SREDNJE STRUKOVNO OSIGURANJE

NASTAVNA
TURISTIČKA GEOGRAFIJA HRVATSKE
DOKUMENTACIJA

ZA
4.
SREDNJOŠKOLSKO RAZRED
OBRAZOVANJE
ODRASLIH
HOTELIJERSKO TURISTIČKI TEHNIČAR

NASTAVNO PISMO

Tekst pripremila: mag. geog. Nedeljka Pejić

Split, 2015.
Split, 2015.
 SADRŽAJ:
I. PRIRODNO – GEOGRAFSKE PRETPOSTAVKE TURISTIČKOG VREDNOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE
......................................................................................................................................................................................... 2
1. TURISTIČKO – GEOGRAFSKI POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE ............................................................. 2
2. RELJEFNA OBILJEŽJA I NJIHOV UTJECAJ NA TURIZAM ............................................................................ 4
2.1 Tipovi reljefa ..................................................................................................................................................... 5
3. JADRANSKO MORE, NAJZNAČAJNIJI PRIVLAČNI TURISTIČKI ČIMBENIK ............................................ 6
3.1. Obilježja jadranske vode .................................................................................................................................. 7
4. KLIMATSKA OBILJEŽJA I RAZNOLIKOST HRVATSKE ............................................................................... 9
4.1. Sunčevo zračenje i temperatura ........................................................................................................................ 9
4.2. Padaline .......................................................................................................................................................... 10
4.3. Vjetrovi .......................................................................................................................................................... 10
4.4. Klimatske regije Hrvatske: ............................................................................................................................. 11
5. BILJNI POKROV KAO ČIMBENIK TURISTIČKE PRIVLAČNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE .................
12
II. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE PRETPOSTAVKE VREDNOVANJA HRVATSKE ........................................... 13
6. PROMET KAO ČIMBENIK TURISTIČKOG RAZVOJA HRVATSKE ............................................................ 13
7. KULTURNO – POVIJESNO NASLIJEĐE .......................................................................................................... 16
III. TURISTIČKA PODRUČJA I CENTRI ................................................................................................................... 17
8. ISTARSKO TURISTIČKO PODRUČJE .............................................................................................................. 17
9. NACIONALNI PARK BRIJUNI .......................................................................................................................... 19
10. KVARNERSKO TURISTIČKO PODRUČJE .................................................................................................... 20
11. SJEVERNODALMATINSKO TURISTIČKO PODRUČJE .............................................................................. 23
12. NACIONALNI PARK PAKLENICA ................................................................................................................. 25
13. SREDNJODALMATINSKO TURISTIČKO PODRUČJE ................................................................................. 26
14. NACIONALNI PARKOVI KORNATI I KRKA ................................................................................................ 29
14.1. Nacionalni park Kornati ............................................................................................................................... 29
4.2. Nacionalni park Krka ..................................................................................................................................... 30
15. JUŽNODALMATINSKO TURISTIČKO PODRUČJE ...................................................................................... 31
16. NACIONALNI PARK MLJET ........................................................................................................................... 33
17. GORANSKO TURISTIČKO PODRUČJE – VELEBIT I RISNJAK ................................................................. 34
17.1. Velebit .......................................................................................................................................................... 34
17.2. Risnjak.......................................................................................................................................................... 35
18. PLITVIČKA JEZERA ......................................................................................................................................... 35
19. HRVATSKO ZAGORJE ..................................................................................................................................... 36
20. ZAGREB – METROPOLA HRVATSKE ........................................................................................................... 37
21. ISTOČNA HRVATSKA ..................................................................................................................................... 38
21.1. Turistička mjesta .......................................................................................................................................... 39
PONAVLJANJE ............................................................................................................................................................ 41
 KAKO UČITI I BITI USPJEŠAN U SAVLADAVANJU GRADIVA Ključni
pojmovi !

Učenje kao složena misaona aktivnost zahtijeva trud. Najbitnije je da se usvojeno ↓

znanje trajno ureže u pamćenje, a isto se postiže ispravnim metodama i tehnikama
učenja.

Prije no što krenete učiti pročitajte tekst u cijelosti u svrhu upoznavanja sadržaja i
ciljeva učenja. Organizirajte i planirajte učenje; napravite dnevni i tjedni plan za svo
vrijeme do polaganja ispita. Pokušajte razviti vlastiti stil učenja; vizualni ili
auditivni. Ukoliko ste vizualni tip pokušajte učiti ucrtavajući svaki pojam na slijepu
kartu. Učite s pauzama kako bi naučeno gradivo trajno se urezalo u vaše pamćenje.
Ponavljajte i utvrđujte nastavni sadržaj u pravilnim vremenskim razmacima.
Promišljajte o naučenom. Ne čitajte samo kako bi zapamtili puke činjenice.

Možete podcrtavati ključne pojmove, voditi bilješke na margini teksta ili učiti Tehnike
učenja!
zasebno poglavlje po poglavlje ponavljajući svako više puta.

Pokušajte strukturirati i povezivati nove sadržaje i informacije s iskustvom i ranije

stečenim znanjem.

U nastavnom pismu je na sažet, jasan i pregledan način iznijet sadržaj gradiva

geografije za 2. razred turističkih škola.

Kako bi provjerili u kojoj mjeri ste usvojili gradivo riješite pitanja za ponavljanje
Konzultacije
koja se nalaze na kraju nastavnog pisma. S nastavnikom se konzultirajte ukoliko
trebate dodatna pojašnjenja.

1
I. PRIRODNO – GEOGRAFSKE PRETPOSTAVKE
TURISTIČKOG VREDNOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE

1. TURISTIČKO – GEOGRAFSKI POLOŽAJ REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatska se smjestila u sjevernom umjerenom pojasu, na sjevernoj i istočnoj

Smještaj!
Zemljinoj polutki. U smjeru istok – zapad proteže se kroz 6º geografske dužine, dok
se u smjeru sjever – jug proteže kroz 4º geografske širine.

Prema geografskom položaju, Hrvatsku određujemo kao srednjoeuropsko-

sredozemnu državu, a na njezinom teritoriju dodiruju se četiri velike prirodno- Položaj!
geografske cjeline Europe: Panonska nizina, Alpe, Dinaridi i Sredozemlje.

Geografski položaj Hrvatske na dodiru velikih prirodno-geografskih cjelina Europe

Središnji i istočni dio naziva se Panonsko-peripanonska Hrvatska i obuhvaća 54

% teritorija države i rubni je dio Panonske nizine. Središnja Hrvatska gospodarski je
Srednjo-
vodeći prostor države. Rijeka Dunav protječe krajnjim istokom pa taj dio Hrvatske europska
država!
pripada srednjem Podunavlju. Preko Panonske nizine prometno smo i povijesno
povezani s Europom. Po tome je Hrvatska i sr ednjoeuropska drž ava.

2
Između panonsko-peripanonskog prostora i jadranskog pročelja nalazi se planinski
Gorsko-
pojas Dinarida koji čini drugu prirodno-geografsku regiju Hrvatske – Gorsko- kotlinska
kotlinsku Hrvatsku. Površinom od 13,5 % i s 2 % stanovništva najmanja je naša Hrvatska!

regija. Kako su na prostoru Hrvatske Dinaridi najuži i najniži ovaj prostor nazivamo
hrvatski gorski prag. Preko njega najkraćom vezom povezani su istočni dio Hrvatski
srednje Europe i europsko sredozemlje. Također, od presudne je važnosti u gorski prag!
povezivanju Panonsko-peripanonske i Jadranske regije.

Obalni prostor od granice sa

Slovenijom do granice s Crnom
Gorom je treća prirodno-geografska
regija, Primorska Hrvatska.
Primorska
Zauzima 32 % površine i 31 % Hrvatska!
stanovništva. Pod utjecajem je
Jadranskog mora, a šire i
Sredozemnog što Hrvatskoj
omogućuje povezanost sa svim
morima svijeta. Primorska Hrvatska
dio je europskog Sredozemlja, a Prirodno-geografske regije Hrvatske Sredozemna
zbog nje je i Hrvatska Sredozemna zemlja. zemlja!

→ Geografski položaj na dodiru različitih prirodno-geografskih cjelina Europe

omogućio je širenje utjecaja iz zapadnoeuropsko-sredozemnog, srednjoeuropskog i
jugoistočnog kulturnog područja Europe.

Zapadnoeuropsko-sredozemno kulturno područje, s ishodištem u današnjoj

Italiji širilo je utjecaje starog i ranog srednjeg vijeka kao što su: antički gradovi,
pokrštavanje, graditeljski stil renesanse, određene usvojenice iz talijanskog jezika u
hrvatskom.
Srednjoeuropsko kulturno područje oblikovano je u zoni germanskog,
Utjecaj
slavenskog i mađarskog stanovništva. Hrvatska je pripadala Hrvatsko-Ugarskoj različitih
državi i Austro-Ugarskoj monarhiji. Iz ovog područja primili smo industriju, kulturnih
područja!
kulturne pravce baroka i secesije te usvojenice iz mađarskog i njemačkog jezika. I

3
danas je značajna kulturna, prometna i gospodarska povezanost Hrvatske sa
Srednjom Europom.

Jugoistočnoeuropsko kulturno područje širilo se u vidu islamsko-orijentalnih i

bizantsko-pravoslavnih utjecaja. Utjecaj ovog kulturnog područja bio je izrazito
bitan za vrijeme pripadnosti Hrvatske Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i SFR
Jugoslaviji. Utjecaj se ogleda u prometnoj i gospodarskoj povezanosti Hrvatske s
Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom te brojnim
turcizmima u našem jeziku.

2. RELJEFNA OBILJEŽJA I NJIHOV UTJECAJ NA TURIZAM

Prema načinu postanka stijene dijelimo na magmatske, metamorfne i sedimentne.
Na području Hrvatske nalazimo sve tri vrste stijena. Magmatske nastaju hlađenjem
magme i lave, a čine samo 1 % površinskih stijena. Nalazimo ih na dijelovima
Sastav
Moslavačke gore, Papuka, Medvednice te na otocima Jabuka, Brusnik i Vis. stijena!
Metamorfne stijene nastale preoblikovanjem ostalih stijena i čine 2 do 3 %
površine. Javljaju se na Papuku, Medvednici, Psunju i Moslavačkoj gori. Ostalu
stijensku podlogu čine sedimentne stijene koje nastaju taloženjem materijala od
trošenja drugih stijena. To su uglavnom riječni nanosi uz velike rijeke ili vapnenci i
dolomiti u Primorskoj i Gorskoj Hrvatskoj.
Podvlačenjem Afričke pod Euroazijsku
litosfernu ploču oblikovana je većina planina u
Hrvatskoj. Za daljnje oblikovanje reljefa bile su
značajne učestale klimatske promjene u zadnjih
milijun godina. Tijekom zadnjeg ledenog doba
ledenjaci su se pojavljivali na nadmorskim
visinama od 1500 metara. Ostaci djelovanja
ledenjaka danas su vidljivi na dijelovima
Velebita. Zbog dodira litosfernih ploča Hrvatska
se nalazi u seizmički aktivnom području. Potresi!
Jadransko more u ledeno doba
Potresima su najugroženija Medvednica,
Vinodol i krajnji jug Hrvatske.

4
Završetkom zadnjeg ledenog doba prije 11.800 godina razina Jadranskog mora Današnja
izdigla se za otprilike 100 metara i oblikovala današnju obalu s 1246 otoka i obalna linija!
otočića.

