
(e) Isenza samuntu. IGauteng yoke yakhuza yababaza, IGauteng yabamba
ongenzasi. Siyanemba ngombana babantu abababazako, ingasi indawo.
Irhwala: USomkhandlu bekaphika ajama phezu kwentatjana. Isifenqo lesi
sitjho ukuphika okwedluleleko.
(5)
(f) Endimeni yokuthoma, umuda 1-2 kunokurhobelatjhigama ngegama …
iimpendulo. Ikondlo yakhiwe ngeendima nemida kanti iindima zinamagama
angalinganiko. (Namanye amaphuzu angatlolwa bafundiazwakalako.) (2)
/25
Umbuzo 4
(a) Imicasa ngombana ihlakaniphile. Ingwenya ngombana iyikosi /imnikazi
wehlathi. Iinyoni ziphaphela phezulu ziyabakara abentwana. Iinyosi ziletha
isizo msinya. Uspiderman uyaphapha.
(6)
(b) Iincwadi zama-alfabhedi. > zifundisa abafundi ukwakha amagama nemitjho
ukuze bathuthukise ilwazi lelimi. Iincwadi ezineenthombe kwaphela. >
Zifundisa abafundi kobana babe nethando lemvelo nokuzakhela iindatjana
ngokusebenzisa iinthombe. Iincwadi ezineendlalisi.> Zifundisa abentwana
ukudlala nokusebenzisa iindlalisi ezahlukeneko. Iincwadi zeendatjana
ezineenthombe. > Zifundisa abentwana kobana bakwazi ukufunda nokubuka
imvelo nokuthi bazakhele indatjana ngeenthombe. Iincwadi
ezineenomboro> Zifundisa abafundi kobana bakwazi ukuhlanganisa
iinomboro bebafunyane iimpendulo. Iincwadi zemibono: zifundisa
ngemibono nje ehlukahlukeneko.
(8)
(c) Iinzathu zokungathuthuki kweencwadi zabentwana. Amamitjhinari akhange
azithathele ehloko kanti nabarhubhululi bathatha iincwadi zabentwana
njengezinto ezinganawo umsebenzi. Iincwadi zabentwana abantu abanzima
ngokwabo bebangazizebenzini ngaphambilini ngombana bekusetjenziswa
iinganekwana, iinrarejo, izaga, izitjho nemidlalo yabentwana ukukhulisa
nokufundisa abentwana. Indaba yokufunda yinto eze nabantu abamhlophe.
(Namanye amaphuzu azwakalako angatlolwa bafundi. ) (6)
(d) Ngingakhetha ukutlola ngommongo-ndaba oyelelisako ngombana abantwana
abanengi bayengeka lula begodu bathanda nezinto ezibonakalako.
Ngingatlola ngendlela abangabalekela ngakhona iingozi zokukhukhuthiswa,
zokwetjiwa nokugagadlhelwa ngomaba amalanga la nombuzo sele umangele
kobana ungenza njani ukuqeda izehlakalao ezinjalo. Isihloko kungaba:
Yeniyelele bentwana! Nanyana Ungathomi ukhambe Wedwa! (Iimpendulo
ezizwakalako kumele zitlonyeliswe ngcono. (5)
Inani Loke [100]
TSHIVENḒA
ASSIGNMENT 28

Closing DATE : 14 SEPTEMBER 2018

UNIQUE ASSIGNMENT NUMBER : 685733

TOTAL MARK: [100]

Mbudziso 1
(a) Muṱa wa havho u na mutupo. Kha vha ṅwale mutupo wonoyo wa havho vha inge nga
u sumbedza uri u amba mini khathihi na ndeme yawo. (5)

Phindulo/Answer
Mutshudeni u tea u ṅwala tshikhoḓo/mutupo tsha hawe a amba ndeme yatsho
vhukati ha muṱa wa hawe. Tsumbo; singo.
Kha mutupo uyu ri pfa hu tshi khou khoḓiwa nḓou ine ya vha na nḓevhe
khulwane, dzine dzi nga vha dzi tshi khou fanyiswa uri dzi a kona u pfa na zwine
zwa vha kule. Hu sumba na vhane vha shumisa tshikhoḓo hetshi vha a kona u
pfa zwithu zwi kule, sa izwi nḓevhe dzavho dzi khulwane.

