Marin Požgaj

1.c
15.12.2022.

Kubanska kriza

U ovom eseju bit će riječ o Kubanskoj krizi te kako je taj događaj postao jedan od
najopasnijih događaja u povijesti.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata pojavio se novi oblik ratovanja u kojem su
sudjelovale dvije strane: Sjedinjene Američke Države i Savez Sovjetskih Socijalističkih
Republika. Neprestano su demonstrirale jedna drugoj svoju nadmoć raznim tehnologijama,
natjecanjima u naoružanju pa čak i u svemiru. Vojno-politički savezi koje su stvorili doveli
su do polarizacije svijeta na „Zapad i Istok“ zbog čega je i također nastao Berlinski zid. Te
dvije strane sukobljavale su se raznim političkim, gospodarsko-ekonomskim i ideološkim
sredstvima, ali su pokušavale izbjeći direktan vojni sukob kako bi se izbjegao Treći svjetski
rat koji bi najvjerojatnije bio rat nuklearnim naoružanjem. Jedan od primjera takvih ne
direktnih vojnih sukoba bio je Korejski rat gdje se američka vojska sukobila sa snagama
Kine koje je opskrbljivao SSSR, ali nisu nikada upotrijebile nuklearno oružje. Važna godina
za nuklearno naoružanje SSSR-a bila je 1949. kada su Sovjeti prvi puta uspješno lansirali
vlastitu raketu s nuklearnom glavom. Od tada stalno je postojao strah od prvog udara pri
čemu bi protivnik morao uništen u vrlo kratkom vremenskom razdoblju bez šanse za
protunapad. Za takav udar nisu se mogla koristiti tadašnja klasična oružja jer su ostavljala
previše vremena za odgovor protivnika, pa se zato koristilo nuklearno naoružanje. Već 1960.
godine obje su sile posjedovale interkontinentalne rakete koje su imale doseg čak do 14000
km. Te se godine također za predsjednika SAD-a kandidirao John Fitzgerald Kennedy
kojemu je jedno od ključnih izbornih pitanja bila razlika između broja raketa SAD-a i SSSR-
a. Nikita Hruščov, tadašnji premijer SSSR-a povećao je percepciju raketne razlike jer se
svijetu hvalio kako rakete proizvode kao „kobasice“. Zbog toga, Kennedy je mislio da
Sovjeti imaju značajnu raketnu nadmoć nad Amerikom iako to nije bilo tako. Unatoč
Nikitinom hvalisanju, 1961. Sovjeti su u svojem arsenalu posjedovali samo četiri
interkontinentalne rakete (R-7 Semyorka) dok je SAD imao čak 170 interkontinentalnih
raketa te su ih još k tome jako brzo proizvodili. Osim raketa, obje su strane posjedovale
ogromne eskadrile aviona (Američke B-52 Stratofortress i Sovjetske Tupoljev Tu-95).
Kako bi se neprijatelju ostavilo što manje vremena za reakciju, rakete su trebale biti
postavljene što bliže. Dok SSSR nije mogao postaviti bliže svoje rakete, SAD je svoje
postavio u Italiju i Tursku što je bio jedan od povoda da Nikita Hruščov stacionira svoje
rakete na Kubu. Međutim, SSSR nije imao nikakve mogućnosti postavljanja raketa na Kubu
jer je u to vrijeme Kuba pripadala tzv. američkoj „sferi“. To se sve mijenja Kubanskom
revolucijom. Kubanska revolucija je bio naziv za građanski rat na Kubi koji se odvijao od
1953. do 1959. Rat se vodio između pro-američkog predsjednika i diktatora Fulgencia
Batiste i sekretara Komunističke partije Kube Fidela Alejandra Castra Ruza. Ustanak
započinje 1953. godine te su revoluciju započeli Castrove snage. Unatoč vojnoj potlačenosti,
primjenom propagande i gerilskog ratovanja Castro uspijeva 1958. slomiti Batistine snage te