2.1 Tipovi reljefa

Veliki dijelovi Hrvatske pripadaju krškom, riječnom, padinskom i obalnom reljefu.

Krški reljef obuhvaća primorski i gorski dio Hrvatske što je oko 50 % površine
države. Građen je u karbonatnim stijenama od kojih su najznačajnije vapnenac i
dolomit. Karakterizira ih velika ispucanost zbog čega su vodopropusne. Na
površini nastaju površinski krški obli ci : kamenice, škrape, ponikve, uvale,
polja u kršu i zaravni polja u kršu. Ispod zemlje nastaju podz emni krški Krški reljef!
obli ci : špilje i jame. Najduži špiljski sustav u Hrvatskoj je Kita Gaćešina
ukupne duljine kanala od
27.383 metara. Sustav Lukina jama – Trojama s dubinom od 1.392 metara
najdublja je jama u Hrvatskoj i 19. u svijetu.

Obalni reljef nalazi se uz jezera i uz Jadransko more. Jadranska obala nastala je

prije 11.800 godina kad je more potopilo niže dijelove Jadranske zavale. Viši
Obalni reljef!
dijelovi nekadašnjeg kopna ostali su otoci. Na Dugom otoku, Kornatima i Pagu
valovi su oblikovali klifove ili strme odsjeke. Takav razaralački rad valova naziva
se abrazija. Osim abrazijom klifovi mogu biti oblikovani i tektonskim pokretima.
Tada se nazivaju rasjedni strmci.

Klifovi Rasjedni strmci

Riječni reljef nastao je radom tekućica i puno je značajniji u Panonsko- ke :

peripanonskom dijelu Hrvatske. Rijeke su svojim nanosima stvorile riječne obli

5
naplavne ravni (poloje), meandre, riječne terase, riječne otoke, mrtvaje... Najniži
Riječni
reljef!

6
oblik su poloji i nalaze se odmah uz korito rijeke pa su često plavljeni i pretvoreni u
Najpoznatiji su Lonjsko polje, Crna Mlaka, Kopački rit.
močvare
.

Padinski oblici reljefa zastupljeni su na području cijele Hrvatske. Nastali su

procesima spiranja, j aruž enja , kli ž enja i Iako su ledenjaci postojali prije Padinski
urušavanja
11.800 godina danas su vidljivi samo tragovi njihovog djelovanja na Velebitu reljef!

(Velika i Mala Paklenica, Veliko i Malo Rujno...).

Prema visinskim obilježjima Hrvatska je pretežno nizinska zemlja. Čak 78 %

površine Hrvatske nalazi se ispod 500 metara nadmorske visine. Najviše planine su
Najviši vrh
Dinara, Velebit, Biokovo. Najviši vrh Hrvatske je Dinara na planini Dinara, visine Hrvatske!
1831 metara. U Panonskoj Hrvatskoj više od 1000 metara su Žumberačka gora,
Ivanščica i Medvednica.

3. JADRANSKO MORE, NAJZNAČAJNIJI PRIVLAČNI TURISTIČKI

ČIMBENIK

Od sedam država koje imaju izlaz na Jadransko more, Hrvatskoj pripada najduža
obala od 6175 kilometara ili 75 % od ukupne jadranske obale.

Jadransko more je zaljev Sredozemnog mora. Preko Otrantskih vrata povezano je s

Jonskim morem. Spada u skupinu malih mora i većim dijelom je plitko. Oko tri
četvrtine Jadrana pliće je od 200 metara. Dublji je samo jugoistočni dio, od linije
Zadar – Ancona prema Otrantskim vratima. Najveća izmjerena dubina je 1233
metra.

7
8
 Dubine Jadranskog mora

3.1. Ob il ježja jad ran sk e vod e

Od travnja do rujna Jadransko more upija toplinu. Ostatak godine je gubi. Najniža
površinska temperatura je oko 9º u veljači ili ožujku, a najviša u kolovozu, od 23
do 25 ºC. Kupanje je moguće četiri do pet mjeseci godišnje. Zbog bure i vrulja
najhladniji dio Jadrana je kod Senja. Vrulje su izvori ispod površine mora.
Temperatura

Na dubinama od oko 100 metara temperature iznose između 12 i 14 ºC i neznatno

se mijenjaju tijekom cijele godine. Zbog utjecaja tople morske struje jadransko
priobalje je toplije nego što to odgovara njegovim geografskim širinama.

Prosječna slanoća iznosi 38 ‰. U sjeverni Jadran se ulijevaju mnogobrojne

tekućice s talijanskog i hrvatskog kopna, a u južni dio slanija sredozemna voda. Salinitet!
Zato je južni Jadran slaniji.

Prosječna prozirnost je između 22 i 23 metra, a na pučini i do 56 metara. Zbog

sastava morskog dna i količine mikroorganizama voda je lijepe modre boje. Prozirnost!
Prozirnost i boja važni su faktori za kupališni turizam na Jadranu.

9
Iz Sredozemnog u Jadransko more utječe sredozemna morska struja. Teče uz Sredozemna
hrvatsku obalu, a uz talijansku se vraća u morska
struja!
Sredozemno more.

Mirna površina Jadrana naziva se bonaca i

iznimno je rijetka pojava. Najviše valove
podiže jugo, i do 5 metara na pučini, a
manje bura (obično 1 do 3 metra).

Jadransko more siromašno je morskim

životom. Glavno ribolovno područje
je sjeverni Jadran.

Proizvodnja morske soli u prošlosti je bio

važan izvor prihoda. Danas su ostale solane Morske
djelatnosti!
samo u Pagu, Stonu i Ninu. U podmorju Jadrana otkrivena su lež išt a pli na
i u manjoj mjeri nafta.

Industrijalizacija primorja naglo jača od 1960-ih godina prošlog stoljeća. Uvjet

tome je bilo cestovno i željezničko povezivanje naših glavnih luka s ostalim
gradovima Hrvatske i Europe. Bolja prometna povezanost utjecala je i na razvoj
turizma. Posljednjih desetljeća turizam postaje najvažnija privredna
grana stanovništva hrvatske obale.

Industrija, poljoprivredna kemijska sredstva, promet i turizam uzrokovali su

zagađenje. Oko 95 % Jadrana još uvijek ima prirodnu čistoću, dok su obalni
dijelovi sve više onečišćeni. Razlog tome su i otpadne vode iz kućanstava i
turistička sezona. Najugroženiji su zaljevi (Plominski zaljev, Novigradsko i
Zagađenje!
Karinsko more) te lučka i industrijska središta (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split,
Ploče). Ipak, najugroženiji je sjeverni Jadran u koji se slijeva industrijski otpad iz
Italije (Venecijanska laguna, Tršćanski zaljev).

Posljedica onečišćenja je cvjetanje mora, odnosno velika razmnoženost planktona i

algi.

10
 4. KLIMATSKA OBILJEŽJA I RAZNOLIKOST HRVATSKE

Klimatska obilježja Hrvatske rezultat su njezinog smještaja u umjerenim širinama,

utjecaja Sredozemnog mora i Atlantika i oblika i pružanja reljefa (planine uz obalu i
Panonska zavala).
Iznad Hrvatske prolaze brojne zračne mase. Zračne mase su područja zraka sličnih
svojstava, npr. slične temperature ili vlažnosti. Ciklone nastaju nad oceanima, na Zračne mase!
dodiru dvije zračne mase, a donose naoblaku i padaline. Anticiklone nastaju u
jednoj zračnoj masi, uglavnom nema naoblake i padaline su rijetke.

Vlažni zrak na područje Hrvatske prodire sa sjevernog Atlantika i naziva se

islandska ciklona. Azorska anticiklona sa srednjeg Atlantika donosi suho i toplo
vrijeme. Najviše temperature bilježe se za vrijeme prodora vruće zračne mase iz
sjeverne Afrike. Na zimsko vrijeme utječe sibirska anticiklona koja donosi hladan
i suh zrak iz Sibira i najniže godišnje temperature.

4.1. S u n čevo zrač en je i te mp e ratu ra

Najviše sunčanih sati prima Južno hrvatsko primorje (Hvar 2700 sati), a manje
sjeverno (Rijeka 2100 sati). Najmanje sunčevog zračenja prima kontinentska
Hrvatska zbog naoblake i magle zimi. U unutrašnjoj Hrvatskoj istočni dijelovi
države su sunčaniji od zapadnih (Osijek 1900, Zagreb 1800 sati).

Za usporedbu godišnje raspodjele temperature zraka uspoređuju se podaci za

najhladniji (siječanj) i najtopliji (srpanj) mjesec. U sij ečnju se u Panonskom
dijelu Hrvatske srednja temperatura zraka kreće od -2 do 0 ºC. Približavanjem
Termički
moru temperature rastu. Razlog tome je činjenica da se more sporije grije i sporije
utjecaj mora
hladi. Kopno se brže grije i brže hladi. Zato more ljeti rashlađuje obale, a zimi ih i kopna!
grije. Najniže siječanjske temperature javljaju se u Gorskoj Hrvatskoj zbog
utjecaja planinskog reljefa i viših nadmorskih visina. U srpnju najviše
temperature su na otocima, u obalnom pojasu i na krajnjem istoku Hrvatske Kontinen-
(utjecaj kontinentalnosti). Kontinentalnost je izloženost klimatskim utjecajima talnost!

kopna. U unutrašnjosti Hrvatske srpanjske temperature se kreću od 18 do 20 ºC,

a zbog naoblake, ljetnih kiša i povremenog prodora hladnog zraka su niže nego na
obali. Planine se u srpnju ističu kao „hladni otoci“ usred toplije okolice.

11
 4.2. Padaline
Glavninu padalina donose islandska
i đenovska ciklona s juga ili zapada.
Tim zračnim masama planinski
lanac Dinarida predstavlja prepreku
na kojoj se znatan dio vodene pare
kondenzira. Zato viši dijelovi
primaju veće količine padalina.

Malo padalina primaju pučinski

otoci (Palagruža 270 mm), a nešto
malo više oni uz obalu (Hvar 700).
Srednja godišnja količina padalina (u mm)
Količina padalina raste od obale
prema planinskim vrhovima.

Kada zračne mase prođu Dinaride spuštaju se niz planinu i pritom se zagrijavaju pa
Panonskoj zavali donose manje padalina, prosječno od 800 do 1000 metara.

4.3. Vjetrovi
Vjetar je vodoravno strujanje zraka. Najvjetrovitiji prostor Hrvatske je priobalje.
Najčešći vjetrovi su bura, jugo i maestral. Zbog različitog dnevnog zagrijavanja i
hlađenja mora i kopna, svakodnevno pušu zmorac i kopnenjak. U unutrašnjosti

12
Hrvatske vjetrovi se nazivaju prema stranama svijeta, a najčešće pušu sjevernjak i
zapadnjak.
Bura je hladan i suh vjetar. Puše sa sjeveroistoka i uvijek niz planinu. Na
području Hrvatske nastaje kad hladni zrak iz Panonske zavale prijeđe preko Bura!
Dinarida i puše na obalu. Izaziva velike probleme na prometnicama, a osobito
snažno puše u Rijeci i Senju.

Jugo puše kao jugoist oč ni vjetar . Budući da dolazi preko Sredozemnog mora
gdje mu se zrak navlaži u Hrvatskoj puše kao topao i vlažan vjetar. Ponekad Jugo!
donese i saharsku prašinu pa padaju krvave ili blatne kiše. Veliku snagu jugo
doseže na Kvarneru.

