^ASOPIS ZA

K  POREME]AJE IZAZVANE
PIJENJEM ALKOHOLA
Lipanj 1996.
JACK LONDON
J ack London je omiljeni
omiljeni pisac mladih generacija.
generacija. Njegova
Njegova se djela uvijek rado ~itaju. U
svom kratkom ‘ivotu napisao je ve}i broj romana i pripovjedaka. Mnoga su njegova
djela prevedena i na hrvatski jezik. Posebno je zanimljiva Londonova “alkoholna” biografija
iznesena u romanu “John Barleycorn”. Kod nas je to djelo prevedeno pod naslovom “Kralj
 Alkohol”. Uo vom broju
b roju ALK-a donosim izvadak iz ve}e alkoholo{ke
al koholo{ke studije toga romana.
Djelo
Djelo je s alkoho
alkoholo{k
lo{kog
og aspekta
aspekta vrlo pou~no,
pou~no, ali ne zbogzbog eventua
eventualne
lne Londono
Londonove
ve
objektivnosti
objektivnosti.. Upravo suprotno,
suprotno, roman je neobjektivan
neobjektivan i u njemu je alkoholizam
alkoholizam prikazan
na nestvaran na~in. Ne bi se moglo re}i niti da je poruka romana korisna. Dapa~e, ona nije
ni bezopasna!
WWW
Z adnji ~lanak u ovom broju ALK-a donosi informaciju o jednoj novosti u pristupu
bolestima ovisnosti. Po prvi put se na Internetu u Hrvatskoj nalaze WWW stranice
posve}ene bolestima ovisnosti. Dat je kratak prikaz software-a i adrese za pristup. Stranice
su na hrvatskom jeziku, a uskoro }e biti i na engleskom. Donose osnovne i kratke Jack
Jack London
London 1896. - 1916.
1916.
info
inforrmaci
macijje o tim
tim suv
suvreme
remeni
nim
m bole
bolest
stim
ima.
a. Prika
rikaza
zani
ni su i neki
neki test
testov
ovii za
samodijagnosticiranje alkoholizma.

Jack London, alkohol i alkoholizam

Uvod end-om. [to je to alkoholni happy end? On je potro{a~a, on uvi|a svoje pravo (jadno) stanje.
slabije zamjetan, jer se nalazi u sjeni nabujalih On i ona shva}aju (kona~no!), da od dru{tvene
emocija
emocija ljubav
ljubavnog
nog happy
happy end-a.
end-a. Me|utim,
Me|utim, potro{nje ne}e biti ni{ta. On uo~ava njezinu
U  ve}ini biografija Jacka Londona onome tko je upu}en u alkohologiju, nije te{ko
uo~iti da se na kraju romana zbiva ne{to, {to se
ljub
ljubav
av (kon
(kona~
a~no
no!)!),, pa se odlu odlu~~uje
uje na
apstinenciju (~vrsta volja itd., itd.). Alkoholni
pi{e, da je patio od bolesti bubrega, koja
u stvstvarno
arnost
stii nika
nikadd ne mo`e mo`e dogo
dogodiditi
ti.. se happy end uklopio u ljubavni. Ali, brus!
se razvila
razvila uslijed prekomjernog
prekomjernog pijenja
pijenja  Alkoholi~ar svoju ulogu u romanu ne zavr{ava Tako
Tako je samosamo u film filmu.
u. Apst
Apstin
inec
ecij
ijaa je tu
alkohola. Ne pi{e da li je London bio na neki od mogu}ih na~ina. On ga zavr{ava na priv
privid
idno
no dobro
dobrovo
voljljna,
na, ona je nametnametnut
nutaa
alko
alkoho
holi
li~a
~ar.
r. Njeg
Njegov
ovee su biogbiogra
rafi
fije
je nemogu}
nemogu}ii na~in.
na~in. Dva su mogu}a mogu}a zavr{e
zavr{etka
tka.. pris
prisil
ilom
om!! Kako
Kako?? OvakOvako:
o: Njem
Njemuu se ~ini ~ini
ugla
uglavno
vnomm pisal
pisalii oni,
oni, koji
koji ne pozna
poznaju ju  Alkoholi~ar mo`e: primamljivom ona, njezina ljubavi, itd., itd., pa
alkoholizam. qa. ili dalje prekomjerno pitii tonuti u tu primamljivost
primamljivost (privremeno)
(privremeno) pretpostavlja
pretpostavlja
bolest, ili povremenom
povremenom ili stalnom omamljivanju
omamljivanju svog
Dvostruki happy end duha
duha razn
raznim
im opoj
opojnimnim pija~
pija~ama
ama.. On je na
Londonovi romani i pripovjetke uvijek se qb. sasvim prestati piti, postati apstinent
apstinenciju prisiljen. Od nje ili zbog nje. Staro
rado ~itaju. Njegova je djela osobito voljela i tako modificirati svoju bolest (moglo  je pravilo, da prisilom nametnuta apstinencija
mlade`. Alkohol, pijenje alkohola i opijanje bi se re}i: zaustaviti je, ali ne i izlije~iti; traje, dok traje i sila koja ju name}e. Autori
imaju
imaju vrlo
vrlo zna~aj
zna~ajno
no mjesto
mjesto u Londono
Londonovim vim to vrijedi za Londonovo vrijeme; danas filmova i romana obi~no se ne upu{taju
upu{taju dalje s
djelima. Zbog toga je ~udno, da se nitko nije alko
alkohol
holi~
i~ar
ar,, izme|
izme|uu ostal
ostalog
og mo`e
mo`e radnjom, jer im se ne da petljati s recidivima
pozaba
pozabavio
vio podrobn
podrobnijo
ijomm analiz
analizom
om njegov
njegovihih dosp
dospjejeti
ti ~ak
~ak i do skor skoroo potp
potpununee glavnog junaka itd. itd. (a mo`da oni ne znaju
djela
djela s alkohol
alkoholo{k
o{kog
og aspekta
aspekta.. London
London je u rehabilitacije). za recidiv). Ovo sam spomenuo zbog toga, jer
mnogim
mnogim svojimsvojim djelima
djelima temelj
temeljio
io radnju
radnju na Ova zadnja mogu}nost bi se lijepo uklopila su pravi i kona~ni alkoholni happy end-ovi vrlo
doga
doga|a
|ajijima
ma iz vlasvlasti
titog
tog `ivo
`ivota
ta.. Liko
Likovi
vi u u onaj ljubavni happy end. I nitko ne bi mogao rijetki. Spomenuti romani ili filmovi bi tek u
njegovim djelima ~esto, stalno ili povremeno, i re}i
re}i (pa
(pa ni alkoalkohohololozi
zi)) da se u romaromanu nu nastavku pokazali pravu dramu odnosa itd. itd.
uglavnom prekomjerno - piju. U nekih se mo`e dogodilo ne{to {to nije mogu}e.
ustanoviti
ustanoviti elemente alkoholizma. Me|utim, Jack London i alkoholni
takvi likovi do`ivljavaju na kraju, uz klasi~ni Dobro poznati scenarij happy end
“happy end” i nekakav vrlo ~udni “alkoholni” Mora
oram se malo poz pozabavbaviti ovom
 varijantom koju se susre}e u literaturi i filmu. Lond
Londonon svoj
svojim
im glav
glavnim
nim liko
likovi
vima
ma ne
happy end". Klasi~nim happy end-om London dodje
dodjeljljuje
uje niti
niti jedn
jednuu od spomen
spomenute
ute dvij
dvijee
rje{av
rje{avaa sve ljubav
ljubavne
ne i seksualn
seksualnee problem
problemee Uglavn
Uglavnom,
om, ve}ina ih se odvijaodvija po znanom
znanom
obra
obrasc
scu.
u. On je alko alkoho
holi
li~a
~ar.
r. U njegnjegaa se mogu}nosti. Nastavak pijenja i alkoholizma ne
glavni
glavnimm likovi
likovima
ma romana
romana.. Ali, to nije nije sve. uklapa se u njegov koncept romana, koji mora
Treba jo{ rije{iti probleme nastale pijenjem zaljubljuje ona. I u pijanog se ~ovjeka mo`e
zaljubiti.
zaljubiti. Tu nema ni~eg neobi~nog.
neobi~nog. Me|utim, zavr
zavr{i
{iti
ti happ
happyy endo
endom.
m. Apst
Apstin
inen
enci
ciju
ju u
alkohol
alkohola.
a. To se posti`e
posti`e alkoho
alkoholnim
lnim happy
happy Londono
Londonovim vim romani
romanimama prihva
prihva}aj
}ajuu glavni
glavni
on je pijanac!
pijanac! Ona je trezvenjaki
trezvenjakinjanja i nikad ne
pije alkohol (otac likovi uglavnom kada nemaju {to piti, dakle iz
alkoholi
oli~ar!).
!). Nakon prisi
prisile
le.. Po Lond
Londonuonu,, za nasta
nastanak
nak i razv
razvoj
oj
 ALK - Newsletter za alkoholom mno{tva razih doga|anja (a alkoholizma kriv je - alkohol. Da bi sretno
uzro
uzroko
kova
vane
ne pore
poreme
me}a
}aje
je i bole
bolest
stii zavr
zavr{i
{ioo roma
romann (hap
(happy
py end!
end!)) Lond
Londonon je
ovisnosti to je sadrsadr`a
`ajj roma
romana na iliili
Ure|uje i izdaje mr. sc. Du{ko Wölfl MD filma
filma),
), me|u
me |u koji
ko jima
ma nisu
nisu raspolagao slijede}im mogu}nostima:
51000 Rieka, Strossmayerova ulica 26
tel/faks 051/ 42 73 04, 44 49 73 zane
zanemamari
rivi
vi poku poku{a{aji
ji,, u qa. ukloniti alkohol (nemogu}e!),
e-mail Dusko.Wolfl@ public.srce.hr koji
kojima
ma onaona pokupoku{a{ava
va od
Dusko.Wolfl@ mamed.medri.hr
mamed.medri.hr
© Du{ko Wölfl njega napraviti
napraviti dru{tvenog
dru{tvenog