(b) Ndi zwifhio zwe zwa vha zwi tshi shumiswa sa zwone mazhendedzi a u pfukisela
nḓivho u bva kha muṅwe murafho u yakha muṅwe. Vhone kha vha ri itele mutevhe
wazwo zwiṱanu vha inge nga u ṱalutshedza uri zwo vha zwi tshi shumiswa hani. (15)

Phindulo/Answer
Vhalala vho vha vha tshi pfukisela nḓivho na kuitele kwa zwithu kha vhana
vhavho nga u tou amba na nga u tou ita khathihi na vhenevho vhana. Izwi zwo
vha zwi tshi itiwa mahayani, miḓanani na fhethu hune ha nga dzingomani dzo
fhambanaho dze dza vha dzi tshi farwa vhukati ha zwitshavha zwo fhambanaho
kana vhukati ha lwone lushaka. Ngoma dzenedzi dzo vha dzi tshi itiwa vhalala
vho sedza thangana dza mirole. Vhana havha vho vha vha tshi khethekanywa u
ya nga mirole yavho.

U thoma muṱani ṅwana wa musidzana o vha tshi gudiswa nga mme awe kana
vhakomana vhawe mishumo ya muṱani. Mushumo hoyu wa u pfukisela nḓivho
wo vha u si wa vhabebi kana vha muṱa wonoyo fhedzi, u vha mushumo wa
tshitshavha kana vhathu vhoṱhe vhane vha dzula henefho kusini kwonokwo.
Izwi zwo vha zwi tshi itelwa uri vha kone u vha vhafumakadzi vhane vha vha na
vhuḓifhinduleli vha matshelo.Vhana vha vhatuka na vhone vho vha tshi wana
nḓivho ya kuitele kwa zwithu kha vhanna na vhakalaha vha hanefho kusini
kana kha vhokhotsi avho na vhakomana vhavho. Vhone vho vha vha tshi
gudiswa zwikili zwa u kona u londota, u unḓa muṱa, u lisa, kana zwone zwa
vhulimi na vhufuwi uri vha kone u vha vhanna vhane vha vha na
vhuḓifhinduleli vha matshelo.

Hu na zwikili zwinzhi zwo fhambanaho zwe zwa vha zwi tshi pfukiswa nga
mulomo na ngaa u tou ita vhukati ha vhalala na vhana vhavho. Zwithu zwine
zwa nga u fula tsimbi, u rafha ṋotshi, u vhaḓa zwivhaḓwa zwo fhambanaho, na
zwiṅwe zwinzhi.

NB: Matshudeni vha nga ṅwala zwiṅwe na zwiṅwe zwine zwa fusha, tenda zwa
vha zwi tendiseaho.

(c) Ano maḓuvha zwikoloni ri kha ḓi wana vhana vha tshi khou anetshelwa ngano? Arali
phindulo yavho i ee, kana hai, kha vha tikedze phindulo yavho nga mbuno dzi
pfalaho.
(5)
Phindulo/Answer
Ee, ndi zwa ndeme uri vhana vha gude thai, ngano na mirero zwikoloni, ngauri
zwi shuma u ṱuṱula maluvhi. Zwi ita uri kuhumbulele kwavho ku vhe kwo
ṱanḓavhuwaho. Zwi dovha hafhu zwa thusedza kha u alusa luambo lwa
vhenevha vhana. Afha ndi fhaḽa hune wa wana ṅwana a tshi amba nga luambo
lwo ṱambaho. Zwa dovha zwa mu thusa uri a kone u ṅwala luambo lwo kunaho.
Thai, ngano na mirero zwi a funza vhana mikhwa yavhuḓi khathihi na mvelele.
Zwi dovha hafhu zwa ita uri vha kone u vhambedza zwithu. Thai, ngano na
mirero zwi a thusa vhana vha o kona u vha na vhuḓifhinduleli henefha
tshikoloni, vhana vha a kona u amba phanḓa ha vhaṅwe a sina ṱhoni. Nga u
ḓowela u thaidza na u anetshela lungano.
/
25/
Mbudziso 2