Maestral je vjetar koji puše za lijepog i vedrog vremena. Puše u toplom dijelu
godine, sa sjeverozapada. Budući da puše s mora ublažava ljetne vrućine. Maestral!

4.4. Klimatske regije Hrvatske:

Panonsko-peripanonska regija ima umjereno toplu vlažnu klimu. Padaline su
tijekom godine pravilno raspoređene, ali učestalost im raste u proljeće i jesen. Zbog
Umjereno
dobrog omjera ljetnih toplina i topla vlažna
padalina, uz nizinski reljef i klima!
pogodne vrste tla područje ove
regije je najvažnije
polj oprivredno
područje
Hrvatske.

Planinsko-kotlinska regija zbog

viših nadmorskih visina ima
svježija ljeta i hladnije zime.
Snijeg čini i do 20 % padalina. Snježno-
šumska
Velika količina padalina
klima!
uvjetovala je razvoj bujnih šuma.
Zimi, zbog velikih količina snijega razvio se zimski turizam. Ljeti, zbog vegetacije
i prirodnih ljepota zastupljen je odmarali šni t uriz am.

13
Sredozemna regija ima sredozemnu klimu s obiljem sunca i vjetra. Najviše kiše
padne u jesen i zimu, a najmanje u srpnju. U Južnom hrvatskom primorju ljeta su i Sredozemna
po 80 dana bez kiše. To pogoduje razvoju turizma, ali i razvoju šumskih požara. klima!

Snijeg je vrlo rijetka pojava.

5. BILJNI POKROV KAO ČIMBENIK TURISTIČKE PRIVLAČNOSTI

REPUBLIKE HRVATSKE

Ovisno o klimi, vrsti tla i biljnom pokrovu u Hrvatskoj postoje tri klimatsko-
vegetacijska područja: primorsko, gorsko-kotlinsko i panonsko-peripanonsko
vegetacijsko područje.

U primorskom prostoru su najraširenija crvenica i smeđa tla. Crvenica

je neotopivi ostatak vapnenačke podloge. U krškom kamenjaru ovo su jedine plodne Primorsko
vegetacijsko
površine pa su znatno izmijenjene radom čovjeka. S međa tl a ili fliš nastala
područje!
su taloženjem trošina starijih stijena. Oduvijek su bila područja gušće naseljenosti
zbog svoje plodnosti i jer su u njima obično izvori primorskih tekućica.

Na crvenicama i smeđim tlima u Istri, Vinodolu, Ravnim kotarima, Konavlima i dr.

uzgajaju se sredozemne kulture: masline, vinova loza, voće...
14
Biljke primorskog prostora su prilagođene suhom dijelu godine, npr. građom lišća
koje u sebi zadržava tekućinu. Tipične biljne zajednice su šume zimzelenog hrasta
crnike, primorskog bora i Takve šume nekada su prekrivale najveći dio Biljne
čempresa
naše obale. Nestale su ispašom, paljevinom i sječom. Šume hrasta crnike sačuvane zajednice!

su na Rabu, Mljetu i Olibu, a šume crnog bora na Hvaru, Braču i Pelješcu. Najveći
dio primorskog prostora danas prekriva makija (zimzelena šikara visokih i niskih
grmova), garig (rijetka šikara nastala sječom makije) i kamenjar (ogoljela površina
na kojoj se zadržavaju samo najotporniji grmovi i trave).

U gorsko-kotlinskom prostoru tlo čine isprana zemljišta ili podzoli i na

manjim površinama crvenica. Koriste se za uzgoj krumpira, povrtnica i voćaka.
Nabolje uspijevaju šume planinske bukve i mi ješane šume bukve i jele Gorsko-
, a danas se iskorištavaju za obradu i izvoz drva. Na mjestima uništene šume kotlinsko
područje!
nastale su bujne gorske livade. Na najvišim nadmorskim visinama razvila se
klekovina, iskrivljena bukova i crnogorična stabla. U gorskom prostoru postoji i
nekoliko prašuma, šuma koje se razvijaju gotovo prirodno, bez utjecaja
čovjeka, npr. Čorkova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Na panonsko-peripanonski prostoru nastale su plodne crnice koje omogućuju

uzgoj žitarica, industrijskog i krmnog bilja, razvoj voćarstva i vinogradarstva. U Panonsko-
naplavnim ravnicama javljaju se vlažna tla: močvarne crnic e , peripanon-
odvodnjavanjem pretvorene u poljodjelsko zemljište. U vlažnim ravnicama sko
područje!
Panonsko-peripanonske Hrvatske razvile su se šu me hrasta luž nj aka
(Spačvanska šuma) te šumske zajednice
vrbe, johe i topole. U sušim predjelima rastu šume hrasta kitnjaka i
graba.

II. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE PRETPOSTAVKE

VREDNOVANJA HRVATSKE

6. PROMET KAO ČIMBENIK TURISTIČKOG RAZVOJA HRVATSKE

15
Prema sredini gdje se odvija razlikujemo kopneni (cestovni, željeznički, cjevovodni,
riječno-jezerski), vodeni (pomorski), zračni i telekomunikacijski promet. Hrvatske
prometnice su dio europskog prometnog sustava. Kroz našu zemlju prolaze

16
paneuropski prometni koridori:

- Vb: Budimpešta – Zagreb – Rijeka

- Vc: Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče

- X: Ljubljana – Zagreb – Beograd

- VII: rijeka Dunav

Geoprometni položaj Hrvatske

→ Cestovni promet postaje bitan za razvoj turizma u Hrvatskoj nakon Drugog

svjetskog rata. Zato se 1950-ih i 1960-ih gradi Jadranska turisti čka cesta od
Rijeke do Dubrovnika. Povezala je Europu s našom obalom. U svrhu
Cestovni
gospodarskog razvoja, od samostalnosti Hrvatske izgrađena je značajna mreža
promet!
cesta, osobito autocesta. Za turizam je bilo važno povezivanje Panonsko-
peripanonske i Primorske Hrvatske autocestom, tj. Zagreba i Dalmacije te Zagreba s
Kvarnerom i Istrom.

→ Prve željezničke pruge u Hrvatskoj izgrađene su sredinom 19. stoljeća za

17
mađarske i austrijske interese. Od tih pruga turistički je najznačajniji odvojak pruge
Beč – Trst prema Puli i Rijeci, i pruga od Budimpešte do Rijeke, preko Zagreba i
Koprivnice. Tek 1925. godine Zagreb i Split su povezani željeznicom preko Like.
Nakon Drugog svjetskog rata izgrađena je Unska pruga dolinom Une do Knina, s
odvojcima prema Šibeniku i Zadru, danas izvan prometa. Do 1976. godine Željeznički
Dubrovnik je uskotračnom prugom bio povezan s Čapljinom (BiH). promet!

Ukupna dužina pruga u Hrvatskoj je 2722 km, od čega je samo 254 km

dvokolosječnih i 980 km elektrificiranih. Problemi hrvatske željeznice su: sporost
vlakova, zatvaranje neisplativih pruga, željeznička izoliranost Istre i
Donjoneretvanskog kraja, zastarjela mreža industrijskih kolosijeka, mala važnost
željeznice u prigradskom prijevozu (osim u Zagrebu)...

→ Pomorski i riječni promet počinje se razvijati kad su prvi turisti u Hrvatsku

morskim putem počeli dolaziti parobrodarskom linijom Kotor – Trst uvedenom Pomorski
1837. godine. Danas su gotovo svi naši otoci trajektnim vezama i katamaranskim promet!
linijama spojeni s obalom. Stalne trajektne linije postoje i prema Italiji: Zadar-
Ancona, Split-Ancona, Dubrovnik-Bari.

Najveće pomorske luke su Rijeka, Ploče i Split. Luka Rijeka svojim položajem ima
veliki potencijal kao vodeća jadranska luka za područje cijele Srednje Europe. P Riječni
loče promet!
su važna luka za područje Bosne i Hercegovine, dok je Split najveća putnička luka.

Hrvatska ima 804 kilometra riječnih putova i na njima četiri međunarodne luke:
Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak. Za veće brodove plovni su Dunav, Drava
od ušća do Osijeka i Sava od ušća do Siska.
→ Što se tiče zračnog prometa Hrvatska ima sedam međunarodnih zračnih luka,
od čega dvije u kopnenom dijelu Hrvatske (Zagreb i Osijek) i pet u primorskom Zračni
promet!
dijelu (Pula, Rijeka (Krk), Zadar, Split i Dubrovnik). Njihova uloga je brži i lakši
dolazak turista na našu obalu tijekom ljetnih mjeseci. Tada te luke ostvaruju i
najveći promet.

→ Ostale vrste prometa - promet u Hrvatskoj još se odvija putem naftovoda

(JANAF – Jadranski naftovod) i plinovoda koji sve više dobivaju na važnosti, te
preko dalekovoda (HEP) i telekomunikacija (T-Com, Vipnet, Tele2, Optima i dr.).
18
 7. KULTURNO – POVIJESNO NASLIJEĐE

Veliku važnost u svjetskom turizmu ima upoznavanje turista s kulturno-povijesnim

naslijeđem države u kojoj borave. Najveći broj turista posjećuje muzeje i galerije,
stare gradove i hodočasnička središta dok su rodni domovi značajnih osoba i
arheološka nalazišta slabije posjećena.
Na UNESCO-vom Popisu kulturne baštine i nematerijalnih dobara nalazi se šest
hrvatskih lokaliteta: Dioklecijanova palača u Splitu, stara jezgra Dubrovnika,
Eufrazijeva bazilika u Poreču, stari dio Trogira, Šibenska katedrala i
Starigradsko polje na Hvaru. Na listi nematerijalne baštine su čipkarstvo,
dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa Sv. Vlaha, godišnji UNESCO!
proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, godišnji pokladni ophod Zvončara s
područja Kastavštine, procesija za „Križen“ na otoku Hvaru i umijeće izrade
drvenih tradicijskih dječjih igračaka iz Hrvatskog zagorja.

Iz prapovijesnog razdoblja važni su ostaci neandertalca kod Krapine, bogati nalazi

vučedolske kulture kod Vukovara i ostavština Japoda na području Like. Prapovijest!

Među starogrčkom baštinom ističu se ostaci kolonije Isse u Visu, podjela zemlje na
Stara
starigradskom polju na Hvaru te kip Apoksiomena, brončanog sportaša izvađenog
Grčka!
kod otoka Lošinja.

Ostaci starorimskih naselja najvrjedniji su u Puli (Arena, Augustov hram, Dvojna

vrata), Splitu i Solinu. Dioklecijanova palača u Splitu jedinstven je primjer Stari Rim!
prerastanja rimske carske palače u
hram. U Solinu (Salona) nalaze se
ostaci rimskog amfiteatra, zidina i
hrama termi.

Od predromaničkih crkvica očuvana

je crkva Sv. Donata u Zadru i Sv.
Predroma-
Križa u Ninu, a iz istog razdoblja nika!
potječe i Baščanska ploča na
Rekonstrukcija Dioklecijanove palače - začetak Splita
otoku Krku.

19
U 19. st. započinje razdoblje urbanističkog planiranja. Primjer je Zagreb s
Lenucijevom potkovom, obnovljenom katedralom, mirogojskim arkadama i Urbanisti-
čko
Hrvatskim narodnim kazalištem.
planiranje!
U 20. st. ističu se secesijske građevine kino Urania u Osijeku i zgrada Hrvatskog
državnog arhiva u Zagrebu. Širom Hrvatske nalaze se spomenici dvojici Secesija!
najpoznatijih kipara toga vremena: Ivan a Meštro vića i Antuna Au gusti Škola
nč ića
Oscar!
animiranog filma izrodila je jednog oskarovca: Dušana Vukotića (animirani film
„ S urogat“).