 ALK - Newsletter za alkoholizam i bolesti ovisnosti stranica 1

 qb. ukloni
ukloniti
ti glavno
glavnogg junaka
junaka (tako|
(tako|er er njemu
njemu je opisao
opisao svoj
svojee pije
pijenj
nje,
e, pija
pijanst
nstva
va i alkoholi~arsku “karijeru” zapo~eo ka o vrlo
nemogu}
nemogu}e, e, jer onda nema ni happy happy djelomi~no pona{anje u pijanstvu. Najmanje sir
siroma
oma{an
{an mladi} di}. Tek je kasnije, ije, s
end-a), pi{e o vlastitom pijanom pona{anju. Za pijenje uznapredovalim alkoholizmom po~eo pisati i
qc. ukloniti odluku glavnog junaka, da }e
kriv
krivii prisu
prisutno
tnost
st alko
alkoho
holala u dru{t
dru{tvu
vu.. Sebe
Sebe postao bogat. Tada su ~lanovi njegove obitelji,
piti
piti alko
alkoho
holl i napr naprav avit
itii od njegnjegaa prikazuje isklju~ivo `rtvom alkohola. Iz toga se  vjerojatno, bili intenzivno anga`irani na
apstinen
apstinentata (mogu}e
(mogu}e i ostvari ostvarivo,
vo, iako
iako naslu}uje da krivi i dru{tvo, jer ono proizvodi zatajivanju problema koji su se javljali zbog
te{k
te{ko;
o; prem
premaa vlas vlastitito
tomm isku iskust
stvu
vu alkohol. Na nekoliko mjesta u romanu, kao pijenj
pijenja.
a. Londo
Londonn vrlo vrlo pa`lj
pa`ljiv
ivoo izbj
izbjegegav
avaa
Londo
Londonu nu se to ~ini ~inilo
lo nemog
nemogu}e u}e,, a  jedino rje{enje problema predla`e prohibiciju. izno{enje bilo kakve pojedinosti o stavovima
mo`da mu je i bilo!) i Nigdje ne pokazuje volju ili `elju da trajno ~lanov
~lanovaa njegov
njegovee obitelj
obitelji,i, prema
prema njegovo
njegovom m
apstinira. London apstinira samo onda kada pijenju i opijanju.
qd. zbrizbrisat
satii cije
cijelulu bole
bolest,
st, kao
kao da je mu alkohol nije dostupan. A nedostupan mu je U na{e vrijeme, bolesnici s tim sindromom
nikada
nikada nije
nije ni bilo, bilo, u~initi
u~initi nekaka
nekakavv kada nema novaca da ga kupi, ili za vrijeme umiru
umiru preran
preranom om smr}u
smr}u alkohol
alkoholi~a
i~ara
ra koji
koji se
svojevrsni vremenski pomak i smjestiti plovidbe, kada na brod nije ukrcan alkohol. nikad
nikad ne lije~e
lije~e.. Njihov
Njihovee obitelj
obiteljii pate zbog
glav
glavno
nogg juna
junakaka me|u me|u - dru{t dru{tvevene
ne Zna~
Zna~i,i, da su sva sva razd
razdoboblj
ljaa Lond
Londononov
ovee alkoholizma, ali si ne nastoje nikako pomo}i.
potr
potro{a
o{a~e
~e (t.j(t.j.. “umj“umjer eren
ene”e” pilcpilce)
e) apstinencije
apstinencije nametnuta nekom prisilom. prisilom. Zbog U Londonovo vrijeme nije bilo
alkohola (tako|er nemogu}e). toga njegova apstinencija prestaje istog ~asa, zadovoljavaju}ih oblika lije~enja alkoholizma.
Zato je najjednostavnije svog alkoholi~ara, kada
kada pres
prestan
tanee djel
djelov
ovat
atii pris
prisila
ila koja
koja ju je Zato
Zato se LondLondon on i nije
nije moga
mogaoo lije lije~i
~iti
ti i
u sklopu sveop}eg happy end-a, pretvoriti u, ni nametnula.
nametnula. Drugim
Drugim rije~ima,
rije~ima, apstinencija
apstinencija se rehabilitirat
rehabilitirati.i. To je uzrok njegovoj preranoj
manje ni vi{e, - dru{tvenog
dru{tvenog potro{a~a. London rasplin
raspline,
e, kad mu je alkoho
alkoholl opet dostupan.
dostupan. smrti.
 je potezom pera izlije~io te{ku bolest svog Ve}ina Londonovih apstinencija uzrokovana je
glavnog junaka (zapravo svoju bolest), i tako njegovim siroma{tvom. On nije pio kada nije Manipuliranje s tolerancijom
sretno zavr{io roman. Izlije~io u punom smislu, imao novaca
novaca za pi}e.pi}e. Razdobl
Razdoblja ja prisil
prisilnog
nog na alkohol
 jer ga je vratio tamo, gdje se nalazio prije nego apstinir
apstiniranj
anjaa London
London tuma~i
tuma~i na svoj na~in na~in S padom
padom tolera
toleranci
ncije,
je, koli~i
koli~ine
ne alkohol
alkoholaa
 je po~eo piti, prije po~etka bolesti. Pri tom je, (takvo je razmi{ljnje ~esto kod alkoholi~ara s koje London mo`e popiti sve su manje. Mo`da
barem
barem s alkoho
alkoholo{k
lo{kog og aspekta
aspekta,, svoje
svoje djelo
djelo psihi~kom ovisno{}u o alkoholu). Prema njima mu je to stva stvara
ralo
lo doja
dojam,
m, da se vra}vra}aa u
smjestio u genre fantasy ili fiction. Ne znam, (razdobljima
(razdobljima apstinencije),
apstinencije), on zaklju~uje,
zaklju~uje, da dru{t
dru{tve
vene
ne potro
potro{a{a~e
~e,, pa je u tomtom smisl
smisluu i
da li je itko
itko primj
primjeti etioo da je stanovstanovitit broj
broj mu alkohol nije potreban i smatra se apsolutno zavr{io roman John Barleycorn. Pri tom isti~e
Londonovih djela, po pitanju odnosa prema zdravim (u odnosu prema alkoholu). svoj
svojee izva
izvanr
nred
edno
no tjel
tjelesn
esno,
o, pa i du{ev
du{evnono
alkoholu, vrlo nestvaran. zdravlje. Fenomen tolerancije shvatio je vrlo
Sindrom ugleda u dru{tvu i rastezljivo, pa ju tijekom romana, po potrebi
 Alkoholna biografija Jacka ekonomskog blagostanja pove}ava ili smanjuje (sam sebi!).
Londona  Alkoholizam Jacka Londona posebno je Nakon alkoholo{ke analize, roman nema
Jack
Jack LondLondonon je osjeosje}a}aoo i znao
znao,, da s zanimljiv, jer se kod njega, s vremenom, razvio  vi{e onog zna~enja koje su mu pridavali laici
njegovim
njegovim vlastitim
vlastitim pijenjem,
pijenjem, i posljedicama
posljedicama sindr
sindrom
om ugle
ugleda
da u dru{t
dru{tvu
vu u ekonekonomomsko
skogg (alkoh
(alkoholo
olo{ki)
{ki).. London
London je kao profesiprofesiona
onalni
lni
toga
toga pije
pijenj
njaa ne{to
ne{to nije
nije u redu.
redu. Odlu
Odlu~i
~ioo je blagostanja. Kod najve}eg broja alkoholi~ara pisac
pisac,, zapr
zaprav
avoo uspio
uspio unov~
unov~iti
iti dio
dio svoj
svojeg
eg
napisati “alkoholnu” autobiografiju, “memoire tijek bolesti je takav, da se njihovo materijalno alkoholi~arskog `ivotopisa. I pri tom je pazio,
 jednog pijanca”. Tako je nastao roman John i ekon
ekonoms
omskoko stanj
stanjee postup
postupnono (a nekada
nekada i da sveukupni dojam o njegovoj osobnosti u
Barley
Barleycor
corn.n. Tin Ujevi}
Ujevi} je napisao
napisao,, da je u naglo) pogor{ava. ^ak i alkoholi~ari iz bogatih broj
brojno
nojj ~ita
~itala
la~k
~koj
oj publ
publici
ici ostane
ostane i daljdaljee
njem
njemuu izne
iznesao
sao tragtraged
edijijuu svog
svogaa krat
kratko
koga
ga,, krug
krugov
ovaa mogu
mogu spasspasti
ti na pros
prosja
ja~k
~kii {tap
{tap.. neizmije
neizmijenjenjen,
n, dobar,
dobar, pozitiv
pozitivan.
an. U tome je
skitni~kog i pijana~kog `ivota. U nas je to djelo  Alkoholi~ari koji su od samoga po~etka  vje{to uspio. Naravno, samo kod laika
prevedeno, ali mu je dat naslov Kralj alkohol. siroma{
siroma{ni,
ni, ostaju
ostaju takvi
takvi do svoje
svoje (prera
(prerane)
ne) (alkoholo{kih).
Zbog
Zbog boljboljeg
eg razu
razumimije
jeva
vanj nja.
a. U neki nekim
m je smrti.
djelovima
djelovima romana London namjeravao namjeravao realno Po temeljitijem upoznavanju toga romana,
London je postao priznat i poznat pisac, a i nekih
nekih drugih
drugih Londonovi
Londonovihh djela
djela (Zlato
(Zlato,,
opisati svoje probleme izazvane prekomjernim kad je njegov alkoholizam bi potpuno razvijen. Martin Eden), mogu re}i, da se u njima krije
pijenj
pijenjem
em alkohol
alkohola.a. Me|utim
Me|utim,, sve je ostalo ostalo S knji
knji`e
`evn
vnim
im uspj
uspjeho
ehom m do{li
do{li su ugleugledd u
samo na namjeri. Iako su mnogi s divljenjem ne mala
mala opas
opasnonost
st za mladmladog
og (i ne samosamo
dru{tvu i ekonomsko blagostanje. London je mladog) ~itatelja.
~itatelja. Njemu London nudi pijenje
govorili o Londonovoj iskrenosti u tom djelu, od tada, pa sve do kraja `ivota, uvijek imao
 ve} nakon prvog ~itanja stru~njak ima dojam alkohola, opijanje i alkoholizam ali mu uvijek
dosta novaca da mo`e piti koliko mu je to bilo daje mogu}nost da sve to vrlo brzo i bez
da ga London nastoji izmanipulirati, prevariti. potrebno. Na jednom mjestu u romanu “John
Na mnogim mjestima u romanu London je ikakvih napora napusti i ozdravi. Ozdravi u
Barleycorn” pi{e, da je u njegovoj ku}i od tog pravom smislu. London mu nudi povratak u
laga
lagao.
o. IliIli prik
prikririva
vaoo ~inj
~injenenic
ice.
e. Laga
Laganj
njee i  vremena uvijek bilo alkohola. Samo, on je skupinu umjerenih potro{a~a alkohola. A to je
prik
prikri
riva
vanj
njee isti
istine
ne,, spad
spadaj ajuu u osno osnovnvnee mislio, da alkohol dr`i radi svojih gostiju, a ne
karakteristike pona{anja alkoholi~ara. ono {to alkoholi~ar nikako i nikada ne mo`e
zbog sebe! posti}i. To je nemogu}e. Barem dok se ne
Koga je Jack London `elio Sindrom ugleda u dru{tvu i ekonomskog upozna
upozna vremens
vremenski ki pomak
pomak (putova
(putovanje
nje kroz
kroz
blagost
blagostanj
anjaa ima poseban
poseban tijek
tijek razvoj
razvojaa kod  vrijeme). Samo
S amo zbog te jedne jedine ~injenice,
prevariti? Jack
Jackaa Londo
Londona na.. Obi~
Obi~no
no je taka
takavv sindr
sindrom
om Londonova su djela nestvarna.
Roman John Barleycorn napisao je Jack imaju alkoholi~ari iz uglednih obitelji i bogatih
London tri godine prije smrti, 1913. godine. U Dr Du{ko Wölfl
slojeva dru{tva. London je svoju

Roman “John Barleycorn” (“Kralj alkohol”)

Najpri
ajprije
je mi valj
valjaa pojas
pojasnit
nitii nasl
naslov
ov U hrva
hrvatstskkom govo govorn
rnomom podr
podru~u~ju
ju U neki
nekim
m djel
djelov
ovim
imaa roman
omana,a, John
John
knjige. Ve} je na prvi pogled jasno, da je uobi~ajen je sli~an naziv - Vinko Lozi}. Pod Barleycorn razgovara s Londonom. Tijekom
to ne~ije osobno ime i prezime. Me|utim, tim se imenom smatra vino. Nije mi poznato cije
cijelo
logg roman
romanaa (zapr
(zaprav
avoo tije
tijeko
kom
m cije
cijelo
logg
nije tako, iako ne isklju~ujem mogu}nost, da li postoj
postojii ime za raki rakiju
ju,, koja
koja je jedi
jedino
no `ivota),
`ivota), on je s John Barleycorn
Barleycorn ~as prijatelj,
prijatelj, a
`est
`estok
okoo pi}e
pi}e trad tradic
icio
iona
naln
lnoo pris
prisut
utno
no u ~as neprijatelj. On ni sam zapravo ne zna {to je
da se netk
netkoo u engle
engleskskoo - amer
ameri~i~ko
komm hrvatskim krajevima. njem
njemuu John
John Barl
Barley
eyco
corn
rn.. Dali
Dali mu John John
govornom podru~ju, mo`da tako i zove. U cijelom romanu, London upotrebljava Barleycorn `eli dobro ili mu ne `eli dobro?
U Websterovom
Websterovom “Dictionary
“Dictionary of modern ime John
John Barl
Barley eyco
corn
rn umje
umjestosto alk
alkoho
oholala u Jedan mu je dan zahvalan, a ve} ga drugi dan
 American Language” pi{e (u prijevodu): raznim alkoholnim pi}ima. On pije talijansko mrzi!
mrzi! Osobito
Osobito jako
jako izra`e
izra`ena
na ambival
ambivalenc
encija
ija
John
John BarlBarley
eyco
corn
rn - pers person
onif
ifik
ikac
acij
ijaa nekvalitetno
nekvalitetno vino, pivu i viski. Ipak, nikada ne prema alkoholu!
(`est
(`estok
okog
og)) alko
alkoho
holno
lnogg pi}a,
pi}a, dobiv
dobiven
enog
og govori o djelovanju vina, pive ili viskija, ve} Lond
Londonon je od malimalihh nogu
nogu nagl
nagla{
a{en
enoo
destilacijom `itarica (corn) ili melase (malt). govori o svojim interakcijama s alkoholom u ambi
ambivavale
lent
ntan
an prem
premaa alko alkoho
holu
lu (Joh
(John-
n-uu
John Barley
Barleycor
cornn je, dakle,
dakle, sinonim
sinonim za njima. Interakcijama s John-om Barleycorn-u).
alkoholno pi}e i to uglavnom `estoko. Barleycorn-om.

