Professional Documents
Culture Documents
HRN EN 62305-1 HR
HRN EN 62305-1 HR
Zaštita od munje
1. dio:
Opća načela
SADRŽAJ
Izvori .................................................................................................................. 71
3
MEĐUNARODNO ELEKTROTEHNIČKO POVJERENSTVO
ZAŠTITA OD MUNJE
PREDGOVOR
1) Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo (IEC) je međunarodna organizacija za
normizaciju koja obuhvaća sve nacionalne elektrotehničke odbore (IEC nacionalni
odbori). Cilj je IEC promicati međunarodnu suradnju o svim pitanjima koja se tiču
normizacije na polju elektrotehnike i elektronike. Uz spomenute kao i druge aktivnosti,
IEC objavljuje međunarodne norme, tehničke specifikacije, tehničke izvještaje, javne
specifikacije (PAS) i Upute (nadalje navođene kao „IEC izdanja“). Priprema tih izdanja
povjerena je tehničkim odborima; svaki IEC nacionalni odbor koji je zainteresiran za
određeno pitanje može sudjelovati u pripremnim radovima. U tim pripremama također
sudjeluju i međunarodne, vladine i nevladine organizacije povezane s IEC. IEC usko
surađuje s međunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO) u skladu s uvjetima
određenim u ugovoru između te dvije organizacije.
2) Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehničkim pitanjima izražavaju, koliko je više
moguće, međunarodni konsenzus mišljenja o određenim pitanjima dok u svakom
tehničkom odboru sjede predstavnici svih zainteresiranih IEC nacionalnih odbora.
7) IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i članovi
tehničkih odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za
bilo koju povredu osobe, štetu na imovini ili ostale štete bilo koje prirode, bilo izravne ili
neizravne, kao ni za troškove (uključujući zakonske obveze) koji bi proizašli na temelju
publikacije, njene primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a.
8) Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. Želi li se ispravno
koristiti ovu publikaciju, popisane publikacije ne može se zamijeniti drugim izvorima.
9) Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podložni
patentnim pravima. Ne može se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo koje ili
4
sva takva patentna prava.
Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) načinjen je u skladu s Novim planom
objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na
jednostavniji način i u racionalnijem obliku nadomješta i osvježava izdanja serije IEC
61024, IEC 61312 i IEC 61663.
Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-1 sastavljen je na temelju norme koju i
nadomješta:
- IEC 61024-1-1, prvo izdanje (1993).
Ova je publikacija načinjena koliko je više bilo moguće u skladu s direktivama ISO/IEC,
2. dio.
IEC 62305 se sastoji od sljedećih dijelova pod općim naslovom Zaštita od munje:
5
UVOD
Ne postoje uređaji niti metode koje mogu izmijeniti tijek prirodnih vremenskih pojava u
toj mjeri da bi mogle spriječiti izbijanje munja. Udari munja u građevine ili pokraj njih (ili
u opskrbne vodove koji opskrbljuju te građevine) opasni su za ljude i za same
građevine, njihov sadržaj i instalacije kao i za opskrbne vodove. To je razlog zašto su
bitne zaštitne mjere od munje.
Nužnost postavljanja zaštite, gospodarskih koristi od postavljenih zaštitnih mjera kao i
izbora odgovarajućih zaštitnih mjera određuje se u okviru upravljanja rizikom. Metode
upravljanja rizikom opisane su u HRN EN 62305-2.
6
ZAŠTITA OD MUNJE
1. Djelokrug promatranja
U ovom dijelu norme HRN EN 62305 dana su osnovna načela koja treba koristiti za
zaštitu od munje:
− za građevine sa svim njihovim instalacijama i sadržajem te osobljem,
− za opskrbne vodove koji ulaze u građevine.
NAPOMENA – Za te sustave vrijede posebni propisi koje objavljuju razna posebna tijela.
2. Upućivanje na norme
Norme navedene u sljedećem popisu prijeko su potrebne za uporabu ovog dokumenta.
Za norme s datumom vrijedi samo citirana norma. Ako norma nije datirana koristi se
samo navedena norma (uključujući sve dodatke).
3. Nazivlje i definicije
Za potrebe ove norme rabit će se sljedeće definicije:
7
NAPOMENA Silazni se udar sastoji od prvog kratkog udara iza kojeg slijedi više kratkih udara. Nakon
jednog ili više kratkih udara može slijediti dugi udar.