III. TURISTIČKA PODRUČJA I CENTRI

8. ISTARSKO TURISTIČKO PODRUČJE

Istra je najveći Hrvatski otok. Sastoji se od tri reljefno različita dijela. Na

sjeveroistoku se proteže bijela Istra. To je područje visokog krša Ćićarije i Učke. U
Reljef!
srednjem dijelu nalazi se siva Istra, prostrano flišno područje, a na jugozapadu
niska krška zaravan prekrivena crvenicom zbog čega je nazvana crvena Istra.

Izmjenjuju se umj ereno topl a vlaž na kli ma s vrućim lj etom i umj ereno Klima!
topla vlaž na klima s toplim ljetom pa se prosječne temperature kreću od 5º C u
siječnju do 23º C u srpnju. Zahvaljujući povoljnoj klimi trećina poluotoka je pod
šumama. Prevladava listopadna vegetacija.

U zaštićena područja Istre ubrajaju se

Zaštićena
Nacionalni park Brijuni, Park prirode Učka, područja!
jama Baredine, Limski kanal, Motovunska
šuma, kamenolom Fantazija, Pazinski ponor i
dr.
Istra je tradicionalno brojem turističkih
dolazaka najjača županija Hrvatske. Razlog
tome je odličan geografski položaj u odnosu
Turističke cjeline Istre

20
na glavne europske emitivne turističke zemlje. Postojanje aerodroma u Puli
omogućilo je dolazak još većeg broja turista.

→ U turističkom smislu izdvajaju se tri regije Istre: zapadna obala s NP Brijuni, Tri regije
unutrašnjost poluotoka i istočna obala. Istre!

1. Zapadna obala se proteže od slovenske granice i rijeke Dragonje na sjeveru do

rta Kamenjak jugoistočno od Pule. Među turističkim mjestima ističu se Umag,
Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula.

U Umagu danas postoji više turističkih naselja s hotelima i marinom: Katoro, Punta
i Stella Maris. Umag je poznat po hrvatskom ATP turniru.

Poreč je godinama najjače istarsko i hrvatsko turističko mjesto. Poslije Drugog

svjetskog rata izgrađena su turistička naselja s velikim hotelima i pratećom
turističko-sportskom infrastrukturom: Zelena i Plava laguna te Č erv ar-Porat
s velikom marinom. Na UNESCO-vom Popisu svjetske kulturne baštine nalazi UNESCO –
se Eufrazijeva bazilika iz 6. stoljeća. U okolici Poreča nalaze se Eufrazijeva
bazilika!
prapovijesni lokaliteti: Mordele i Picugi.

U Vrsaru se nalazi srednjovjekovna jezgra i kaštel. Nedaleko se nalazi Limski

kanal, potopljena krška dolina, i glasovita nudistička plaža – Koversada.

Rovinj je sve do 1763. godine bio otok čije se stanovništvo do 1960-ih bavio
pomorstvom, ribarstvom i maslinarstvom, kada slijedi masovna gradnja turističkih
objekata. Glavna atrakcija grada je sarkofag s očuvanim tijelom Sv. Eufemije iz
istoimene crkve, te Crveni otok koji je sastavljen od žalom spojenih otočića
Maškina i Sv. Andrije.

Pula je u rimsko doba bila glavni vojni centar i odmorište rimskih legija. Ostatci iz
tog vremena su ujedno i najveće turističke atrakcije poput Arene, slavoluka
Sergijevaca, Augustovog hrama, Heraklovih vrata itd. Ponovni procvat doživljava
tek u 19. stoljeću kaka postaje glavna ratna luka Austro-Ugarske Monarhije. Danas
predstavlja najveće i najrazvijenije kulturno i gospodarsko središte Istre s visokim
turističkim potencijalom u kojeg spadaju i turistička naselja na južnim rubovima
grada Zlatne stijene i Punta Verudela.

21
2. Unu trašn ja Istra se nakon proboja tunela kroz Učku, gradnje Istarskog
ipsilona te razvoja ruralnog turizma sve više uključuje u turistička kretanja.
Posebnost unutrašnje Istre su akropolska naselja poput Motovuna, Grožnjana
i Buzeta. Motovun osim po srednjovjekovnim građevinama privlači i
poznatim međunarodnim filmskim festivalom, Buzet nosi titulu grada tartufa, dok
je Grož njan poznat i kao okupljalište slikara i glazbenika.

Grad Pazin je od 1993. godine upravno središte Istarske županije. Najpoznatiji je

po obližnjem jamskom ponoru rijeke P az inčice , kao i po freskama
Vincenta iz Kastva koje se nalaze u crkvici Svete Marije kod sela Beram.
Unutrašnja Istra nudi bogat fond plemenite divljači za razvijeni lovački turiz
am , bogatu gastronomsku ponudu kroz ovčji sir, istarski pršut, jela s
tartufima, te domaća vina poput malvazije i muškata. Na obroncima Učke i
Ćićarije uređene su mnoge planinarske i biciklističke staze.

3. Istočn a ob ala zbog svoje nepristupačne i strme obale nije turistički

razvijena poput zapadnog dijela Istre. Na cijeloj obali od Medulina do Plomina
turistički je uređena samo Duga uvala, a jedino turističko mjesto je Rabac.
Turizam se ovdje razvio nakon zatvaranja labinskih ugljenokopa. Nakon
izgradnje termoelektrane Plominski zaljev je izgubio na turističkoj važnosti.

9. NACIONALNI PARK BRIJUNI

Brijuni su otočna skupina od dva veća i dvanaest manjih otoka. Od obale Istre dijeli
ih kanal širok dva kilometra. Po sastavu i građi, prirodni su nastavak crvene
Istre. Veli Brijun je najveći otok skupine na kojem danas dominira veliki park s
uređenim
šetalištima.
Samo otočje naseljeno je još od mlađeg kamenog doba. Iz doba rimljana sačuvani
su ostatci dvorca u zaljevu Verige. Najveće promjene, Brijuni su doživjeli u vrijeme
vlasništva industrijalca Paula Kupelwiesera, koji je uz pomoć svjetskog
Uređenje
bakteriologa Roberta Kocha zaslužan za uništenje komaraca i malarije na otočju. Brijuna!
Nakon čišćenja sagrađeni su luksuzni hoteli, golf igrališta, putovi za vožnju kočija
te konjsko trkalište. Nakon Drugog svjetskog rata slijedi obnova objekata na otočju,
22
kao i gradnja Titov e p re dsjedničke rez idencij e . Godine 1983. Brijuni su proglašeni
nacionalnim parkom te otvaraju vrata zainteresiranim turistima.
Danas turisti mogu posjetiti safari-park, bizantski kastrum, rimsku rezidencijalnu
vilu u zaljevu Verige, te druge ljepote i znamenitosti.Uz samu lučicu smješteni su:
Atrakcije!
crkvica svetog Germana iz 15. stoljeća u kojoj se nalazi izložba istarskih fresaka i
kopija glagoljičkih spomenika. U blizini je prirodoslovna zbirka, arheološki muzej i
izložba «Tito na Brijunima».

Rimska vila na Velom Brijunu

10. KVARNERSKO TURISTIČKO PODRUČJE

Kvarner obuhvaća obalu između Istre i Karlobaga te otoke Krk, Cres, Lošinj i Rab.
Pripada Primorsko-goranskoj županiji. Ovdje se Jadransko more najdublje uvuklo u
kopno, a kod Cresa je izmjerena najveća dubina sjevernog dijela Jadrana – 128
metara.
Ovdje se nalazi i najveća hrvatska luka Rijeka. Još 1873. godine do nje je sagrađena
prva željeznička pruga, a Karolinskom cestom je bila povezana s Karlovcem još u
18. stoljeću. Kod Omišlja na Krku nalazi se zračna luka.

→ Kvarnesko turističko područje čini Kvarnersko priobalje i Kvarnerski otoci.

Kvarnersko priobalje čine Opatijsko, Riječko i Crikveničko-vinodolsko primorje.
Kvarnerski otoci su Cres, Lošinj, Krk i Rab.

23
Opatijsko primorje sa zapada omeđuje
Učka. Njezini obronci ne pružaju dovoljno
građevinskih površina. Obala je strma.
Zime su blage, izvan dohvata bure, a Cres
i Krk štite od juga. Sunce ranije za Učku
zalazi pa je smanjen broj sunčanih sati
(Opatija 2100), ali i povećava količinu
padalina pa Opatijsko primorje primi
godišnje oko 1700 mm padalina.
U prošlosti su u Opatiji brojne luksuzne
vile i ljetnikovce gradili Bečani koji su
dolazili zimi zbog čega su Opatiju često
zvali „zimskim Bečom“. Nakon Drugog Kvarnerski zaljev
Opatija –
svjetskog rata započela je intenzivnija gradnja novih objekata i modernizacija starih.
vodeće
Danas je Opatija po broju posjetitelja među vodećim turističkim mjestima Kvarnera. turističko
Opatijsko primorje postaje sve važnija gastrodestinacija, velnesdestinacija, a mjesto
poslije Kvarnera!
Zagreba i Dubrovnika najjače središte kongresnog turizma.

Riječk o p ri mo rje uglavnom je tranzitnog karaktera prema otocima,

Istri ili Dalmaciji. U turističkoj ponudi nalazi se sr ednjovj ekovni kaštel na
Trsat u , veliki broj muzeja, riječki karneval... Kastav je omiljeno odredište
Riječana zbog pogleda na Kvarner, srednjovjekovnih zidina, crkve Sv. Trojstva
te brojnih priredaba od kojih je najvažnija Bela nedeja. Jugoistočno od Rijeke
nalazi se Bakar koji se nije razvio u značajno turističko središte zbog postojanja
rafinerije i danas zatvorene
koksare. Iz bakarskih vinograda proizvodi se poznati pjenušac Bakarska
vodica.
Crik ven ičko -vinodolsko primorje proteže se od Bakarskog zaljeva do samostan s
Novog Vinodolskog. Naseljenost je vezana za flišnu udolinu koja je u „crikvom“.
sjeverozapadnom dijelu potopljena Bakarskim zaljevom. U udolini se nalazi
nekoliko izvora koji vodom opskrbljuju cijelo vinodolsko priobalje. Udolina
štiti i od bure. Na jugoistoku vinodolskog primorja nalaze se glavna turistička
središta Crikveničko- vinodolskog primorja: Crikvenica, Selce i Novi Vinodolski.
Crikvenica se počela razvijati u 15. stoljeću kad su Frankopani sagradili pavlinski
24
Crikvenica!

25
Između dva svjetska rata Crikvenica je uz Dubrovnik postala naše najvažnije
turističko središte. Razvijen je kupali šni, kongresni i wellness turizam.
Selce!
Crikvenica ima prostranu pješčanu plažu s plitkim morem. Selce je poznato po
zdravstvenom turizmu i po predromaničkim kapelama Sv. Katarine i Sv. Jurja. Novi
Novi Vinodolski privlači turiste rimskom utvrdom, frankopanskim kaštelom, Vinodolski
gotičkom crkvom Sv. Trojstva, rodnom kućom braće Mažuranić.

