XV.

GIMNAZIJA
ZAGREB

UTJECAJ KONCENTRACIJE ŠEĆERA NA

AKTIVNOST ENZIMA IZ KVASCA

15.11.2022.(dan pisanja)
15.11.2022.(dan pokusa) Vito Štefić, 3.A
 UVOD
Alkoholno vrenje biokemijski je proces u kojem se šećer glukoza, uz pomoć
enzima kvašćevih gljivica, pretvara u alkohol etanol te ugljikov dioksid pri
čemu kvašćeve gljivice dobivaju energiju za odvijanje metaboličkih
procesa.
Najznačajniji kvasci za fermentaciju su kvasci iz grupe Saccharomyces
sensu stricto od kojih je komercijalno najznačajniji Saccharomyces
cerevisiae.
U živoj stanici kvasca biokemijski proces razgradnje šećera odvija se u
anaerobnim uvjetima (bez prisustva kisika) pri kojima se oslobađa samo 56
kcal/mol energije od šećera glukoze prema formuli :glukoza (C6H12O6) ->
2 CO2 + 2 CH3CH2OH + energija.
Uzevši to u obzir, alkoholno vrenje mnogo je manje energetski povoljno
nego primjerice proces staničnog disanja i ne osigurava dovoljno količine
energije za razmnožavanje kvasca.
Kako će povećanje mase glukoze utjecati na aktivnost enzima iz kvasca?
Hipoteza je da će se povećanjem mase glukoze povećati aktivnost enzima
iz kvasca zbog veće količine energije koja je prisutna u reakciji.
Izvedbom pokusa ćemo dobiti rezultate pomoću kojih ćemo donijeti
zaključak i potvrditi ili opovrgnuti hipotezu.

OPIS I CILJ VJEŽBI

Cilj vježbi je vidjeti kako različita masa šećera odnosno glukoze utječe na
aktivnost enzimske reakcije.
Najprije u svaku od 5 čaša stavimo 4g kvasca i žličicu šećera. Zatim u
svaku od čaša ulijemo 10mL vode zagrijane na 35̊C(temperaturu mjerimo
pomoću termometra). Zatim sve promiješamo i označimo početni volumen
tekućine. Zatim pustimo reakciju da se odvija 10 minuta nakon kojih
označimo konačni volumen. Isti postupak ponovimo još dva puta
mijenjajući samo masu šećera(koristeći dvije i tri žličice šećera). Nakon
odrađenih mjerenja sve podatke zapisujemo, zatim obrađujemo i zatim
prema rezultatima donosimo zaključak.
Zavisna varijabla u našem radu je nastala visina pjene tijekom reakcije, a
nezavisna je količina odnosno masa šećera tj. glukoze.

PRIBOR I MATERIJALI
 suhi instant kvasac
 kuhinjski kristalni bijeli šećer
 vodovodna voda
 posuda ili kuhalo za zagrijavanje vode
 5 plastičnih ili staklenih čašice jednakog volumena
 kuhinjski termometar (ili mobilna aplikacija za mjerenje temperature
tekućina, npr. „Al Thermometer“)
 kuhinjska vaga
 dvije žličice
 zaporni sat ili mobitel
 ravnalo ili trokut
 flomaster
 posuda ili veća čaša koja služi kao vodena kupelj

ZADATCI
1. Zabilježiti volumen nastale pjene
2. Izračunati volumen oslobođenog ugljikovog dioksida prema izrazu:
VCO2 = Vkonačni – Vpočetni
3. Izračunati brzinu kemijske reakcije katalize glukoze prema izrazu:
Vprodukta/vrijeme
4. Rezultate prikazati grafički i tablično
5. Na osnovi rezultata napisati raspravu i donijeti zaključak o utjecaju
količine glukoze na aktivnost kvasca tj. brzinu enzimske reakcije
6. Napisati evaluaciju metode i predložiti poboljšanja
 OBRADA PODATAKA
Tablica 1- tablica prikazuje podatke za mjerenja gdje sam koristio 1 žličicu glukoze

N Vpočetno/mL Vkonačno/mL ∆V /mL v/mL s-1

1 100 121 21 0.035

2 100 119 19 0.032

3 100 112 12 0.020

4 100 118 18 0.030

5 100 117 17 0.028

Tablica 2- tablica prikazuje podatke za mjerenja gdje sam koristio 2 žličice glukoze

