Prirodoslovna - grafička škola

Zadar, Perivoj Vladimira Nazora 3

Tea Anzulović

VITAMIN E
Sadržaj

2. UTJECAJ NA ZDRAVLJE................................................................................................................................4
3. Čuvar zdravlja i zaštitnik drugih vitamina...................................................................................................5
4. Oprez nikad dosta.......................................................................................................................................6
5. Izvori vitamina E.........................................................................................................................................7
5.1.Bolji je onaj iz hrane.................................................................................................................................7
1.Uvod
Vitamin E doprinosi plodnosti, zdravlju kože, srca i krvnih žila, a također zaštitno djeluje na vitamin C i
masne kiseline; u hrani i našem organizmu. Ljudi danas s pravom odustaju od masne hrane. Međutim,
čak i kada se radi o redukcijskim dijetama, treba znati da uravnotežen i kvalitetan jelovnik mora
sadržavati određenu količinu ulja tj. masti. Naime, osim što poboljšavaju okus hrani također su izvor
energije te esencijalnih masnih kiselina, ulja pomažu iskoristivosti vitamina topljivih u mastima. Jedan
od njih je vitamin E koji ima važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja i vitalnosti. Naziv vitamin E
obuhvaća porodicu osam sličnih vitamina , u masti topivih molekula. Od tih osam u ljudskom organizmu
najprisutniji je i pokazuje najveću biološku aktivnost “alfa tokoferol”. Pripada vitaminima topivim u
mastima i masnim otapalima kao što je alcohol. Naziv “tokoferol” je kovanica dvije grčke riječi tacos
(porod) i pherein (roditi) kako bi se naglasila važnost za reprodukciju živih vrsta. U dodacima prehrani
vitamin E se može pronaći u „d“ ili „dl“ obliku. „d“ oblik je prirodni oblik vitamina „d“, a „dl“ je sintetski.
Prirodni oblik vitamina E je aktivniji i za 100 I.U. (internacionalnih jedinica) potrebno je 67 mg „d“
oblika ili minimalno 100 mg „dl“ oblika. Slovo „a“ u nazivu označava „alfa“ tokoferol. Sintetski „dl“ može
biti samo u alfa obliku, dok prirodni može biti i kombinacija alfa, beta, gama i delta tokoferola i
uobičajeno se naziva miješani prirodni tokoferol.
 2. UTJECAJ NA ZDRAVLJE

2.1 Kolesterol i bolesti krvožilnog sustava

Vitamin E sprječava oksidaciju LDL („lošeg“) kolesterola i njegovu pretvorbu u voskaste masne
nakupine poznate pod imenom „plak“ u krvnim žilama. Također, vitamin E razrjeđuje krv i omogućava
bolji protok, čak i kada je plak već prisutan u krvnim žilama.

Brojne studije potvrdile su da je vitamin E uzet hranom ili kao dodatak prehrani povezan s manjim
rizikom od pojave srčanih bolesti i bolesti krvožilnog sustava te ateroskleroze. Jedna velika dobro
provedena studija utvrdila je da suplementacija vitaminom E ne smanjuje mogućnost srčanog udara, ali
reducira rizik pojave krvnih ugrušaka i disrupcije krvotoka. Iako nekoliko studija nije utvrdilo
djelovanje vitamina E kod osoba koje već pate od dijabetesa i/ili bolesti krvožilnog sustava u smislu
protekcije od srčanog udara, utvrđena je pozitivna uloga vezana uz rizik od problema s krvožilnim
sustavom kod dijabetičara s određenim genetičkim markerom koji se može pronaći kod 36%
populacije.

Zdravlje očiju
Zbog antioksidativnog djelovanja vitamin E može zaštititi od pojave katarakte i progresivnog
pogoršanja u retini oka (makularna degeneracija). Oba poremećaja uglavnom su povezana uz stariju
populaciju i procese starenja, a dovode do problema s vidom. Kako bi se usporile navedene bolesti
stručnjaci sugeriraju uzimanje vitamina E, C i karotenoida.

