Professional Documents
Culture Documents
1 UVOD 3
1.1 Ciljevi i zadaci projekta 6
1.2 Obrazloženje projekta 6
1.2.1 Nabavka radnih mašina 7
1.2.2 Zapošljavanje novih lica 10
1.2.3 Proces proizvodnje 10
1.2.4 Kontrola gotovih elemenata 10
2 Opis kompanije 10
2.1 Opis kompanije i vrste proizvoda/usluga 10
2.2 Organizaciona struktura kompanije 13
3 Analiza potencijalnih problema 14
3.1 Vrste problema sa kojima se suočavaju u porizvodnju 14
3.2 Adekvatna analiza uzroka kašnjenja/ problema u projektu 15
4 Predlog projekta za rešavanje identifikovanih problema 15
4.1 Planiranje i delegiranje odgovornosti 15
4.2 Budžetiranje 18
4.3 Monitoring i kontrola projekta 18
5 Analiza rezultata 20
6 Literatura 21
1 UVOD
Bezbednost i zaštita na radu jeste osnovno pravo radnika na radnoj poziciji. U zavisnosti od nivoa
opasnosti treba prilagoditi i nivo bezbedonosnih mera. Kako se tokom industrijske revolucije menjao
nivo tehnologije i modernizovala radna oprema, tako se i povećavao broj povreda usled složenijih
radnih mašina, nepoznavanja rada istih i nedovoljne zaštite do primene takvih mašina. Daljim
napretkom tehnologije, više je pažnje usmereno ka bezbednosti radne pozicije i bezbednosti korisnika
radnih mašina. Takođe su zakonom određene stavke radne pozicije koje definišu radne uslove koje se
odnose na bezbednost na radnom mestu. Bezbednost na radu podrazumeva obezbeđivanje uslova rada
sa određenim merama i aktivnostima koje teže zaštiti života i zdravlja zaposlenog na radnoj poziciji.
Ova težnja ne treba da bude samo kod proizvođača radnih mašina, već i kod poslodavaca, zaposlenih i
generalno društva u cilju sprečavanja neželjenih nezgoda na radnim mestima. Kako bi se ovaj cilj
pospešio neophodan je sistematski rad i redovno promovisanje značaja zaštite na radu. Za te svrhe, a
uz pomoć zakonskih regulativa, današnji princip poslovanja teži ka najvišem stepenu bezbednosti
svake radne pozicije.
U nastavku su date pojedine zakonski određene regulative koje se odnose na prava zaposlenih i
obaveze poslodavca po pitanju bezbednosti i zaštite na radu [1]:
1) Pravo zaštite na radu imaju:
− Zaposleni;
− Učenici i studenti kada se nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili
praktičnoj nastavi (radionice, ekonomije, kabineti, laboratorije i dr.);
− Lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji;
− Lica na profesionalnoj rehabilitaciji;
− Lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda za
izvršenje kazne zatvora (radionice, gradilišta i sl.) i na drugom mestu rada;
− Lica na dobrovoljnim i javnim radovima organizovanim u opštem interesu, radnim akcijama i
takmičenjima u vezi sa radom;
− Lica koja se zateknu u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njihovom
prisustvu upoznat poslodavac.
2) Posebna prava, obaveze i mere u vezi sa bezbednošću i zdravljem na radu mladih (naročito u
vezi sa njihovim duhovnim i telesnim razvojem), žene koje rade na radnom mestu sa
povećanim rizikom koji bi mogao da im ugrozi ostvarivanje materinstva, osoba sa
invaliditetom i profesionalno obolelih - uređuju se ovim i drugim zakonom, drugim
propisima, kolektivnim ugovorom, opštim aktom poslodavca i ugovorom o radu.
3) Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenom rad na radnom mestu i u radnoj okolini u
kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu. Poslodavac se ne oslobađa
obaveza i odgovornosti u vezi sa primenom mera bezbednosti i zdravlja na radu određivanjem
drugog lica ili prenošenjem svojih obaveza i odgovornosti na drugo lice. U slučaju nastanka
povrede na radu zbog neuobičajenih i nepredvidivih okolnosti koje su izvan kontrole
poslodavca ili zbog izuzetnih događaja čije se posledice uprkos svim nastojanjima nisu mogle
izbeći, poslodavac nije odgovoran u smislu ovog zakona. Poslodavac je dužan da obezbedi da
radni proces bude prilagođen telesnim i psihičkim mogućnostima zaposlenog, a radna
okolina, sredstva za rad i sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu budu uređeni, odnosno
proizvedeni i obezbeđeni, da ne ugrožavaju bezbednost i zdravlje zaposlenog.
3
4) Preventivne mere obezbeđuje poslodavac polazeći od sledećih načela:
− Izbegavanje rizika;
− Procena rizika koji se ne mogu izbeći na radnom mestu;
− Otklanjanje rizika na njihovom izvoru primenom savremenih tehničkih rešenja;
− Prilagođavanje rada i radnog mesta zaposlenom, naročito u pogledu izbora opreme za rad i
metoda rada, kao i izbora tehnološkog postupka da bi se izbegla monotonija u radu, u cilju
smanjenja njihovog uticaja na zdravlje zaposlenog;
− Zamena opasnog bezopasnim ili manje opasnim;
− Davanje prednosti kolektivnim nad pojedinačnim merama bezbednosti i zdravlja na radu;
− Odgovarajuće osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad i izdavanje uputstava za
rad na siguran način;
− Prilagođavanja tehničkom napretku;
− Razvijanja koherentne celokupne politike prevencije.
5) Poslodavac je dužan da donese akt o proceni rizika u pismenoj formi za sva radna mesta u
radnoj okolini i da utvrdi način i mere za njihovo otklanjanje. Poslodavac je dužan da izmeni
akt o proceni rizika u slučaju pojave svake nove opasnosti i promene nivoa rizika u procesu
rada. Akt o proceni rizika zasniva se na utvrđivanju mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na
radnom mestu u radnoj okolini, na osnovu kojih se vrši procena rizika od nastanka povreda i
oštećenja zdravlja zaposlenog. Način i postupak procene rizika na radnom mestu i u radnoj
okolini propisuje ministar nadležan za rad.
Radi povećanja svesti samog radnika i naglašavanja potreba za upotrebom zaštitnih sredstava na
radnim mestima su postavljeni vizuelni podsetnici o značaju upotrebe zaštitnih elemenata prilikom
rada. Ovi podsetnici su prikazi opasnih situacija do kojih može doći usled neoprezne upotrebe radnih
mašina, kao i pravilan rad na mašinama kako bi se izbegla mogućnost dovođenja radnika u opasnu
situaciju. Primeri vizuelnih podsetnika dati su na slici 1.
Slika 1 – Vizuelni podsetnici o značaju upotrebe zaštitne opreme na radnim pozicijama [2]
4
Boja vizuelnih oznaka odabrana je zbo psihološkog uticaja na prisutne unutar radnog prostora bilo da
su oni rdnici za radnim mašnama, radnici iz kancelarija ili posetioci kompanije.
Najčešće povrede do kojih može doći na radnom mestu su:
- Posekotina,
- Opekotina,
- Ogrebotina i
- Prelom.
Kao što je već ranije napomenuto, glavni zadatak zaštite zdravlja na radu jeste normalno odvijanje
rada u radnom okruženju u bezbednim uslovima. Kada se kaže radno okruženje misli se na sve one
elemente koji okružuju radnika tokom rada. To je radni prostor, radna oprema (mašine, alati, uređaji),
tehnološki postupak i uslovi pod kojima se rad odvija (temperatura, vazduh, vibracija, buka,
zdračenje, štetni gasovi i dr.).
Osnovni izvori i uzroci opasnosti i moguće zaštite na radu su:
1. ljudski (subjektivni) faktori,
2. materijalni (objektivni) faktori
Ljudski faktor je u 85% slučajeva uzrok mnogih nezgoda na radu popud povreda, proisteklih iz
fizičkih osobina i psihičkog stanja radnika.