NAPOMENA Izražava se razlikom i(t2) − i(t1) jakosti struje na početku i na kraju tog intervala, podijeljenom
s t2 − t1 (pogledajte sliku A.1).
8
3.12 Trajanje čela struje kratkog udara
T1
Efektivni parametar određen 1,25 puta duljim vremenom između trenutaka postizanja
10 % i 90 % vršne vrijednosti struje (pogledajte sliku A.1).
9
NAPOMENA – Specifična energija struje dugog udara je zanemariva.
10
3.32 Kvar električnog ili elektroničkog sustava
Stalan kvar električnog ili elektroničkog sustava zbog elektromagnetnog učinka munje
(LEMP).
NAPOMENA – Udarni val zbog pojave LEMP može nastati zbog (djelomičnih) struja munje, indukcije u
instalacijskoj petlji i kao preostalih udarnih valova iza SPD.
3.36 Rizik
R
Iznos vjerojatnih godišnjih gubitaka (ljudi i dobara) zbog izbijanja munja u odnosu na
ukupnu vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zaštititi.
11
3.40 Sustav zaštite od munje
LPS
Cijeli sustav koji se koristi za smanjenje materijalnih šteta zbog udara munja u
građevinu.
NAPOMENA LPS se sastoji od vanjskog i unutarnjeg sustava zaštite od munje.
3.48 Zaslon
Metalni vodič koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih šteta pri udaru munja u
opskrbni vod.
14
Tablica 1 – Učinci udara munja na raznim vrstama građevina
Vrsta građevine
prema namjeni Učinci udara munje
i/ili sadržaju
Stambene kuće Proboj električne instalacije, požar i materijalne štete.
Štete su obično ograničene na predmete istaknute u smjeru
točke udara ili prema stazi struje munje
Kvar električne ili elektroničke opreme i ugrađenih sustava
(npr. TV prijamnika, računala, modema, telefona, itd.)
Zgrade poljoprivrednih Prvenstveno rizik od požara i opasnih dodirnih napona i
gospodarstava napona koraka kao i materijalne štete
Drugo, rizik od gubitka napajanja električnom energijom,
opasnost za život domaćih životinja zbog kvara
elektroničkog nadzora ventilacije i sustava za dopremu
hrane i sl.
Kazališta i kina, Štete na električnim instalacijama (npr. električnoj rasvjeti)
hoteli, škole, koje mogu vjerojatno izazvati paniku
robne kuće, Kvarovi požarnih alarma koji mogu imati za posljedicu kasno
športska igrališta poduzimanje protupožarnih mjera
Banke, osiguravajuća Sve kao gore, uz dodatak problema koji proizlaze iz gubitka
društva, trgovačka komunikacija, kvarova računala i gubitka podataka
društva, itd.
Bolnice, starački Sve kao prije, uz dodatak problema s ljudima na intenzivnoj
domovi, zatvori njezi i poteškoćama pri spašavanju nepokretnih ljudi
15
Udari munje u građevinu mogu prouzročiti:
− neposredne mehaničke štete, požar i/ili eksplozije zbog pojave vrućeg
plazmatskog električnog luka pri ohmskom zagrijavanju zbog prolaza struje
(pregrijavanje vodiča) ili zbog naboja čija je posljedica elektrolučna erozija
(topljenje metala)
− požar i/ili eksploziju pokrenutu iskrenjem zbog prenapona koji nastaju zbog
galvanske i induktvne veze kao i prolaza dijela struje munje,
− povrede ljudi zbog dodirnog napona i napona koraka zbog galvanske i
induktivne veze,
− kvarove ili krivo djelovanje unutarnjih sustava zbog pojave LEMP.
Vrsta gubitaka L1, L2 i L3 može se razmatrati kao gubitak društvenih vrijednosti, dok
se vrsta gubitaka L4 može uzeti kao čisti gospodarski gubitak.
Odnosi između izvora štete, vrste štete i gubitaka prikazani su za građevine u tablici 3,
a u tablici 4 za opskrbne vodove (opskrbu).