ga svrgnuti s vlasti. Batista bježi s Kube, a Castro započinje režim u kojem se Kuba pretvara
u komunističku državu. Dolaskom Castra na vlast, Kuba polako izlazi iz američke „sfere“.
Iako ispočetka nije pokazivao komunističku orijentaciju, Castro polako se približava SSSR-
u. Ubrzo potpisuje sporazum o trgovini i ekonomskoj pomoći. To se naravno SAD-u nije
sviđalo te se tim dodatno zaoštrava sukob s Kubom zbog čega se upravo taj sporazum
smatra povodom za izvođenje Invazije na Zaljev svinja u travnju 1961. (operacija Mungos) .
U operaciji Mungos, sudjelovale su izbjeglice iz Kube koje je CIA trenirala. Cilj invazije bio
je svrgnuti Castra s vlasti te „vratiti“ Kubu SAD-u. Međutim ta operacija ispala je
katastrofalno za SAD te od tog trenutka Castro vodi Kubu nepokolebljivo prema SSSR-u.
Prelaskom Kube na „Istok“ Sovjetima se omogućuje izvođenje operacije Anadyr kojom su
na Kubi instalirane rakete srednjeg dometa kojima je domet bio preko cijelog SAD-a, a
jedini siguran grad bio je Seattle. Također na Kubi je stacionirano 40000 sovjetskih vojnika
na prostor Kube. Operacija je većinom uspješno provedena zato što je SAD-u trebalo čak tri
mjeseca da otkriju da se na Kubi nešto događa. Krajem kolovoza pa sve do 14. listopada
špijunski avioni SAD-a oblijetali su Kubu gdje su, unatoč tome da je Nikita Hruščov osobno
uvjeravao Kennedyja da na Kubi nema ofenzivnog oružja, otkrivena četiri lansirna mjesta.
Tim otkrićem otkrivena je i operacija Anadyr te započinje najkritičnije razdoblje Kubanske
krize. Obaviješten o postojanju projektila na Kubi, Kennedy osniva Odbor za nacionalnu
sigurnost koji je odmah sastavio pet prijedloga: ignorirati događanja na Kubi, diplomatskim
pritiskom natjerati SSSR da povuče rakete, zračni napad na lansirne rampe, potpuni vojni
napad na Kubu i pomorska blokada Kube da bi se spriječilo daljnje dostavljanje raketa. Na
kraju je oko Kube 24. listopada postavljena podmorska blokada. Tog datuma Kennedy od
Hruščova zahtjeva povlačenje raketa s Kube međutim taj zahtjev Hruščov odbija. 27.
listopada Američka vojska napada Sovjetsku podmornicu koja je nosila nuklearne bojne
glave. Kako u zaronu podmornica ne može primati poruke, posada je mislila da je rat već
počeo te je htjela ispaliti rakete, međutim vođa podmorničke flotile Vasilij Arhipov nije se
složio te je podmornica izronila i tek tada primila poruke. Isti taj dan Kennedy prihvaća
zahtjev da se povuku rakete iz Turske i Italije. SAD također prekida blokadu Kube, a SSSR
demontira lansirne rampe i povlači vojsku s Kube. Nakon Kubanske krize u svijetu je
započeta politika popuštanja napetosti u svijetu.
Kubanska raketna kriza se i dan danas smatra najkritičnijom vojno-političkom
situacijom u povijesti te je svijet dovela na sam rub nuklearnog rata.

Literatura
Kubanska raketna kriza
Dostupno na: http://povijest.net/kubanska-raketna-kriza/ (15.12.2022.)
Hrvatska enciklopedija, blokovska politika
Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8203 (15.12.2022.)
Brittanica, Cuban Missle Crisis
Dostupno na: https://www.britannica.com/event/Cuban-missile-crisis
Hrčak srce, Kubanska revolucija
Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/184616