Kvarnerski otoci građeni su u vapnencu s flišnim udolinama. Obale su kamene i

strme sa ž ali m a na koje je usmjeren turizam. Vegetacija je oskudna na
istočnim obalama, dok su unutrašnje i
zapadne obale pod šumom.
Izloženi su buri pa je jako
malo naselja smješteno na
sjeveroistočnoj strani. Otoci su
s kopnom dobro povezani
trajektnim linijama, a Krk i
mostom.
Kvarnerski otoci izloženi buri su bez vegetacije
Cres je s Lošinjom do
prokopavanja kanala kod Osora bio jedinstven otok. Obala mu je slabo razvedena,
klifovita i teško pristupačna. Na otoku se nalazi slatkovodno Vransko jezero Cres!
i stanište je bjeloglavog supa. Središte naselja je grad Cres s nekoliko crkvi i
samostana te ostacima gradskih zidina. Južnije od grada su dva starija naselja
Valun i Lubenice.

Na otoku Lošinju nalaze se naselja Mali i Veli Lošinj koji su još u 19.
stoljeću zahvaljujući svojem južnijem smještaju, blažim zimama i dužoj
osunčanosti bili proglašeni kli matski m lj ečil išt im a . Najveće naselje je
Lošinj!
Mali Lošinj. U njemu se nalazi kupališno-hotelski kompleks Čikat . Grad ima
više od 100 km šetnica i pješčanih plaža. U blizini se nalaze otoci Unije,
Srakane, Susak i Ilovik. U podmorju otoka Vele Orjule pronađen je antički
brončani kip Apoksiomena (2. ili
1. st. pr. Kr.), sportaša koji se čisti nakon natjecanja.
Krk!
Otok Krk se u suvremeni turizam uključuje nakon uspostave redovite trajektne veze
s kopnom (1959.), otvaranjem zračne luke kod Omišlja
26
(1970.) i izgradnjom mosta
1980. godine. Omišalj se povukao iz turističke ponude nakon izgradnje JANAF-
ovih rafinerijskih spremnika. U gradu Krku nalazi se romanička gradska jezgra s
katedralom Uznesenja Marijina. U Baškoj se nalaze brojni arheološki nalazi od
kojih je najznačajnija Baščanska ploč a . U uvali Soline je ljekovito blato, a u
selu
Rudine nalazi se špilja Biserujka.
Sjeveroistočna obala Raba potpuno je ogoljena, dok je jugozapadna strana
šumovita i dobro naseljena. Na poluotoku Kalifront nalazi se šuma mediteranskog
hrasta Dundo. Stanovništvo se zadržalo na otoku zbog uspješne povezanosti otočne Rab!
poljoprivrede i turizma. U gradu Rabu nalaze se ostaci zidina iz 12. i 13. stoljeća,
romaničke crkve i zvonici, palače, uske ulice, kupališta... Najpoznatija je plaža
Sa n
Marino. Slavi se srednjovjekovni festival „ R apska fjer
a“ .

Baščanska
Baščanska ploča
ploča Rapska fjera

11. SJEVERNODALMATINSKO TURISTIČKO PODRUČJE

Sjeverna Dalmacija obuhvaća prostor Zadarske i Šibensko-kninske županije.

Glavna središta su Zadar i Šibenik.
Zadarsko primorje - Zadar je do talijanske okupacije 1918. godine bio vodeće st.) u
središte istočnog Jadrana. O tome govori veliki broj povijesnih i kulturnih
spomenika. Većina njih nalazi se na poluotoku koji je nekada bio glavni rimski trg
Forum. Crkva Sv. Donata (9. st.) je najvažnija predromanička građevina na našoj
obali. U njoj se održavaju „ Glaz bene večeri u S v. Donatu“ , međunarodni
festival srednjovjekovne i renesansne glazbe. Katedrala Sv. Stošije iz 12. i 13.
stoljeća je najveća katedrala u Dalmaciji. U Zadru se nalazi i crkva Sv. Šime (12.
27
kojoj se čuva škrinja Sv. Šimuna, najstarije srednjovjekovno zlatarsko djelo u
Hrvatskoj.

Zadar!

28
Turistički su atraktivne Morske
orgulje i „ P oz drav S uncu“ . U
gradiću Ninu se nalazi crkva Sv.
Nin!
Križa i prirodne pješčane plaže.

Š ib en sk o p rimorje -
Šibenik se nalazi na ušću
rijeke Krke u zaštićenoj prirodnoj
luci. U Šibeniku
Šibenik!
se nalaze novovjekovne utvrde Sv.
Mihovila, Sv. Ivana i Š ubićevac Na
otočiću, na ulazu u zaljev je tvrđava
Sv. Nikole (16. st.). U njoj se
održavaju kulturne priredbe. Karta Sjeverne Dalmacije
Katedrala Sv. Jakova je od 2000.
godine na UNESCO-vu Popisu svjetske kulturne baštine. Najljepša je renesansna
građevina u Hrvatskoj. Za njezin izgled
zaslužan je Juraj Dalmatinac. U
Šibeniku se od 1958. održava
Međunarodni dječji fest iv al. Kupališni
turizam je koncentriran u turističkom
naselju Solaris. Od turističkih mjesta u

Katedrala Svetog Jakova iz 15. stoljeća Šibenskom primorju ističu se Vodice,

Pirovac i P rimošt en . Vodice su
prošlosti bile poznate po izvozu pitke vode. u

Otoci Sjeverne Dalmacije su najrazvedeniji dio hrvatskog otočja. Pag ima najdulju
obalu od svih hrvatskih otoka (270 km). Prevladavaju kamenjari, krška golet i
Pag!
pašnjaci. Kamenjari su ispresijecani suhozidima. Poznata je paška janjetina, paški
sir i paška čipka. Najveća naselja su Pag i Novalja. Kod Novalje se nalazi Zrče,
plaža poznata po bogatoj ponudi zabave za mlade. Otok Vir je najbolji primjer Vir!
bespravne gradnje na hrvatskom Jadranu. Na južnom dijelu Dugog otoka nalazi se
park prirode T elašćic Obuhvaća uvalu, strmce na zapadnoj obali i slano jezero Dugi otok!
a

29
Mir. Pag i Ugljan su najnapučeniji sjevernodalmatinski otoci. Ugljan je mostom
povezan s Pašmanom. Zadarsko otočje sa zapada završavaju otočići Molat,

30
Premuda, Ist, Silba i Olib koje posjećuju nautičari. U šibenskom primorju se ističe
otok Murter. Otoci Zlarin i Krapanj u prošlosti su bili poznati po vađenju spužava i
koralja.
Zaleđe - u zaleđu Zadra
nalaze se Ravni Kotari s Zadarsko
vrtovima, vinogradima i zaleđe –
voćnjacima. Najveće naselje je Benkovac!

Benkovac. Veslački sportovi

(rafting) održavaju se na rijeci
Zrmanji. Nedaleko od Biograda
nalazi se Park prirode Vransko
jezero. Rijeka Krka usjekla je kanjon u krškom i
bezvodnom kraju
U kamenjaru Šibenskog zaleđa Šibensko
teku rijeke Krka i Čikola.
Zahvaljujući željeznici Knin se razvio u najveće naselje. U Kninu se nalazi tvrđav zaleđe –
Knin!
a Sv. Spasa, ostatak osmanskih i mletačkih osvajanja. U blizini je Dinara s
najvišim vrhom Hrvatske (Dinara – 1831 m) na koju se organiziraju
planinarski usponi. Drniš je nastao oko stare turske tvrđave. U Otavicama se
nalazi mauzolej obitelji Meštrović.

12. NACIONALNI PARK PAKLENICA

Nacionalni park Paklenica se nalazi na južnoj strani primorskog dijela Velebita. Prostorni
Nacionalnim parkom je proglašena 1949. godine. Obuhvaća klance Velike i Male obuhvat!
Paklenice, njihova korita, područje Bojinca, najviše velebitske vrhove (Babin vrh,
Vaganski vrh, Sveto brdo, Malovan) i vršne dijelove ličke padine Velebita. U
prošlosti veliku važnost za stanovništvo ovog kraja imalo je iskorištavanje šumskog
bogatstva. Razlog proglašenja nacionalnim parkom bila je potreba za očuvanjem
šuma. Od krških oblika pozornost privlače kukovi, posebice Anića kuk i
Maniti kuk. Postoji dvadesetak speleoloških objekata, najpoznatije su špilje
Manita peć, Jama Vodarica, Kapljarka, Lucinka...

31
 Kanjoni Velike i Male Paklenice nastali su
rasjedanjem i snažnim djelovanjem potoka
Male i Velike Paklenice. Kanjon Velike
Paklenice na mjestima je visok i 400 metara, Kanjoni
a širok je oko deset. Kanjon Male Paklenice Velike i
Male
je nešto niži (oko 300 metara) i mjestimice je
Paklenice!
širok jedva nekoliko metara. Potoci Mala i
Velika Paklenica su stalne tekućice samo u
gornjim vodonepropusnim dijelovima toka.
Samo za vrijeme velikih kiša i za vrijeme
kopnjenja snijega njihove vode dolaze do
mora i to kod Selina i Starigrada Paklenice.
Velika Paklenica duga je 14 kilometara, a
Kanjon Velike Paklenice Mala 12,5.
Najveći dio nacionalnog parka prekrivaju bukove, a manjim dijelom borove šume.
Od životinja najviše ima divljih svinja, srna, vjeverica, risova, lisica i smeđih Životinje!
medvjeda. Zanimljiv je i bjeloglavi sup iako se zadnjih desetljeća više ne gnijezdi
u parku. Od zmija najopasnije su poskok i riđovka.

Iskorištavanje šuma danas su zamijenili ekoturisti, izletnici, planinari i penjači.

Godišnje Paklenicu posjeti oko 100.000 posjetitelja. Uređene su brojne planinarske
staze, najzanimljivija je staza od Borisovog doma u Velikoj Paklenici do
Anića kuk!
Vaganskog vrha. Paklenica je najvažniji hrvatski penjački centar. Penjačima je
omiljen Anića kuk . Park je osobito posjećen ljeti, kad turisti dio dana provode
na moru, a dio na izletima u nacionalnom parku.

13. SREDNJODALMATINSKO TURISTIČKO PODRUČJE

Srednja Dalmacija obuhvaća prostor Splitsko-dalmatinske županije. Obala je

odvojena od zaleđa nizom obalnih planina. Nepropusne stijene i plodno flišno tlo
Split!
razlog su zašto se ovdje razvio drugi po veličini hrvatski grad – Split. Razvio se iz
kasnoantičke Dioklecijanove palače koja je 1979. godine uvrštena na Popis

32
svjetske kulturne baštine UNESCO-a. U katedrali Sv. Duje se nalazi bogata zbirka
crkvene umjetnosti. Od brojnih muzeja iznimno su vrijedni Muzej hrvatskih
arheoloških spomenika i Galerija Meštrović. Najpoznatije gradsko izletište je brdo
Marjan. Početkom svibnja slavi se zaštitnik grada Sv. Dujam. Važne kulturne
manifestacije su Splitsko ljeto i Festival zabavne glazbe. Split je najprometnija
hrvatska putnička luka.

Pregledna karta Srednje Dalmacije

Solin se smjestio uz rječicu Jadro. Tamo se nalaze ostatci rimske Salone sa

Solin!
zidinama, termama, crkvama i amfiteatrom. Na prijevoju između Kozjaka i Mosora
nalazi se Klis s utvrdom koja je građena za obranu od Osmanlija. Sedam Kaštela
danas se smatraju gradom. Prvotne utvrde tu su sagrađene za obranu od Osmanlija,
a danas su pojedini Kašteli dobro uređeni za turistički posjet.