D1 L1, L4**
u građevinu S1 D2 L1, L2, L3, L4
D3 L1, L2, L4
D1 L1, L4**
u opskrbni vod koji S3
D2 L1, L2, L3, L4
ulazi u građevinu
D3 L1*,L2 , L4
pokraj opskrbnog
S4 D3 L1*,L2, L4
voda
*Samo za građevine s rizikom eksplozije i bolnice ili druge građevine gdje kvarovi
unutarnjih sustava mogu neposredno ugroziti ljudske živote
** Samo u građevinama gdje mogu biti ugrožene životinje
19
Tablica 4 – Štete i gubici na opskrbnim vodovima i opskrbi ovisno o raznim točkama
udara munje
Točka udara Izvor štete Vrsta štete Vrsta gubitaka
D2
u opskrbni vod S3
D3
pokraj opskrbnog voda S4 D3 L2, L4
D2
u građevinu koju vod napaja S1
D3
Vrste gubitaka kao posljedica raznih vrsta štete i odgovarajući rizici prikazani su na slici
1.
1)
– odnosi se samo na građevine
2)
– odnosi se na bolnice ili druge građevine gdje kvarovi unutarnjih sustava mogu
neposredno prouzročiti opasnost za ljudske živote
3)
– samo za građevine gdje su ugrožene životinje
R > RT
Ako se može pojaviti više od jedne vrste gubitaka na objektu koji treba zaštititi, uvjet
R ≤ RT mora biti zadovoljen za svaku vrstu gubitaka (L1, L2 i L3).
Iznosi prihvatljivog rizika RT za udare munja koji dovode do gubitka stvari od društvene
vrijednosti treba biti u području odgovornosti nadležnoga nacionalnog tijela.
NAPOMENA 1 – Nadležno tijelo može zahtijevati postavljanje zaštite od munje na određenim objektima
bez procjene rizika. U tim slučajevima nadležno tijelo odlučuje koju će se razinu zaštite upotrijebiti. U
nekim slučajevima može se procjena rizika obaviti tako da se nađe opravdanje za odstupanje od tih
zahtjeva.
NAPOMENA 2 – Podrobnije obavijesti o procjeni rizika i o postupku odabira zaštite opisani su u normi
HRN EN 62305-2.
Zaštita od munje je troškovno opravdana ako je zbroj troškova CRL preostalih gubitaka
sa zaštitnim mjerama i troškova CPM zaštitnh mjera manji od troškova CL ukupnih
gubitaka bez zaštitnih mjera:
21
7. Zaštitne mjere
Da bi se smanjio rizik određene vrste štete, treba poduzeti odgovarajuće zaštitne
mjere.
NAPOMENA 2 – Opasnost za život može se smanjiti povećanjem površinske otpornosti tla unutar i izvan
građevine.
a) za građevine
b) za opskrbne vodove
22
7.3 Zaštitne mjere za smanjenje kvarova na električnim i elektro-
ničkim sustavima
a) za građevine
- zaštitne mjere protiv LEMP (LPMS) koje se sastoje od sljedećih mjera koje se
upotrebljavaju same ili u kombinaciji sa:
− uzemljivanjem i izjednačivanjem potencijala
− elektromagnetskim zaslanjanjem (ili oklapanjem)
− izborom trase voda
− usklađenom SPD zaštitom.
b) za opskrbne vodove
− postavljanje odvodnika (SPD) duž opskrbnog voda i na njegovim krajevima,
− elektromagnetsko zaslanjanje (oklapanje) kabela.
NAPOMENA 1 – Za kabele u zemlji vrlo učinkovitu zaštitu pruža neprekidni metalni zaslon odgovarajuće
debljine.
NAPOMENA 2 – Učinkovitu zaštitu za smanjenje gubitaka zbog prestanka djelovanja opskrbnog voda
može se osigurati pričuvnim trasama, pričuvnom opremom, autonomnim generatorima, sustavima za
neprekidno napajanje, spremnicima za fluid, sustavima za automatsko otkrivanje kvara.
NAPOMENA 3 – Učinkovita zaštitna mjera od prenapona je povećana izolacijska čvrstoća kabela i
opreme.
U praksi često nije moguće niti isplativo postavljati zaslon na cijeloj duljini da bi se
takva optimalna zaštita ostvarila.
23
Ukoliko je oklop prekinut i/ili nema odgovarajuću debljinu, struje munje mogu prodrijeti
kroz oklop što ima za posljedicu:
− materijalne štete i opasnost za život,
− kvarove unutarnjih sustava,
− prekid opskrbe i kvar priključenih sustava.
NAPOMENA 1 - Zaštita od munje čiji parametri struje munje nadilaze najveće i najmanje parametre koji
se odnose na razinu I (LPL I) ne razmatraju se u ovoj normi.
