Univerzitet Crne Gore

Filološki fakultet Nikšić

Studijski program za njemački jezik i književnost

Interpretacija Grilparcerove drame

Zlatno runo

Mentor: mr Ana Minić Student: Melida Kočan

 Zlatno runo ( Das goldene Vlies )
Zlatno runo je drama koju je napisao Franc Grilparcer ( Franz Grillparzer, 1791 –
1872 ), majstor drame koji je živio u doba bečkog bidermajera. Napisana je 1819. godine i
predstavlja Grilparcerovo najobimnije djelo, a kao podloga za dramu mu je poslužio mit o
Argonautima i Euripidova tragedija Medeja. Drama je napisana u tri dijela (triologija) : Der
Gastfreund1, Die Argonauten2 i Medea3 .

Mit o Agronautima je grčki mit o junaku Jazonu koji s svojim drugovima Argonautima plovi
lađom Argo za Kolhid kako bi uzeo oteto zlatno runo, koje su Kolhiđani nepravdeno zadržali.
U Kolhidu zavoli princezu Medeju koja mu uzvraća nesavladivom ljubavlju , pomaže mu da
uzme zlatno runo i bježi s njim. Grilparcer je iskoristio mitove kao podlogu i sačinio jedan
sasvim novi mit. U drami je zastupljen i konflikt između dva naroda - sa jedne strane divljih
Kolhiđana, a sa druge strane civilizovanih Grka. Kod oba naroda se uočava ratobornost i
težnja ka uzvišenom cilju, a to je posjedovanje zlatnog runa. Motiv osvete postaje sveprisutni
motiv od prvog dijela pa sve do kraja drame, a likovi njene žrtve. Bitno je napomenuti da
runo nije uzrok tragičnih dešavanja, već simbol nepravde kako je sam Grilparcer to naveo.

Der Gastfreund

U prvom dijelu je prikazano i opisano kraljevstvo Kolhid kao divlja, stjenovita oblast
sa granama dok je u pozadini more. Tu se nalazi na obali i oltar sa velikom statuom bradatog,
čovjeka koji u desnoj ruci nosi koplje a preko ramena ovnovo krzno. Na sceni se prva
pojavljuje princeza Medeja sa lukom i strijelom a pred njom jelen, kojeg je ulovila sa svojim
djevojkama i prinijela kao žrtvu na oltar. Medeja je prikazana kao hrabra i okrutna ratnica,
što će se značajno promijeniti u nastavku drame. Sluga donosi vijest o dolasku neprijatelja.
Medeju to mnogo ne zanima i želi ići dalje u lov ali je njen otac, Ajet, veoma zabrinut i traži
od nje pomoć. Taj neprijatelj je princ Friks koji dolazi iz Grčke, a koji je posredstvom zle
maćehe izgubio prijesto i morao da napusti dom. Sa sobom on nosi zlatno runo koje mu je
predao delfski bog. Kada je dospio u Kolhid izrazio je želju da se tu nastani. Međutim, kralj
Ajet u njemu vidi opasnog stranca i na podmukao način uspijeva da ga ubije pomoću napitka

1
Gost- odnosi se na grčkog princa Friksa koji dolazi u Kolhid i nudi prijateljstvo koje mu Kralj Ajet prividno
uzvraća ali ga na kraju izdaje.

2
Argonauti- družba heroja iz grčke mitologije koji su pratili Jazona u Kolhidu (današnja Gruzija) u njegovoj
potrazi za Zlatnim runom. Ime su dobili prema brodu Argo. "Argonauti" stoga doslovce znači "moreplovci s
Arga".

3
Medeja, kćerka kralja Ajeta.
njegove kćerke Medeje. Friks proklinje kralja i njegove potomke dajući mu na silu zlatno
runo. Medeja je shvatila da nije trebala to da učini ali kasno.

Die Argonauten

U drugom dijelu, Argonauten, pojavljuje se Medejin brat Apsirt, koji sa ocem

pokušava da pronađe Medeju. Saznajemo da se ona, nakon što je shvatila šta je učinila,
povukla i živi sama, daleko od svih. Od najspretnije žene i najboljeg lovca, postala je
beživotno i nijemo stvorenje, skriveno od svijeta. Ajet, zajedno sa sinom, nalazi Medeju u
napuštenom tornju. Asprit primjećuje kako je Medeja ostarila i oronula otkako se povukla,
što je suprotno nekadašnjoj ljepoti po kojoj je bila prepoznatljiva. Oni traže od Medeje da se
vrati i pruži im svoju pomoć u borbi protiv neprijatelja koji su došli u njihovo kraljevstvo.
Ona oklijeva i obećava pomoć ali samo ako to bogovi dozvole, a zauzvrat traži od oca
obećanje da je nakon toga ostaviti da na miru živi daleko od svih u ovoj šumi i svom tornju.