Imunitet
Postoje studije koje su ustanovile povezanost redovite suplementacije vitaminom E i manje pojavnosti
infekcija gornjih dišnih puteva kod starije populacije. Isti utjecaj nije ustanovljen za infekcije donjih
dišnih puteva.

Tumori
Kliničkim studijama je utvrđeno da osobe koje imaju rak vrlo često imaju niske razine vitamina E u krvi.
Dodatno prehrana bogata antioksidantima, uključujući vitamin E, mogla bi biti povezana sa smanjenim
rizikom obolijevanja od određenih tipova tumora.
Pokusima je utvrđeno da vitamin E koči rast tumorskih stanica u laboratorijskim uvjetima i na
životinjama, naročito onih povezanih s hormonima, poput tumora prostate i dojke. Iako su početni
rezultati ohrabrujući, za potvrdu djelovanja na ljudima bit će neophodno izvršiti nova istraživanja i
utvrditi optimalne doze.

Alzheimerova bolest
kako se vjeruje da oksidativni stres doprinosi razvoju Alzheimerove bolesti, antioksidanti poput
vitamina E potencijalno mogu biti od koristi i prevenirati pojavu bolesti. Kliničke studije upućuju na to
da suplementacija vitaminom E i vitaminom C može prevenirati razvoj Alzheimerove bolesti.

Opekline od sunca
Antioksidanti mogu zaštititi kožu od sunčevih zraka. Kombinacija vitamina E i vitamina C, prema
dostupnim studijama, djeluje najbolje.
 3. Čuvar zdravlja i zaštitnik drugih vitamina

Vitamin E je vitamin topljiv u mastima. To je nutrijent antioksidativnog djelovanja. Štiti stanice od

nepoželjnog djelovanja slobodnih radikala koji nastaju u našem organizmu, a također i onih koje u
njega dospijevaju iz zraka, vode, duhanskog dima i hrane. Čuva tako kožu od utjecaja UVA i UVB zraka.
Vitamin E zaštitno djeluje na druge vitamine; vitamin C i vitamine B skupine. Osim toga, od koristi je
njegova prisutnost u uljima gdje štiti potpunost masnih kiselina. Doprinosi izmokravanju. Sprječava
prekomjerno zgrušavanje krvi, širi krvne žile snižavajući krvni tlak čime snažno pospješuje zdravlje
krvožilnog sustava što potvrđuju i znanstvena istraživanja. Ovaj vitamin ima pozitivno djelovanje na
reprodukcijski sustav; povećava plodnost i potenciju kod muškaraca te sprječava pobačaj. Jača imunitet
što pomaže obrani čovjeka od bakterija i virusa. Kod starijih ljudi, u kombinaciji s drugim
antioksidansima, pozitivno djeluje na očuvanje vida. Sve u svemu, ne bez razloga, naziva se „vitaminom
mladosti“.

Potrebe za odgovarajućim unosom vitamina E mijenjaju se tijekom života. Odraslima je potreban u

većoj količini nego djeci, a također su veće potrebe kod dojilja.
 4. Oprez nikad dosta

Prekomjeran unos vitamina E putem svakodnevnih namjernica je gotovo nemoguć. Ipak, na oprezu
moraju biti ljudi koji uzimaju vitamin E u obliku dodataka prehrani. On ima antikoagulativno djelovanje,
pa njegove velike doze pojačavaju djelovanje lijekova antikoagulanasa (zgrušavanja) i stvaraju rizik za
unutrašnje krvarenje. Osim toga, dodaci prehrani s vitaminom E mogu utjecati na učinak kemoterapije
te njegovo dugotrajno uzimanje u većim količinama povećava rizik za pojavu raka prostate i zatajenja
srca.
 5. Izvori vitamina E

Prisutnost vitamina E veže se uz ulja: suncokretovo, maslinovo i kukuruzno. No nije zanemariv njegov sadržaj
ni u soji, orasima, bademima, pistaciju, lješnjacima, suncokretovim i bučinim sjemenkama te pšeničnim
klicama. Manje ga ima u zelenom lisnatom povrću; primjerice u blitvi i kelju, no i te namirnice svakako
doprinose njegovom ukupnom unosu u organizam. Također,  vitaminom E se često obogaćuju margarin,
različiti namazi, gotove žitarice za doručak i slično.