stra
strani
nica
ca 2 ALK
ALK - New
Newslet
slette
terr za alk
alkoho
oholiza
lizam
m i bole
bolest
stii ovis
ovisno
nost
stii
 Uvodna poglavlja (prije Zanimljiv je i razlog pijenja. Za opijanje i odluk
odlukee donose
donose vrlo vrlo ~esto
~esto,, ali ih nikada
nikada ne
pijanstvo on idnirektno okrivljuje svoju majku. ostvaruju.
 vra}anja u pro{lost) Direktan razlog pijenja je strah od mogu}e Ve} u sedmom poglavlju, kao
Prva
Prva su dva poglavljapoglavlja uvodna.
uvodna. U njima njima osvete
osvete primi
primiti
tivn
vnog
og Talij
Talijana
ana,, koji
koji ga nudinudi
pisac nastoji prikazati se be kao petnaest
petnaestgod
godi{nj
i{njak
ak s visoko visokomm tolera
tolerancij
ncijom
om
 vinom. London se boji odbiti, jer se sje}a, da kupuje
kupuje brodi}
brodi}.. Pri kupovin
kupovinii “pobje
“pobje|uje
|uje”” u
najnormalnije
najnormalnijeg, g, zdravog
zdravog ~ovjeka,~ovjeka, koji nema mu je mati pri~ala da Talijani znaju biti vrlo
nikakvih problema s pijenjem alkohola. On ih pijenju starije i iskusnije pilce.
podmu
podmukl klii i okru
okrutni
tni prema
prema onima
onima kojikoji ih U osmom
osmom pogl poglav
avljljuu ve}
ve} pije
pije u kr~m
kr~mi,i,
 je , dodu{e nekada imao, {to }e prikazati u uvrijede. Zato je sedmogodi{nji dje~ak popio
romanu, ali sada je on, {to se alkohola ti~e, makar
makar nije
nije jo{ prihva
prihvatiotio uobi~aj
uobi~ajene
ene norme
norme
potpuno
potpuno zdrav.
zdrav. Dokaz
Dokaz je tome -ime konja konja  ve}u koli~inu nekakvog lo{eg, a vjerojatno i pona{anja u gostionici. Nastoji paziti da se ne
slabijeg vina. opija. Polako prihva}a obi~aje i stil pona{anja
kojeg ja{e na po~etku prvog poglavlja.
Tako je London, ve} na samom po~etku, Nagla{ava, da od svoje pete godine, od u gosti
gostion
onic
ici.i. Po~in
Po~inje
je ~a{}a~a{}ava
vati
ti poznat
poznate.
e.
poku
poku{a{aoo zbun zbunititii alko
alkoho holo loga
ga,, kojikoji `eli`eli opijanja pivom u polju ukojem je njegov otac Zahvalan je alkoholu (Johnu Barleycornu) da
analiz
analizira
irati
ti njegov
njegov roman.roman. Tijeko Tijekom m cijelog
cijelog orao, nije okusio nikakvo alkoholno pi}e. Zato mu omogomogu} u}ujujee skla
sklapa pati
ti pozn
poznan
anst
stva
va i
 je ~udna dosta visoka tolerancija uspostavljati veze s drugim ljudima.
romana London izna{a suprotne stavove glede sedmogodi{njeg dje~aka.
 vlastitog alkoholizma. On se jedan ~as smatra “Heavy drinker”, te{ki
alkoholi~arem i te{kim pijancem, a malo iza Opis pijanstva je vrlo zanimljiv. Po mojem
toga
toga tvrd
tvrdii da nema nema nika nikakv kvih
ih probl
problem emaa s mi{ljenu i nerealan. Po povratku ku}i ostao je pijanac
alkoholom, da mu alkohol ne treba i da “puca bolestan le`ati u krevetu nekoliko dana. On Ve} u IX. poglavlju pi{e da se pretvara u
od zdravlja”. sam
sam svojsvojee stan
stanje
je nazi
naziva
va deli
deliri
rije
jem.
m. Po te{kog pijanca. Kona~no priznaje, da je postao
Lond
Londono
onovuvu opisu
opisu,, u njeg
njegov
ovoj
oj bole
bolesti
sti ima
ima i te{ki pijanac (heavy drinker). Istovremeno ne
S alkoholo{kog aspekta, to ne umanjuje elemenata delirija. doz
dozvolj
voljav
avaa niti
niti pomi
pomisasaoo na to da je -
 vrijednost romana. ^ini ga vrlo zanimljivim. alkohol~ar!
U prvom
prvom poglav
poglavlju lju London
London poja{njpoja{njava
ava Tre}e pijanstvo Do tada je London pazio kako tro{i svoj
~itate
~itatelju
lju kakkakoo se odlu~io
odlu~io na pisanja pisanja svojih
svojih Slij
Slijed
ede}
e}ee pija
pijansnstv
tvoo opis
opisuj
ujee u svoj
svojojoj novac i bio je pomalo ~ak i {krt. U ovo se
alkohol
alkoholi~a
i~arsk
rskih
ih memoara
memoara.. Na pisanje pisanje ga je petna
petnaest
estoj
oj godin
godini.i. To je {esto
{esto pogl
poglav
avljljee poglavlju doga|a u njemu preokret. Po~inje
potaknulo
potaknulo nagovaranje
nagovaranje njegove druge `ene, romana. Opet nagla{ava
nagla{ava da je od svoje sedme,
Charmien. To je jedino mjesto u romanu u olako tro{iti te{ko zara|eni novac, tako da ga
pa do petnaeste godine bio apstinent. Zato zapija
zapija,, zajedno
zajedno s podosta
podosta probleproblematimati~ni
~nim m
koje
kojemm se mo`e mo`e done donekl klee nasl
naslututut
utii stav
stav  jako ~udi neobi~no visoka tolerancija na dru{
dru{tv
tvom
om kadl kadlji
jiva
vaca
ca o{tr
o{trigigaa u luci luci San San
Lond
Londononovovee supr suprug ugee prem premaa njeg njegov
ovom
om alkohol u dje~aka od petnaest godina. Francis
Francisca.
ca. Kao petnaes petnaestogotogodi{n
di{njiji dje~ak
dje~ak,,
prekomjernom pijenju i opijanju. Stavu svoje  Ako je Londom imao konstitucionalno smatrao je da je lijepo piti s drugima i tro{iti
supru
suprugege o njeg njegov
ovom om pijenj
pijenjuu Lond London on je u relativno visoku toleranciju na alkohol (ve} u nov
novac na alk alkohol
ohol.. ^ak
^ak je to naza nazava vaoo
cijelom romanu posvetio samo jednu re~enicu: sedmoj godini!), ona se ne bi sama od sebe polagan
polaganjemjem ispita
ispita zrelost
zrelosti.i. Nagla{a
Nagla{ava va da je
“Ali, ja sam mislila, da si ti bio prijatelj s pove}a
pove}aval
valaa od sedme
sedme do petnaest
petnaestee godine.
godine. prekinuo sa svojom {tedljivom pro{lo{}u.
John
Johnomom Barl Barley
eycocornrnom”
om”.. Zna~a Zna~ajn jnoo je da Vjerojatno se u njegovom domu pilo alkohol, London je u to vrijeme smatrao da se
suprugo govori da je bio prijatelj, a ne da je pa ga je pio i mali Jack London. U romanu su njegov
njegov uspon
uspon na dru{tve
dru{tvenoj
noj ljestv
ljestvici
ici (samo,
(samo,
prijatelj (istina je ovo drugo). brojevima ozna~ena samo prva tri Londonova kakva je to bila dru{tvena ljestvica, po kojoj su
U drugdrugomom pogl poglavavljljuu Londo
Londonn nasto nastojiji opijanja. Dalje ih ne broji, jer ih ne mo`e bili na~i~ka
na~i~kani ni lopovi
lopovi,, skitnic
skitnicee i krimina
kriminalci lci?)
?)
uvjeriti ~itatelja da on pije samo zbog navike. izbrojati. Bilo ih je previ{e!. mo`e zahvaliti samo pijenju alkohola. Pijenjem
On nikanikakoko nije
nije alko alkohoholi li~a
~arr ili
ili pija
pijana
nac.
c. i opijanjem on je stekao i kakav - takav ugled u
Nagla{ava da pozna vje{tinu pijenja. London je Razmatranja o toleranciji krugovima u kojima se kretao. A bio je to
sebe
sebe tije tijeko
komm cije cijelo
logg roma romana na smatsmatra raoo Jack
ack Londondom nije znao nao {to
{to je To
tolerancija na alkohol i kako se ona mijenja nekakav polusvijet bitangi, propalica, lopova,
normalnim, zdravim ~ovjekom. London pi{e, krimin
kriminalac
alacaa i skitnic
skitnica,
a, me|u
me|u kojima
kojima je bilo
da }e opisati djelovanje alkohola na normalnog kod osobe koja pije. On je osje}ao da se njegov
odnos prema alkoholu mo`e mijenjati prema mnogo alkoholi~ara.
prosje~nog ~ovjeka. Nema {to re}i o potpuno Ve} je bio sposoban zapiti i ve}e svote.
neva
neva`n
`nomom,, eksc
eksces esiv
ivno
nom m dips
dipsom
oman anuu tome, koliko ga mo`e podnijeti a da se sasvim
(alkoholi~aru ili pijancu). Na tom mjestu, na ne napi
napije
je.. Londo
Londonn govo
govori
ri o podno
podno{en
{enju
ju i Pio je samo na kopnu. Na brodu nije bilo
samom
samom po~e po~etktkuu roman
romanaa nala nalazi
zi se i prva prva podna{anju alkohola. alkohola. U to vrijeme London samog sebe
krupna pi{~eva la`. Prema kasnijim kasnijim opisima U ovom je poglavlju i znameniti ulomak smatra idealno zdravim. Pije povremeno. povremeno. Kad
pije
pijenj
njaa i opij opijan
anjaja,, sasv
sasvim im se lako lako mo`e
mo`e koji govori o vrlo visokoj toleranciji. bi po~e
po~eoo piti
piti nije
nije s moga
mogaoo zaus zausta tavi
viti
ti.. U
zaklju~iti da je London uvijek pio pretjerano “The fortunate man is the one who cannot petn
petnaeaest
stoj
oj godi
godinini imao
imao je vrlo vrlo visovisokuku
mnogo. Pokazivao je zna~ajke pijenja jednog take more than a couple of drinks without be- toler
toleranc
ancijijuu i psihol
psiholo{
o{ku
ku ovisn
ovisnost
ost.. Bio je
dispomana. Alkoholi~ar nikada samoga sebe coming intoxicated. The unfortunate wight is alkoholi~ar! Toga nije bio svijestan
ne smarta alkoholi~aro
alkoholi~arom. m. Tako i Jack London the one who can take many glasses without be- Lond
London on se tadatada dru`
dru`io io s pija pijanc
ncimima,
a,
nije nikakav izuzetak. traying a sign, who must take numerous glasses propalicama i skitnicama. Pio je tada velike
Prem
Premaa Jack Jackuu Lond London onu,
u, najonajopapasn
snij
ijee in order to get the ”kick". (Sretnan je onaj koli~ine alkohola, smatraju}i da tako pokazuje
svojstvo alkohola jest, {to je on svuda prisutan i ~ovjek, koji ne mo`e popiti vi{e od nekoliko svoju snagu i mu{kost. Opijanje do besvijesti,
dostupan. pi}a a da se ne “otruje”. Nesretan je onaj koji smatrao je pravim juna~kim podvigom.
mo`e popiti mnogo ~a{a, a da se to na njemu Do{lo je do toga, da se nije otrijeznio tri
Po~inje opijanjem u ranom ne primjeti, onaj, koji mora popiti mnogo ~a{a puna tjedna.
djetinjstvu. Prvo pijanstvo da bi osjetio djelovanje alkohola.) Tada
Tada prvi prvi put
put spomin
spominje je griz
grizodu
odu{j{jee u
U tre}
tre}em
em pogl
poglav
avljljuu roma
romana,
na, Londo
Londonn London svoju toleranciju tuma~i dobrim pijanstvu i nakon njega.
opisuje svoje prvo pijanstvo u `ivotu. Napio se `elucem
`elucem i jakom glavom. On ne dovodi visoku
pive koju je nosio ocu u polje, gdje je ovaj tolera
toleranci
nciju
ju u vezu
vezu s nekakv
nekakvim
im pretho
prethodnim
dnim Javlja se prvo krizno stanje.
orao. Tada je pisac imao pet godina. Nosio je pija~kim sta`om. Misli da mu je tolerancija Londonova definicija
pivo u vjedrici i usput ga pio, zbog znati`elje. Bogo
Bogom m dana,
dana, gene
genetsk
tska,
a, konst
konstitituc
ucion
ional
alna
na alkoholi~ara.
Bilo je tu i malo straha, da }e proliti pivo iz osobina. London je, vjerojatno, u `ivotu pio U XII. poglavlju je opis prve krize. Pijani
prepune vjedrice. kontinuirano od svoje pete godine, tako da je London je no}u pao u more u kojem je ostao
do petnaesete imao vrlo visoku toleranciju i nekoliko sati i jedva izvukao `ivu glavu. Spasio
Drugo pijanstvo psiholo{ku ovisnost. Kad bi po~eo piti, nije vi{e ga je ribarski ~amac, nakon {to ga je struja
Drugo svoje pijanstvo opisuje London u mogao prestati. odvukla od obale. Dok je bio u vodi imao je
IV. poglavlju. Tada je imao sedam godina i U {estom poglavlju
poglavlju je jako ponosan, jer je nekakve neodre|ene samoubila~ke ideje. To
napio se lo{eg vina na nekoj talijanskoj farmi, mogao
mogao podnije
podnijeti
ti vi{e
vi{e alkoho
alkohola
la od stariji
starijihh ga je potreslo, ali je nastavio piti nesmanjenom
za vrijeme plesa i zabave. U tom poglavlju prvi momaka s kojima se napio. Ipak, nagla{ava `estinom. Nije znao iskoristiti krizu.
put opisuje pona{anje pijanih odraslih, pa i svoje
svoje ga|enj
ga|enjee prema
prema alkohol
alkoholuu i poku{av
poku{avaa U XIII. poglavlju, radnja romana se na
starijih ljudi. obe}ati da vi{e ne}e piti. U svojoj petnaestoj kratko vra}a u sada{njost i opisuje putovanje
Ovo
Ovo je Lond London
onov
ovoo pij
pijanst
anstvvo vrlo
vrlo godini on donosi odluke o prestanku pijenja. sa suprugo
suprugomm po Kalifor
Kaliforniji
niji i Oregon
Oregonu.
u. Tu
zanimljivo, ali i ~udno. Te odluke vrijede samo do slijede}eg opijanja. isti~e zasluge alkohola (John Barleycorn) pri
Tipi~no za pona{anje alkoholi~ara, koji takve