Jazon, zajedno sa svojim prijateljom Milom i ostalim Argonautima dolazi da uzme

zlatno runo koje su Kolhiđani nepravedno zadržali. On uspijeva da uđe u Medejin toranj iako
ga Milo od toga odgovara. Do njihovog susreta dolazi u trenutku kada je ona prizivala
bogove kako bi joj dali znak da li da pomogne svom ocu ili ne, Jazon se sakrio iza statue i
napao je govoreći joj daje čarobnica. Tokom susreta sa Jazonom, Medeja se zaljubljuje u
njega i pokušava da se izbori sa tim, upozoravajući oca da je pusti da ode kako ga ne bi srela
ali ipak dolazi do njihovog ponovnog susreta; Njena ljubav je veća od lojalnosti prema ocu i
domovini. Ona bezuslovno štiti Jazona i dovodi sebe u sukob sa porodicom time što predaje
zlatno runo Jazonu i prihvata da bude njegova žena. U mitu, Ajet zadaje Jazonu tri zadatka
koja mora uspješno da obavi, dok se u drami, Grilparcer služi samo konfrontacijom između
likova. Na kraju drugog dijela, Medeja biva odbačena od strane porodice, a Apsirt oduzima
sebi život riječima:,, Lieber frei sterben, als leben gefangen4“. Njen otac je proklinje i govori
joj kako nikad neće biti srećna i da će je on, Jazon, na kraju ostaviti. Jazon, Medeja i njena
pratilja Gora, otplovljavaju nazad za Grčku sa zlatnim runom.

Medea

4
Bolje umrijeti slobodan nego živjeti zarobljen
 U posljednjem dijelu, prikazan je Jazonov brod smješten ispred zidina Korinta.
Medeja je odlučila da zakopa runo, svoj veo i štap bogova, kao i pehar u kojem se nalazi
vatra. Gora je osuđuje i govori joj kako želi na taj način da pokopa prošlost, njenog oca ,brata
i domovinu kao da ih nije ni bilo. Kralj Kreont i njegova kćerka Kreuza doalze do Jazonovog
broda i kralj prihvata njegovu molbu za pomoć ali uz zahtjev da odbaci Medeju. Međuitm,
iako bi rado to prihvatio Jazon to zbog datog obećanja ne može da uradi i traži od kralja da
primi i nju i njihovo dvoje djece. Kralj na kraju to i prihvata ali uz prijetnju da će otjerati
Medeju ako se ne bude ponašala kako priliči. Kralj nudi Jazonu prijesto i ruku mlade princeze
i on odbacuje Medeju, ali ipak želi da zadrži njihova dva sina ,Apsinta, koji je dobio ime po
Medejinom bratu i Asona, koji njemu sliči. Jazon na okrutan način proklinje dan kada je
upoznao Medeju i otvoreno iskazuje mržnju prema njoj. Iza te mržnje prema njoj se krije
njegov neuspjeh, izgubljena slava, nasljedstvo i moć koju je priželjkivao a nije dobio.
Umjesto toga je prognan iz domovine i svi su ga izbjegavali i gledali mrko jer mu je žena
divljakinja i vračara. Tako on zaboravlja šta je Medeja uradila za njega i čega se sve odrekla,
govoreći joj da je on bio mlad i da ga je ponio momenat da joj obeća da će zauvijek biti sa
njom.

Medeja postaje sve ljubomornija na Kreuzu i sve više strahuje da će je muž i djeca
ostaviti. Optužuje ga da je napustila domovinu, izgubila oca i brata i pratila ga slijepo da bi je
on, na kraju, napustio. Grilparcerova Medeja, slomljena i napuštena, ispostavlja se kao
grozniji lik u poređenju sa Euripidovom Medejom. Biva prognana i Jazon joj u potpunosti
okreće leđa kao i njena djeca. Ona, van sebe, želi osvetu i zbog toga šalje Goru sa peharom
da ubije Kreuzu, a ona će u Gorinom odsustvu, ubiti svoja dva sina.

U posljednjem činu se nagovještava ispunjenje Medejine osvete. Na samom kraju, ona

se rastaje sa Jazonom, kojeg ostavlja samog i skrhanog. Govori mu da želi odnijeti zlatno
runo u hram delfskog boga, da ga tamo ostavi daleko od ljudi, a uz to se nada da će njeno
tijelo biti žrtvovano bogovima. Tim činom ona vraća sve na početak. Može se pojaviti neki
novi Friks koji će uzeti runo i sve se može ponovo desiti.

Zlatno runo prikazuje osnovne crte Grilparcerove tragike: originalno prikazivanje

ljudske ličnosti kao i tamnih područja ljudske podsvijesti. Njegova Medeja je buntovnik koji
se bori protiv stege i običaja i koja na kraju dobija neki vid utješne osvete.

Literatura:

Zoran Konstantinović (1987). Njemačka književnost. Beograd: Nolit

Fric Martini (1971). Istorija njemačke književnosti.

Franz Grillparzer ,,Das goldene Vlies”, Drama 1819 - http://franzgrillparzer.at/Dramen4.htm