Gradsko središte Trogira se od 1997. godine nalazi na UNESCO-vom Popisu

svjetske kulturne baštine. Smješteno je na otočiću između kopna i Čiova. Najvažniji Trogir!
trogirki spomenik je Radovanov portal (1240. godine) na gradskoj katedrali Sv.
Lovre. Omiš se nalazi na ušću Cetine. Nekadašnje je središte neretvanskih gusara.
Makarska je jedan od turistički najposjećenijih gradova u Hrvatskoj. Osim po
lijepim plažama poznata je po sportskim terenima (teniskim) te po najvećoj zbirci
školjaka i puževa u M alakološkom muz eju . Hodočasnici posvećuju
marijansko svetište Vepric. Turisti se mogu u Parku prirode Biokovo baviti
paraglidingom, a
u kanjonu Cetine raftingom.

Srednjodalmatinski otoci su Brač, Hvar, Vis, Šolta, Čiovo i nekoliko manjih

33
otoka. Brač je najviši (Vidova gora, 780 metara) i veličinom treći hrvatski otok.
Najznačajnije naselje je Bol. Bolski
Zlatni rat je jedinstven žal koji se Brač!
ovisno o morskim strujama pomiče
u smjeru istok-zapad. Bol se ističe
velikim brojem teniskih terena,
školama ronjenja i podvodnog
ribolova kao i jedrenja na dasci. Na
Plaža Zlatni rat u Bolu na Braču pogodna
Braču se nalazi pustinja Blaca. je za kupališni turizam

Hvar je turistički najrazvijeniji dalmatinski otok. Najpoznatija turistička središta su

Hvar, Stari Grad i Jelsa. U gradu Hvaru, u zgradi Arsenala iz 16. stoljeća nalazi se
jedno od najstarijih europskih kazališta. Ostale znamenitosti su renesansna katedrala
Hvar!
Sv. Stjepana i franjevački samostan i crkva iz 15. stoljeća. Pred obalom se pružaju
Paklinski otoci. Danas turisti posjećuju Hektor ovićev tvrd alj , palaču u kojoj
je živio Petar Hektorović. Od 2008. godine na UNESCO-vom Popisu
svjetske kulturne baštine nalazi se Starigradsko polje, primjer najbolje očuvane Starigradsko
polje!
starogrčke i rimske parcelacije poljoprivrednog zemljišta na Sredozemlju.

Vis je naš najveći pučinski otok. U naselju Vis nalaze se ostaci grčke kolonije Isse.
Pučinski otočić Biševo poznat je po Modroj špil ji . Nautičarima su zanimljivi Modra špilja!
otočići Brusnik, Svetac i Jabuka. Otok Šolta je u rimsko doba bio poznat kao
kupalište cara Dioklecijana.

Dalmatinska zagora je gorsko zaleđe Srednje i djelomice Sjeverne Dalmacije

(Šibenik). U Sinju se održava Sinjska alka, viteško natjecanje koje se od 1715. Sinjska alka!
godine održava u čast pobjede nad Turcima. Hodočasnici pohode crkvu
Gospe Sinjske. U Zagori se nalaze neke od naših najviših planina – Dinara,
Kamešnica, Biokovo i Svilaja. Turistički je privlačna rijeka Cetina. Park prirode
Biokovo pruža mogućnost razvoja lovnog i zimskog turizma. Vrh Sv. Jure je
Modro i
izletničko i planinarsko odredište. U Imotskom se nalaze krška jezera: Modro i Crveno
Crveno. Na jugoistoku Dalmatinske zagore je grad Vrgorac poznat po sedam kula, jezero!

a u Kapetanovoj kući se rodio Tin Ujević. U Zagvozdu se održava Festival

glumaca.

34
 14. NACIONALNI PARKOVI KORNATI I KRKA

14.1. Nacionalni park Kornati

Proglašen je 1980. godine, a čine ga 152 otoka između Pašmana, Dugog otoka i
Žirja. Čine ga četiri otočna niza: sitski, žutski, kornatski i piškerski niz. U
današnji nacionalni park uključeni su samo kornatski i piškerski otoci, ukupno njih Prostorni
obuhvat!
89. Četvrtinu nacionalnog parka čini kopno, ostalo je podmorje. Kornati su privatno
vlasništvo Murterana.
Jugozapadne rubove vanjskih otoka čine kornatski strmci ili krune nastali
Strmci!
rasjedanjem. Najduži strmac je na otoku Mani (1350 m), a najviši na K
olobučaru (82 m). Na otocima dominiraju krški oblici škrape, polja,
jame, špilje... Magazinova škrila primjer je klizišta
vapnenca po vapnencu. Očuvani su
ostaci ilirskih gradina, rimskih solana,
luka i ribnjaka, bizantska i mletačka
utvrda te brojne crkve. Na otoku
Kornatu nalaze se ostaci bizantske
utvrde Tureta iz 6. stoljeća. Na
otocima je pitka voda rijetkost, a u
Tvrđava Tureta na Velikom Kornatu
moru se javljaju vrulje.

Piškera je poznata po crkvi Gospi od Anđela iz 1560. godine. Na otoku Mani

nalaze se i ostaci građevine sa snimanja filma „Pobješnjelo more“ (1961. g.). Na
Levrnaki je najljepša kornatska plaža. Na Kornatu se nalazi crkva Gospe od Tarca
i brojni suhozidi. Rijetka plodna polja zasađena su vrtovima, maslinicima,
vinogradima, smokvama i bademima.

Domaće životinje Kornata su ovce. Uz pučinsku obalu Mane žive ribe kirnje teške
i do 70 kila. Nacionalni park se može posjetiti vlastitim plovilom ili u sklopu
jednodnevnih izleta turističkih agencija. Za ronjenje, ribolov i podzemno snimanje
potrebna je dozvola. Uređene su planinarske staze. U novije vrijeme razvija se
„ robinz onski turiz
am“ .

35
 4.2. Nacionalni park Krka
Obuhvaća dvije trećine toka rijeke Krke i dio donjeg toka rijeke Čikole. Protječe
kroz nizinski, kanjonski i primorski krajolik. Na njenom dnu se razvilo sedam
sedrenih barijera koje tvore sedam slapova i ograđuju nekoliko jezera. Prvi od
slapova je Bilušića buk. U
prošlosti je nekoliko puta
miniran kako bi se spriječile
poplave okolnog područja.
Nizvodno je Brljansko jezero
nastalo gradnjom brane za
potrebe hidroelektrane
„ Mi lj acke“.
Najviši slap
Manojlovački slap je – Manojlo-
najviši od slapova Krke. vački!

Sjeverno od njega nalaze

se ostaci rimskog vojnog
logora Burnuma.
Nedaleko od slapa je špilja u
kojoj živi čovječja ribica.
Položaj NP Krka u Šibenskom zaleđu
Nizvodno, nad kanjonom Krke
ističu se z
su tvrđave Troš enj i Nečven . Nizvodno, na proširenju Aranđelovcu smješten
vončić,
je pravoslavni manasti r S v. Arhanđela . Iza Roškog slapa Krka postaje
dalm ati
izduženo jezero – Visovačko jezero. Prije Skradinskog buka u Krku se ulijeva
nski buhač
Čikola. Na sutoku dviju rijeka je Ključica, najočuvanija utvrda u
i jadranska
nacionalnom parku. Nizvodno je Skradinski buk, najljepši i najposjećeniji
perunika .
slap. Sa 17 stepenica na dužini od 800 metara ovaj slap je najveće sedren o
Po broju
slapišt e u Europi ! Nizvodno od Skradinskog buka Krka se širi u Prokljansko
riba Krka
jezero čija je voda bočata jer se miješa riječna voda Krke s vodom Jadranskog
spada
mora. Nizvodno od Skradinskog buka je stari grad Skradin.

Na području nacionalnog parka obitava veliki broj biljni i životinjskih vrsta. Uz

Roški slap raste kanjonska vegetacija, na Skradinskom buku biljne vrste sedrenih
pregrada, a uz Prokljansko jezero močvarne biljke bočatih voda. Među biljkama

36
Najljepši slap – Skradinski buk!

Biljni svijet!

37
među najzanimljivije rijeke Europe. Zanimljiva je mekousta pastrva, koja je u Mekousta
ovim vodama živjela i prije 70 milijuna godina. Na području parka nalazi se pastrva!

četrdesetak špilja i jama, a u nekima od njih obitava čovječja ribica.

15. JUŽNODALMATINSKO TURISTIČKO PODRUČJE

Južna Dalmacija obuhvaća prostor Dubrovačko-neretvanske županije.

Južnodalmatinsku turističku regiju čine delta Neretve, obala i otoci (Lastovo,
Mljet, Korčula i Elafitski otoci). Turističke prednosti su ugodna klima, toplo more,
prekrasna priroda (NP Mljet, Baćinska jezera, delta Neretve...) i bogata kulturna
baština (Dubrovnik, antička Narona). Turistički problem je slaba cestovna i
željeznička povezanost, ali veliku ulogu imaju pomorski promet i zračna luka u
Ćilipima.

Južnodalmatinska turistička regija

Delta Neretve - Neretva se u Jadransko more ulijeva kod Ploča čineći vlažnu i
plodnu deltu. Stanovništvo se bavi intenzivnom poljoprivredom (uzgoj
Mandarine!
mandarina). Do prokopavanja brojnih kanala u 20. stoljeću korito je za velikih
kiša bilo plavljeno. Preostala poplavna područja danas su obitavališta ptica i riba i
zaštićena su kao posebni rezervati i značajni krajobrazi (npr. jezero Kuti). U delti se
nalaze brojni povijesni spomenici: ilirske gradine, ostaci rimske Narone (tvrđave iz
doba Neretvanske kneževine), stećci i ostaci osmanske kule Norinska.
Atraktivan je i
maraton lađa Neretvom. Najveće naselje je Metković. Opuzen je Luka Ploče!

središte proizvodnje mandarina. Na ušću delte izgrađena je luka Ploče, danas druga
hrvatska luka po robnom prometu. Baćinska jezera su sedam krških jezera podno
Biokova. 38
Voda jezera bogata je ciplima.
Ju žn od almatin sk a ob ala obuhvaća Dubrovnik i Dubrovačko primorje te
poluotok Pelješac. Rijeka Dubrovačka je tri kilometra dugačak riječno-morski
Rijeka
zaljev. U dnu zaljeva izvire rijeka Ombla. Obala je od Rijeke dubrovačke do Dubrovačka!
Neuma izrazito razvedena, pokrivena brojnim šumama, vinogradima i
makijom. Od naselja najpoznatije je Trsteno poznato po renesansnom
arboretumu.
Pelješac!
Pelješac je razveden i šumovit poluotok. Znamenitost otoka su Stonske zidine koje
povezuju Mali i Veliki Ston. Turistički je atraktivna predromanička crkva
Sv. Mihajla kod Stona, poznata po freski okrunjenog vladara. Najznačajnije
turističko naselje je Orebić s franjevačkim samostanom na obroncima Sv. Ilije. Sve Dingač!
važniji je i ruralni turizam u unutrašnjosti – vinska cesta (dingač). U Velikom i
Malom Stonu na temelju školjaka koje se uzgajaju u Malostonskom zaljevu razvija
se gastroturizam.
Konavli!
Na krajnjem jugu Hrvatske nalaze se Konavli, u prošlosti bitan poljoprivredni kraj.
Danas se razvija ruralni turizam. Prirodni izlaz na more ima gradić Cavtat u kojem
se nalazi rodna kuća slikara Vlahe Bukovca i mauzolej obitelji Račić.