NAPOMENA 2 - Vjerojatnost pojave struje munje čiji najveći i najmanji parametri izlaze iz opsega
parametara za razinu I je manja od 2 %.
Najveće vrijednosti parametara struje munje za razne razine zaštite dane su u tablici 5 i
upotrebljavaju se za projektiranje sastavnica zaštite od munje (npr. presjeka vodiča,
debljine metalnih zaslona (oklopa), struje odvodnika (SPD), sigurnosnih razmaka protiv
opasnih iskrenja) i za određivanje ispitnih parametara za simulaciju učinaka munje na
tim sastavnicama (pogledajte Dodatak D).
24
Tablica 5 – Najveće vrijednosti parametara struje munje ovisno o LPL
Prvi kratki udar Razina zaštite (LPL)
Parametri struje Oznaka Jedinica I II III IV
Vršna jakost struje I kA 200 150 100
Naboj kratkog udara Qkratki C 100 75 50
Specif. energija W/R kJ/Ω 10.000 5.625 2.500
Vrem. parametri T1 / T2 µs / µs 10 / 350
Slijedeći kratki udar Razina zaštite (LPL)
Parametri struje Oznaka Jedinica I II III IV
Vršna jakost struje I kA 50 37,5 25
Prosječ. strmina di/dt kA/µs 200 150 100
Vrem. parametri T1 / T2 µs / µs 0,25 / 100
Dugi udar Razina zaštite (LPL)
Parametri struje Oznaka Jedinica I II III IV
Naboj dugog udara Qdugi C 200 150 100
Vrem. parametri Tdugi s 0,5
Udar munje (svi udari zajedno) Razina zaštite (LPL)
Parametri struje Oznaka Jedinica I II III IV
Naboj udara munje Qmunje C 300 225 150
25
1 građevina S1 udar munje u građevinu
2 sustav hvataljki S2 udar pokraj građevine
3 sustav odvoda S3 udar u opskrbni vod koji ulazi u građevinu
4 sustav uzemljivača S4 udar pokraj opskrbnog voda koji ulazi u građevinu
5 opskrbni vodovi r polumjer kotrljajuće kugle
s sigurnosni razmak za opasno iskrenje
∇ − razina tla
O točka izjednačivanja potencijala uz pomoć SPD
Izravan udar, puna struja munje
26
1 građevina (zaslon za LPZ 1) S1 udar munje u građevinu
2 sustav hvataljki S2 udar munje pokraj građevine
3 sustav odvoda S3 udar munje u opskrbni vod koji ulazi u građevinu
4 sustav uzemljivača S4 udar munje pokraj pojnog voda koji ulazi u
građevinu
5 postorija (zaslon za LPZ 2) r polumjer kotrljajuće kugle
6 pojni vodovi za građevinu ds sigurnosni razmaci za prevelika magnetska polja
∇ razina tla
O mjesto izjednačivanja potencijala uz pomoć SPD
Slika 3 – Zaštitne zone određene zaštitnim mjerama protiv LEMP (HRN EN 62305-
4)
27
Tablica 6 – Najmanje vrijednosti parametara struje munje i odgovarajućeg
polumjera kotrljajuće kugle za određene razine zaštite od munje (LPL)
Kriterij zaštite LPL
Oznaka Jedinica I II III IV
Najmanja vršna jakost struje I kA 3 5 10 16
Polumjer kotrljajuće kugle r m 20 30 45 60
Vrijedi općenito pravilo zaštite da štićeni objekt mora biti u onoj zoni zaštite (LPZ) čije
su elektromagnetske značajke jednake mogućnostima objekta da podnese naprezanja
koja bi mogla prouzročiti štete (materijalne štete, kvarove električnih i elektroničkih
sustava zbog prenapona).
NAPOMENA 2 – Obavijest o razini otpornosti može se za većinu električnih i elektroničkih sustava i
uređaja dobiti od proizvođača.
Određene su četiri vrste sustava zaštite (i to LPS I, LPS II, LPS III i LPS IV) kao cjeloviti
sklopovi koji imaju svoja pravila konstrukcije na osnovi odgovarajućih razina zaštite
(LPL). Svaka vrsta zaštite ima svoja pravila projektiranja ovisno o razini zaštite (npr.
polumjer kotrljajuće kugle, širine oka mreže itd.) i pravila projektiranja neovisno o razini
zaštite (npr. presjek vodiča, vrsta gradiva itd.).