 ALK - Newsletter za alkoholizam i bolesti ovisnosti stranica 3

upoz
upoznanavvanj
anju ljudljudii i skla
sklapa
panj
njuu novi
novihh tvornici jute. Zaljubio se u neku djevojku koju smatrao da pije samo zbog dru{tva koje pije.
poznastava.  je slu~ajno upoznao. U opho|enju s Tada je imao 19. godina.
Nakon one krizne situacije u Beniciji, Lon- djevojkama bio je prili~no nevje{t. Apsinira, jer
don je nastavio svoj pohod po kr~mama. Pio je nema novaca za alkohol. Po~etak pisanja i tegobe u
i dalje. XIX. poglavlje  vezi s pisanjem
Na konc
koncuu ovog
ovog pogl
poglav
avlj
ljaa je i prv
prva Ponovo se vra}a u kr~mu i pije, ali vrlo Nemaju}
Nemaju}ii novaca
novaca,, napustio
napustio je fakulte
fakultet. t.
definicija alkoholi~ara. male
male koli~i
koli~ine
ne alkohol
alkohola,a, jer je novca
novca malo.
malo. Pi{e,
Pi{e, da su ga priv privla la~i
~ile
le 4 stvar
stvari:i: glaz
glazbaba,,
“Alki Stiff is a tramp who drinks druggist’s Zaposlen je u tvornici jute i zara|uje 10 centi pjesni{tvo,
pjesni{tvo, pisanje filozofskih,
filozofskih, ekonomskih i
alcohol”. Po Londonu, to je skitnica koja pije na sat. Apstinira zato, jer nema novaca za politi~kih eseja i knji`evnost. Nastavio je sa
~isti alkohol razrije|en vodom. kupnju alkohola. svime osim s glazbom.
XX. poglavlje Javlja
Javlja se, po prviprvi put, osobito
osobito zna~aj
zna~ajnana
Drugo krizno stanje Lond
Londonon je o~ek
o~ekivivao
ao da mu u tvor tvornic
nicii pojedinost u `ivotopisu Jacka Londona. Po~eo
U XIV. poglavlju London pi{e da pije i povise pla}u na 1.25 dolara na sat. Kada mu  je pisati. Kao i u svemu drugom, i pri pisanju je
opij
opijaa se svak svakii dan. Nije
Nije imao niti
niti punih
punih nisu
nisu povi
povisi
sili
li pla}
pla}u,
u, napu
napust
stio
io je posa
posao.o. pretjerivao. To njegovo pisanje podsje}a na
sedamnaest godina!. Nagl
Nagla{a
a{ava
va da je steka
stekaoo samopo
samopouz uzda
danj
njee s  veliko pra`njenje odre|enih sadr`aja iz
Tada
Tada se doga|a
doga|a druga
druga krizna
krizna situaci
situacija.
ja. djevojkama.
djevojkama. Zaposlio se kao pomo}nik lo`a~a Londonove
Londonove memorije.
memorije. Jednostavno
Jednostavno se stje~estje~e
London u ovom poglavlju opisuje po prvi put u tramvajskom poduze}u i tu je vrlo naporno dojam, da je on cijelo vrijeme bio optere}en
ne{to, {to bi se moglo odrediti kao njegova radio. Za to vrijeme apstinira, jer nema novaca dr`anjem odre|enih sadr`aja u memorijskim
fizi~ka ovisnost o alkoholu. za alkohol. loka
lokaci
cija
jama
ma svog
svogaa mozga
mozga.. SadSad je dio dio toga
toga
Sudjeluju}i u nekom predizbornom skupu, “iza
“iza{a
{ao”
o”,, a poslposlje
jedidica
ca je bilabila duhoduhovn vnaa
tako se napio da mu je pozlilo. Prema opisu, Ponovno skitanje i opijanje. iscrpljenost. Zanimljivo je, da spominje, da su
 vjerojatno je dobio sr~anu aritmiju (alkoholna Nastavak {kolovanja i ga u to vrijeme boljela le|a, zbog pisanja na
fibr
fibril
ilac
acijijaa atri
atrija
ja;; opisao
opisao je lupan
lupanje
je srca
srca i mehani~
mehani~ki ki slabom
slabom pisa}em
pisa}em stroju.
stroju. Opisuje
Opisuje
gu{enje).
apstiniranje (opet prisilno) sli~ne tegobe, kakve ima svatko tko danas “u
XXI. poglavlje gr~u”
gr~u” pi{e
pi{e ra~unal
ra~unalom om (ra~una
(ra~unalo
lo ne stvarastvara
U XV. poglavlju, godina je 1892. London Napustiv{i posao, po~eo je opet skitni~ki
 je odlu~io ploviti. I dalje stalno pije. Ukrcao se nikakve mehani~ke pote{ko}e rpi pisanju svom
`ivot.
`ivot. Ujedno
Ujedno je opet o~eo piti. Godina
Godina je korisniku). London je o~ito, u svom zanosu
na {kunu “Sophie Sutherland”. 1984. i London ima osamnaest godina. Nakon pisanja
pisanja,, bio vrlo
vrlo napet.
napet. Njegov
Njegovaa posturl
posturlnana
Prva dulja apstinencija i skitanja vratio se u Californiu s namjerom da muskulatura bila je u poja~anom tonusu, {to se
se {koluje. manifestiralo jakim bolovima u le|ima. A on je
ponovno opijanje Upisa
Upisaoo se u gimna
gimnaziziju
ju i u{ao
u{ao u bolje
bolje
U XVI.
XVI. pogl
poglav
avlj
ljuu ispl
isplov
ovlj
ljav
avaj
ajuu iz S. mislio da je za to kriv pisa}i stroj.
Francisca. Plovidba traje 51 dan. Na brodu dru{t
dru{tvo
vo.. Godin
Godinuu dana
dana apsti
apstinir
nira.
a. I ova
ova je London je svoja djela u to vrijeme pisao
njeg
njegov
ovaa apst
apstin
inen
enci
cija
ja imal
imalaa za uzro uzrokk ruko
rukom,m, a ruko
rukopipise
se je prep prepisi
isiva
vaoo stroj
strojemem..
nema alkohola, London se otrijeznio i uspijeva siroma{tvo. Nije imao novaca za pijenje po
se oporaviti. Po dolasku u Japan opet se jako Nagla{ava da u to vrijeme nije pio, iako je bio
napio. Bio je jako pijan desetak dana. kr~mama
kr~mama.. Prvi
Prvi put spominj
spominjee knji`e
knji`evni~
vni~ku
ku tjelesno i duhovno iscrpljen. Kad nije pisao, a
karijeru. Posu|uje novac kod gostioni~ara, ali to je bilo samo nekoliko sati dnevno, bio je u
Zanimljivo je da na koncu poglavlja Lon- ne pije.
don prvi
prvi put prepor
preporu~a
u~a nekakv
nekakvuu preven
prevencij
cijuu nekakvom stvrala~kom zanosu, transu.
alkoholizma. On smatra da bi alkohol trebalo Opis pijenja iz psiholo{kih Vrlo zanimjivo stanje organizma, kada je
odst
odstrranit
anitii iz dru{
dru{tv
tva.
a. Sve
Sve zlozlo u vez vezi s  ve}a koli~ina podataka “na{la” svoj put izlaska
alko
alkoho
holo
lomm je zbog
zbog njeg
njegovovee dostup
dostupnonosti
sti i
razloga iz pi{~evog mozga.
XXII. poglavlje.
ra{ire
ra{irenost
nosti.i. London
London je na temelj
temeljuu vlastit
vlastitih
ih Nije
Nije bilo
bilo o~ek
o~ekiv ivan
anog
og rezu
rezultltat
ataa togtog
iskustava zaklju~io da je najbolje - eliminirati U~i vrlo naporno do dvadeset sati dnevno, mani~nog i opsesivnog pisanja. Tekstovi mu
ga. Zala`e se za prohibiciju. kako bi se upisao na fakultet. Iscrpljen, odlazi uglavnom nisu bili objavljivani.
ponov
ponovoo lutat
lutati,i, ali
ali sada
sada osje}
osje}aa potre
potrebubu za
pi}em. Sam je London napisao da su ti tekstovi
Druga dulja apstinencija i  vjerojatno bili is to tako ~udni , kao i slova lo{eg
ponovno opijanje. Jack Socijalna optere}enja su bila takva, da ih pisa}
pisa}eg
eg stroj
strojaa koji
kojim m je prepiprepisiv
sivao
ao svojsvojee
nije mogao izdr`ati. Bolest se vratila! London
London misli, da nije pi{e,
pi{e, da to nijenije bila bila tjel
tjelesn
esnaa potr
potreb
eba,
a, ve}
ve}
rukopise. Bilo bi vrlo zanimljivo analizirati, {to
alkoholi~ar.  je London napisao u prvom naletu jako
ment
mentalalna
na `elj
`elja. a. Imao
Imao je potrpotreb
ebuu piti
piti iz izra`ene potrebe za pisanjem (ili
XVII. poglavlje opisuje stotinjak dana lova psiholo{kih razloga.
na tulj
tuljan
ane.
e. Tih
Tih sto
sto dana
dana je opet
opet prisi
prisiln
lnaa pra`njenjem?).
Zani
Zaniml
mlji
jivo
vo je, je, da LondLondonon prvi
prvi put
put U to je vrijeme vrlo mnogo ~itao. I dalje je
apstinencija
apstinencija za Londona. Kao i u prethodnom
prethodnom nagla{ava, da toj `elji za opijanjem prethodi
poglavlju on misli da `eli posjetiti i upoznati apstinirao. Jer nije imao novaca.
dugi pija~ki sta`. Smatra da se ne bi `elio
Japan. Zapravo se samo `eli iskrcati i - napiti. napiti, da nije i prije prekomjerno pio alkohol. Prekid
Prekid pisanja,
pisanja, ponovno
ponovno zapo{ljavanje
zapo{ljavanje i
Dva tjedna u Jokohami nije se otrijeznio. Smatra da je predugo bio izlo`en djelovanju ponovno opijanje.
Zanimljivo je, da u tom poglavlju London alkoho
alkohola.
la. Osje}a
Osje}aoo je potrebu
potrebu za viskije
viskijem.
m. XXIV. poglavlje
nagla{ava da nije alkoholi~ar, i da ga alkohol Napio se sa starim dru{tvom u Beniciji. Pijan je Zaposlio se u praonici rublja Akademije u
ne privla
privla~i.
~i. Tipi~a
Tipi~ann primje
primjerr nesposob
nesposobnost
nostii odjedrio na more. Belmo
Belmontuntu.. Kao
Kao i u drugi drugim
m slu~a
slu~aje jevi
vima
ma,,
uo~avanja
uo~avanja vlastitih,
vlastitih, alkoholom
alkoholom uzrokovanih
uzrokovanih XIII. poglavlje pret
pretje
jera
raoo je u radu radu.. SuboSuboto
tomm bi osje osjeti
tioo
poreme
poreme}aj }aja.
a. London
London nema uvida u osobno osobno Jedrenje je trajalo tjedan dana. Osim u potrebu da se napije.
pona{anje. Nije ga imao ni pri kraju `ivota. po~etku, preostali dio tjedna nije pio. Lond
Londono
onovovo opra
opravd vdav
avan
anje
je potr
potrebe
ebe za
Roman
Roman John John Barl
Barleyc
eycor
ornn napi
napisao
sao je 1913.
1913. Kod Londona je sve nagla{enija psiholo{ka pi}em je racionalizacija. Pi{e, da ovaj put nije
godine,
godine, a umro je 1916. Ponovno
Ponovno isti~e da voli ovisnost. London pi{e da je tek nakon nekoliko bio psihi~
psihi~ki
ki iscrp
iscrpljljen,
en, ve}
ve} je napr
naprotiotivv bio
slatki{e i potajno ih kupuje i jede (djetinjast?). godina
godina shvatio
shvatio zna~ajzna~aj ovog
ovog jednodne
jednodnevno
vnogg otupljen
otupljen jednoli~nim,
jednoli~nim, dugotrajnim i napornim napornim
Na povratku u S. Francisco cijela posada opijanja. poslom. Smatra da je to stanje sada razlogom
broda
broda planir
planiraa {to }e sa zara|e
zara|enim
nim novcem.
novcem. njegovoj potrebi za alkoholom.
Ve}ina ih je odlu~ila da - ne}e piti! Londonova sklonost Boravak na Aljasci i traganje
Odmah po iskrcavanju
iskrcavanju napili su se u prvoj pretjerivanju za zlatom. Povremeno pijenje
gostion
gostionici
ici i za nekoli
nekoliko
ko dana
dana potro{
potro{ili
ili sav Jack London je bio osoba, koja je skoro u
zara|eni novac. Jack London se uspio izvu}i sa svemu - pretjerival
pretjerivala.
a. Kad je te{ko fizi~ki radio XXV. poglavlje
dijelom zarade, jer je njegova obitelj `ivjela u - pretjerivao je. Kada je u~io, radio je to do Godine ja 1987. i London ima 21 godinu.
blizini, pa je brzo oti{ao ku}i. iscrpljenosti. Kad je pio, opijao se do kraja. S Oti{ao je na Aljasku, gdje je prona|eno zlato.
takvim zna~ajem on je po~eo shva}ati pijenje Isti
Isti~e
~e,, da je bio
bio u vrlo
vrlo dobr
dobroj
oj tjel
tjeles
esno
nojj
Tre}a apstinencija - prisilna, kao nekakvu rekreaciju, lije~enje od duhovne kondiciji.
kondiciji. Ipak, za boravka
boravka na sjeveru
sjeveru dobio je
zbog siroma{tva iscrpljenosti. Na ovom mjestu romana London skorbut!
skorbut! Borave}i
Borave}i na Aljasci
Aljasci opet po~inje piti,
XVIII. poglavlje. Slijedi nekoliko mjeseci po prvi put pokazuje
pokazuje tra~ak svijesnosti o tome ali samo kada je u dru{tvu koje pije.
mirnog `ivota i apstinencije. London posje}uje da mu je alkohol potreban. Do sada je uvijek
knji`nice i ~ita dosta knjiga. Zaposlen je u