Do povreda najčešće dolazi usled:
1. Nedovoljne obučenosti radnika;
2. Nekorišćenja zahtevane i propisane zaštitne opreme;
3. Umora , nepažnje, manjka koncentracije.
Materijalni faktori podrazumevaju svu radnu opremu poput, mašina, alata i uređaja i generalno uslova
u radnoj okolini. Jedan od glavnih uzroka mehaničkih povreda jesu upravo mašine, alati i uređaji,
uglavnom pokretni elementi poput zupčanika i kaišnika. Čest je slučaj da na radnoj opremi,
mašinama, nisu obezbeđena zaštitna sredstva, u tom slučaju je obavezna zaštitna oprema poput
naočara, rukavica, kecelja, maske i svega drugog od zaštitne opreme što je potrebno za bezbedan rad.
Veliku opasnost predstvljaju i hemijska sredstva poput gasova, benzina i kiselina. Kako bi se sprečio
strujni udar potrebno je da sva oprema koja se napaja električnom energijom bude adekvatno
obezbeđena, da mašine imaju uzemljenje, a i kontrola instalacija bi trebala da se obavlja često i da
uvek bude u ispravnom stanju.
Čovek predstavlja važan resurs u svakoj organizaciji. Od njegovog rada, angažovanja i postizanja što
boljih rezultata zavise performanse preduzeća. Postoji razlika između pojmova motiv i motivacija.
Motivacija je zapravo proces, dok je motiv psihološki uzrok delovanja. Motivi predtsavljaju
pokretače, pokreću ljude da obavljaju određene aktivnosti u cilju postizanja nekakvih ciljeva.
Navešćemo pet osnovnih motiva,a to su:
1. finansijski,
2. sigurnosni,
3. motiv zadovoljstva,
4. nivelisanja i
5. udobnosti.
Finansijski motiv se ogleda u nagrađivanju i dobijanju nagrada za postignute rezultate. Ovaj vid
motivacije se ogleda i u materijalnom smislu (novčane nagrade, povećanje zarade, bonusi i sl.), ali i
socijalnom (bolji ugled, poštovanje, prestiž, samopouzdanje).
5
Motiv sigurnosti ogleda se u pružanju uslova koji garantuju sigurnost, ne samo od fizičkih povreda
koje mogu ugroziti bezbednost i zdravlje već i od opasnosti materijalne (otkaz mašina, smenom sa
dužnosti, dobijanjem otkaza i sl.) i društvene (narušen ugled i čast, pad autoriteta i sl.) prirode.
Motiv zadovoljstva se odnosi na zadovoljstvo radnika postignutim rezultatima obavljenog posla.
Motiv „nivelisanja“ se ogleda u izvršavanju zadataka i postizanju rezultata koji su prihvatljivi od
strane kolektiva. Kod ove grupe radnik ima cilj da ne bude gori od drugih i ima osećaj da svi u
kolektivo oćekuju nešto od njega.
Motiv udobnosti se odnosi na što lakše izvršavanje radnih zadataka uz što manje naprezanja i trošenja
energije radnika
U cilju povećanja svesti o značaju bezbednosti na radu i optimizaciji proizvodne tehnologije koja ne
podleže potrebnim stanardima i zahtevima po pitanju bezbednosti, osmišljen je projekat koji za
zadatak ima ispitivanje radnih mašina i alata, proizvodnju i instalaciju zaštitnih elemenata na samim
radnim mašinama i alatima. Projekat podrazumeva određene korake koje je potrebno sprovesti kako
bi se cilj ostvario. Neki od glavnih koraka jesu:
- Obezbeđivanje radnih mašina za obradu materijala,
- Zapošljavanje novih lica u skladu sa potrebnim radnim pozicijama,
- Proces proizvodnje,
- Sprovođenje kontrole gotovih elemenata i ispitivanje njihovoj usklađenosti sa potrebnim
zahtevima zakonskih regulativa
Obzirom da je unutar proizvodnih linija danas prisutan veliki broj radnih mašina i alata proizvedenih
sredinom ili krajem prošlog veka smatra se da isti broj ne podleže potrebnim zahtevima i
normativima. Mašine proizvedene u navedenom periodu su imale manje rigorozne zahteve pri
odobrvanju proizvodnje i prodaje nego što je danas slučaj. Ova razlika jeste rezultat drugačije svesti
društva i različitosti proizvodnih procesa u tadašnjem periodu i danas. Usled ove razlike današnja
primena ovakvih radnih mašina zahteva određene prepravke koje će obezbediti bezbedan i zdrav rad
korisnika. Cilj ovog projekta jeste upravo da na takvim mašinama izvrši potrebne prepravke i uskladi
sa zakonskim regulativama kako bi se proces rada na njima obavaljao neometano.