Kha ḓirama ri wana uri hu na puloto ine ya vha na zwipiḓa zwiṋa zwihulwane zwine ya
ḓivhelwa zwone. Vhone kha vha ite mutevhe wa izwo zwipiḓa vha inge nga u ṋea
ṱhalutshedzo ya tshipiḓa tshiṅwe na tshiṅwe nga vhuḓalo.
/25/

Phindulo/Answer
Ndi zwavhukuma kha puloto ya ḓirama hu na zwipiḓa zwiṋa zwihulwane zwine
ya ḓivhelwa zwone. Zwenezwo ndi zwi tevhelaho:

(i) Mathomele
Mathomele a bugu ya ḓirama a wanala kha luṱa lwa u thoma. Henefha
ndi hone hune ra ṱangana na vhatambi vhoṱhe vhahulwane vhane nga
murahu vha nga ḓi bveledzwa sa mutambi-dendele, mutambi-mupikisi,
na mutambi-muluṱanyi. Thaidzo khulwane ya bugu i fanela u thoma
hanefha mathomoni a bugu. Yenei thaidzo ndi ine ya tea u vha i tshi
kwama mutambi-dendele. Ndi yenei thaidzo ine ya ḓisa phambano kana
khuḓano vhukati ha mutambi dendele na vhaṅwe vhatambi buguni kana
kha ḓirama. Izwi zwi ḓiswa ngauri mutambi dendele u vha a tsho ṱoḓa uri
mafhungo a tshimbile nga nḓila ine ene a funa yone, ngeno vhaṅwe
vhatambi vha tshi funa a tshi tshimbila nga nḓila ine vha funa yone i sa
faniho nay a mutambi-dendele. Tshipiḓa tsha mathomele tshi nga dzhia
luṱa lwoṱhe kana tsha bveledzwa kha bono kana mabono a u thoma a
bugu.

(ii) U bveledza mafhungo


Kha tshipiḓa tsha u bveledza mafhungo muṅwali u navhisa mafhungo o
thomaho kha mathomele. Khuḓano ye ya thoma kha mathomele i a
aluwa. Ri ṱangana na mutambi dendele a tshi ita ndingedzo dzo
fhambanaho dza u tandulula thaidzo dzine a vha nadzo. Zwenezwo zwi
ita uri ri ṱanganese nae u fhira vhawe vhatambi. Ri vho pfesesa na
vhushaka vhukati ha vhatambi vho fhambanaho. Vhushaka uvhu vhu
ḓiswa ngauri hu nga vha na vhaṅwe vhatambi vhane vha thusa
mutambi-dendele kha u tandulula thaidzo yawe, ngeno vhaṅwe-vho vha
tshi ita uri mafhungo a mutambi-dendele a si mu nakele. Ndingedzo ya
mutambi-dendele kha u tandulula thaidzo yawe na u konḓiselwa hawe
nga vhaṅwe vhatambi, zwi ita uri mafhungo a swike maṱhakheni.

(iii) Maṱhakheni
Maṱhakheni ndi tshipiḓa tsha ḓirama tshine u pikisana ha vhatambi ha
vha ho swika nṱha-nṱha. Tshiga tshihulwane tsha maṱhakheni ndi u kona
kana u kundwa ha mutambi dendele kha u kona u tandulula thaidzo ine
a vha nayo, ine ya vha yone thaidzo khulwane ya bugu yo thomaho
mathomoni ya ṋaṋaq kha u bveledza mafhungo. U kunda kana u kundwa
ha mutambi dendele zwi ita uri na phambano kana khuḓano vhukati
hawe na vhaṅwe vhatambi dzi si tsha bvela phanḓa.

(iv) Thasululo
Itshi ndi tshone tshipiḓa tsha u fhedza tsha puloto. Mafhungo na one a
ya u fhelani. Afha ri nga kona u pfesesa zwo vhangaho thaidzo vhukati
ha mutambi dendele na vhaṅwe vhatambi vhahulwane. Kufhelele kwa
mafhungo ku dovha kwa thusa kha u bveledza thero ya bugu.

