Kako napisati dobar sažetak

Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje

Ksenija Kesegi-Krstin

ISHODI
Učenice će

• upotrijebiti predznanje

• kritički čitati i analizirati tekst

• definirati ključne riječi i slijediti upute kako kreirati sažetak

• radom na tekstu procijeniti koju su informacije bitne i u upotrijebiti ih za izradu sažetka

Sažetak (prikaz, referat, eng. abstract) na skraćen način prikazuje bitni sadržaj nekog dokumenta,
bez tumačenja i kritike i bez obzira na to tko je autor sažetka

Izvor: dsz.ffzg.unizg.hr

Sažetak treba biti jasan i razumljiv osobi koja nije pročitala originalni članak

Sažetak mora biti samostalna cjelina sa svim važnim porukama, informacijama i zaključcima

Glavne značajke sažetka su: potpunost, točnost, objektivnost, kratkoća i razumljivost

Struktura sažetka
Uvod u kojemu se glavna tema i problematika iznosi na jasan i sažet način

Razrada u kojoj se glavne ideje ili problemi pojašnjavaju ili ilustriraju teorijama i nekim primjerima

Zaključak u kojem se iznosi rezultat ili glavna ideja članka u zaokruženoj cjelini

Smjernice

• Čitanje članka

• Podcrtavanje glavnih ideja i zaokruživanje ključnih riječi

• Sažetak treba biti jasan i razumljiv osobama koje nisu pročitale originalan članak

• Usmjeriti se samo na glavne misli, izostaviti primjere, opise, crteže

• Prije pisanja pokušati zamisliti cjelovitu sliku glavnih misli, izraziti ih vlastitima riječima

• Izravni govor se uvijek pretvara u neizravan

 • Nema citiranja

• Paziti na pravopis

Završni rad/stručni ili znanstveni članak

Sažetak se piše na jednom od svjetskih jezika (najčešće na engleskom)

Obavezno se daje naslov rada na jeziku sažetka

U sažetku se kratko daje prikaz metodologije rada, cilja rada i rezultata rada

U završnom dijelu sažetka daju se zaključna razmatranja.

Primjer
Turizam vs. identitet Globalizacija i tradicija

Rad se bavi pitanjem identiteta kroz globalizacijsku pojavu turizma. Turizam je pojava
nezaobilaznoga kulturnog kontakta koja ima svoje pozitivne i negativne posljedice. Kontakt dv aju
različitih identiteta, turista i domaćina, donosi brojne promjene kako u samoj lokalnoj
zajednici, tako i u turističkom shvaćanju odredišta. Pritom su česte pojave stereotipiziranja,
propitkivanja autentičnosti te izmišljanja tradicije. Opasnosti koje takve pojave kriju, ukoliko
nisu prepoznate i eventualno uklonjene, mogu imati izuzetno negativan utjecaj na razne aspekte
turističkog poslovanja (ekonomski, socijalni, kulturni, psihološki). Istraživanje koje je 1999. provedeno
u Hrvatskoj na temu turizma kao faktora promjene dokazuje neke od teoretskih teza te nam otkriva
moguće smjernice odnosno važnu ulogu etnografije u kreiranju turističkog imidža lokalne destinacije.
Zaključak