Zadataci realizacije projekta su:
- Nabavke potrebnih radnih mašina,
- Izrada tehničke dokumentacija elemenata,
- Izrada tehničke dokumentacije procesa izrade i
- Izrada elemenata.
Navedeni koraci realizacije projekta detaljnije su objašenjeni u nastavku rada.
Projekat podrazumeva korake od nabavke potrebne opreme do instalacije zaštitne opreme na radnim
mašinama i alatima. Nabavka materijala ia alata je unapred isplanirana na osnovu poznatih elemenata
koji se izrašuju tokom realizacija projekta. Koraci su dati u skaldu sapotrebnim radnjama koje je
6
potrebno obaviti u cilju realizacije projekta. Na onovu datih koraka kasnije je izvršeno i delegiranje
odgovornosti zaposlenih ka oi određivanje vremenskog roka relizacija svakog od datih koraka, kao i
celokupnog proekta. Koraci su sledeći:
- Nabavka radnih mašina za proizvodnju zaštitnih elemenata
- Nabavka materijala,
- Obrada materijala i izrada zaštitnih elemenata,
- Ispitivanje potrebnih zahteva koji se postavljaju pred zaštitne elemente,
- Ispunjavanje zakonskih normative i
- Instalacija elemenata na radnim mašinama i alatima.
Nabavka radnih mašina podrazumeva nabavku potrebnih mašina koje će vršiti mašinsku obradu
materijala I od sirovog materijala vršiti proizvodnju zaštitnih elemenata. Neke od potrebnih radnih
mašina za realizaciju ovog projekta jeste:
- Mašina za savijanje metalnih limova,
- Mašina za sečenje metala,
- Mašina za obradu polimera (brizgaljka),
- Glodalica i
- Aparat za varenje.
Navedene radne mašine date su prikazom na slikama 2,3,4,5 i 6 respektivno datom rasporedu
potrebnih radnih mašina. Radna mašina za savijanje matalnih limova ima funkciju savijanja limeih
ploča određene debjine. Mesta savijanja određena su tehničkom dokumentacijom procesa
proizvodnje. Prikaz mašine dat je na slici 2. Ona se sastoji iz nožica, ručica kojima se vrši savijanje i
radnog dela mašine koji vrši proces savijanja.
7
Radna mašina za sečenje metala, prikazana na slici 3 ima funkciju sečenje matalnih profila do
određenih dimenzija. Ove dimenzije određene su tehničkim karakteristikama reznog alata i samo
mašine. Sastoji se od pogonskog motora, ručice za upravljanje, zaštitnog poklopca i reznog alata.
8
Slika 5 – Glodalica [6]
Radna mašina za zavarivanje ima funkciju zagrevanja materijala do temperature topljenja uz pomoć
kojeg se vrši zavarivanje. Tehnologija zavarivanja jeste pomoću CO 2 gasa. Prikaz radne mašine dat je
na slici 6
9
1.2.2 Zapošljavanje novih lica
Proces zapošljavanja novih lica započinje postavljanjem javnih konkursa za potrebnim radnim
pozicijama na kojima se postavljaju potrebni uslovi u vidu stručne spreme i radnog iskustva prema
radnim pozicijama koje se traže. Prikupljene biografije prvo prolaze kroz proces ispitivanja odakle
određeni broj kandidata prolazi u uži krug i poziva se na razgovor, odakle se dalje vrši rangiranje
prema obavljenom razgovoru. Nakon obavljenog razgovora za svaku radnu poziciju pozivaju se
najbolje rangirani ispitanici. Ovi koraci se obavljaju od strane ovlašćenih lica za procenu znanja
(director, lice iz sektora za ljudske resurse).
