ORGANIZACIJSKO OBLIKOVANJE – II.

kolokvij
Dimenzije organizacijske strukture

Načini oblikovanja / strukturiranja organizacijske strukture

• Odozgo prema dolje
→ menadžment najprije određuje glavne organizacijske dijelova, a onda oblikuje specifične zadatke
NAJNIŽIH FUNKCIJA
POČINJE SE OD

→ najčešća jer njom postoji najmanja mogućnost pogreške

• Odozdo prema gore
→ najprije se definiraju operativni poslovi, a poslije se slažu nadređene jedinice
→ najčešće se primjenjuje kada organizacija već postoji
• Bipolarna strategija
→ istovremeno se slaže ustroj u oba smjera
→ najbolja strategija oblikovanja organizacijske strukture

• Strategija klina
→ promjene započinju na srednjim hijerarhijskim razinama
• Strategija većeg broja nukleusa najčešće se primjenjuju
→ istovremeno na različitim mjestima u organizaciji kod reorganizacije
→ ovu strategiju mogu primjenjivati male organizacije

TRANSFORMACIJA – rušenje i stvaranje nove organizacijske strukture

Formalna / neformalna struktura

FORMALNA NEFORMALNA
• Službeno propisana; propisuje pravila i norme • Objektivno postojeća struktura
ponašanja • Nastaje spontano kao normalno odstupanje od
• Utvrđuje, opisuje i povezuje poslove formalne strukture
• Spaja sve dijelove od radnih mjesta, preko grupa, • Čine ju parcijalne socijalne skupine po različitim
odjela i pogona do cjeline; određuje status sklonostima
pojedincima: menadžerima i izvršiteljima

Dimenzije organizacijske strukture

• Složenost
→ razina horizontalne i vertikalne diferencijacije – podjela rada i specijalizacija Formalizacija i
→ HORIZONTALNA – širina organizacijske strukture složenost su u
▪ podjela podzadataka na istim razinama poslovanja uskoj vezi što
→ VERTIKALNA – dubina organizacijske strukture znači da
▪ razine menadžmenta od strateške do projektne razine organizacija ima
• Formalizacija veći stupanj
→ stupanj propisanosti pravila, procesa i postupaka formalizacije
→ povećava se rastom organizacije ukoliko je
→ povećava se što je okolina stabilnija složenija, i
→ masovna proizvodnja, zbog stabilne okoline, omogućuje veći stupanj formalizacije
obrnuto
• Centralizacija
→ razine odlučivanja u organizaciji
→ CENTRALIZACIJA – odluke se donose na najvišim razinama poslovanja
→ DECENTRALIZACIJA – odluke se donose na nižim razinama poslovanja
▪ događa se rastom organizacije

Veličina, tehnologija i okolina utječu na sve 3 dimenzije.

Klasične strukture

Funkcijska organizacijska struktura

Podjela rada, grupiranje i povezivanje poslova, kao i povezivanje organizacijskih jedinica, obavlja se prema odgovarajućim
poslovnim funkcijama.
• svaka organizacijska jedinica obavlja poslove određene funkcije za cijelu organizaciju
• naglasak na obavljanje poslova, a ne na menadžment → stroga hijerarhija
• male i srednje velike organizacije
• slični ili istorodni proizvodi, ili je način proizvodnje isti
• primjenjuje svaka organizacija pri osnivanju
• opstaje dok je organizacija mala i srednja
• najjednostavnija u smislu formalizacije
• svaka organizacija ima sve organizacijske jedinice, no neke možda nisu organizirane

POČETNI OBLIK – primjenjuju mikro poduzeća

STANDARDNI OBLIK – najkraće traje
RAZVIJENI OBLIK – najčešći (veći broj organizacijskih jedinica od organizacijskih funkcija)

PREDNOSTI
• visok stupanj specijalizacije i podjele rada
• stručno vođenje i jedinstvena koordinacija poslova
iste funkcije
• jednoobrazne metode i postupci
• racionalna upotreba prostora i opreme
• niski režijski troškovi
• fleksibilnost komponiranja strukture
NEDOSTACI
• sporo prilagođavanje promjenama okoline
• rascjepkanost poslova i problem njihove koordinacije
• isključiva odgovornost top menadžmenta za
postizanje ciljeva poduzeća
• sporo i neadekvatno donošenje odluka
• razvučenost linija koordinacije i komunikacije
• odsutnost odgovornosti funkcijskih menadžera za
poslovni rezultat

Divizijska organizacijska struktura

• posljedica rasta i razvoja poduzeća (pritisak iz organizacije)