stra
strani
nica
ca 4 ALK
ALK - New
Newslet
slette
terr za alk
alkoho
oholiza
lizam
m i bole
bolest
stii ovis
ovisno
nost
stii
 Po povratku sa sjevera, London opet dosta roma
romanunu John
John Barl
Barley
eyco
corn
rn nijenije opisa
opisaoo tu  je popio velike koli~ine alkohola tijekom dana.
pi{e, ali sada s uspjehom. Po~eo je dobivati `enidbu. Nije niti spomenuo probleme koje je Zato u svom domu nije osje}ao potrebu za
honorare za svoje ~lanke. eventualno imao u obitelji, zbog svog pijenja. alkoholom.
Nije
Nije spomen
spomenuouo odnos
odnos svoje
svoje `ene`ene prem
premaa Rast toleran
tolerancij
cijee je privid
prividan.
an. Njegov
Njegovaa je
Zapo~inje karijera njegovom pijenju i opijanju. Spominje samo da tolarancija zapravo smanjena. Pazio je da ne
knji`evnika  je sa svojom (prvom) `enom provodio mnogo pije prije pisanja. Pisati je morao trijezan.
XXVI. poglavlje lijepih trenutaka.
U Londo ndonovu
ovu `ivotu je do{lo {lo do London se dva puta `enio. Od prve se `ene Opravdavanje pijenja
preokreta. (Betsy ?) razveo 1904 (?) godine. DrugiDrugi se put Po~in
o~inje
je opra
opravd
vdav
avat
ati,
i, ~ak~ak i hval hvalit
itii
Po~eo je intenzivno
intenzivno pisati. Spominje svoju o`enio s Charmien Kitridge 1905. godine, i s djelovanje alkohola u svom radnom procesu.
sklonost ka pretjerivanju, koja se manifestira i njomo
njomoststao
ao u brak
brakuu do svoje
svoje smrti
smrti,, 1916.
1916. Smatra ~ak, da mu alkohol poma`e, da se ne bi
pri pisanju. godine. iscrpio pisanjem!
Kona~no je uspio kao pisac. Materijalno Po~inje
nje piti
iti alk
alkohol
hol kao lijek s Poku{av
Poku{avaa odgovo
odgovorit
ritii na pitanje
pitanje za{to
za{to je
stanje
stanje obitelj
obiteljii se popravl
popravlja.
ja. Spominj
Spominjee da se antidepresivnim djelovanjem. Prema njegovim pio. Ne zna razlog. Smatra da je pio samo zbog
trebao se o`eniti, ali o tome ne pi{e vi{e ni{ta. opisima, po~eo je osje}ati nagla{enu potrebu toga {to je alkohol bio dostupan. Na nekoliko
Pio je, i opijao se povremeno. Kre}u}i se u za alkoholom. Opisuje ritualno pijenje 4 puta mjes
mjesta
ta u roman omanu,
u, LondLondon on prep
prepororu~
u~aa
otmj
otmjen
enij
ijim
im krugkrugov
ovim
ima,
a, po~e
po~eoo je piti piti na dan,
dan, sa svoj
svojim
im prij
prijat
atel
eljijima
ma za vrij
vrijem
emee apsolutnu prohibiciju.
raznovrsna alkoholna pi}a. Do tad je pio ono krstarenja jahtom. Lond
London
on po~in
po~inje
je razo
razova vara
rati
ti s JohnJohnom
om
{to pije siroma{an ~ovjek: lo{e pivo, lo{e vino i Barleycornom! Smatra da pije pametno, jer
lo{ viski. Prelazi na kvalitetnija pi}a. Pi{e da za Prvi put spominje pad zna piti! Po~eo je kr{iti svoje ustaljeno
ustaljeno pravilo
mnoga od njih nije nikada ~uo. Svi|aju mu se tolerancije. Pije svaki dan i da svakog
svakog dana napi{e
napi{e tisu}u
tisu}u rije~i
rije~i.. Za{to?
Za{to?
(a kako i ne bi!). pije sam. Zato da bi mogao piti ve} rano jutro. Do sada
XXX. poglavlje nije prekr{io obi~aj da pije prije nego po~ne
Uz knji`evne uspjehe London Opet spominje dugu bolest. Mo`da je to pisati. Kako mu je pijenje va`nije od pisanja,
nastavlja s pijenjem bolest bubrega (Od toga je i umro) uslijed on neke dane odustaje od pisanja, kako bi
XXVII. poglavlje o{te}enja alkoholom? Bubre`ne bolesti ~esto mogao piti.
U ovom
ovom poglavl
poglavlju
ju London
London po prviprvi put su pra}ene depresijom kojoj je London o~ito Prisilna apstinencija za
stan
stanuj
ujee u prispristo
tojjnoj
noj ku}i
ku}i.. Kre}e
re}e se u naginjao.
otmjenijem dru{tvu, odlazi u posjete i prima Prvi
Prvi put opisuj
opisujee jasn
jasnee znak
znakov
ovee pada
pada
 vrijeme plovidbe (zadnja?) i
posjete. U posjetama se pije alkohol. London u tolerancije na alkohol. London smatra da je to ponovno pijenje. Pretvaranje
svojem domu dr`i zalihe pi}a za koje tvrdi da posljedica odvikavana od alkohola! Sve vi{e i u delta alkoholi~ara (?).
su zbog gostiju. U njegovoj je ku}i do kraja ~e{}e osje}a potrebu za alkoholom. Neugodnosti plovidbe.
`ivota (!) uvijek bilo dostano alkohola. Po~inje piti redovito, svakog dana. Po~inje XXXII. poglavlje
Daljnja razmatranja o pijenju piti sam. Sad mu vi{e nisu potrebni gosti da bi Na krstarenje jahtom London nije uzeo
pio alkohol. alkohol
alkohol.. Nakon
Nakon ~etiri
~etiri tjedna
tjedna apstinen
apstinencij
cije,
e,
i opijanju Psiholo{ka ovisnost polako je prelazila u po~eo
po~eo je opetopet piti.
piti. Sad
Sad sve te`e podnopodnosi
si
London je opet ~esto pio, i smatrao da se metaboli~ku,
metaboli~ku, fizi~ku ovisnost (vremenski
(vremenski se to
mo`e kontrolirati. apstinenciju. London je postupno postao delta
zbiva iza 1905. godine ?). alkohol
alkoholi~a
i~ar.
r. Kontro
Kontrolir
lirao
ao je pijenj
pijenjee i nije se
Tvrdi, da se u to vrijeme nije ~esti opijao. Spominj
Spominjee da alkohol
alkoholom
om stimulir
stimuliraa svoju
svoju opijao, ali je ve} vrlo te{ko mogao apstinirati.
Vrlo je zna~ajan podatak, koji iznosi za ma{tu. Na plovidbi Pacifikom dobio je malariju,
 vrijeme svog boravka u Lonodu. Pisanje “nekol
“nekoliko
iko sitnih bolesti”,
bolesti”, i kak
kakoo on ka`e
ka`e -
romana
romana iziski
iziskival
valoo je dru`en
dru`enje
je s siroma{
siroma{nimnim Nesporazumi s tolerancijom lepru. Nije mi posve jasno o ~emu se zapravo
ljudima iz predgra|a. Tu se ~e{}e opijao i bio ili zavaravanje (~itetelja?; radilo (mo`da je to bila pelagra).
ljut
ljut na samog
samogaa sebe,
sebe, jer
jer mu je pijans
pijanstvtvoo
smetalo u pisanju. samoga sebe?) Pije svaki dan.
XXXI. poglavlje
Opisuje opet jedno “natjecanje” u pijenju
U ovom se poglavlju doga|a ne{to ~udno i Lije~enje malarije i ~udna
(pij
(pijee se pivo
pivo u nekanekakv
kvom
om soci
socija
jali
listi
sti~k
~kom
om bolest Londonove supruge
klubu). Njegova je tolerancija vrlo visoka. Prvi nelog
nelogi~
i~no.
no. Londo
Londonn opisuj
opisujee neka
nekakakavv rast
rast
tole
tolera
ranc
ncij
ijee na coctcoctaiaill
lle.
e. Ne pi{e pi{e {to
{to su XXXIII. poglavlje
put opisuje vrlo jaki mamurluk drugog dana. Lond
London on je u Austr
Austral alijijii na lije~
lije~enj
enjuu u
Vrlo ~udno djeluje zadnja re~enice u ovom sadr`av
sadr`avali
ali coctai
coctailli
lli,, ali je svakak
svakakoo alkohol
alkohol
njihov glavni sastojak.
sastojak. Zato je ~udno, da mora bolnici. Vjerojatno zbog malarije. U bolnici ne
poglavlju: umjesto jednog, popiti nekoliko coctailla da bi pije. Po izlasku iz bolnice -opet pije. Odlazi na
“Bio sam mlad i jak, ni~eg se nisam bojao, postigao `eljeni efekt. Tasma
Tasmanij nijuu gdje
gdje ne pije
pije,, samo
samo kada kada nema
nema
a alkohol je za mene bio sasvim neva`an”. Smatra da su najopasnije navike pijanca da alkohola. Kada ima alkohola - pije. Na brodu
To je napisao Jack London kada je u njega pije redovito i da pije sam. Spomenuti porast  je bilo mnogo bolesnika.
alkoholizam bio potpuno razvijen! tolerancije mogao je biti samo prividan. Ako je Razb
Razbol olje
jela
la se i Lond London onov
ovaa supr
suprugugaa
Opisuje izra`ene promjene u pio razre|enije cactaille, logi~no je da ih je Charmien. Supruga se razboljela od “tropske
morao popiti vi{e. Postoji i drugo tuma~enje neurast
neurastenijenije”,
e”, koju
koju je trebalo
trebalo lije~i lije~iti
ti kroz
kroz
pona{anju i depresivno tog
tog ~udn
~udnog og feno
fenomemena
na kojekoje mi se ~ini ~ini nekoliko godina u umjerenoj klimi. Ovaj je
raspolo`enje. Depresiju lije~i prihvatljivijim. podatak vrlo zanimljiv. Supruga se razboljela
alkoholom. Zapravo se ne radi o rastu tolerancije. To od nekog oblika psihi~kog poreme}aja. Lon-
XVIII. poglavlje  je samo prividno. Jack London je pio mnogo. don nagla{ava
nagla{ava,, da ona ne pije, pije, pa njezin
njezinojoj
U ovom
ovom poglavl
poglavlju
ju iznosi
iznosi neke
neke nejasne
nejasne Pio je gotovo svakodnevno. Pio je u dru{tvu. A  bole
boleststii ne mo`emo`e na}i
na}i uzrouzrokk u alko alkohoholu
lu..
ideje o samobojstvu. Spominje dugu bolest, ali dru`io svakog dana s nekim tko pije. Prema Intenzivni atak bolesti i dugotrajno lije~enje
 je ne opisuje pobli`e. Mogla je to biti nekakva kraju svoje alkoholi~arske karijere, bio je sve (izlije~enje
(izlije~enje se nigdje ne spominje), ukazuju na
depresija. ~e{}e sam. Povukao se iz grada u Moon Valey i mogu}no
mogu}nost st pojave
pojave psihi~k
psihi~kog
og poreme}
poreme}aja aja u
Pregledali
Pregledali su ga lije~nici
lije~nici osiguravaju}
osiguravaju}egeg tu do smrti `ivio na svojoj farmi sa suprugom supruge ~iji je mu` alkoholi~ar. Ovo je jedno
dru{tva i ustanovili da je odli~nog tjelesnog i Charmi
Charmienen i djecom
djecom.. Kad nije bilo dru{tva,dru{tva, od malobrojnih mjesta u romanu, gdje se mo`e
du{evnog zdravlja (!?).  jasno je da je Londom morao piti pit i sam.
sam . Njemu naslu
naslutit
titii Londo
Londonovnovee obit
obiteljeljsk
skee prob
probleleme
me
se pri~
pri~in
inja
jalo
lo da je tek tek tada
tada posta
postaoo fizi~
fizi~ki
ki uzro
uzrokokovavane
ne alkoalkoho
holo
lom.
m. Psihi Psihi~k
~kaa bolest
bolest
XXIX. poglavlje. njegove supruge mogla je imati i neki drugi
Pi{e
Pi{e da je u njemnjemuu sve
sve ja~a
ja~a `elj
`eljaa za ovisan. Pijenje mu je bilo normalno kad je s
njim u dru{tvu jo{ netko pio. Kad je bio sam, uzrok,
uzrok, no, najvjenajvjeroj
rojatn
atnije
ije je u osnovi osnovi svega
svega
alkoholom. Ne voli se vi{e dru`iti s ljudima. njegov alkoholizam.
Dosta
Dosta ~est
~estoo spomin
spominje
je neke
neke neodr
neodre|e
e|enene ranijih godina nije ni pomi{ljao na alkohol.
Sada je do{lo vrijeme, da primijeti da pije kada Nakon
Nakon povratpovratka
ka u Kalifor
Kaliforniju niju,, na kraju
kraju
smetnje
smetnje u smislu
smislu psihi~k
psihi~kog
og poreme}
poreme}aja
aja.. U poglavlja, London se smatra zdravim i sna`nim
dru{tvu je depresivan. nema dru{tva. Tako|er je zamijetio da pije
svakodnevno. Ustanovio je da mora pove}avati ~ovjekom, koji mo`e piti alkohol bez ikakvih
Prije nekoliko poglavlja London pi{e da se dozu alkohola, no to je samo prividno. Dok je posljedica.
sprema
sprema o`eniti
o`eniti.. Zanimlj
Zanimljivo
ivo je, da nigdje
nigdje u `ivio u gradu i ~esto zalazio u dru{tva, sigurno

