Uvod u psihologiju

Psihologija - znanost koja proučava psihičke procese i ponašanja ljudi te biološke, fizičke i socijalne uvjete i
učinke koji utječu na psihičke procese i ponašanja
- grč. psihe + logos (duša + znanost)
- psihologija nije znanost o duši jer se duša ne može mjeriti (religijski pojam), a znanost se mora
baviti onim što se može mjeriti
- ciljevi znanosti i psihologije: opisati, objasniti, predvidjeti, mijenjati
- koraci u zanstvenom istraživanju: problem istraživanja, hipoteza, plan istražuvanja, prikupljanje podataka,
analiza podataka, tumačenje i vrednovanje rezultata, izvještaj o istraživanju i rezultatima

Vrste pshihičkih procesa:

a) kognitivni (spoznajni): opažanje, percepcija, učenje, mišljenje, pamćenje, krativnost…
b) afektivni (emocionalni): osjećaji, raspoloženja, strasti…
c) konativni (motivacijski): vrijednosti, navike, motivi, stavovi…
- na psihičke procese i ponašanje utječu različiti biološki, fizički i socijalni činitelji

Utjecaji na psihičke procese:

a) fizički: buka (ne možemo se koncentrirati), osvjetljenje, temperatura
b) biološki: adrenalin, razina šećera u krvi, hormoni
c) socijalni: kultura (npr. izražavanje tuge na sprovodu), neverbalni znakovi

Nastanak i povijest psihologije

- psihologija ima dugu prošlost, ali kratku povijest
- filozofi su se dugo bavili psihologijom, ali kratko je promatrana kao zasebna znanost
- dio psihologije kojom su se bavili filozofi je spekulativan;
a) Platon: osjeti nas mogu prevariti, zato se razmišljanjem dolazi do znanja
b) Aristotel: „Platon je prijatelj, ali istina je veći prijatelj'“ - razmišljanje nije dovoljno, potrebno je i
isustveno istražiti stvarnost, napisao djelo „O psihi“
c) Hipokrat: podjela ljudi na 4 vrste temperamenata, stvorio prvu tipologiju ličnosti

- psihologija se izdvojila od filozofije 1897. kada je Wilhelm Wundt osnovao prvi laboratorij za
eksperimentalnu psihologiju u Leipzigu
- u Hrvatskoj; 1920. Ramiro Bujas (Zagreb, na medicinskom fakultetu)
1860. Gustav Fechner: ''Elementi psihofizike''
1905. Binet i Simon napravili prvi test inteligencije
1906. Pavlov proučava klasično uvjetovanje

Metode istraživanja
Metoda samoopažanja/introspekcije
- opisivanje vlastitih doživljaja
- koristila se u počecima znanstevne psihologije
- prednosti: bolje razumijevanje sebe i drugih
- nedostaci: ne može se provijeriti

Metoda opažanja
- opažanje tuđeg ponašanja
- prednosti: prirodnost situacije
- nedostaci: dugotrajnost, ako ispitanici znaju da su promatrani počnu se ponašati neprirodno (zato se
opažanje izvodi prikriveno)
Metoda eksperimenata
- eksperiment - postupak namjernog izazivanja pojave u kontroliranim uvjetima radi njezinog opažanja i 4
mjerenja
- najznanstvenija metoda jer otkriva ujteče li jedna pojava (nezavisna varijabla) na drugu pojavu (zavisna
varijabla)
- nezavisnu varijablu sami određujemo, a zavisnu mjerimo
- zavisna varijabla zavisi o nezavisnoj varijabli
- prednosti: zaključivanje uzrok-posljedica između nezavisne i zavisne varijable
- nedostaci: artificijelnost/neprirodnost - laboratorijski uvjeti se nekad ne mogu prenijeti u stvarnost