Mbudziso 3

(a) Kha vha ṋee ṱhalutshedzo ya tshaka idzo dza vhurendi dzi re afho fhasi.
(i) Vhurendi ha ḽiriki. (5)
Phindulo/Answer
Vhurendi ha ḽiriki ndi vhune ha bveledza vhuḓipfi ha murendi malugana
na u ṱungufhala kana kha zwa lufuno. Kha lushaka ulwu lwa vhurendi hu
shumiswa muanetsheli-muthu wa u thoma. Tshirendo tsha ḽiriki tshi na
mitaladzi ya fumi kana ya fhasi ha fumi. Vhaṅwe vha tshi amba nga ha
lushaka ulwu lwa vhurendi vhari ndi luimbo. Vhurendi ha ḽiriki vhu
bveledza tshenzhemo iṅwe na iṅwe, u fana na lufuno, lufu, mupo kana
vhurereli kana zwiṅwe-vho zwa muṱani, zwa matshilisano na zwa
polotiki.

(ii) Vhurendi ha baladi. (5)


Phindulo/Answer
Vhoradzipfunzo vhari vhurendi ha baladi i tou vha tshiṱori tshine tsha
vha kha tshiimo tsha vese. Hone, ngauri tsikoni yadzo dzo vha dzi tshi
itwa sa nyimbo, baladi dzi na rifureini uri dzi kone u imbiwa nga
vhathetshelesi, naho izwi zwi sa tou vha ṱoḓea yone-yone. Vhurendi ha
baladi kanzhi u wana uri thero ya hone i vha i ofhisaho. Honohu
vhurendi kanzhi hu vhumbiwa nga zwitanza zwine zwa vha na mitaladzi
miṋa. Ndi kha honohu vhurendi hune zwithu zwine zwa sa vhe
zwavhuḓi zwa ṱalutshedzwa nga u tou imbiwa.

(iii) Vhurendi ha sonethe. (5)


Phindulo/Answer
Vhurendi ha sonethe ndi vhurendi vhune tshirendo tsha hone tsha vha
na tshiṱanza tshithihi tshine tsha vha tshi na mitaladzi ya fumi na miṋa.
Sonethe hei I a kona u khethekanywa ya bva zwipiḓa zwivhili kana
dzone tshaka mbili. Hu na sonethe ine ya vhidzwa u pfi ndi sonethe ya
English kana ya Shakespeare. Yone yo vhumbiwa nga khwaṱhireini
tharu, ya fhedzisela nga khophuḽethe nthihi. Hu dovha hafhu ha vha na
sonethe ine ya vhidzwa u pfi ndi sonethe ya Italy kana ya Patrarch. Yone
yo vhumbiwa nga okitavi na sesitete.

(iv) Vhurendi ha eḽedzhi. (5)


Phindulo/Answer
Vhurendi ha eḽedzhi, ndi vhurendi ha zwililo. U wana na khalo ya hone i
tshi vha i fhasi. Kanzhi vhurendi uhu hu ṅwalelwa muthu o
ṱuwaho/lovhaho. Hu nga ambiwa zwivhuya nga hae kana zwiṅwe na
zwiṅwe zwi sumbedzaho zwe oyo muthu a vha e zwone

(b) Hone zwavhuḓi-vhuḓi vhurendi ndi mini? Kha vha ṋee ṱhalutshedzo nga
maipfi avho.
Vhurendi ndi nḓila ya u bvisela khagala zwine zwa khou u ṱokonya
mbiluni. Murendi a nga bvisela khagala zwivhi kana zwivhuya khathihi
na vhuṱungu.
(5)

Phindulo/Answer

/
25/
Mbudziso 4
(a) Vhone vha pfa vha tshi khou fushea nga nḓila ine ḽitheretsha ya vhana ya khou
bveledzwa ngayo kha Tshivenḓa? Kha vha tikedze phindulo yavho nga mbuno dzi
pfalaho.