 ALK - Newsletter za alkoholizam i bolesti ovisnosti stranica 5

 Ponovno neobi~ne pojave u London iznosi vrlo ~udne don se uvijek
uvijek vrlo lako vra}ao vra}ao alkoholu
alkoholu,, a
te{ko
te{ko po~i
po~injnjao
ao apsti
apstinir
nirati
ati.. On u cije cijelo
lom
m
 vezi s tolerancijom (i promjene u svojem zdravlju i roma
romanunu za sve sve svoj
svojee neda}
neda}ee kriv
krivii Johna
Johna
ovisno{}u?). Javljaju se odnosu prema alkoholu. Barleyc
Barleycorn
ornaa - alkoho
alkohol.l. Nikad
Nikad nije
nije poku{ao
poku{ao
smetnje sna. Mijenja svoj Povratak u dru{tvene analizi
analizirat
ratii vlastit
vlastitii udio u nastajnastajanju
anju svoje
svoje
odnos prema pisanju. Pije potro{a~e. ^udan zavr{etak bolesti. U cijelom romanu London smatra sebe
zdravom osobom, a nikako alkoholi~arom. Tek
dok pi{e. romana. pod kraj romana, kada je ve} u vrlo te{kom
XXXIV. poglavlje XXXIX. poglavlje. London opet opisuje stanju
stanju ovisnik
ovisnikaa o alkoho
alkoholu,lu, on povrem
povremeno eno
London je opet na svojoj farmi u Moon peri
period
od apsti
apstine
nenc
ncijije.
e. U po~e po~etktkuu pogl
poglav
avljljaa pomi{ljada je pijanac. No, u zadnjem poglavlju,
Valey i pije svakog dana. On tvrdi da pije ponovo tvrdi da nije pijanac i da to nikada nije opet
opet ener
energigi~n
~noo odba
odbacuj
cujee tu mogu}
mogu}no nost
st i
 velike koli~ine, koje ne bi mogao podnijeti ni bio. Upu{ta se u neka teoretska razmatranja
o alko
alkoho
holi
lizm
zmu.
u. SmatSmatra ra da su kori korije
jenini prog
progla
la{av
{avaa se dru{ dru{tv
tveni
enim,
m, “umje
“umjere renim
nim””
~ovjek koji nije vi~an pi}u. Opet spominje rast potro{a~em.
tolera
toleranci
ncije,
je, treba mu sve vi{e vi{e alkoho
alkohola
la da alkoholizma u dru{tvu.
postigne po`eljno stanje. Ovdj
Ovdjee se Lond London on prib
pribli
li`a
`ava
va neki
nekim m Zagonetni obiteljski
Po~e
Po~ela
la se javl
javlat
atii nesan
nesanic
ica,
a, pa je piopio i modernim
modernim stavovima
stavovima suvremene
suvremene alkohologije
alkohologije.. problemi
nu;o}u da bi mogao opet zaspati. U jutro bi se Pretpostavljam, da je pro~itao nekakvu knjigu Osobita je zna~ajka romana, da London
lo{e
lo{e osje
osje}a
}ao,
o, pa je pio da popra popravi
vi stanj
stanje.
e. o alkoholizmu. nikad ne iznosi obiteljsku komponentu svog
Promij
Promijenio
enio je i svoj
svoj odnos
odnos prema
prema pisanju.
pisanju. Zavr{etak je romana ~udan. Jack London alko
alkohol
holiz
izma.
ma. Niti
Niti jedno
jednomm nijenije spome
spomenuo
nuo
Po~eo je piti za vrijeme pisanja, a uskoro i nije bio u stanju odabrati jedini pravi put u stavove svoje dvije `ene o njegovom pijenju.
prije pisanja svojih tisu}u rije~i. svojem `ivotu, a to je apstiniranje. Za to je bio Na samom po~etku i kraju romana, on pi{e da
Uskoro je do{ao u stanje da nije mogao pres
presla
lab.
b. Odab
Odabra raoo je umje umjerereno
no pije
pijenj
njee }e ame
ameriri~k
~kee `ene,
`ene, kad
kad dobij
dobijuu prav
pravoo glasa
glasa
ni{ta raditi ako ne pije. Da bi mogao pisati, alkohola. On je sama sebe, na kraju romana i sigurno izglasati prohibiciju. Zato, jer one pate
morao je piti! na kraju svog alkoholi~arskog `ivota “vratio” u zbog pijenja mu{karaca. Zna~i da je i sam
Nije vi{e mogao apstinirati. Stalno misli na dru{tvene potro{a~e. pisac imao stanovita osobna iskustva o tome,
alkohol. U zadn
zadnjejem
m odlom
odlomku ku `ali
`ali,, da se uop}
uop}ee ali
ali ih nigdj
nigdjee nije
nije prik
prikaz
azao.
ao. To je pa`lpa`ljijivo
vo
London
London je u romanu
romanu nastoja
nastojaoo prikaz
prikazati
ati upoznao s Johnom Barleycornom. Tvrdi da bi izbjegavao. U cijelom je romanu opisao samo
sebe kao vrlo pedantnog i urednog pisca. Imao bio mnogo sretniji kada ga ne bi bilo, i da ga neke svoje pote{ko}e. Stalno isti~e svoje vrlo
 je obi~aj svaki dan napisati tisu}u rije~i. Pisao nikada nije upoznao. dobro
dobro tjelesn
tjelesnoo i du{evno
du{evno zdravlje.
zdravlje. Tu nije
ih je od devet do jedanaest sati. U podne je  Ali nakon svega on se ne odri~e Johna sobito iskren, a ni uvjerljiv, jer opisi u romanu,
ru~ao.
ru~ao. Rad na pisanju
pisanju zapo~inj
zapo~injaoao je puno Barl
Barley
eyco
corn
rna.
a. Samo
Samo {to {to se sada
sada prik
prikaz
azuj
ujee na nekoliko mjesta, dozvoljavaju naslutiti da je
ranije. Budio bi se u pet sat,i i u krevetu zdravim ~ovjekom. Kao da nikada nije imao njeg
njegov
ovoo tjel
tjelesn
esnoo i du{ev
du{evnono zdra
zdravl
vlje
je bilo
bilo
pregledavao, ispravljo i dotjerivao napisano. U nikakv
nikakvihih proble
problema,
ma, uzroko uzrokovan
vanihih pijenj
pijenjem
em prili~no o{te}eno alkoholom.
romanu John Barleycorn, on tvrdi da je tako alkohola!
radio svaki dan, kod ku}e i na putovanjima. London smatra da su sve nezgode, koje je Nagla{ena ambivalencija
Takav uredan sustav pisanja remetio mu je do`ivio dok je pio i opijao se, dio pro{losti i Lond
Londonon je u odnos
odnosuu na alko
alkohol
hol jako
 jedino alkohol. London je u romanu iznesao bez ikakvo
ikakvogg utjeca
utjecaja ja na njegov
njegovoo sada{nj
sada{njee ambivalentan. Nikad nije uspio zauzeti jasan
najvjerojatnije uljep{anu sliku uplitanja Johna stanje. A to sada{nje stanje, koje je on sam sebi stav u odnosu na pijenje alkohola. Iako ga u
Barleycorna u pisanje. u roma
romanu nu dodi
dodije jeli
lio,
o, bilo
bilo je potp potpun
unoo skoro cijelom romanu optu`uje, na nekoliko
zadovoljavaju}e. On je opet zdrav (u odnosu mjesta sasvim ozbiljno pi{e i o nekim njegovim
Javlja se Bijela logika. na alkohol) i umjereni potro{a~. “dobrim” zna~ajkama. Pridaje mu i ljekovita
Ponovno depresija. London Lije
Lije~e
~enje
nje alko
alkohoholi lizma
zma,, bilo
bilo bi prempremaa svojstva.
nema uvida u bolest ili Jack-u London-u vrlo jednostvno. Alkoholi~ar Jack
Jack Lond
London
on je umroumro od poslposlje
jedi
dica
ca
bi samo trebao opo~eti umjereno piti. To se o{te}enja bubrega alkoholom, jer je cijelo `ivot
namjerno iznosi neto~ne mo`e posti}i s malo razvijenog uvida i dobre pio prekomjerno.
podatke.  volje.
XXXV.
XXXV. pogl poglav
avljlje.
e. Londo
Londonn spomi
spominj
njee Poku{aj prevare
 A to ono, {to u stvarnosti nije mogu}e. Za cijelo
cijelo vrijem
vrijemee ~itanj
~itanjaa romana,
romana, imao
poslj
posljedi
edice
ce dugo
dugotr
traj
ajno
nogg pijepijenj
njaa alko
alkoho
hola.
la.
Osje}a
Osje}a psihi~k
psihi~kee smetnje
smetnje.. Prvi
Prvi put spominj
spominjee sam
sam doja
dojam m da me Jack Jack Lond
London on nast
nastojojii -
Bijelu logiku Johna Barleycorna.
XXXVI. poglavlje. London je u depresiji.
Zaklju~ak “preveslati”. Alkoholi~ari, koji izna{aju svoje
prob
probleleme
me,, bilobilo u grup grupi,i, bilobilo u dija dijadi
di s
Smatra se tjelesno savr{eno zdravim! terapeutom, vrlo ~esto nastoje ubla`iti sliku
Roman je autobiografski. U njemu je Jack svoj
svojee i obit obitel
eljs
jske
ke bole
bolest sti.i. Po njih njihovovom
om
Posebno j zanimljivo, da London do sad London opisao vlastiti alkoholizam. Pri tom
nije niti jednom spomenuo neke, alkoholom kazi
kaziva
vanj
njuu probl
problem
emii su bilibili punopuno manji
manji od
nije bio osobito objektivan, a niti iskren. Ro- stvarnih, a i trajali su puno kra}e. Oni tvrde da
uzrokovane probleme u svojoj obitelji . Vi{e se man ima “alkoholni hapy end”, koji se javlja u
ne spominje i ne opisuje pijenje alkohola. Vodi su pili, mnogo manje koli~ine, nego {to su to
 jo{ nekim njegovim romanima. Takav je happy h appy uistinu ~inili. Nisu imali obiteljskih problema,
duge
duge razg
razgov
ovar
aree s Bije
Bijelolom
m logi
logiko
kom
m John
Johnaa end nemogu} u stvarnosti.
Barleycorna. nisu tro{ili novac na pijenje, i sve je uop}e, bilo
Poruka romana nije realna. Ona je ~ak uglavnom - dobro. Neki alkoholi~ari nemaju
XXXVII. poglavlje. Cijelo poglavlje ima opas
opasna
na.. Jack
Jack Lond
London
on je ve} ve} prij
prijee svoj
svojee uvida u osobno pona{anje, pa im se ~ini, da je
dijaog s Bijelom logikom. dvadesete godine imao razvijenu klini~ku sliku sve
sve ono
ono {to {to su radiradili
li dok
dok su pili pili,, bilo
bilo u
alko
alkoho
holi
lizm
zma.
a. Nika
Nikadada nij
nije prih
prihva
vati
tioo granicama normalnog. Neki imaju razvijeniji
Razmi{ljanja o prevenciji apstinenciju kao jedini mogu}i izlaz iz svog uvid
uvid,, ali ali prokprokririva
vaju
ju mnog mnogee zna~a na~ajjne
alkoholizma. te{kog stanja. On je povremeno
povremeno apstinirao. Te poje
pojedi
dino
noststii u vezi vezi sa svoj svojim im pije
pijenjnjem
em..
XXXVIII.
XXXVIII. poglav
poglavlje
lje.. U ovom
ovom poglav
poglavlju
lju su apstinencije uvijek bile uzrokovane nekom Postupno stjecanje uvida u osobno pona{anje
Lond
Londonon razmrazmi{
i{lj
lja,
a, kako
kako spas spasit
itii budu
budu}e}e prisilom. Nikad nije pomi{ljao da bi mogao  jedan je od najva`nijih elemenata u lije~enju
gener
enerac
acij
ijee od alkalkohol
ohola.
a. On se sla` sla`ee s trajno prihvatiti apstinencijski stil `ivljenja. On alkoholizma.
alkoholizma. Naglasio sam postupno. postupno. Naglo
prohibicijom. Smatra da treba maknuti alkohol se nikad
nikad nije
nije poku
poku{ao{ao odupr
oduprijijeti
eti John
Johnuu stjecan
stjecanje
je uvida
uvida je skoroskoro nemogu}
nemogu}e, e, njega
njega
iz sustava u kojem nastaje alkoholizam. Barleycornu. Njemu je upravo ~injenica, {to je onemogu}uju
onemogu}uju za{titni za{titni mehanizmi
mehanizmi osobnosti.
osobnosti.
Prvi put u romanu pi{e da `ene pate zbog povrem
povremenoeno mogao
mogao apstinir
apstinirati,
ati, poslu`i
poslu`ila
la da Nagli je uvid jako traumatski i mo`e dovesti do
alkoholizma mu{akaraca. Kao da i `ene ne donese odluku da - ne apstinira. Zato jer, kako te{ki
te{kihh i ne`el ne`elje
jeni
nihh poslj
posljededic icaa za samogsamog
piju. Pile su ~ak i u Londonovo vrijeme, iako  je sam mislio, mo`e zapo~eti apstinirati kad alkoholi~ara i njegovu okolinu.
manje nego danas. god to po`eli.
po`eli. Takvo je razmi{ljanje
razmi{ljanje vrlo ~esto Po tome ni Jack London ne odudara od
Sada se London smatra pijancem (!), ali kod alkoholi~ara
alkoholi~ara u odre|enim
odre|enim fazama razvoja mase alkoholi~ara. On je imao dosta vremena
misli
misli da }e i on biti biti sreta
sretann kada
kada nastupi
nastupi alkoholizma. Tako misle mnogi alkoholi~ari. da dobro
dobro promisl
promislii {to }e napisati
napisati.. Imao je
prohibicija i nestane alkohola. Njemu je bitnije  vremena prepravljati i dotjerivati napisano. Pri
da mnogi mladi ljudi nikada ne saznaju za Za sve je kriv - samo alkohol tom je ipak pazio na dojam kojeg }e ostaviti na
alkohol. Da im se ne bi doga|alo ono {to je on U cijelom romanu London iznosi mno{tvo
doga|aja, koji pokazuju upravo suprotno. Lon- ~itala~ku publiku. London nigdje u romanu ne
pro`ivio.