Na mjestima gdje površinski otpor tla izvan zgrade ili otpor poda unutar zgrade nisu
dovoljno visoki, mora se smanjiti opasnost za život zbog pojave dodirnog napona i
napona koraka:
− izvan zgrade - izoliranjem istaknutih vodljivih dijelova, izjednačivanjem
potencijala uz pomoć mrežastog sustava uzemljivača, oznakama upozorenja
kao i fizičkim preprekama,
− unutar građevine izjednačivanjem potencijala opskrbnih vodova na mjestu ulaza
u građevinu.
Sustav zaštite od munje (LPS) mora udovoljavati zahtjevima norme HRN EN 62305-3.
NAPOMENA – Kvarovi uređaja zbog elektromagnetskih polja koja izravno ozračuju opremu su
zanemarivi, uz uvjet da uređaji podnose ispitivanja na emisije radio frekvencije (RF) i otpornosti prema
zahtjevima odgovarajućih EMC norma za proizvode (pogledajte HRN EN 62305-2 i HRN EN 62305-4).
Sustav koji treba zaštititi mora biti unutar zone LPZ 1 ili više zone. To se postiže uz
pomoć elektromagnetskog zaslona koji prigušuje inducirano magnetsko polje i/ili
odgovarajućim vođenjem vodiča tako da se smanje indukcijske petlje. Na granicama
zaštitnih zona predvidjeti izjednačivanje potencijala svih metalnih dijelova i sustava koji
prelaze granice zona, što se može učiniti uz pomoć vodiča za izjednačivanje ili, ako je
potrebno, uz pomoć uređaja za zaštitu od udarnih valova napona i struje (SPD).
Zaštitne mjere zona zaštite LPZ moraju biti u skladu s normom HRN EN 62305-4.
SPD uređaje treba odabrati i postaviti u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 62305-4.
− unutar zaštitne zone LPZ 0B ili više zone da bi se smanjile materijalne štete. To
se postiže odabirom podzemnog voda umjesto nadzemnog ili upotrebom
odgovarajuće postavljenog zaslona, čija učinkovitost ovisi o značajkama voda, a
kod cjevovoda povećanjem debljine cijevi na odgovarajuću vrijednost kao i
osiguranjem metalne neprekidnosti cijevi
− unutar zaštitne zone LPZ 1 ili više zone, zbog zaštite od prenapona koji dovode
do kvarova opskrbnog voda. To se postiže smanjenjem razine induciranih
prenapona munje uz pomoć odgovarajućih elektromagnetskih zaslona kabela,
odvođenjem udarnih struja i ograničenjem prenapona uz pomoć odgovarajućih
SPD-ova.
30
DODATAK A
(obavijesni)
Najveći broj silaznih udara čine udari na ravnom terenu i pri manjim građevinama, dok
su uzlazni udari dominantniji pri izloženim i/ili višim građevinama. Vjerojatnost udara
raste s efektivnom visinom građevine (pogledajte HRN EN 62305-2, Dodatak A), a
fizikalni se uvjeti mijenjaju.
Struja munje sastoji se od jednog ili više raznih udara među kojima su:
− kratki udari u trajanju manjem od 2 ms (slika A.1)
− dugi udari s trajanjem duljim od 2 ms (slika A.2).
31
Tdugi = vrijeme trajanja, Qdugi = naboj dugog udara
Slika A.2 – Definicije parametara dugog udara (tipično 2 ms < Tdugi < 1 s )
Slika A.3 – Moguće sastavnice silaznih munja (tipično za ravan teren i niske
građevine)
32
Slika A.4 – Moguće sastavnice uzlazne munje (tipično za izložene i/ili više
građevine)
Dodatne sastavnice uzlaznih munja su prvi dugi udar sa ili bez desetak superponiranih
kratkih udara. Međutim, parametri svih kratkih udara uzlaznih munja su manji od onih
za silazne munje. Još nije dokazano da je naboj dugog udara uzlazne munje veći.
Stoga se smatra da su parametri struja uzlazne munje sigurno obuhvaćeni
maksimalnim vrijednostima koje imaju silazne munje. U tijeku su podrobnije analize
parametara struje munje i njezine jakosti ovisno o tome je li munja uzlazna ili silazna.