Proces proizvodnje prestavlja korak u kome se vrši mašinska obrada materijala i proizvodnja gotovih
elemenata. Tokom proizvodnje se vrši upotreba nekih od navedenih radnih mašina prema tehničkoj
dokumentaciji tehnologije porizvodnje. Proces se sastoji od mašinske obrade materijala na nekoliko
radnih mašina do dobijanja gotovog zaštitnog elementa radne mašine.
Nakon izrade zaštinih elemenata mora se obaviti process kontrole istih. Kontrola se sastoji od merenja
dimenzija i ispitivanja mehaničkih karakteristika materijala. Zbog kontrole svake radne mašine, ovi
elementi moraju svojim dimenzijama i karakteristikama odgovarati radnim mašinama za koje se
proizvode. Nakon ispitivanja određenog broja elemenata u serijskoj proizvodnji i zadovoljenja
standarda, proizvedena serija elemenata se pakuje u amblaže i šalje u prodaju.
2 Opis kompanije
Kompanija pod nazivom “Hazart” bavi se proizvodnjom zaštitnih elemenata na radnim mašinama.
Cilj kompanije jeste optimizacija procesa proizvodnje po pitanju bezbednosti radnika. U sklopu
proizvodnje se nalazi potreban broj radnih mašina i stručnog osoblja koje se bavi proizvodnjom
zaštitnih elemenata radnih mašina. Kompanije tokom proizvodnje vrši kontrolu elemenata u cilju
zadovoljenja potrebnih standarda zaštinih elemenata. Nakon ispitivanja, elementi koji su zadovoljili
standard se pakuju u ambalaže i šalju u prodaju, a ostali elementi šalju na dorado ili odbacuju u
zavisnosti od vrste problema koji se javlja na njima. Na slikama 7,8,9 i 10 dati su primeri zaštitnih
elemenata. Na slici 7 dat je prikaz zaštitnog vizira za potrebe rad ana radnoj mašini strug. Vizir se
sastoji od polimernog i metalnog dela. Polimerni deo zaštitnog elementa služi omogućavanju vizuelne
kontole nad elementom koji se obrađuje.
10
Slika 7 – Zaštitni element za strug [8]
Na slici 8 dat je prikaz zaštitnih vrata koja se montiraju na radnim mašinama CNC glodalica. Imaju
funkciju zaštite korisnika od neželjenog odbacivanaj materijala i/ili alata iz radnog prostora. U svom
sklopu sadrže takođe polimenri deo koji omogućava vizuelnu kontrolu nad radnim komadom.
11
Slika 9 – Branik za mašinu za sečenje metala [10]
Na slici 10 dat je prikaz zaštitne maske koja se koristi prilikom zavarivanja elementa. Ima funkciju
zaštite vida korisnika od štetnog dejstva zračenja koje se javlja prilikom procesa zavarivanja. Ove
povrede izazivaju ultraljubičasti zraci, koji pripadaju nevidljivom kratkotalasnom delu spektra. Ovi
talasi emituju se prilikom zavarivanja metala električnim lukom (“švajsovanje”), pri odbijanju
sunčeve svetlosti sa snežnih površina na visokim planinama (“snežno slepilo”), pri odbijanju sunčeve
svetlosti sa morske površine i pri zračenju kvare lampom.
12
Tabela 1 – Cene proizvoda
Cene cu date u valuti RSD i predstavljaju cene jedinačnih elemenata. Određene su u skaldu sa
potrebnim materijalom, mašinskom obradom i ostalim troškovima njihove izrade (električna energija,
cena radnog sata itd.).
13
U skladu sa random pozicijom, svako od radnika ima svoja zaduženja i odgovornosti koje snosi. U
tabeli 2 su data zaduženja zaposlenih u zavisnosti od radne pozicije. Raspodela odgovornosti
raspoređena je prema radnim zadacima koje izvršava radnik u skladu sa svojom radnom pozicijom.
