UNIVERZITET U TUZLI

MAŠINSKI FAKULTET
Odsjek: Proizvodno mašinstva
Predmet: Konstrukcija alata i pribora
Tuzla, 01.10.2012.god.

AUDITORNE VJEŽBE IZ KONSKTRUKCIJE ALATA ZA UZASTOPNO

PROBIJANJE/PROSIJECANJE I SAVIJANJE

(Autorizirane vježbe)

Predmetni profesor: Predmetni asistent:

Dr.sc. Emir Šarić, vanr.prof. Mr.sc. Adnan Mustafić, v.a.

 Tuzla, oktobar 2012.god.

Postavka zadatka:

Za proizvod prikazan na donjoj slici potrebno je konstruisati kombinovani alat za izradu 300.000
komada (rok od 3 godine) kvaliteta IT9, uzastopnim probijanjem/prosijecanjem i savijanjem. Potrebno
je provjeriti koliko se za zadani izradak može izraditi jedan alat, ili je ipak potrebno više deformacionih
alata.

Rad treba da sadrži:

1. Određivanje polaznih dimenzija komada (razvijena dužina, dimenzije platine); određivanje

dimenzija polazne trake (ukupna ulazna širina, izlazna širina, izbor širina ruba i širine mosta,
itd.);
2. Izvršiti analizu ekonomičnosti za najmanje tri varijante (odrediti troškove materijala, korak
trake, itd.);
3. U mjerilu nacrtati odabrane i analizirane varijante posmaka trake kroz alat;
4. Proračun elastičnog ispravljanja pri savijanju;
5. Ispitati koji tip alata je najpogodniji u cilju izrade predmeta, prednosti i nedostaci svih tipova
alata za kombinovane procese probijanja/prosijecanja i savijanja;
6. Proračun potrebnih deformacionih sila (sile probijanja i prosijecanja, sile savijanja, sile
pritiskivanja, itd.) kao i potreban deformacioni rad;
7. Izvršiti izbor potrebne deformacione mašine (prese) prema određenim kriterijima (visina hoda
alata, nominalne deformacione sile, dimenzije alata, načinu vezivanja alata sa presom, načinu
izbacivanja predmeta iz alata, itd.);
8. Potpunu CAD-tehničku dokumentaciju (trodimenzionalni model alata i radioničke crteže svih
nestandardnih elemenata alata);
 Svi radijusi zaobljenja su 1mm.

Slika 1. Izgled proizvoda

Podaci o proizvodu:

 Tolerancije u skladu sa DIN 6930 i DIN 6935;

 Materijal: čelik St.37-2;
 Mehaničke karakteristike: čvrstoća na smicanje: 300-360 [MPa];
 Relativna deformacija nakon prekida: 20%
 Kvalitet izrade
 Broj komada: 300000
 Period izrade: 3 godine.
1. ODREĐIVANJE POLAZNIH DIMENZIJA KOMADA

1.1 Proračun razvijene dužine elemenata

Slika 2. Razvijena dužina

Softverski određene dimenzije konačnog proizvoda (pomoću sotverskog paketa CATIA ) su:

 Dužine: l1=33mm; l2=3,5mm; l3=12,5mm;

 Radijusi savijanja: r=1mm;
 Debljina lima: s0=1mm;
 Ugao savijanja: α=53,13˚

Određivanje korekcionog faktora za proračun razvijene dužine savijenog proizvoda vrši se preko
dijagrama na slici 3:
Slika 3. Određivanje korekcionog faktora [1]

Slika 4. Proračun razvijene dužine [1]

za
Pa je razvijene dužina proizvoda shodno izraza sa slike 4:

1.2 Određivanje dimenzija platine i dimenzija ulazne širine lima

Obzirom da su dimenzije platine ovisne od razvijene dužine komada, ukupna ulazna širina trake dobit
će se kao zbir dužine platine i dodataka za širinu ruba. Uloga dodataka za širinu ruba i širinu mosta jeste
osiguranje potrebne krutosti trake pri kretanju kroz alat kao i kompenzacija eventualnih grešaka
pomjeranja trake. Ovi dodaci zavise od vrste materijala lima, debljine lima, oblika radnog predmeta, itd.

