Eumycota
prave gljive
Podrazdeo: MASTIGOMYCOTINA
Klase: Chytridiomycetes
Hyphochytridiomycetes
Oomycetes
Podrazdeo: ZYGOMYCOTINA
Klase: Zygomycetes
Trichomycetes
Podraydeo: ASCOMYCOTINA
Klase: Hemiascomycetes
Loculoascomycetes
Plectomycetes
Laboulbeniomycetes
Pyrenomycetes
Discomycetes
Podrazdeo: BASIDIOMYCOTINA
Klase: Hymenomycetes
Gateromycetes
Teliomycetes
Podrazdeo: DEUTEROMYCOTINA
Klase: Hyphomycetes
Celomycetes
Blastomycetes
Basidiomycotina
Basidiomycotina
 Micelija uvek septirana, primarna
haploidna, sekundarna dikariotska.

 Doliporne septe.

 Ćelijski zid od hitina i glukana.

 Podrazdeo obuhvata jestive i otrovne

vrste, degradere i biljne patogene
Basidiomycotina
 aseksualno se reprodukuju pupljenjem, fragmentacijom micelije ili
aseksualnim sporama (artrospore, konidije, oidije).

 Seksualna reprodukcija je dominantna i uglavnom se dešava u

plodonosnim telima, bazidiokarpima.

 Dugotrajna dikariotska faza – sekundarna micelija.

 Na sekundarnoj miceliji obrazuje se “Clamp connection” koji ima

ulogu da svakoj ćeliji obezbedi par kompatibilnih jedara.
 Obrazovanje “Clamp Connections”
 Terminalna ćelija

 Izduživanje terminalna ćelija

 Sinhrona deoba jedara i obrazovanje

grane koja će dati “clamp connectuins”

Jedno jedro migrira (b)

 Formiranje septe nakon

migracije jedra
Seksualna faza životnog ciklusa

 plazmogamija - spajanje dve kompatibilne monokariotske hife

(genetički različita jedra) i nastanak dikariona (n + n).

 Dikariotska faza se održava deobama jedara i formiranjem septi

uz učešće “clamp connection” veza.

 Kariogamija - fuzija jedara i nastanak 2n jedra u bazidiji (zigot).

 Diploidna faza je veoma kratka, ubrzo

sledi mejoza i nastaju 4 haploidna jedra
koja kroz sterigme migriraju u vršni deo
bazidije i formiraju 4 bazidiospore.
 Bazidiospore
 egzogeno nastale spore,
 jednoćelijske, jednojedarne i haploidne.
Ciklus razvića Basidiomycotina
 Plodonosna tela - bazidiokarpi
Bazidiokarp je uvek sagrađen od dikariotskih hifa. Izdvajaju se
četiri osnovna tipa:
 resupinantno
 rastresit splet hifa koji naleže na supstrat,
 rastu neprekidno obodom,
 bazidije na gornjoj površini ili sa donje
strane posuvraćene ivice.

 konzolasto
 za supstrat pričvršćeno svojom bočnom stranom,
 bazidije na donjoj strani plodonosnog tela.
 trbušasto
 loptasta plodonosna tela,
 peridija - spoljašnji omotač,
 gleba ispunjava plodonosno telo.
 pečurka
 drška i šešir,
 himenofor,
 velum univerzale i velum partiale,
 volva, prsten, rese.
Presek kroz listast himenofor
Klasifikacija

 Hymenomycetes
 Gasteromycetes
 Teliomycetes
 Hymenomycetes
 micelija višegodišnja, centrifugalni rast,

 bazidiokarp dobro razvijen:

 resupinantan
 konzolast i
 pečurka

 himenofor različitog oblika,

cevast
listast

bodljast
 simbionti, saprobi, retko paraziti,
 jestive, uslovno jestive, nejestive, otrovne i smrtonosne vrste.
 Klasifikacija Hymenomycetes

 Phragmobasidiomycetidae – bazidija podeljena septama

 Tremelales
 Auriculariales
 Septobasidiales

 Holobasidiomycetidae – bazidija jednoćelijska

 Exobasidiales
 Brachybasidiales
 Dacriomycetales
 Tulasnellales
 Aphyllophorales
 Agaricales
 Tremelales
Tremella spp.
 Uzdužno septirana bazidija
(septe pod pravim uglom).
 Plodonosna tela velika, meka
i bubre pri vlažnom vremenu ili
posle kiše.