N Vpočetno/mL Vkonačno/mL ∆V /mL v/mL s-1

1 100 125 25 0.042

2 100 121 21 0.035

3 100 128 28 0.047

4 100 125 25 0.042

5 100 123 23 0.038

Tablica 3- tablica prikazuje podatke za mjerenja gdje sam koristio 3 žličice glukoze

N Vpočetno/mL Vkonačno/mL ∆V/mL v/mL s-1

1 100 130 30 0.050

2 100 131 31 0.052

3 100 136 36 0.060

4 100 133 33 0.055

5 100 131 31 0.052

 GRAFIČKI PRIKAZ BRZINA
Pomoću podataka iz tablica izračunati ćemo prosječnu brzinu svih
reakcija.
 Srednja brzina reakcije kvasca i jedne žličice glukoze je:
0.029mL s-1
 Srednja brzina reakcije kvasca i dvije žličice glukoze je:
0.041mL s-1
 Srednja brzina reakcije kvasca i tri žličice glukoze je:
0.054mL s-1
Tablica 4 – tablica prikazuje prosječne brzine svih reakcija

Jedna žličica glukoze/ Dvije žličice glukoze/ Tri žličice glukoze/

v/mL s-1 v/mL s-1 v/mL s-1

0.029 0.041 0.054

Sada za podatke prikazane u tablici možemo izračunati prvu standardnu

devijaciju formulom:

s=
√
2 ∑ (x −x)2
n−1
 Prva standardna devijacija za pokus sa jednom žličicom šećera
iznosi 0.0057
 Prva standardna devijacija za pokus sa dvije žličice šećera iznosi
0.0046
 Prva standardna devijacija za pokus sa tri žličice šećera iznosi
0.0039
 0.06
PROSJEČNA BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE/

0.05
0.0538
0.04

0.041
ml/s

0.03

0.02 0.029

0.01

0
Prva količina glukoze Druga količina glukoze Treća količina glukoze
KOLIČINA GLUKOZE

Graf 1 - graf prikazuje prosječne brzine reakcije kvasca u ovisnosti o količini glukoze zajedno s njihovim
prvim standardnim devijacijama

RASPRAVA I EVALUACIJA PODATAKA

Vidljivo je prema našim podatcima da brzina kemijske reakcije ovisi o
količini glukoze. U svakom od naša tri mjerenja su podatci relativno slični i
iz toga možemo zaključiti da je pokus solidno izveden. Kod mjerenja za
jednu žličicu glukoze prosječna brzina je 0.029mL s -1. Kod mjerenja za dvije
žličice glukoze prosječna brzina je 0.041mL s-1. Kod mjerenja za tri žličice
glukoze prosječna brzina je 0.054mL s-1. Ovim se podatcima može dokazati
da povećanjem količine glukoze raste i brzina reakcije.

ZAKLJUČAK
Istraživačko pitanje bilo je kako količina šećera utječe na aktivnost enzima
suhog kvasca. Mi smo našim pokusom dokazali da povećanje količine
šećera povećava aktivnost enzima suhog kvasca i to smo pokazali jer je
volumen ugljikovog dioksida porastao i brzina kemijske reakcije je narasla
porastom količine šećera. Rast je bio postepen i gotovo proporcionalan
porastu količine šećera. Metoda nije bila optimalna te je pribor bio vrlo loš.
Korištene su plastične čaše, neprecizna vaga, te neprecizni termometar.
Da bi poboljšali samu metodu trebali bi koristiti puno bolji pribor, a također
je do greške došlo i zbog ljudske pogreške. Mjerenja nisu precizna zbog
toga što je promjena označena flomasterom u običnoj čaši koja ne
prikazuje precizne volumene. Sve u svemu, s obzirom na uvjete, pokus je
odrađen solidno, ali ima puno mjesta za poboljšanje.
Zaključak pokusa je da količina glukoze doista utječe na aktivnost enzima
kvasca i korelacija je proporcionalna tj. porastom količine glukoze raste i
aktivnost enzima što je logično s obzirom da imaju pristup većoj energiji
koja se oslobađa iz veće količine glukoze.

LITERATURA
kvasac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 11. 2022.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34893