• posljedica diverzifikacije i dislociranosti
• novi proizvodi i nova tržišta
• nastavlja se iz funkcijske i ima strogu hijerarhija
• veći broj proizvoda namijenjen različitim tržištima

D IVIZIJSKA PREDMETNA STRUKTURA

Osnovna podjela rada i grupiranja sličnih i srodnih poslova te formiranja nižih organizacijskih jedinica obavlja se prema
proizvodima ili uslugama.
Broj proizvoda = broj divizija.
• prvo se struktura postavlja horizontalno, pa vertikalno
Svi poslovi vezani za proizvodnju i realizaciju proizvoda nalaze se u jednoj organizacijskoj jedinici.

PREDNOSTI NEDOSTACI
• poslovne jedinice odnosno divizije sposobnije su • paralelno obavljanje poslova pojedinih funkcija
odgovoriti na zahtjeve iz okoline • dupliciranje divizija – povećanje troškova
• sve su poslovne aktivnosti pod upravom, kontrolom i • slabljenje centralnih službi
vođenjem jednog menadžera • jačanje divizionalnih jedinica
• maksimalna pažnja posvećuje se svakom pojedinom • otežana kontrola divizionalnih jedinica iz pozicije top
proizvodu što je najbolji način razvoja i unapređenja menadžmenta
proizvoda
D IVIZIJSKA TERITORIJALNA STRUKTURA
• nastaje kada se prodaja dislocira
Osnovna podjela rada i grupiranja sličnih i srodnih poslova te formiranja nižih organizacijskih jedinica obavlja se prema
geografskom području, odnosno, teritoriju.
Broj područja = broj organizacijskih jedinica.
Svaka teritorijalna jedinica na svom području objedinjuje sve djelatnosti.

D IVIZIJSKA STRUKTURA ORIJENTIRANA POTROŠAČIMA

Osnovna podjela rada i grupiranja sličnih i srodnih poslova te formiranja nižih organizacijskih jedinica obavlja se prema
skupinama potrošača.
• orijentirana privatnim i javnim korisnicima
Organizacije koje posluju s mnogo različitih proizvoda namijenjenih različitim kategorijama potrošača.
• koriste banke, škole, bolnice..

Hibridna organizacijska struktura

• u pravilu hijerarhijska struktura

• puno bolji uvjeti rada
• velika fleksibilnost
• koristi se u okruženjima koja se brzo mijenjaju
• kombinacija funkcijske i divizijske strukture
• srednje i velike organizacije primjenjuju
• nemaju baš veze s funkcijama

P RAMAC / KRMA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

• primjenjuje ju najčešće IT sektor
Sastoji se od dva dijela: pramca i krme (na taj se način odvajaju stručna znanja).
PRAMAC – u direktnom kontaktu s potrošačima; marketing pramca je fokusiran na potrošače
KRMA – zadatak je pravilna opskrba pramca; marketing krme određuje cijenu

IZVRNUTA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

• ima sva obilježja suvremene organizacijske strukture, ali i dalje postoji hijerarhija
• marketing jako dolazi do izražaja i proteže se kroz cijelu strukturu
• komunikacija ide u svim smjerovima
Čitavo znanje organizacije nalazi se kod zaposlenika koji su na vrhu izvrnute piramide.
• najplića klasična organizacijska struktura

AKADEMSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

• stroga hijerarhija, ali nije previše orijentirana potrošačima

Mješovita organizacijska struktura

Kombinacija dvije ili više divizijskih struktura.

Naziva se i konglomeratska struktura jer predstavlja mješavinu različitih struktura.
• najčešće nastaje akvizicijom
• štabne službe su potporne službe
• zasebno promatrane divizije imaju veću autonomiju
Suvremene strukture
Heterarhija - decentralizirana organizacija s većim ili manjim brojem jednakopravnih organizacijskih jedinica od kojih svaka
ima zavidnu razinu autonomije.

Projektna organizacijska struktura

• prva prava suvremena organizacijska struktura

• privremena organizacijska struktura – uspostavlja se za realizaciju određenog projekta

Projekt je zaokružen, cjelovit, složen zadatak čije se karakteristike i cilj mogu definirati, koji se mora ostvariti u određenom
vremenu te zahtjeva koordinirane napore nekoliko službi i njihovih zaposlenika.