Phindulo/Answer
A thi fushei na luthihi a hu na u fushea. U bveledzwa ha ḽitheretsha ya vhana
kha Tshivenḓa zwi khou ongolowa vhukuma. Zwine zwa khou bvelela ndi
vhaṅwali vhane vha khou pindulela bugu dza Tshiisimane dza ḽitheretsha ya
vhana vha tshi isa kha Tshivenḓa. Ngeno hu na uri vho vha vha tshi nga kona u
bveledza ḽitheretsha ya vhana nga Tshivenḓa. Zwiitisi zwiṅwe ndi vhakanḓisi
vhane vha si ṱanganedze maṅwalwa o raloho.

NB: Mutshudeni a nga ṅwala zwine zwa fusha a kona u avhelwa maraga.
(8)
(b) Kha vha ite mutevhe wa vhaanewa vhararu vhane vha shumiseswa kha bugu dza
ḽitheretsha ya vhana. Vha inge nga u bula uri ndi ngani hu tshi shumiseswa
vhaanewa avho.
(12)

Phindulo/Answer
Vhana vha takalela Sankambe nga uri ndi phukha ṱhukhu ine yo thanya i a kona
u fhura dziṅwe phukha khulwane. Vha i funa nga uri ndi phukha yo thanyaho
zwine vhana vha funa zwone uri vha ḓo nga Sankambe nga u thanya. Vha tshi
takalela nga uri ndi phuka ine a i vhulai kana u ḽa muthu. Vha tshi takalela nga
uri ndi phukha ine i shumisa vhuṱali, zwine vhana vha funa zwone sa izwi na
vhone vha tshi ḓo vha vha tshi guda u vho vhuṱali.
Vhana vha dovha vha takalela Nḓou nga uri ndi phukha khulwane ine a huna
phukha ine i nga i ḽa, ya dovha ya vha phukha ya maanḓa. Zwine vhana vha
takalela u vha na maanḓa a u fhira a vhaṅwe vhana na u vha khulwane u fhira
dzinwe phukha lune vhana vha a takalela u vha muhulwane.
Ndau i a takalelwa nga vhana, nga uri ndau ndi phukha ine ya vha na maanḓa a
u kona u vhulaha dziwe phukha. Hone musi i tshi ṱoḓa u vhulaha i vha yo
shumisa vhuṱali hoṱhe. Lune vhana vha vha vha tshi funa vhutali vhune ya vha
na ho musi i tshi ṱoḓa u vhulaha.

(c) Vhukati ha luambo lwa havho lwa Tshivenḓa musi vho sedza kha bugu dza vhana,
vha vhona hu zwifhio zwine zwa khou ṱahela? Ndi ngani vha tshi ralo? Nahone
thaidzo iyo i nga tandululwa hani?.
(5)

Phindulo/Answer
Hu kha ḓi vha na thaidzo khulwane vhukuma musi ro sedza luambo lwa
Tshivenḓa musi zwi tshi ḓa kha bugu dza vhana. Bugu dzine dza vha hone dza
vhana ndi dzine dza vha dzo tou pindulelwa u bva kha dziṅwe nyambo. Izwi zwi
ita uri thero dzine dza wanala kha dzenedzo bugu a si dzine wa wana dzi tshi
tikedza kuitele kwa zwithu kwa Tshivenḓa. Hezwi zwi sia vhana vha tshi sala
vha tshi guda kuitele kwa zwithu kwa dziṅwe mvelele.

NB: Mutshudeni a nga ṅwala zwine zwa fusha a kona u avhelwa maraga

MARAGA
GUṰE: [100]
XITSONGA ASSIGNMENT 29 FEEDBACK SEMESTER 2 2018

XIVUTISO XA 1

(a) “Mitsheketo yi tala ku vuriwa switori swo hungasa vana”

Nhlamulo: A wu fanele ku vula leswaku wa pfumela kumbe wa kaneta (2),


kutani u seketela mavonelo ya wena u ri karhi u kombeta leswi yi nga swona.
Mitsheketo i switori leswi vakokwana va hlamuselaka vatukulu va vona hi
timhaka leti nga humelela khale. Mitsheketo yi tala ku tsheketiwa nimadyambu
hi mikarhi ya maxuxu. Vana va dyondza ku yingisela hikuva va nghenelela hi
ku hlavelela. Yi tirha ku sola timhaka mayelano na mahanyelo yo biha.
(6) (8)

(b) “Xana u ehleketa leswaku vana va ha fanela ku tlanga ntlangu wo


tekatekisana?”