Slika 5. Dimenzije platine i ulazne širine trake

Za dimenzije širine trake do 100 mm i debljine lima (čeličnog) od 1 mm podaci za širinu ruba i širinu
mosta prikazani su donjom tabelom:

Dimenzije platine, le, la [mm] Širina ruba, i [mm] Širina mosta, e [mm]
 Za dimenzije od 50-100 mm 1,3 1,3

Za uzdužni jednoredni raspored komada (Varijanta 1) širina trake iznosi:

# 54,25 mm
za 1,3 mm

Pa se za V1 usvaja širina trake od 55 mm

Za poprečni jednoredni raspored komada (Varijanta 2) širina trake iznosi:

# 27,6 mm
za 1,3 mm

Pa se za V2 usvaja širina trake od 30 mm

2. TEHNOLOŠKO-EKONOMSKA ANALIZA I RASPORED REZNIH

ELEMENATA

Dijelovi (izradci) od lima treba da su konstrukcijski oblikovani kako bi izrada cjelokupnog alata bila
ekonomična s obzirom na složenost procesa izrade, neophodne obradne sisteme i troškove materijala.
Elementi za ocjenu tehnologičnosti konstrukcije izradka su: utrošeni materijal, broj i komplikovanost
operacija tehnološkog procesa izrade, potrebni obradni sistemi, postojanost alata, potrebe naknadnih
obrada, raspored reznih elemenata i drugo [Jovičić, Tanović].
Raspored reznih elemenata može biti jednoredni, višeredni, višeredni smaknuti i kombinovani.

2.1 Jednoredni poprečni raspored (Varijanta 1 – V1)

Slika 6. Jednoredni poprečni raspored – V1

 Širina trake: 55 mm;

 Dužina trake: 2000 mm (pretpostavka)

 Posmak trake (korak):

v  l a  e  25  1,3  26,3mm
 Broj izradaka iz jedne trake:

# za e=1,3 mm; 65 komada.

 Broj potrebnih traka:

# za 65 kom. je 4615 traka,

uz dodatno povećanje za 3%
dobije se egzaktno 4753
trake.

 Stepen iskorištenja (efektivna površina izratka/površinu trake)

 20  25 
 25  10   3  38,65  20   300.000
A  Na  2 
η V1  iz   0,625  62,5%
Z  A tr 4753  55  2000

2.2 Jednoredni uzdužni raspored (Varijanta 2 – V2)

Slika 7. Jednoredni uzdužni raspored – V2

 Širina trake: 30 mm;

 Dužina trake: 2000 mm (pretpostavka)

 Posmak trake (korak):

v  l a  e  51,65  1,3  52,95mm

 Broj izradaka iz jedne trake:

# za e=1,3 mm i v=52,95
mm; 27 komada

 Broj potrebnih traka:

 # za 27 kom. je 11.111 traka,
uz dodatno povećanje za 3%
dobije se egzaktno 11.444
trake.

 Stepen iskorištenja

 20  25 
 25  10   3  38,65  20   300.000
A  Na  2 
ηV2  iz   0,476  47,6%
Z  A tr 11.444  30  2000

2.3 Jednoredni poprečni/kombinovani raspored (Varijanta 3 – V3)

Slika 8. Jednoredni uzdužni raspored – V3

Na osnovu jednorednog poprečnog/kombinovanog rasporeda uočljivo je da bi i bez proračuna stepen

iskorištenja materijala bio veći od 62,5% (V1). Ovakav raspored reznih elemenata bi povećao broj
potrebnih reznih alata i cjelokupnog alata a samim time i ukupnu cijenu koštanja. Znači, troškovi koji
bi se smanjili kroz uštedu u materijalu nebi bili dovoljni da se smanji ukupan trošak izrade cjelokupnog
alata i njegovog naknadnog održavanja.

Prema preporukama se za broj traka/godini koji je veći od 200 pribjegava izboru sirovog materijala u
vidu namotaja (coil).

2.4 Određivanje potrebnog materijala i proračun troškova

Potrebna masa materijala na godišnjem nivou računa se prema:

# korak je v, zv-broj
komada po jednom
koraku, ρ-gustina
materijala.
Godišnji troškovi materijala računaju se prema:
 pri čemu
- Specifična cijena materijala.
je:

Troškovi materijala za cijeli period proizvodnje (za tri godine) određuje se prema izrazu:

U nastavku je tabelarno prikazana materijala i troškovna analiza za navedene tri varijante rasporeda
proizvoda.