• jako fleksibilna → brzo se prilagođava promjenama u tehnologiji i zahtjevima okoline

• osnovni je preduvjet pojava novog „problema”
• da bi nastala projektna struktura, mora postojati projekt, a da bi postojao projekt, mora postojati „problem“
• okuplja najsposobnije ljude u tim kako bi riješili složeni zadatak
• članovi koji rade na jednom projektu čine jednu organizacijsku cjelinu, a tim vodi projekt menadžer
• kad je projekt gotov, projektni tim se raspušta

PROJEKTNI DIREKTOR (ako posjeduje oboje, ima potpunu autonomiju):

a. visoka tehnička znanja
b. povjerenje

NESTALA PROJEKTNA ORGANIZACIJA

→ jednokratni projekt koji se događa samo jednom
STALNA PROJEKTNA ORGANIZACIJA
→ projektni procesi – ponavljaju se više puta uzastopce, slični su po načinu izvođenja, zahtijevaju ustaljeni način vođenja)
INDIVIDUALNA PROJEKTNA ORGANIZACIJA
→ projekt se izvršava u dijelovima u različitim funkcijskim jedinicama¸; postoji samo „projekt menadžer”
Č ISTA PROJEKTNA ORGANIZACIJA
→ bavi se samo projektima; posve samostalne jedinice neovisne o drugima

Stupanj osamostaljenja projektnog cilja:

1. Organiziranje projekta bez strukturalnih promjena
2. Matrično organiziranje projekta
3. Štabno organiziranje projekta
→ projektni zadatak se rješava u okviru linijske koncepcije
→ organizacija se neznatno mijenja.
→ štabno mjesto nema nikakve nadležnosti, samo prikuplja informacije i priprema odluke

4. Projektno orijentirano područje

→ nastaje osamostaljenjem projektanta u nekom stručnom području
→ područje mora biti integrirano u neki od ranije navedenih organizacijskih oblika
→ može biti dio štabnog ili matričnog organiziranja
→ ako nema posebne projektne jedinice, tada dolazi pod vodstvo postojećih menadžera

5. Čisto organiziranje projekta

→ vlastiti organizacijski oblik radi ostvarenja cilja pri čemu se ljudi izdvajaju iz pojedinih područja organizacije i
obavljaju samo projektne zadatke
Matrična organizacijska struktura

• dvodimenzionalna organizacijska struktura (prilikom grupiranja zadataka uključuju se dvije dimenzije)

• jedna od najpoželjnijih organizacijskih struktura
• zaposlenici mogu sudjelovati u projektima i funkcijama
• više projekata – kompleksnija
• objedinjuje prednosti funkcijskih i divizijskih struktura
• spoj funkcijske (primarna) organizacijske strukture i projektne (dodana) organizacijske strukture
• klasična podjela na organizacijske jedinice + upravljanje i rukovođenje projektom
• ovlaštenje i odgovornosti vertikalno, a upravljanje i vođenje horizontalno
• dvostruka → dualna odgovornost članova tima
• mogući sukobi interesa na najnižim razinama pa se često ubacuju vanjski korisnici

PREDNOSTI NEDOSTACI
• fleksibilnost • mogućnost konflikta zbog dvostruke odgovornosti
• koordinacija • sukob interesa horizontale i vertikale
• poboljšano komuniciranje • sporije odlučivanje
• veća iskorištenost resursa • povećani troškovi
• veća motiviranost i odanost zaposlenika

Procesna organizacijska struktura

• u prvi plan stavlja horizontalnu organizaciju

• razvija se unutar funkcijske organizacijske strukture (procesni timovi; struktura u strukturi) ili samostalno (mala i
srednja poduzeća s jednim proizvodom/uslugom
• temelji se na procesima, a ne na poslovnim funkcijama
• izuzetno plitka organizacijska struktura
• velika razina povjerenja
Zaposleni iz svake pojedine poslovne funkcije, koji rade u okviru jednog procesa, čine procesni tim koji je odgovoran za taj
proces.

PREDNOSTI NEDOSTACI
• ekonomičniji način oblikovanja radnih procesa • potrebna dodatna sredstva za
• skraćivanje vremena za obavljanje određenog koordinaciju
posla

Mrežna organizacijska struktura

• organizacija na globalnoj razini

• mreža je organski komunikacijski proces u kojem nema hijerarhijske strukture
• neformalizirana i nestrukturirana te postojeće strukture povezuje u zajedničke veze
• svi su slobodni i međusobno neovisni
• odgovornost i moć su horizontalno raspoređeni
• nema kontrole i nagrađivanja
• temeljna odrednica su međuljudski odnosi
• potpomognuta informatičkom tehnologijom i telekomunikacijama