Nhlamulo: A wu fanele ku vula “ina” kumbe“e-e” (1)


Kutani u tihlawulela mitshayilo/switekatekisano leswi u swi tivaka na
tinhlamuselo kumbe tinhlamulo ta swona leswaku u ta kota ku seketela
tidyondzo kumbe nkoka lowu u vonaka swi ri na wona kumbe swi nga
ri na wona. (6) (7)

(c) A wu fanele ku boxa vito ra novhele (1) na ra mutsari (1)


kutani u kombisa leswaku mutsari u swi kotise ku yini ku fikelela
nkongomelo wa xitori hi ku tirhisa xivuriso xexo. (8) (10) [25]

XIVUTISO XA 2

A wu fanele ku tirhisa yin’wana na yin’wana ya tibuku leti u hlawuleriweke tona eka


Mojulu lowu ya ntlangu, kutani u hlamula xivutiso u kongomisile eka yona, kambe
loko u tirhisile yin’wana a swi na mhaka, ntsena loko u boxile vito ra yona na ra
mutsari (1+1=2)
A wu fanele ku vula leswaku wa pfumelelana kumbe wa kanetana ni mhaka leyi
(1),
Endzhaku u boxa mavito manharhu ya swimunhuhatwa leswi u lavaka ku seketela
hi swona (3)
Ivi u humelerisa nseketelo wa mavumbelo ya swimunhuhatwa hi mutsari hi ku
landza mathyelo ya swona ya mavito.
(19)

The rubric to be used:


Language: 6
Facts: 10
Structure: 3
Total =19
[25]

XIVUTISO XA 3

(a) Xikombiso xa nhlamulo: Thoni ku vuriwa swihlawulekisi leswi fambaka na

mpfumawulo wa rito mayelana na ntshikelelo na mpfhuka exikarhi ka

mapeletwana ya rito ku humesa ntitwambilu (feelings) wo karhi. (2)

(b) Ku boxa u tlhela u hlamusela ntlhanu wa tixaka ta tindzimana eka


vutlhokovetseri:

Ta ximbirhi, ta xinharhu, ta ximune, ta xintlhanu, ta xitsevu, ta xinkombo, ta


xinhungu no tlhela u hlamusela leswaku hikwalaho ka yini ti ri ni mavito
lawo, ntlhanu ntsena.
Xik ta ximbirhi- hikuva ti na mitila mimbirhi eka ndzimana yin’wana na
yin’wana. (1/2x10=5)

(c) Xikombiso xa nhlamulo: Magaisa, M.J.; Nkhwashu, M.T.; Maluleke D.R. no


seketela swivangelo /swibumabumelo swo va u va teka va ri switlhokovetseri
leswikulu eka Xitsonga. (3)

(d) Nhlamuselo ya xihlambanyiso/xifananiso:

I xikhavisaririmi lexi tirhisiwaka ku engetela nhlamuselo ya nchumu hi ku wu


fananisa ni nchumu wun’wana lowu nga ni swihlawulekisi leswi ku
vulavuriwaka hi swona. (1)

Leswi hi xi vonaka haswona:

Xi vonaka hi swiritwana leswi:


onge/wonge/ingi/tanihi/wangi/swange/swa/swangi/bya exivulweni. (2)

Swikombiso swo huma eka xitlhokovetselo lexi nyikiweke:

“Mali yo tshana bya xihangu,”


“A n’wetsima tanihi dayimani.”
“A va dzudza wonge u dzudza swipame.”
“Malawu ya tala swange i sava,”
“Wu gangamuka bya mpfula ya papa,”
“O vabya wonge o va mbyana ya rikhwekhwe,”
“Ya n’wi gogela wonge o va ntungu.” (2x2=4) (5)

(e) Tinhlamuselo ta minongoti ni swikombiso swimbirhimbirhi swo huma eka


xitlhokovetselo lexi nyikiweke:

- Vumunhuhato: I xikhavisaririmi lexi eka xona nchumu wu nyikiwaka


swihlawulekisi swa vanhu. Ko tala michumu ya kona yi endla leswi
endliwaka hi vanhu. (1)

swikombiso swimbirhimbirhi:

“ Xitimela xi n’wi bebula,”


“Xi n’wi bebula xi ya n’wi jajeka eJoni,”
“Xi n’wi tikirheta ePark Station.”
“Mali yo n’wi hlambisa”
“Nyunyu ro n’wi khwenuta,”
“Ro n’wi khoma hi baji,”
“Mali yo n’wi dikida,”
“Mali yo n’wi hudulela hi baji”
“Yi n’wi dlidlimbetela emakhixini,”
“Yi n’wi chochoverisa ni swihlahla swa Joni.”
“Makhixi yo n’wi bvungabvunga,”
“Ya n’wi jayivhisa”
“Xisibi xo n’wi phija,”
“Ntirho wo gaa, hi xikosi,”
“Joni yo n’wi kulela.”
“Makhixi yo n’wi komba xikosi,”
“Ya goga tinyangwa,”
“Mali yo lan’wa,”
“Yi ala ku tshama eswikhwameni swa yena.”
“Vuvabyi byo lota meno,”
“Byi n’wi ncakunyela”
“Byi n’wi kaktlula,”
“Byi ka byi ya n’wi n’wi tshika esirheni eka Borchers.” (2x2=4) (5)

- Xigego: I xikhavisaririmi lexi fanakanyana ni xihlambanyiso/xifananiso,


swi hambananyana hi ku pfumaleka ka swiritwana leswi landzelaka:
onge/wonge/ingi/tanihi/wangi/swange/swa/swangi/bya exivulweni. (1)

swikombiso swimbirhimbirhi:

“A xipelana hi mafurha.”
“U kandziye xisibi,” (2x2=4) (5) [25]

XIVUTISO XA 4

(a) Xikombiso xa nhlamulo: Xichudeni xi languteriwe ku humelerisa vonelo ra


xona no ri seketela, hi ku xiya vuswikoti bya vanhu lavakulu ku encisa
mavulavulele ya swimunhuhatwa entsheketweni xik mavulavulele ya
n’wampfundla hi xiritwana, n’wanghala hi rito lerikulu; ku va ni vutshila byo
yimbelela swinsin’wana leswi nga emitsheketweni. Vana ematshan’wini yo
yimbelela, va ngo hlaya kunene, kasi a va fanele ku yimbelela swinsin’wana
leswi va hlanganaka na swona emitsheketweni. (6)

(b) Xikombiso xa nhlamulo: A wu fanele ku boxa tibuku leti u tianakanyaka


kambe ti ri ta ntiyiso, kutani u hlamusela tindlela leti vana va dyondzaka ku hlaya
ha tona,

Tibuku ta switlangiso, tibuku ta maletere ya alifabete, tibuku to hlayela, tibuku to


hlayeka-hi-ku-olova na tibuku to pfumala marito. xik: buku ya swifaniso, va
languta xifaniso kutani va tivumbela xitori ku ya hi leswi va swi vonaka swi
humelela exifanisweni. Mune ntsena. (4)

(c) Xikombiso xa nhlamulo: Xichudeni xi languteriwe ku humelerisa vonelo ra xona


no ri seketela, ngopfungopfu hi ku tirhisa vutivi bya xona bya swimunhuhatwa
leswimbirhi (n’wampfundla – vutsongo, vutlharhi bya yena, rivilo, vuxisi na
swin’wana na n’wanghala – vukulu, matimba ya ku xanisa swiharhi swin’wana, ku
va a xiseka hi ku olova na swin’wana). (8)

(d) Xikombiso xa nhlamulo: Xichudeni xi languteriwe ku hlamusela swo fana na


ku nghenelela ka xilungu eka mahanyelo ya vanhu endhawini kumbe
emindyangwini leswi nga endlaka leswaku va tsan’wa Xitsonga. Vonelo ra xona ri
lulamile ntsena loko xi ri seketela hi ndlela leyi tshembisaka. (7)
[25]
NTSENGO: [100]

You might also like