Varijanta 1 Varijanta 2 Varijanta 3

46,3
Korak trake, v [mm] 26,3 52,95
(20+25+2*1,3)
Širina trake, B [mm] 55 30 55
Debljina lima, s0 [mm] 1 1 1
Specifična težina, gustina, ρ [kg/m3] 7850 7850 7850
Ukupan broj komada 300000 300000 300000
Broj izradaka po jednom koraku 1 1 2
Specifična cijena materijala, [€/kg] 1 1 1
Period izrade u godinama, tf 3 3 3

Potrebna masa materijala u godini, ma [kg] 3406,50 3740,91 2998,50

Godišnji troškovi materijala, pa [€] 3406,50 3740,91 2998,50
Ukupni troškovi materijala, P [€] 10219,5 11222,73 8995,5
Usporedba, % 113 125 100
Prekomjerni troškovi za cijeli period, [€] 1224 2227,23 0

Najmanji materijalni troškovi su prema gornjoj tabeli za varijantu V3, čak je i varijanta V1 sa ukupnim
troškovima materijala od 1224 € (V1) opravdana.

2.5 Cjelokupna procjena i ostali kriteriji

U prikazanoj tabeli slijedi pregled i izbor važnih kriterija pri odluci za konstrukciju alata:

Kriteriji Varijanta
Težinski
faktori
Povoljno Srednje Nepovoljno
V1 V2 V3
3 2 1
Materijalni zahtjevi i troškovi 0,3 2 1 3
Položaj radijusa savijanja 0,3 3 1 2
Korak trake 0,2 3 2 1
Očekivani troškovi alata (npr. aktivni
0,2 3 2 1
elementi, izbijaći, itd.)
Ukupno 1 2,75 1,5 1,75
Prema navedenim kriterijima najpogodnija varijanta položaja izratka u traci je varijanta 1. Iz navedenih
razloga, konstrukcija alata za kombinirano probijanje/prosijecanje i savijanje izvršit će se sa položajem
izratka prema varijanti V1.

Osobine položaja izratka u traci prema varijanti V1:

 Relativno male potrebe materijala;

 Rubovi savijanja se nalaze u pravcu kretanja trake → posmak trake se dobro realizira;
 Mali koraci trake → manje dimenzije alata → potrebna manja presa kao deformabilna mašina;
 Zbog dobrog položaja kontura probijanja/prosijecanja i rubova savijanja → jednostavna
konstrukcija alata → manji troškovi alata (nije potreban dizač lima, mali broj aktivnih
elemenata, itd.)

3. PRORAČUN ELEMENATA NA SAVIJANJE

3.1 Određivanje elemenata elastičnog ispravljanja komada

Na osnovu unaprijed definiranih vrijednosti:

Ugao savijanja lima: α=53,13˚

Radijus savijanja: ri=1 mm
Debljina lima: s0=1 mm
Vrsta materijala: St.37-2

Određivanje elemenata elastičnog koji su značajni za elastično ispravljanje izvršit će se na osnovu izraza
prikazanog slikom 9.

Ugao savijanja lima

Ugao kalupa alata
Unutr. radijus savijanja lima
Radijus kalupa alata
Slika 9. Elastično ispravljanje savijenih komada
Faktor elastičnog ispravljanja K u zavisnosti od odnosa radijusa savijanja i debljine lima po G. Oehler-
u (slika 10.), za materijal St.37-2 (Č.0345) i ri/s=1 očitava se vrijednost K=0,99.

Slika 10. Faktor elastičnog ispravljanja K u zavisnosti od ri/s

Krive iz slike 10. (1-11) odnose se na različite vrste materijala za koje je ispitan faktor elastičnog
ispravljanja koji su prikazani donjom tabelom:
Prema tome je dakle, ugao savijanja bez elastičnog ispravljanja:
Odnosno, veličina ugla elastičnog ispravljanja iznosila bi:

Prema DIN-standardu (DIN 6935) tolerancije uglova za krakove dužina do 30 mm moraju biti manji od
±2˚. Budući da je to zadovoljeno, u opštem slučaju nema potrebe ''preopterećenja'' profila. Kako je ugao
savijanja profila manji od 90˚ teoretski se ne bi pojavili nikakvi značajniji problemi (deformacije) u
slučaju preopterećenja profila za ugao elastičnog ispravljanja od 0,53˚.
Ugao kalupa deformacionog alata pri kojem bi se nakon elastičnog ispravljanja dobila vrijednost ugla
od 53,13˚ računa se prema:

Tako da se profil mora ''preopteretiti'' za vrijednost ugla od:

3.2 Određivanje radijusa savijanja

Određivanje radijusa savijanja izvršit će se na osnovu izraza prikazanog na slici 9.