Stra
tranica
nica 6 ALK
ALK - New
Newslet
slette
terr za alk
alkoho
oholiza
lizam
m i bole
bolest
stii ovis
ovisno
nost
stii
 spominje neke odre|enije probleme do kojih Jack
Jack London
London je spadao
spadao u dosta
dosta rijetk
rijetkuu U tome se mo`e prona}i i njegovu, ne
 je do{lo zbog njegova pijenja. Socijalni i kategoriju alkoholi~ara s ekscesivnim pijenjem malu, vrijednost.
obiteljski problemi u vezi s pijenjem, ne iznose od samoga po~etka, od svoje petnaeste godine. Na kraju, moram ipak spomenuti, da ro-
se u onom dijelu romana, koji slijedi nakon {to Tako je prema njegovom opisu. Ja mislim da je man John Barleycorn
Barleycorn Jacka Londona, spada u
 je postao priznati pisac. Ti se problemi mogu  vjerojatnije, da je on pio kroz cijelo svoje katego
kategorij
rijuu knji`e
knji`evni
vnihh djela,
djela, koja
koja bi morala
morala
susresti samo u po~etku
po~etku romana, kada opisuje djetinjstvo,
djetinjstvo, {to je postupno vodilo ka sve ve}oj imat
mati uza se priru~n u~nik za pravilno
svoj
svojaa eksce
ekscesiv
sivna
na pijen
pijenja
ja i opij
opijananja
ja u vrlo
vrlo toleranciji na alkohol. razumi
razumijev
jevanj
anjee pro~it
pro~itanog
anoga.
a. Pa on opisuje
opisuje
problemati~nim dru{tvima i okolnostima. No, Roman je dobrim dijelom neobjektivan i najte`u bolest ovisnosti dana{njice (pro{losti,
on tad `ivi kao samac, {to umanjuje socijalnu nastoji u ~itatelja stvoriti la`nu sliku o pi{~evoj na `alo
`alost
st,, svi
svi su izgl
izgled
edii i budu
budu}n
}nos
osti
ti)) -
komponentu njegova alkoholizma. Tro{i novac bolesti. alko
alkohol
holiz
izam.
am. Bez prav pravililno
nogg tuma~
tuma~en
enjaja,,
po kr~mama, dok mu roditelji i sestra `ive vrlo njegovaje je poruka nestvarna i - opasna.
skromno. Kakva je korist od romana Smije{no djeluju tvrdnje nekih, da alkohol
U odnosu na socijalne probleme, London “John Barleycorn”? nije
nije utjecao
utjecao na Londono
Londonovo vo knji`e
knji`evno
vno djelo.
djelo.
se nalazio
nalazio u posebnoj
posebnoj situaciji
situaciji.. Njegov
Njegovoo se Name}e se neizbje`ivo pitanje: “Kakva je  Alkohol mu ga je najmanje dvostruko smanjio!
materijalno
materijalno stanje popravilo
popravilo kada je postao sad vrijednost romana John Barleycorn, kada
poznati i priznati pisac. Tako je s smo shvatili da pisac iznosi neistine, i da se u London je bio alkohol holi~ar s vrlo
napr
naprededov
ovan
anje
jem
m alkoalkoho
holilizm
zma,
a, do{l do{loo do romanu zbivaju nemogu}i doga|aji?” zani
zaniml
mljijivi
vim
m razv
razvoj
ojem
em,, i tijetijeko
komm svog
svog
materijalne sigurnosti njegove obitelji, {to je Roman John Barleycorn napisao je pisac, alkoholizma. Imo je djelomice razvijen uvid u
 vrlo neuobi~ajeno. London je postao ugledan alkoholi~ar, koji se nije nikada poku{ao lije~iti svoju bolest. On je znao da je alkoholi~ar, ali je
gra|anin i pisac, kada je njegovo zdravlje bilo (od alkoho
alkoholiz
lizma,
ma, jasno)
jasno).. Pisao
Pisao ga je onako
onako to nastojao prikriti na razne na~ine. Nekoliko
 ve} jako o{te}eno. Razvio je svojevrsni kako pi{e - alkoholi~ar. Da je Jack London poku{aj
poku{ajaa prikri
prikrivanj
vanjaa iznesao
iznesao je u romanu
romanu
sindr
sindrom
om ugle
ugledada u dru{t
dru{tvuvu i ekono
ekonomskmskog
og imao sre}u `ivjeti u vrijeme u kojem je mogu}a “John Barleycorn.
blagostanja. A to zna~i nagla{eno pogor{anje rehabilitacija alkoholi~ara, i da je razvio uvid u Jack London je umro u svojoj ~etredesetoj
njegove bolesti. Umjesto da tra`i izlaz, obitelj svoju bolest, roman bi bio sasvim druk~iji. Bio godin
godini.i. U na{e
na{e vrij
vrijeme
eme,, alko
alkoho
holi
li~a
~ari
ri `ive
`ive
tada
tada poku{a
poku{avava prikri
prikriti
ti alkohol
alkoholiza
izamm svojeg
svojeg bi realisti~an. prosje~no 51 godinu.
~lana. kao da se to da prikriti! No, tada se ne bi moglo o njemu napisati Dr. Du{ko Wölfl
sve ovo {to sam napisao.

Skitaj
Skitaju}i
u}i se po Sjedinj
Sjedinjeni
enim
m dr`ava
dr`avama,
ma, iza{ao
iza{ao je 1903.
1903. godine
godine.. U njemu
njemu je opisao
opisao
Jack London uhi}en je kod vodopada Niagare U zatvoru je povrat
povratakak psa - civili
civilizir
ziranog
anog vuka
vuka - natrag
natrag u
Ro|en: 2. sije~nja 1986., prob
probororav
avio
io mjes
mjesec
ec dana
dana.. Vrat
Vratioio se u divljinu.
Californiju i nastavio {kolovanje. Zavr{io je Nije opisivao samo avanture. 1903. iza{ao
u San Francisco, California, US. srednju {kolu i upisao se na fakultet. Zbog mu je roman People of the Abyss. U njemu
Umro: 22. studenoga. 1916., siroma{tva morao je prekinuti studij. opis
opisuj
ujee `ivl
`ivlje
jenj
njee siro
siroma
ma{n
{nih
ih sloj
slojev
evaa u
u Santa Rosa, California, US. Kada je na Aljasci prona|eno zlato, Lon- Londonu. !904. izlazi Sea Wolf, u kojem je
don
don je 1897.
1897. godi
godine
ne otput
otputov
ovao
ao na Yuko Yukon.
n.
P ravo mu je ima bilo John Griffith Chaney.
Chaney.
Roditelji su mu bili siroma{ni. Zavr{io je
osam razreda
razreda pu~ke
pu~ke {kole,
{kole, kada je morao
morao
Tamo
Tamo je prov
razbolio
proveo
eo neko
razbolio od skorbuta,
Zlata nije prona{ao.
nekoli
liko
ko mjes
mjesececi,i, ail se
skorbuta, pa se morao vratiti
vratiti ku}i.
opisa
opisaoo svoja
razdoblju.
svoja putov

Za svog
putovanj

svogaa `ivo
`ivota
anjaa more

ta Lond
morem

London
m u ranij

on je izda
ranijem
em

izdaoo oko
oko
prekinuti {kolovanje i zaposliti se. Radio je !898. po~eo je objavljivati svoje ~lanke u pedeset knjiga. Mnogo je njegovih ~lanaka i
kao pomorac. Volio je ~itati knjige koje je novinama. Svaki je dan pisao tisu}u rije~i. Taj kra}
kra}ih
ih knji
knji`e
`evn
vnih
ih ostva
ostvare
renj
njaa tisk
tiskan
anoo po
posu
posu|i
|iva
vao,
o, pa je tako
tako done
donekl
klee dopu
dopuni
nioo si je tempo pisanja sam nametnuo, i odr`avao novinama i ~asopisima.
naobr
naobraz
azbu
bu.. Bio je pod utjec
utjecaj
ajem
em pisan
pisanja
ja ga skor
skoroo do kraj
krajaa `ivo
`ivota
ta.. Tako
Tako je u svom svom Bio je jednost
jednostava
avann ~ovjek
~ovjek.. Patio
Patio je od
Kipling
Kiplinga,
a, Nitzche
Nitzche-a
-a i Marx-a.
Marx-a. Do svoje
svoje 23. kratkom `ivotu uspio napisati mnogo. bolesti bubrega, kao posljedice
posljedice prekomjernog
prekomjernog
godine proputovao je cijele Sjedinjene dr`ave. 1900
1900.. godine iza{la mu je zbir birka pijenja alkohola.
Bio je u Japanu, kao mornar na brodu za lov pripo
pripovjvjeda
edaka
ka Son
Son of thethe Wolfl
Wolfl.. Do 1903.
1903.
godine napisao je vi{e od stotinu pripovjedaka
pripovjedaka Biografija J. Londona prema
na tuljane. ^lanak o tajfunu uz obalu Japana
donio mu je nagradu u nekim novinama. i osam romana. Popularni The Call of the Wild CD - Correl Classic Books.