14
Kako bi se ispoštovao rok izrade elemenata i trošak proizvodnje sveo na minimum, potrebno je
zaposleni vode računa o svojim radnim dužnostima prikazanih prethodnom tabelom. Na ovaj načina
se povećava stepen korisnosti celog procesa proizvodnje,
Tokom procesa prroivodnje svako od zaposlenih snosi određeni deo odgovorosti od trenutka
dopremanja materijala do pakovanja gotovog elementa. Pri svakodnevnom obavljanju potrebnih
dužnosti može doći do potencijalnih problema koje treba predvideti i reagovati na njih u što kraćem
roku nakon nastanka ili ukoliko je moguće pre nastanka. Potencijalni problem koji mogu nastati
tokom procesa proizvodnje su:
- Naručivanje pogrešnog materijala,
- Greška pri organizaciji proizvodnje,
- Greška pri mašinskoj obradi,
U zavisnosti od vrste i količine nastale greške, material/radni komad može biti vraćen u proizvodnju
na naknadnu doradu ili odbačen. Kako bi se sprečilo nastajanje ili dovelo u minimalnoj meri
navedenih problema, potrebno je definisati zaduženja zaposlenih. U nastavku su data zaduženja koja
bi sprečila dešavanje navedenih problema.
Greške navede preuzete su iz prethodnog poglavlja i date sa radnim pozicijama na koje se odnose.
Kako se greške odnose na navedena radna mesta, ta ista su dužna da utiču na njihvoo smanjenje ili
potpuno uklanjanje.
- Greška pri naručivanju materijala,
● Dužnost inženjera da u skladu sa finalnim elementom predvidi material za izradu
elemenata
- Greška pri organizaciji proizvodnje,
● Dužnost inženjera o izradi tehničke dokumentacije procesa proizvodnje
- Greška pri mašinskoj obradi,
● Dužnost operatera za radnom mašinom i tačnosti i preciznosti rada
- Greška pri odlaganju gotovih porizvoda
● Dužnost transportnog radnika pri skladištenju proizvoda
15
koraci predstavljeni su kako bi se detaljnije objasnio process obrade i izbeglo javljanje
grešaka/problema pri realizaciji projekta.
U zavisnosti od radnih pozicija toko poslovanja vrši se delegiranje odgovornosti čijim poštovanjem
dolazi do realizacije projekta. Celokupne obaveze i dužnosti ovlašćenih lica pri realizaciji projekta
raspodeljena su prema radnim pozicijama. U nastavku su unutar tabele 3 date radne obaveze u skladu
sa radnim pozicijama. Raspored radnih pozicija dat je prema hijerarhijskoj strukturi kompanije , tj. od
najviše radne pozicije ka najnižoj. Poštovanjem navedenih odgovornosti dolazi do povećanja
efikasnosti projekta i uspešnosti poslovanja. Na taj način moguće je ostvariti stabilniji rad firme i
povećanje mesečnih zarada uspešnim radom kompanije.
16
● Izrada elemenata prema tehničkim
Operater radne mašina
dokumentacijama
Delegiranje odgovornosti je potrebno izvršiti i na osnovu radnih zadataka koje e potrebno obaviti
tokom procesa proizvodnje. Prema koracima procesa proizvodnje odgovornosti se dele na sledeći
način:
Ključne odgovorne uloge u projektu
Operater
Direkto Ekono
Uloge Inženjer radne
r mista
mašine
Nabavka
Nabavka materijala I A R
Nabavka alata I A R
Operater
Direkto Ekono
Uloge Inženjer radne
r mista
mašine
Tehnička dokumentacija
Dokumentacija elementa I R C
Dokumentacija procesa proizvodnje I R C
Finalni deo
17
Izrada elementa I C R
Kontrola I A C R
Skladištenje I R
Kako bi se data raspodela odgovornosti pravilno realizovala, u tabeli 5 dato je skeduliranje plana rada
pri realizaciji projekta.
Tabela 5 – Skedkuliranje plana rada
Radni
paket/ Naslov radnog Mesec Mesec
Opis rada i očekivanih rezultata
zadata paketa/zadatka početka završetka
k
Izrada tehničke
Izrada dokumentacja o procesu
2 dokumentacije procesa 01.2023 02.2023
proizvodnje elemenata
izrade
Izrada tehničke
01.2023 Izrada tehničkih dokumentacija
2.1 dokumentacije 02.2023
. elemenata
elemenata
Mašinska obrada materijala i izrada
3 Izrada elemenata 02.2023 03.2023
elemenata
Kontrola dobijenih Vršenje kontrole dužinskih mera i
4 03.2023 03.203
elemenata karakteristika elemenata
Unutar tabele dati su meseci ralizacije određenih segmenata projekta i opis rada koji se vrši tokom
datog perioda.