U Ju žn od almatin sk e otok e ubrajamo Lokrum, Elafitsko otočje, Korčulu, Lokrum!

Lastovo i
Mljet. Lokrum je zbog očuvanih šuma hrasta crnike proglašen posebnim
rezervatom šumske vegetacije. Elafiti su otoci između Pelješca i dubrovačkog
Lapada. Najveći Elafitski otok je Š Korčula je otok obrastao šumom i Korčula!
ipan
makijom. Grad Korčula na poluotoku je primjer očuvanog planiranog
srednjovjekovnog grada. Poznat je po zidinama i katedrali. Prema nekim
istraživanjima ovdje je u 13. st. rođen Marko Polo. Korčula je poznata po viteškoj Marko Polo!
igri moreški. Lastovo je s okolnim otočićima proglašeno parkom prirode. Uz Mljet
je najšumovitiji naseljeni otok. Oko 70 % njegove površine prekriveno je šumama Lastovo!
alepskog bora i planike. Poznat je po narodnom običaju Pokladu – spomenu na
obranu otoka od gusara. U posljednje vrijeme svjetionici se uključuju u turističku
ponudu.

39
 16. NACIONALNI PARK MLJET

Otok Mljet je najjužniji veliki hrvatski otok. Od Pelješca je odvojen Mljetskim

kanalom. U krškoj osnovici otoka oblikovano je više polja u kršu, od kojih je
Babino polje
najveće Babino polje, te niz špilja i jama. Najpoznatija špilja je Odisejeva. Na
Odisejeva
otoku se nalazi i nekoliko „ To su morem potopljena udubljenja iz kojih
špilja!
rikavica“
odzvanjaju neobični zvukovi prilikom udara valova.
Sjeverna obala je niža i naseljenija za razliku od južne koja je strma i nepristupačna.
Malo i
Osobitost otoka su Malo i Veliko jezero. Nastali su potapanjem krških udubljenja Veliko
morskom vodom. Na otoku ima vrlo malo izvora i nema stalnih tekućica. jezero!

Najvažnija mjesta s vodom su blatine. To su plitka udubljenja povremeno ispunjena

bočatom vodom. Najveće blatine su uz mjesta Blato, Sobru i Prožuru.
Oko 70 % otoka je prekriveno šumom alepskog bora i hrasta crnike. Ostali dijelovi
otoka su pod makijom, garigom ili kamenjarom. Od životinja potrebno je spomenuti Sredozemna
sredozemnu medvjedicu i mungosa. Sredozemna medvjedica je ugrožena vrsta medvjedica!
tuljana koji je nekad živio na obalama Mljeta. Mungos je donesen iz Indije prije Mungos!
sto godina radi uništavanja zmija.
Na otoku postoje
ostaci ilirskih gradina
i grobnica. Iz rimskog
doba sačuvane su
ruševine u Polači s
ostacima palače,
termi i
ranokršćanskih
bazilika. Od početka
15. stoljeća veći dio
Mljeta je bio dio
Dubrovačke Pogled na Babino Polje, najveće naselje Mljeta
Republike. Iz tog
razdoblja sačuvan je Kn ež ev dvor u Babinom polju, renesansni dvor u kojem
je boravio mljetski knez.

40
 17. GORANSKO TURISTIČKO PODRUČJE – VELEBIT I RISNJAK

Gorska Hrvatska obuhvaća područje Like, Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske

udoline.
Gorski kotar je oduvijek bio tranzitno područje, a izgradnjom autocesta prema Gorski kotar!
Rijeci i Splitu raste mu i turistička uloga. Rijetko je naseljena regija. Turistički je
valoriziran nacionalni park Risnjak, strogi prirodni rezervat Bijele i Samarske
stijene, brojni zaštićeni objekti (kanjoni, vrela, šume), skijaške, biciklističke i
skijaške staze. U Gorskom kotaru nalaze se tri grada: Delnice, Vrbovsko, Čabar.
Lika!

Liku čine krška polja međusobno odvojena Ličkim sredogorjem i okružena

Velebitom, Kapelom i Plješivicom. Turistički su najposjećenije rijeke ponornice
(Gacka), brojne špilje, planinarske staze i ostavština Japoda.
Ogulinsko –
plaščanska
Ogulinsko-plaščanska udolina omeđena je Kordunom, Gorskim kotarom i Likom. udolina!
Najveće središte je grad Ogulin. Osnovan je iznad ponora rijeke Dobre
kao frankopanska utvrda za zaštitu od Osmanlija.

17.1. Velebit
Velebit je najduža planina u Hrvatskoj (145 km). Pripada Dinarskom gorju. Najviši
vrh je Vaganski vrh (1757 m). Pruža se uzduž Velebitskog kanala od prijevoja
Vratnik iznad Senja do kanjona rijeke Zrmanje. Cijelo područje planine zaštićeno je
kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim
parkovima. NP Sjeverni
Velebit!
Nacionalni park Sjeverni Velebit
proglašen je 1999. godine. Unutar parka
Najdublja
nalaze se strogi rezervat Hajdučki jama-
Lukina!
i
R ož anski kukovi i najdublja jama
u Hrvatskoj - Lukina jama. Na
području nacionalnog parka nalazi se
botanički
rezervat41 Zavižan-Balinovac-Velika i
Rožanski kukovi

42
Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske Premužićeva
staza!
vegetacije Š ti rova Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je
ča
najpoznatija P remuž ićeva staz a . Najpoznatije endemske vrste su velebitska
degenija i hrvatska sibireja.
17.2. Risnjak
Nacionalni park Risnjak obuhvaća planinske Prostorni
vrhove Veliki Risnjak (1528 m), Sjeverni obuhvat!

Mali Risnjak (1434 m), Snježnik (1505 m),

još neke vrhove i vrelo rijeke Kupe. Zaštićena
je iskonska šuma i nedirnuta priroda s bogatim
biljni i životinjskim svijetom.
Zbog krškog reljefa područje Risnjaka je
siromašno vodom. U nekim špiljama i jamama
voda se javlja kao prokapnica. Prokapnica je Prokapnica!

voda koja se procjeđuje s površine u Geografski položaj Nacionalnog

parka Risnjak
podzemlje. U dubokim jamama javlja se
Vrelo Kupe!
vječni snij Sjeverno od Risnjaka je vrelo Kupe, malo jezero pod golemom
e g.
stijenom. Sastoji se iz dviju jama iz kojih izbija voda.
U nacionalnom parku živi mnogo životinjskih vrsta. Najzastupljeniji su medvjed,
jelen, divlja svinja, vuk, ris, vodozemci i gmazovi. Zabilježeno je 90 vrsta leptira i
60 vrsta ptica. Uprava nacionalnog parka smještena je u Crni Lug odakle vode
brojne planinarske i poučne staze i ceste.

18. PLITVIČKA JEZERA

Plitvička jezera se nalaze između Korduna i Like, a omeđena su obroncima Male slapišta
Kapele i Plješivice. Nacionalnim parkom su proglašena 1949. godine i najstariji su mogu
hrvatski nacionalni park. Godine 1979. UNESCO ih je uvrstio na Popis svjetske
prirodne baštine. Područje nacionalnog parka obuhvaća 16 jezera, šumska
prostranstva, pašnjake, manja naselja i prometnice.

Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke te R j ečica i njene pritoke.

Postanak i razvoj jezera povezan je s rastom sedrenih barijera zbog čega
43
Najstariji hrvatski NP!

Sedrene barijere!

44
narasti godišnje od 1 do 3 cm. Uvjeti za to su čista voda, više temperature i dovoljna
osunčanost. U krškom terenu istraženo je oko pedesetak krških pojava: špilja, jama i
ponora.
Zbog različite građe terena i sastava stijena
jezera se dijele na Gornja i Donja. Gornja
jezera su smještena u otvorenoj dolini i
Gornja i
okružena su šumama. Donja jezera su
Donja jezera!
usječena u kanjon. Jezera su međusobno
odvojena sedrenim pregradama, a preko njih
se prelijeva voda u vidu slapova i vodopada.
Najveća jezera su Kozjak i Prošćansko.
Najveći vodopad je Veliki slap (76 m). Tu se
Veliki slap –
voda urušava prema slapu Sastavci. Sastavci - završetak Plitvičkih najveći
jezera vodopad!
Sastavcima završavaju Plitvice i započinje
tok rijeke Korane.

Najveći dio Plitvičkih jezera prekrivaju šume. Ovdje se nalazi prašuma Čorkova
Prašuma!
uvala. Endemske biljne vrste su uskoliko zvonce, orhideja gospina papučica,
mesojedka okruglolisna rosika... Uočeno je oko 50 vrsta sisavaca: medvjed, vuk,
lisica, ris, jazavac, šišmiš... U vodama žive ribe pastrva i klen.

Nacionalnom parku prijeti opasnost od pretjeranog širenja močvarnog raslinja. Sva

prirodna jezera se s vremenom pretvaraju u močvare, a zatim se samozatrpavaju
Opasnosti!
nanosima. Tome doprinosi i čovjek otpadnim vodama, kanalizacijom i
poljoprivrednom proizvodnjom. Na taj način može se usporiti ili zaustaviti i rast
sedre.

19. HRVATSKO ZAGORJE

Hrvatsko Zagorje je pretežito brežuljkasto područje uokvireno Medvednicom i

Savom na jugu, rijekom Sutlom na zapadu, rijekom Dravom na sjeveru i Kalnikom
Brežuljkast
na istoku. Od Zagreba je odvojeno Medvednicom. Najniže dijelove reljefa čine kraj!
nizine uz rijeke Krapinu i Sutlu. U visinskoj zoni od 200 do 500 metara su brežuljci

45
i pobrđa. Najviše dijelove reljefa čine gore: Maceljsko gorje, Ivanščica,
Varaždinskotopličko gorje, Kalničko gorje, Medvednica i Kuna gora. Gorja!

Područje je veli ke gustoće naselj enost i . Najpoznatije nalazište čovjeka iz

Hušnjakovo
starijeg kamenog doba su Hušnjakovo brdo kraj Krapine i Vindija. U Krapini brdo!
se nalazi Muzej evolucije. Kulturno povijesne znamenitosti su brojni dvorci.
Dvorci!
Najpoznatiji su Trakošćan, Veliki Tabor i Miljana. Značajan turistički
potencijal su i brojne manifestacije: Glumački festival u Krapini, tabor film Manifestacije!
festival, Tjedan kajkavske kulture, Viteški turnir u Gornjoj Stubici...

S tubi čke i Tuheljske toplice imaju lječilišnu i rekreacijsku funkciju. Toplice!

Marija Bistrica je poznato hodočasničko

središte. U Gornjoj Stubici nalazi se Muzej
seljačkih buna i održavaju se viteški turniri. U
Kumrovcu se nalazi muzej na otvorenom „Staro
selo“ koji prezentira tradicijske obrte i kuću
Josipa Broza Tita. U
Zelenjaku je Spomenik hrvatskoj himnoj.
Dvorac Trakošćan
Na UNESCO-vom Popisu nematerijalnih dobra
nalaze se zagorske drvene igračke, lepoglavska čipka i medičarski i licitarski
proizvodi.