T. mesenterica
Jestiva ali ne mnogo cenjena vrsta,
Interesantna zbog biološki aktivnih
materija.
 Tremelales
Tremella spp.
T. foliacea

T. reticulata

široko rasprostranjena vrsta na severu,

na opalim granama lišćara i četinara, saprob ili parazit na miceliji gljiva,
jestiva ali ne cenjena vrsta. široko rasprostranjena u Severnoj Americi,
raste na zemljišu u šumama ili na trulim
panjevima.
Tremella fuciformis
gljiva mudrosti
 Auriculariales
 Plodonosna tela gimnokarpna (otvorena sa nezaštićenim himenijumom):
 resupinantna, klavatna, itd.,
 želatinozna, mesnata, voštana ili suva,
 živih boja.
 Zreo bazidiokarp oblika ušne školjke (ime reda),
 Himenija unilateralna ili amfigena.
 Transverzalno septirana bazidija.
 Saprobi ili paraziti.

Auricularia mesenterica Želatinozno plodonosno telo

različitog izgleda tokom razvoja,
na vlažnim opalim granama.
 Auriculariales
Auricularia auricula judae
šumske uši

jestiva sveža ili sušena,

cenjena lekovita vrsta u Kini
(podstiče cirkulaciju, antikoagulant,
snižava nivo holesterola, reguliše nivo
šećera u krvi, ima antitumorsko dejstvo).
 Exobasidiales
Exobasidium vaccinii

 micelija inter- ili intracelularna,

 bazidiokarp rudimentisan ili odsutan,
 bazidiospore se oslobađaju
kroz stome domaćina,
 paraziti na stablima, listovima
ili cvetovima.
 Dacriomycetales
Dacryomyces spp. D. capitatus
 Bazidiokarp:
 diskoidalan, poluloptast,
žbunast, cilindričan, itd.,
 želatinozan,
 živih boja.
 Saprobne ili lignikolne vrste.

D. palmatus

D. stillatus
 Tulasnellales
Thanatephorus cucumeris
 Bazidiokarp želatinozan.
 Obrazuju sklerocije.

 Saprobi ili fakultativni paraziti.

 Neke vrste roda grade mikorizu
sa orhidejama.

Rhizoctonia solani - anamorf

 Aphyllophorales
 bazidiokarp gimnokarpan ili hemiangiokarpan; kožast, drvenast
ili mesnat,
 himenofor granat, bodljast ili cevast,
 himenija često sa hifidijama, cistidima, gleocistidima ili setama,
 najčešće su saprobi na zemljištu ili drvetu, retko endoparaziti.

 Vrste roda Clavaria imaju

ravan ili rogljast himenofor,
plodonosna tela granata ili negranata,
mesnata, često u grupama,
saprobi.

Clavaria vermicularis
 Aphyllophorales
Clavaria spp.

C. botritis

C. vermicularis

C. zollingeri
Aphyllophorales
Clavaria spp.

C. truncata

C. fumosa C. pistilaris
 Aphyllophorales
Sparassis spp.
Saprobi ili paraziti,
“karfiol gljive”.

S. radicata

S. crispa
S. laminosa
 Aphyllophorales
Hydnum spp.
H. umbilicatum

H. coraloides

H. repandum - jestiva H. imbricatum

 Aphyllophorales
M. gigantheus Merulius spp.

M. incarnatus

M.lacrimans,
gljiva “braon truleži” koja razlaže celulozu.
 Aphyllophorales
Trametes versicolor

Tvrda konzolasta plodonosna tela,

Izazivač “bele truleži”, razlažu lignin,
Producent biološki aktivnih supstanci.
 Aphyllophorales
Stereum spp.

RazlagačI drvne mase.

Saprobi ili paraziti.