4.2 Budžetiranje
Tokom procesa proizvodnje dolazi do redovnih finansijskih zahteva koje je potrebno regulisati.
Unutar tabele 6 dati su redovni troškovi procesa proizvodnje. Unutar tabele troškovi su podeljeni na
mesečne zarade i troškove materijala. Troškovi predstavljaju potrebna finansijska sredstva pomoću
kojih se regulišu navedene potrebe realizacije projekta. U sklopu troškova date su mesečne zarade
radnika prema radnim pozicijama, mesečna potreba materijala i potrebna sredstva za njihovo
naručivanje, kao i potreban alalt za obradu materijala. Na kraju tabele dat je ukupan iznos potreban na
mesečnom nivou za realizaciju projekta.
18
Troškovi zaposlenih
Opseg kontrole projekta je veliki, a to nesumnjivo ukazuje na njegovu važnost. Celokupna svrha
menadžera projekta je da kontroliše projekat, od njegovog početka do završetka. Ne da radi na
konkretnim projektnim aktivnostima, već da upravlja projektom. Kontrola je sastavni deo toga. Samo
još jedan alat ka tom cilju.
19
U stvari, kontrola projekta je ključna za tačan projektni plan. Pre izvršenja projekta, mora postojati
ostvarljiv, realan i strog plan. To znači uštedu vremena i novca za projekat i organizaciju. Pored toga,
monitoring i kontrola projekta pomaže u odgovoru na važna pitanja o projektu [13].
- Koliko će projekat koštati?
- Koliko će trajati projekati?
- Kakvu vrednost ili kvalitet će projekat doneti?
Kontrola projekta i planiranje projekta su jedine dve procesne grupe koje obuhvataju sve segmente
projekta. To znači da se sastoji iz kontrole svih pojedinačnih projektnih oblasti: integracije, obima,
trajanja, troškova, kvaliteta, komunikacije, rizika, nabavki i upravljanja angažovanjem stakeholdera.
To samo govori o važnosti i enormnom značaju kontrole za uspešnost projekta [13].
Kontroling faza u okviru integracije se svodi na upravljanje promenama [eng. change management],
odnosno donošenje odluka da li treba prihvatiti predlog za promenu projekta ili ne. Projekat se
neizbežno sastoji iz promena u odnosu na početni plan. Nije suština projekt menadžera da suzbije sve
promene, već da kontroliše sve promene. To bi značilo da svako može da predloži promenu na
projektu, a da će projekt menadžer ili Change management board prihvatiti ili odbiti taj predlog [13].
Change management board se sastoji od sponzora, projekt menadžera i eventualno neke osobe iz top
menadžmenta. Predstavlja dobru praksu projektnog menadžmenta jer pomaže projekt menadžeru da
lakše donosi odluke u vezi predloženih promena [13].
Prikazani merni instrumenti moraju imatu potrebnu tačnost vrednosti merenja kako bi se smatrali
referentnim. Ovo se garantuje od strane proizvođeča od kog se vrši nabavljanje mernih instrumenata.
20
5 Analiza rezultata
Rezultati projekta se mogu posmatrati kao odnos uloženog truda i sredstava i ostvarene dobiti. Za
potrebe rada uzrt je obračun na mesečnom nivou kako bi se prikazala ostvarena dobit. Pri
implementaciji projekta izvršena je analiza procesa proizvodnje pri kojoj se došlo do rezultata datih
uutar tabele 7.
Tabela 7 – Rezultati analize projekta
Unutar tabele 9 dat je proiyvodni kapacitet i ostvareni prihod na osnovu proiyvodnje elemenata
Tabela 9 – Ostvareni prihod
6 100 000
Upoređujući cenu troškova datih u tabeli 4 i ostvarni prihod dat u tabeli 8 doalzimo do zaključka da se
pri implementaciji procesa može ostvariti dobit od 3 107 00 din.
21
6 Literatura
22