Radijus kalupa potreban za savijanje profila lima za vrijednost od 1 mm preračunava se na osnovu

formule:

Koeficijent savijanja (c) prema Romanowskom za hladno valjani (paralelno) i rekristalizaciono žareni
lim od čelika tipa St. 37-2, prema donjoj tabeli iznosi c=0,5:
Pa je radijus savijanja na osnovu gornjeg koeficijenta:

Obzirom da je ugao savijanja profila manji od 90˚, zadovoljen je uslov da radijus savijanja mora biti veći
od minimalnog radijusa savijanja, te da je vrijednost za radijus definirana konstruktivnim crtežom
prihvatljiva.
Na donjim skicama su prikazani konstruktivni poduhvati u cilju izbjegavanja deformacija u vidu
ispupčenja i udubljenja na radijusu savijanja.

Slika 11. Deformacije pri savijanju i prijedlozi za njihovo uklanjanje

3.3 Određivanje redoslijeda operacija /savijanje pa probijanje ili obrnuto/

Minimalno rastojanje vanjske konture otvora do početka radijusa savijanja prema DIN 6935 definira se
na osnovu prikaza na slici 12.

Slika 12. Izvedba radijusa savijanja od otvora probijanja saglasno DIN 6935

Na osnovu relacija sa slike 12 minimalno rastojanje je:

Za konkretan primjer rastojanja na osnovu gornjih relacija iznose:

 rastojanje otvora do početka radijusa savijanja: 3,75 mm

 od izduženog otvora do početka radijusa savijanja: 4,00 mm

Skica navedenih rastojanja prikazana je na slici 13:

Slika 13. Minimalno rastojanje otvora od radijusa savijanja

Na osnovu prikazanog može se zaključiti da se prije savijanja može izvršiti probijanje otvora.
4. ANALIZA TIPOVA ALATA ZA PROBIJANJE/PROSIJECANJE I SAVIJANJE

4.1 Zasebni alati za probijanje/prosijecanje i savijanje

Slika 14. Alat za probijanje/ prosijecanje (lijevo) i alat za savijanje (desno)

Prednosti:

 Prosta i jednostavna konstruktivna izvedba alata za probijanje/prosijecanje i savijanje → manji

troškovi izrade alata.
 Male ukupne visine alata → potrebne manje dimenzije presa.
 Dobro iskorištenja materijala.
 Veliki broj izrade predmeta u jedinici vremena, međutim, obzirom da je potrebno naknadno
savijanje eliminira se prednost ostvarena kroz probijanje/prosijecanje → Nedostatak!!

Nedostaci:

 Potrebne dodatne naprave za vođenje trake kroz alate.

 Potreban veći broj radnika za manualno opsluživanje alata → postavljanje i vađenje traka.
 Produktivno samo u zemljama sa niskim ličnim dohotkom.
 Duži periodi mašinskih obrada → visoke cijene koštanja mašinke obrade.
4.2 Uzastopni alati za probijanje/prosijecanje i savijanje

Slika 15. Alat za uzastopno probijanje i prosijecanje

Prednosti:

 Za komplicirane predmete obrade sa većim brojem probijanja i prosijecanja, (pogodno i za

predmete sa malim debljinama lima i manjim debljinama rubova koji se u blok-alatu ne mogu
izraditi).
 Potrebna samo jedna presa.
 Visoka produktivnost.
 Postiže se visoka tačnost zbog koračnog pomjeranja trake.
 Za komplicirane predmete obrade koji se u jednoj operaciji probijanja/prosijecanje ne mogu
izraditi.
 Kraći periodi mašinskih obrada → niže cijene koštanja mašinke obrade.

Nedostaci:

 Zbog kompleksnije izvedbe konstrukcije visoki troškovi razvoja, izrade i održavanja.

 Ograničenja po pitanju dimenzija presa → ograničene dimenzije alata → ograničene dimenzije
predmeta izrade.
 Pri jednostavnijim konstruktivnim izvedbama (bez vodeće ploče sa oprugama) → krivi se traka.
 Zbog velikog broja koraka (uslijed kompleksnosti predmeta izrade) moguće izrađivati samo
izratke manjih dimenzija obzirom na ograničenja po pitanju prostora.
4.3 Blok alati za probijanje/prosijecanje i savijanje

Slika 16. Blok alat

Na osnovu iznesenih karakteristika o mogućim konstruktivnim izvedbama alata za plastično oblikovanje

limova, te na osnovu dimenzija konačnog izratka, kao najrentabilnija konstrukcija bira se alat sa
uzastopnim probijanjem/prosijecanjem i savijanjem.

Proizvodnja predmeta pomoću bloka alata u jednoj operaciji realizirala bi se jako teško ili čak nikako
što bi rezultiralo i lošijom produktivnošću.