5.1.Bolji je onaj iz hrane

Iako se danas vitamin E često uzima u obliku dodataka prehrani, treba napomenuti kako je izraženija
njegova aktivnost iz hrane. Naime, komponente hrane djeluju sinergistički pojačavajući učinak jedni
drugima. Primjer je pozitivan učinak kombinacije vitamina E i karotenoida, upravo one koju dobijemo
pojedemo li kuhanu blitvu, kelj ili špinat začinjenu uljem. U uljima je vitamin E, dok zeleno povrće
obiluje karotenoidima. Snažno sinergističko djelovanje ovih nutrijenata očituje se u zaštiti kože od
neželjenog djelovanja sunčevih zraka. Ovo još jednom potvrđuje mišljenje kako kvalitetna prehrana nije
svemoguća, no svakako ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje.

 Nedostatak vitamina E rijetko se javlja kod zdravih ljudi. Prisutan je kod nekih bolesti; npr. Chronove
bolesti. Veći manjak vitamina E dovodi do gubitka osjeta u udovima, slabosti mišića, problema s vidom,
padom imuniteta i dr

PRIRODNI IZVORI

Prirodni izvori vitamina E uključuju biljna ulja poput maslinovog, sojinog, palminog, kukuruznog,
suncokretovog, zatim orašaste plodove, cjelovite žitarice i pšenične klice. Određene količine sadrže
razne sjemenke i lisnato povrće, dok ga u ostalom povrću, voću, mliječnim proizvodima, mesu i ribi ima
relativno malo.
6.SIGURNOST UZIMANJA

Vitamin E se smatra sigurnim za uzimanje čak i kod dugotrajne primjene 1.000 mg dnevno.

Dugotrajna primjena visokih doza alfa tokoferola može kod određenih osoba uvećati sklonost
krvarenju. Neki liječnici sugeriraju prestanak dodatne suplementacije vitaminom E mjesec dana prije
odlaska na operaciju.
Postoje studije koje su ukazale na povećanu smrtnost osoba koje su dugotrajno uzimale vitamin E no
doživjele su ozbiljne kritike da su izvršene na bolesnicima s visoko rizičnim kroničnim bolestima te uz
visoke doze od 2.000 I.U. (1.340 mg) dnevno. Generalna primjena ovakvih zaključaka na ostatak
populacije je krajnje spekulativna. Š toviše, brojne studije s višim dnevnim unosima nisu utvrdile štetne
učinke.
7.Zanimljivosti

Brojna hrana okeužuje vitamin E. Koštunjavi plodovi, razna semena i biljna ulja su među najboljim
izvorima vitamina E (alfa-tokoferola), a značajne količine se nalaze u zelenom listnatom povrću i
žitaricama.

Sadržaj vitamina E u sledećim namirnicama iznosi:

Ulje pšeničnih klica, 1 kašika 20,3 mg

Sjeme suncokreta, suvo pečeno, 1 unca 7,4 mg

Suncokretovo ulje, 1 kašika 5,6 mg

Lešnici, suvi pečeni, 1 unca 4,3 mg

Kikiriki puter, 2 kašike 2,9 mg

Kikiriki, suvi pečeni, 1 unca 2,2 mg

Kukuruzno ulje, 1 kašika 1,9 mg

Brokoli, seckani, kuvani, ½ šolje 1,2 mg

Sojino ulje, 1 kašika 1,1 mg

Mango, ½ šolje 0,7mg

Paradajz, sirovi, 1 srednji 0,7 mg

Spanać, sirovi, 1 šolja 0,6 mg