Položaj žena danas i u srednjem vijeku na primjeru Dianore

Žene su u srednjem vijeku, kao i u gotovo svakom dijelu ljudske povijesti, bile
podložne odlukama muškaraca u njihovom životu. Pravi primjer nepravedne muške nadmoći
prikazuje nam Dekameron u više novela o kojima govori.

Naime, peta novela desetog dana govori nam o gospi Dianori koja je imala tajnog
obožavatelja, viteza Ansalda. Misleći da će ga smiriti od pokušaja da je osvoji, govori mu da u
siječnju želi vidjeti zeleni perivoj pun cvijeća i drveća pokraj svog dvorca. Ansaldo je uz
pomoć čarobnjaka to uspio izvesti, a Dianora, da ne obeščasti svoje ime, na nagovor svog
muža odlazi k njemu. Mislila je da će je Ansaldo iskoristiti, ali on se sažali nad njome i postaje
prijateljem njezina muža. Dianora i njezine želje u djelu su prikazane kao potpuno nebitne,
iako se cijela radnja temelji na njezinoj patnji uzrokovanoj zbog dva muškarca. Ansaldo je
Dianoru nastavio napadati svojim izjavama ljubavi čak i kad mu je ona rekla da od njega ne
želi ništa. Takvim postupkom dobro je okarakterizirao ponašanje muškaraca očajnički željnih
ljubavi kakvo vidimo i danas. U djelu je prikazana isključivo nadmoć muškaraca te njihovih
želja pa i njihovo nepoštovanje prema osobi koju su navodno voljeli. Njezin muž bio ju je
spreman dati drugom gledajući njezin očaj samo kako bi zadržao svoj ponos ne mareći za
Dianorine osjećaje i njezinu čast. Naposljetku ju Ansaldo odbija, ali ne zbog njezine tuge,
nego zbog poštovanja prema karakteru njezinog muža te oni sklapaju prijateljstvo koje je
zapravo nastalo na temelju diskriminacije jedne žene kojoj nisu pokazali ništa osim vlastite
sebičnosti. Baš kao tada, i u današnjem svijetu često se susrećemo sa zanemarivanjem
potreba žena upravo zbog želja i ambicija muškaraca. Čak i u 21. stoljeću u nekim se
dijelovima svijeta na slabiji spol odnose ista pravila kao i u srednjem vijeku iako bi se od
cijelog današnjeg čovječanstva očekivalo više promišljenosti i ljudskosti. Primjerice, žene koje
su imale tu nesreću da se rode u nekoj od zemalja Bliskog istoka potisnute su u područjima
poput obrazovanja, zapošljavanja te najbanalnijih stvari kao što je vožnja automobila za koju
muškarci smatraju da im je nedopustiva. Takve su apsurdne zabrane odraz muškog ega te
njihovog viđenja sebe kao nužno nadmoćniji spol. Muška nesigurnost i potiskivanje ambicija
žena u našem se društvu manifestira u nešto blažim oblicima iako je i ovdje itekako prisutna.
 Iako je ova novela nastala još u doba srednjeg vijeka, pomaže nam da iz nje izvučemo
pouku o važnosti ženskog glasa i to primijenimo u budućnosti. Važno je shvatiti da je u nekim
dijelovima svijeta tradicija diskriminacije žena ostala ukorijenjena u društvu još iz tih
vremena i uvidjeti da baš iz tih razloga borba za prava žena i u budućnosti mora biti aktualna
tema.

Mia Momčilović,2.D