S. hirsutum
S. insignitum
 Aphyllophorales
Fomes fomentarius
 Aphyllophorales
Ganoderma spp.

G. lucidum
G. tsugae

G. applanatum
 Aphyllophorales
Ganoderma spp.
 Agaricales
 bazidiokarp tipa pečurke, mesnat ili kožast, jednogodišnji,
 himenofor lamelaran, cevast, ponekad gladak,
 bazidije nose 2, 4 ili 8 jednoćelijskih bazidiospora,
 saprobi ili mikorizne vrste, retko paraziti,
 veliki broj jestivih, otrovnih i smrtonosnih vrsta,
 predstavljaju veliku grupu podeljenu u 14 familija
i veliki broj rodova.
Agaricales
Boletus spp.

cevast himenofor,
 mekana plodonosna tela,
 brzo trule,
 mikorizne,
 jestive, nejestive, otrovne.
 Agaricales
Boletus edulis
vrganj – jestiva vrsta
 Agaricales
Boletus satanas
ludi vrganj – blaže otrovna
 Agaricales
Boletus spp. – jestive i nejestive

B. pinicola - jestiva
B. aereus - uslovno jestiva
B. impolitus - jestiva

B. calopus - nejestiva
 Agaricales
Agaricus spp. – jestive vrste

A. arvensis A. augustus

A. bisporus

 mesnata plodonosna tela,

Velum partiale.
 Agaricales
Agaricus spp. – jestive vrste

A. bitorquis
A. silvaticus

A. campestris
 Agaricales
Agaricus spp. - nejestive i otrovne

A. xanthoderma
A. radicatus otrovni
- otrovna šampinjon

A. macrosporus - nejestiva
 Agaricales
Lepiota spp. - nejestive

L. aspera

L. cristata

L. ignivalvata
 Agaricales
Macrolepiota spp.
M. mastoidea - jestiva M. procera - jestiva

M. puellaris - jestiva M. rachodes – uslovno jestiva

 Agaricales
Coprinus spp.
C. comatus - jestiva

C. silvaticus –
jestivost nepoznata

C. cinereus - jestiva
C. picaceus - otrovna
 Agaricales
Armillaria spp.
A. obscura
A. tabescens – uslovno jestiva

A. mellea - uslovno jestiva

paraziti stabala i žbunja,
bioluminiscencijom micelije proizvodi svetlost
 među najvećim organizmima, 8,8 km2
 Agaricales
Amanita spp.

A. aspera
uslovno jestiva

A. rubescens
uslovno jestiva
 Agaricales
Amanita caesarea
blagva – jestiva
 Agaricales
Amanita muscaria – veoma otrovna
 Agaricales
Amanita panterina
panterovka – veoma otrovna
 Agaricales
Amanita phalloides
zelena pupavka – smrtno otrovna
 Agaricales
Pleurotus spp.
bukovače – jestive vrste

P. ostreatus
P. drinus

P. cornucopiae
 Agaricales
Tricholoma spp. - jestive

T. flavovirens

T. terreum
 Agaricales
Tricholoma spp. – otropvne vrste

T. ustale

T. pardinum
 Agaricales
Marasmius spp.
M. alleaceus - nejestiva M. oreades - jestiva

M. sarcodonius

M. bulliardii
 Agaricales
Mycena spp.
M. pura - jestiva

M. haematopus
M. acicula - nejestiva - nejestiva
 Agaricales
Entoloma spp.
E. clypeatum - jestiva E. nidorosum - nejestiva

E. mammosum E. nitidum
 Agaricales
Russula spp. – jestive vrste
R. virescens

R. cyanoxantha

R. ochroleuca
 Agaricales
Russula spp. – blaže otrovnice

R. fellea

R. emetica
 Agaricales
Cortinarius spp.

C. orellanus –
smrtno otrovna

C. violaceus
C. nebularis
- jestiva
- nejestiva
 Agaricales
Lactarius spp. – jestive vrste

L. deliciosus L. volemus

L. piperatus
 Agaricales
Lactarius spp. – otrovne vrste

L. torminosus

L. chrysorrheus
 Gajene vrste
Lentinus edodes

Pleurotus eryngii

Agaricus bisporus

Ganoderma lucidum