NOVE TEHNOLOGIJE
TEHNOLOGIJE - ELEKTRONI^KE PUBLIKACIJE

WEB STRANICE O BOLESTIMA

OVISNOSTI
Nedavno
edavno je na{ istaknuti
istaknuti informati~ki
informati~ki ra~u
ra~una
nali
lima
ma pret
pretst
stav
avlj
ljaa novi
novi na~i
na~inn
stru~njak, prof. dr. Nenad Prelog, napisao kori{t
kori{tenj
enjaa te “intel
“intelekt
ektual
ualne
ne proteze
proteze”.
”.
u uvodniku Byte-a, da su korisnici ra~unala @ivi
@ivimo
mo u vrijvrijem
emee kada
kada se feno
fenome
menn
koji rade s tekst procesorom (e.g. Word for  Interneta razv
razvio
io do nesl
neslu}
u}en
enih
ih
Windows), tabli~nim kalkulatorom (Excel) razmjera.
i elektroni~kom bazom podataka (Access) Informacije se prenose i razmjenjuju
inform
informati
ati~ki
~ki - nepism
nepismenieni.. Ti ljudiljudi nisu
nisu me|u
me|u stru~nj
stru~njaci
acima.
ma. Stru~nj
Stru~njaci
aci mogu
mogu
upot
upotre
rebo
bomm ra~u
ra~unanala
la usvo
usvojijilili nika
nikakv
kvuu prena{a
prena{ati ti neka
neka korisna
korisna znanja
znanja laicim
laicimaa
teme
temeljljnu
nu novo
novostst,, jer
jer su i prij
prijee pojapojave
ve itd. itd. Postoje razni oblici elektroni~kog
ra~una
ra~unalala pisali
pisali tekst
tekst (pisa}ima
(pisa}ima strojem),
strojem), publiciranja.
raspolagali
raspolagali nekakvim
nekakvim bazama
bazama podataka
podataka
(na razni
raznimm kart
karton
on~i
~i}im
}ima)a) i ra~un ra~unal
alii
(d`epnim kalkulatorima). Komuniciranje

 ALK - Newsletter za alkoholizam i bolesti ovisnosti stranica 7

 upitn
upitnikik,, test
test od dvaddvadese
esett
RA^UNALO U RJE[AVANJU pitanja i pokus apstinencije
PSIHOLO[KIH PROBLEMA od {est
{est tjeda
tjedana
na.. Na krajkrajuu
Primjena ra~unala u rje{avanju psiholo{kih i svak
svakogog testtestaa je krat kratkko
psihijat
psihijatrij
rijskih
skih problema
problema nije novost.
novost. Klasi~a
Klasi~ann tuma
uma~enje dobiv
bivenih
“psihijatrijskog” software-a je ELISA 
primjer “psihijatrijskog” rezu
rezultltat
ata.
a. AkoAko rezu rezultltat
atii
ukazuju na mogu}i
ko jeg
 jeg je posta
postavi
vioo Geor
Georgg Weis
Weisen
enba
baum
um na ra~ura~unanala
la alkoho
alkoholizlizam,
am, ponu|eno
ponu|eno je
{ezdeseti godina. ELISA  je bila
{ezdesetihh godina. bila vrlo nekoli
nekoliko ko mogu}ih
mogu}ih rje{enj
rje{enjaa
popularna i ona je klasi~an primjer software-a te problema.
 vrste.
 vrste. Kasnije
Kasnije se skra}ena verzijaa ELISA -e
skra}ena verzij -e Osim alkholizma
mogla dobiti za prva jednostavnija ra~unala koja su prikazano je pu{e
u{enje
nje
bila
bila dostup
dostupnana (e.g.
g. Sincla
Sinclair
ir Spectr
Spectrum;
um; op{irn
op{irnije
ije o duhana, ovisnosti o
ELIS
ELISA-A-ii drug
drugom
om zgod
zgodom
om).). Program je stvarao
stvara o ilegalnim sredstv
stvima
dojam da korisnik komunicira s inteligentnim (“narkomanije”), ovisnosti o
ra~u
ra~unanalo
lomm (“zn
(“znaoao”” je obav obavit itii klas
klasi~i~an
an lije
lijeko
kovivima
ma,, ovisovisno
nost
stii o
psihijatrijski interview). org
organsk
anskimim otap otapal
alim
imaa i
Suvremena informatika nudi sve vi{e slo`ene ovisnosti (o
mogu}
mogu}nos
nosti
ti u razm
razmje
jeni
ni inform
informac
acijijaa i nekoliko sredstava
isto
stovremen
meno; slo`ene
komuniciranju. ovis
ovisno
noststii su obi~obi~no
no vrlo
vrlo
ZA[TO BOLESTI OVISNOSTI te{k
te{ke,e, a na `alo `alost
st i svesve
~e{}e). usluga nalazi se na Home Page Impuls On
NA WEB STRANICAMA? Svaka stranica ~ini cjelinu. U bilo kojem Line-a). Pristup s ograni~enim mogu}nostima
Bolesti
Bolesti ovisnosti
ovisnosti su u stalnomstalnom porastu
porastu.. kori{tenja
kori{tenja je besplatan
besplatan (login:
(login: gost, password:
One ~ine vrlo zna~ajan
zna~ajan postotak u suvremenoj
suvremenoj trenutku mogu} je povratak na prvu stranicu
(Home Page), ili na prethodnu stranicu. impuls). U takav na~in kori{tenja Impuls On
patologiji.
patologiji. Uz alkoholizam,
alkoholizam, koji je kod nas ve} Line-
Line-aa spada
spada i preg pregle
leda
dava
vanj
njee strani
stranica
ca o
tradic
tradiciona
ionalnolno prisuta
prisutan,n, sve je vi{e pu{enja pu{enja Na svakoj stranici je e-mail adresa autora,
s automatskim uklju~ivanjem editora sa pisanje bolestima ovisnosti. Dakle, besplatno. Dok ovo
duhana. Od ove bolesti ovisnosti obolijevaju pi{em, nema navale na ovaj server, pa se veza
sve mla|e dobne skupine. Zadnjih godina, u lako postavlja.
cijeloj
cijeloj Hrvatskoj
Hrvatskoj pratimo porast ovisnosti ovisnosti o Stav
Stavljljan
anjejem
m infor
informa
maci cija
ja o boles bolestim
timaa
ilegalnim drogama. ovisn
ovisnost
ostii na WWW `elj `eljel
elii smo
smo povepove}a}ati
ti
Stav
Stavljljan
anje
jem
m infor
informa
maci cija
ja o bolestbolestimimaa obavije{tenost
obavije{tenost svih zainteresiran
zainteresiranih, ih, poglavito
poglavito
ovisnosti na WWW `elio sam podi}i razinu mladih,
mladih, o tom problem problemu. u. Popula
Populacijcijuu koja
koja
znanja u odre|enom dijelu populacije i istra`iti prist
pristup
upaa na WW WWW W strastrani
nice
ce,, sa~i
sa~injnjav
avaj
ajuu
kak
kakoo se mo`e mo`e preven
preventiv
tivno
no djelov
djelovati
ati preko
preko ugla
uglavn
vnom
om mla| mla|ee dobn
dobnee skupskupin ine.
e. To su
najsuvremenijih medija. Ipak, dio populacije prete`ito
prete`ito u~enici i studenti, a na|e se i po koji
koji ima mogu}nosti pristupa informacijama  web browser ili Internet surfer “u godinama”.
na Internetu, dosta je mali. Da bi se pristupilo Info
Inform
rmac
acijijee su dostdostup
upnene svaksvakomom,, i nijenije
WWW stranistranicama
cama,, treba
treba imati
imati ra~unal
ra~unalo,o, ili potrebno imati account na CARNET-u. Jedini
pristup ra~unalu, koje se modemom spaja na trenutni problem je zagu{enost
telefonsku mre`u. Za rad s takvim ra~unalom komunikacijsk
komunikacijskih ih linija me|u ra~unalima,
ra~unalima, {to
potrebno je i odre|eno znanje i iskustvo u i slanje elektronske po{te. ^itatelj stranica o dovodi
dovodi do te{kog te{kog uklju~
uklju~iva
ivanja
nja i neugodn
neugodnog og
ra~unalnim komunikacijama. bolesti
bolestima
ma ovisnos
ovisnosti
ti mo`e
mo`e pitati
pitati sve {to ga uspor
usporavavan
anja ja rada
rada u mre`
mre`i.i. Tko
Tko se ne `eli `eli
Za po~e po~etatakk samsam odab odabrrao osno osnovn
vnee zani
zanima
ma,, bez
bez obzi
obzira
ra na kojo kojojj se stra
strani
nici
ci zamarati
zamarati s spomenutim
spomenutim neugodnostima,
neugodnostima, mo`e
informacije
informacije o sredstvima
sredstvima i bolestima
bolestima ovisnosti.
ovisnosti. trenutno nalazi. se za stoti
stotinj njak
ak Kuna
Kuna mjesemjese~n ~nee pret
pretpla
plate
te
Informacije moraju biti kratke i jasne, jer je Izrada stranica
ica za WWW vrlo je uklju~ivati preko HPT-a. Prednost pretplate je
~itanj
~itanjee ve}ih
ve}ih teksto
tekstovava na ekranu
ekranu zamorn
zamorno. o. dinam
nami~an posao. ao. Str Strani
anice se ~est esto u brzom i sigurnom uklju~ivanju i radu na
Va`ni pojmovi su ozna~eni, tako da ~itatelj dotj
dotjer
erav
avaj
aju,
u, prepr
preprav
avljljaj
aju,
u, ukla
uklanj
njaj
ajuu se Internetu.
Internetu. Manjkavost
Manjkavost je skuplja telefonska
mo`e
mo`e njih njihovovim
im odabodabirirom
om odma odmahh dobidobiti
ti pogre{ke. Zami{ljeno je postupno pro{irenje tarifa (1 impuls = 1 minuta).
tuma~enje. To su stru~ni izrazi koji se nisu sadr`aja i dodavanje slika.
mogli izbje}i pri pisanju stranica. OD MORSKIH PASA DO
Stranice su napisane hrvatski jezikom, a
Najvi{e prostora dobio je alkoholizam priprema se i engleska verzija. OTROVNIH GLJIVA
koji
koji je ujed
ujednono i najt
najte`
e`aa i najo
najopas
pasnij
nijaa bolest
bolest Web stranice o bolestima ovisnosti
ovisnosti u Hrvatskoj. Prema procjenama, tom je KAKO NA WWW STRANICE O su samo po~etak stavljanja opse`nije
bole{}u
bole{}u direktn
direktnoo i indirek
indirektno
tno zahva}e
zahva}enono skoro
skoro BOLESTIMA OVISNOSTI zdravstvene
zdravstvene problematike na mre`u.
milij
milijun
un stanov
stanovninika
ka Hrvat
Hrvatske
ske.. Sve su bolesti Konc
Koncemem trav
travnj
njaa poja
pojavi
vile
le su se nove nove
ovisnos
ovisnosti,
ti, pa tako
tako i alkohol
alkoholiza izamm prikaz
prikazane
ane Trenutno se izra|uju stranice o opasnim i
stranic
stranice,
e, posve}e
posve}enene bolesti
bolestima
ma ovisnos
ovisnostiti na otrov
otrovninimm jadr
jadran
anskskim
im ribam
ribama. a. Nako
Nakonn njih njih
hipertekstula
hipertekstulano, no, u nekoliko
nekoliko slojeva.
slojeva. Po~inje
Po~inje WWW
WW W serv
server
eruu na Tehni
Tehni~k
~kom
om fakult
fakultet
etuu u
definicijom, zatim slijedi kratak opis, a po `elji slije
slijede
de strani
stranice
ce o opasn
opasnostostim
imaa koji
kojima
ma su
Rijeci i na Impuls On Line-u (informati~ko izlo`eni
izlo`eni izletnici
izletnici za vrijeme
vrijeme boravka
boravka u prirodi.
prirodi.
se ~itate
~itateljlj usmjera
usmjerava va na samodij
samodijagnagnosti
ostiku
ku poduz
poduze}e}ee “Impu
“Impuls”ls” iz Rije
Rijeke
ke).
). Na WW WWW W
alkoho
alkoholiz
lizma.
ma. U stranic
stranicii o samodij
samodijagn
agnosti
ostici
ci Ove }e se stranice mijenjati prema godi{njim
stra
strani
nice
ce o bole boleststim
imaa ovis
ovisno
nost
stii mo`e
mo`e se dobima. Tako }e se, na primjer, pred sezonu
nude se tri mogu}nosti i svaka od njih vodi na pristupiti i s WWW stranica na Medicinskom
posebnu, novu stranicu. Odabrao sam CAGE kupa
kupanjanja u moru,moru, dobiv
dobivati
ati infor
informac
macijijee o
fakultetu u Rijeci. Stranice su na oba fakulteta cvjetanju mora, morskim psima, i jo{ nekim
dostu
dostupne
pne prekprekoo Inter
Interne
neta
ta (CAR
(CARNETNET-a -a).
). neugodnostima kojima su izlo`eni kupa~i. U
Impuls On Line trenutno nije dostupan preko prol
proljeje}e
}e }e bitibiti vi{e
vi{e infor
informac
macijijaa o na{im
na{im
Interneta (radi se na tome da Impuls On Line otrov
otrovninimm zmijzmijam
amaa i krpe krpeljljima
ima (Mor(Morbus bus
bude uklju~en u Internet), ve} se naziva preko Lyme!).
Lyme !). Jesen je, izme|u ostalog, ostalog, kod nas
telefonskih brojeva 218-449 (14400 kB/sek) i zani
zanimlj
mljiv
ivaa za branj
branjee glji
gljiva
va,, pa }e tadatada na
216-585 (28800 kB/sek). stranicama biti sadr`aji posve}eni spre~avanju
Prist
Pristup
up prek
prekoo Inter
Interne
neta
ta je bespl
besplatatan
an otrovanja gljivama. Kao i kod bolesti ovisnosti,
(pla}aju se samo telefonski impulsi mjesnog svrha je ovih sadr`aja na WEB-u, prevencija
razgov
razgovora
ora).
). Pristup
Pristup na Impuls
Impuls On Line Line je mnogobrojnih (raznih) ozljeda i bolesti.
dvoj
dvojak
ak.. Mogu
Mogu}} je uz pla} pla}ananje
je godi
godi{n{nje
je  Adrese:
pretpl
pretplate
ate koja
koja iznosi
iznosi 200 Kn (cjeni
(cjenikk raznih
raznih
http://www.riteh.hr/users/wolfl
Mr. sc. Du{ko Wölfl

stranica 8 ALK - Newsletter za alkoholizam i bolesti