Metoda korelacije
- utvrđuje se povezanost među pojavama ili varijablama
- povezanost se izražava veličinama od -1 do +1
a) negativna povezanost: -1
- varijable su obrnuto proporcionalne
- porast iznosa jedne varijable praćen je smanjenjem iznosa druge varijable
b) pozitivna povezanost: +1
- varijable su proporcionalne
- porast iznosa jeden varijable praćen je porastom iznosa druge varijable
c) nema povezanosti među varijablama: 0
- varijable raste ili padaju neovisno jedna o drugoj
- prednosti: jednostavna i najčešća metoda
- nedostaci: ne možemo zaključiti uzročno-posljedične veze

Metoda ankete
- pitanjima ispitujemo ispitanike o mišljenjima, stavovima, interesima
- pitanja se mogu postavljati pismeno (upitnik) ili usmeno (intervju)
- pitanja moraju biti jasna i nesugestivna
- istraživanje na temelju reprezitativnog uzroka - manji dio koji ima sva svojstva populacije
- prednosti: možemo skupiti puno podataka u kratkom vremenu
- nedostaci: neiskrenost ispitanika jer žele dati socijalno poželjne odgovore (rješenje: anonimnost)

Metoda studija slučaja

- temeljito proučavanje jednog ili više pojedinaca
- tipično za kliničku psihologiju (Freudov rad)
- prednosti: mogućnost istraživanja i razumijevanja dubljih uzroka psihičkih procesa i ponašanja
- nedostaci: generabilnost - nemogućnost poopćivanja na opću populaciju

Teorijski pristupi U psihologijI

Psihoanaliza
- istražuje podsvjesne motive i sukobe
- cilj: omogućiti pacijentu uvid u potisnuto, pročistiti podsvijest
- razgovorom s pacijentom osvijestiti potisnute nesvjesne nagonske konflikte
- nastao kroz kliničke studije slučaja krajem 19.st.
- prestavnik: Sigmund Freud

Biheviorizam
- ne uzima u obzir psihičke procese, istražuje samo ponašanje
- nastao 1920-ih
- predstavnici: Watson, Skinner, Bandura
- prerastao u nebihevioralizam ili kognitivni-biheviorizam
Humanistička psihologija
- reakcija na psihoanalizu i biheviorizam 5
- važnost subjektivnog: istražuje ljubav, sreću, privrženost, kreativnost
- nastao 1950-ih
- današnji naziv: pozitivna psihologija
 - prestavnici: Abraham Maslow i Carl Rogers

Kognitivizam
- istražuje kognitivne psihičke procese: percepcija, učenje, pamćenje, ličnost…
- koristi objektivnu znanstvenu metodologiju
- nastao 1950-ih
- prestavnik: G. Kelly

Međukulturalni pristup
- istražuje utjecaj različitih kultura na psihičke procese i ponašanja te razlike i sličnosti kultura
- nastao kajrem 20.st.
- prestavnici: Robert McRae i Paul Costa 

Grane psihologije
Temeljna psihologija
- opća/eksperimentalna - eksperimentima proučava glavne psihičke procese (učenje, ličnost…)
- biološka - utjecaj živčanog sustava i žlijezda na ponašanje i doživljavanje
- razvojna - maturacija od začeća do smrti (dojenaštvo, djetinjstvo, adolescencija…)
- socijalna - funkcioniranje pojedinca u osjialnoj grupi, tj. utjecaj društva na pojedinca
- psihometrija - izrada i primjena psiholoških testova
- zoopsihologija - uspoređivanje ponašanja životinja i ljudi

Primjenjena psihologija
- rada - utjecaji psihičkih činitelja na radni učinak, zadovoljstvo, psihofizičko zdravlje…
- klinička - nastanak i liječenje bolesti
- obrazovanja - psihološke zakonitosti u odgoju, podučavanju

Razlike psihologa i psihijatra

Psiholog Psihijatar
završen studij psihologije završen studij medicine i specijalizirana psihologija
ne propisuje lijekove propisuje lijekove
primjenjuje psihološke testove i tehnike ne može primjenjivati psihološke testove i tehnike

bavi se ukupnim ponašanjem, tj. poboljšanjem bavi se patološkim ponašanjem

bavi se poremećajima ponašanja i emocionalnim bavi se poremećajima mišljenja i poremećajima kojim se

poremećajima gubi kontakt sa stvarnošću