20. ZAGREB – METROPOLA HRVATSKE

Zagreb je poslovno, gospodarsko, diplomatsko i kulturno središte Hrvatske, u kojem

živi gotovo milijun stanovnika. Nastao je na dva brežuljka Gradec i Kaptol koji
čine jezgru današnjeg Zagreba i
njegovu kulturno-povijesnu jezgru.
Njegov smještaj omogućuje brzu
dostupnost i dobru povezanost sa
svim dijelovima države, ali i sa
Srednjom i Jugoistočnom
Europom. Zagrebačka zračna luka
Pleso jedna je od najprometnijih u
Groblje Mirogoj
46
državi.
Turisti posjećuju brojne atrakcije: zagrebačku katedralu i nadbiskupski dvor,
Turističke
gotičku crkvu Sv. Marka, palače Gornjeg grada kao što su Banski dvori i palača
atrakcije!
Amadeo, kulu Lotršćak, Kamenita vrata, palaču HAZU, zgradu Hrvatskog
narodnog kazališta, secesijsku zgradu Državnog arhiva, Meštrovićev paviljon,
Lenucijevu zelenu potkovu, park Maksimir, groblje Mirogoj...

U Zagrebu djeluje dvadesetak muzeja: Arh eološk i muz ej koji čuva

glavu Solinjanke, Nadbiskupski arhiv s Felicijanovom poveljom, Hrvatski drž Muzeji!

avni arhiv sa Zlatnom bulom, HAZU s Baščanskom pločom, Muzej suvremene

umjetnosti, Muzej prekinutih veza...

Turističkom prometu grada doprinose i brojne manifestacije: Festival animiranog

filma Animafest, Međunarodna smotra folklora, Kazališni festival Manifestacije!
Eurokaz, Međunarodni multimedijski festival uličnih zabavljača Cest is d'Best,
Ljeto na Gornjem gradu, Festival dokumentarnog filma Zagreb Dox...

Za odmor i rekreaciju dostupni su park prirode Medvednica, jezera Jarun i Bundek

te park Maksimir. Medvednica osim šumom obiluje bogatim i raznolikim Odmor i
rekreacija!
životinjskim svijetom i zanimljivostima kao što su: Šumska staza „Bliznec“ za
osobe s invaliditetom, špilja Veternica, srednjovjekovni rudnici Zrinski i
Francuski rudnici, Sljemenska kapelica, 500 Horvatovih stuba...

21. ISTOČNA HRVATSKA

Istočna Hrvatska je izrazit panonski prostor s naplavnim ravnima i riječnim

terasama uz velike rijeke Savu, Dravu, Dunav, Vuku i Bosut. Na riječne terase Žitnica
nastavljaju se lesni ravnjaci koji su najkvalitetnije obradive površine. Viši dijelovi Hrvatske!
reljefa nalaze se na zapadu, a čine ih slavonske gore Papuk, Psunj, Krndija, Požeška
gora i Dilj koje okružuju P ož ešku kot li
nu .

Zahvaljujući toploj vlažnoj klimi, nizinskom reljefu, plodnom tlu, gustoj riječnoj
mreži i raznolikom biljnom i životinjskom svijetu ovaj prostor je naseljavan još u
mlađem kamenom dobu. Kulturno-povijesni spomenici iz antike, srednjeg i novog
47
vijeka važan su potencijal za razvoj turizma. Održavaju se brojne manifestacije
tradicijskog stvaralaštva: Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Smotra izvornog
folklora Brodsko kolo, Konjička akademija Đakovo... Vukovar ima mogućnost
razvoja memorijalnog turizma. Kako bi se očuvala prirodna baština proglašena su
dva parka prirode: Kopački rit i Papuk.
Park prirode Kopački rit se nalazi na istoku Baranje, u poplavnom području
Drave i Dunava. Ima izgled unutrašnje delte, a ispresijecan je brojnim kanalima,
Kopački rit!
barama i riječnim nanosima. Uvršten je u Popis močvarnih i vlažnih područja od
svjetske važnosti zbog velikog broja sisavaca, ptica i riba koje ovdje obitavaju. U
parku se nalazi i dvorac Tikveš kojeg su za potrebe lova koristili Habsburgovci,
a kasnije Josip Broz Tito.

Park prirode Papuk proglašen je 1999. godine kako bi se zaštitile izuzetne reljefne
Papuk!
karakteristike, određene geološke pojave i bogatstvo flore i faune. U građi Papuka
ističe se geološki lokalitet Rupnica poznat po vulkanskim stijenama, kao brojni
termalni izvori, slap Skakavac i arheološka nalazišta iz željeznog doba.

21.1. Turistička mjesta

Osijek je najveći grad Istočne Hrvatske i njen je makroregionalni centar. Naseljen
još od vremena antike. Barokna Tvrđ a je spomenik nulte kategorije iz
vremena nakon osmanske vladavine. U Tvrđi se izdvaja isusovačka crkva Svetog Osijek!
Mihovila, crkva Uzvišenja svetog križa, franjevački samostan i građanske
kuće. Ostale kulturno-povijesne znamenitosti grada su; neogotička crkva Svetog
Petra i Pavla, dvorac grofa Pejačević, kapelice Svetog Roga i Svete Ane, hotel
Central, zgrada Županijske skupštine, te kina Europa i
Urania.
Đakovo se ističe kao vjersko središte
Istočne Hrvatske, a poznato je po
katedrali Svetog Petra izgrađenoj u Đakovo!
vrijeme biskupa Strossmayera. Ovdje se
nalazi i državna ergela lipicanaca.
Održava se festival folklora Đakova
Katedrala Svetog Petra u Đakovu
čki

48
vezovi.
Našice su smještene na obroncima Krndije, a najpoznatije su po crkvi Svetog
Našice!
Antuna Padovanskog, dvorcu, mauzoleju i kapelici grofa Pejačević, grobu prve
hrvatske skladateljice kontese Dore, te franjevačkom samostanu.

Vukovar smješten na ušću Vuke u Dunav najveća je hrvatska riječna luka. Turizam
ima važnu ulogu u gospodarskom oporavku grada stradalog u vrijeme
Vukovar!
Domovinskog rata. Turistički su zanimljivi ostatci vučedolske kulture, Gradski
muzej u dvorcu Elez, zbirka umjetnina Bauer, rodna kuća nobelovca Lavoslava
Ružičke i povijesni barokni centar grada.

49
 PONAVLJANJE

Nakon što ste završili s učenjem ovdje se nalaze pitanja pomoću kojih će te
provjeriti u kojoj mjeri ste naučili zadano gradivo. Prelistavljanjem nastavnog pisma
provjerite jeste li na postavljena pitanja odgovorili točno. Za sve nejasnoće obratite
se nastavniku.

1. Geografski smještaj je

. Položaj je

2. Na koje tri prirodno-geografske regije se dijeli Hrvatska?

3. Utjecaj kojih kulturno-civilizacijskih krugova se ogleda u razvoju Hrvatske?

Zaokruži!

1. Zapadnoeuropsko-sredozemni
2. Panonsko-peripanonski
3. Primorski
4. Srednjoeuropski
5. Jugoistočnoeuropski

4. Koje stijene izgrađuju najveći dio stjenske podloge Hrvatske?

1. Magmatske
2. Sedimentne
3. Metamorfne

5. Zašto kažemo da se Hrvatska nalazi u seizmički aktivnom području?

6. Obalna linija Jadranskog mora oblikovana je prije godina nakon

završetka pri čemu se razina vode
izdigla/spustila za metara.

7. Primorka i Gorska Hrvatska građene su u tipu reljefa.

8. Krški reljef građen je u stijenama, a najznačajnije su

i .

9. Podzemni krški oblici su: 50 .

Površinski krški oblici su:

10. Abrazija je .

11. Koje riječne oblike rijeke stvaraju svojim nanosima? Zaokruži!

1. Poloji
2. Klifovi
3. Vrulje
4. Meandri
5. „Rikavice“
6. Riječni otoci
7. Mrtvaje

12. Kako se zove granica između Jadranskog i Jonskog mora?

13. Vrulje su .

14. Južni dio Jadranskog mora je slaniji od sjevernog. Zašto?

15. Sredozemna morska struja cirkulira u smjeru kazaljke na satu/ u smjeru

suprotnom od kazaljke na satu. Zaokruži!

16. Bonaca je .

17. Zašto je sjeverni dio Jadrana ekološki ugroženiji?

18. Što je cvjetanje mora? .

19. Azorska anticiklona donosi:

1. Suho i toplo vrijeme

2. Hladno i kišovito vrijeme
3. Suho i hladno vrijeme

20. Objasni termički utjecaj mora i kopna.

21. Zašto viši dijelovi reljefa primaju više padalina?

51
22. Kakvo vrijeme donosi bura? Zaokruži!

1. Kišovito i vjetrovito
2. Hladno i suho
3. Hladno i kišovito

23. Koje vrste tla su najraširenije u primorskom prostoru?

24. Makija je .

Garig je .

Kamenjar je .

25. Koji su problemi hrvatskih željeznica?

26. Najveća pomorska luka u Hrvatskoj je . Za područje Bosne i

Hercegovine važna je luka ,a je najveća
putnička luka.

27. Tri reljefno različita dijela Istre su:

28. U Poreču se nalazi iz 6. st., uvrštena na UNESCO-ov

Popis svjetske kulturne baštine.

29. Zašto je istočna istarska obala slabije turistički razvijena?

30. Kvarnersko priobalje čine:

31. Gdje je pronađena Baščanska ploča?

32. Na poluotoku Kalifrontu se nalazi šuma mediteranskog hrasta .

Na otoku Krku/Cresu/Braču/Rabu. Zaokruži!

52
33. Nabroji neke od atrakcija Zadra.

34. Šibenik se nalazi na ušću rijeke . Ona s dijelom toka rijeke Čikole
čini Nacionalni park . Najljepši slap ovog nacionalnog parka je
.

35. Na kojem otoku se nalazi park prirode Telašćica?

36. Najveće naselje Zadarskog zaleđa je ,a

Šibenskog zaleđa .

37. Najviši vrh Hrvatske naziva se i nalazi se na planini .

Visina mu je 1381/1831/1813 metara. Zaokruži!

38. Nacionalni park Paklenica obuhvaća:

1. područje Bojinca
2. Jezero Mir
3. Vaganski vrh
4. Korito Male Paklenice
5. Starigrad Paklenicu

39. Što je Zlatni rat?

40. Na otočiću Biševo nalazi se:

1. Odisejeva špilja
2. Modra špilja
3. Prokljansko jezero

41. Koji otočni nizovi su uključeni u NP Kornati?

1. Sitski niz
2. Žutski niz
3. Kornatski niz
4. Piškerski niz

42. Što su vrulje?

43. je središte proizvodnje mandarina.

44. Kako su nastali Malo i Veliko jezero na Mljetu?

45. Cjelokupno područje Velebita zaštićeno je kao .

53
Na njemu se nalaze i dva nacionalna parka: i
.

46. Najpoznatije endemske vrste na Velebitu su:

1. Velebitska degenija
2. Uskoliko zvonce
3. Okruglolisna rosika
4. Hrvatska sibireja

47. Što su sedrene barijere i koji ekološki problem se vezuje uz njih?

48. Najpoznatije nalazište čovjeka iz starijeg kamenog doba je

kraj Krapine.

49. Koja su dva parka prirode zaštićena na području istočne Hrvatske?

50. Najveća hrvatska riječna luka je na rijeci .

54
46