33
A.2 Parametri struje munje
Parametri struje munje u ovoj normi temelje se na podacima Međunarodne konferencije
za velike elektroenergetske mreže (CIGRÉ) prikazanim u tablici A.1. Može se uzeti da
se parametri statistički vladaju po logaritamsko-normalnoj razdiobi. Odgovarajuće
srednje vrijednosti μ i standardne devijacije σlog prikazane su u tablici A.2, a funkcija
razdiobe na slici A.5. Na temelju vjerojatnosti pojave može se odrediti bilo koja
vrijednost svakog parametra.
34
Tablica A.1 – Vrijednosti parametara struje munje prema podacima CIGRÉ
(Electra No 41 ili No 69 *) [3], [4]
Ukupno
trajanje 0,15 13 1100 negativna munja (svi udari)
munje, ms
negativna munja (bez
31 180 900 pojdinačnih udara)
35
Tablica A.2 – Parametri logaritamsko-normalne razdiobe struje munje
(srednja vrijednost μ i standardna devijacija σlog izračunati iz 95 % i 5 % -tnih
vrijednosti prema CIGRÉ (Electra No 41 ili No 69))
Srednja Standardna Krivulja
Parametar vrijednost devijacija Vrsta udara sa slike
μ σlog A.5
(61,1) 0,576 *prvi negativni kratki (80%) 1A
33,3 0,263 *prvi negativni kratki (80%) 1B
I , kA
11,8 0,233 *slijedeći negativni kratki 2
33,9 0,527 prvi pozitivni kratki (pojedini) 3
7,21 0,452 negativna munja 4
Qmunje, C
83,7 0,378 pozitivna munja 5
4,69 0,383 prvi negativni kratki 6
Qkratki, C 0,938 0,383 slijedeći negativni kratki 7
17,3 0,570 prvi pozitivni kratki (pojedini) 8
57,4 0,596 prvi negativni kratki 9
W/R , kJ/Ω 5,35 0,600 slijedeći negativni kratki 10
612 0,844 prvi pozitivni kratki 11
24,3 0,260 *prvi negativni kratki 12
di/dtmax, kA/μs 40,0 0,369 *slijedeći negativni kratki 13
2,53 0,670 prvi pozitivni kratki 14
di/dt30/90%,
kA/μs 20,1 0,420 *slijedeći negativni kratki 15
Qlong , C dugi
Tlong , s dugi
5,69 0,304 prvi negativni kratki
Trajanje
čela, μs 0,995 0,398 slijedeći negativni kratki
26,5 0,534 prvi pozitivni kratki (pojedini)
77,5 0,250 prvi negativni kratki
Trajanje udara,
μs 30,2 0,405 slijedeći negativni kratki
224 0,578 prvi pozitivni kratki (pojedini)
Vremenski
interval, ms 32,4 0,405 višestruki negativni udari
36
NAPOMENA - Parametri obrojčanih krivulja dani su na tablicama A.1 i A.2
Slika A.5 – Kumulativna učestalost raspodjele parametara struje munje (krivulje kroz točke 95% i 5%)
37
Sve vrijednosti dane za LPL u ovoj normi odnose se na silazne i uzlazne munje.
I = 200 kA
Qmunje = 300 C
Qkratki = 100 C
W/R = 10 000 kJ/Ω
di/dt = 20 kA/μs
Za prvi kratki udar prema slici A.1 na temelju navedenih vrijednosti dobiva se
približna vrijednost trajanja čela vala:
Qkratki = (1/0,7) • I • T2
T2 = 350 μs
38
Trajanje dugog udara prema slici A.2, može se izračunati iz trajanja izbijanja munje:
Tdugi = 0,5 s.
I = 50 kA
di/dt = 200 kA/μs
Iz tih vrijednosti može se prema slici A.1 izračunati prva približna vrijednost trajanja
čela vala slijedećog kratkog udara od:
r = 10 • I 0,65
gdje je
r – polumjer kotrljajuće kugle, m
I – vršna jakost (amplituda) struje, kA.
39
DODATAK B
(obavijesni)
I (t /τ1 )
10
⋅ e( 2 )
− t /τ
i= ⋅ (B.1)
k 1 + (t /τ1 )10
Za valne oblike struje prvoga kratkog udara i slijedećih udara kod raznih LPL,
vrijede parametri dani u tablici B.1. Analitičke krivulje prikazane su na slikama B.1
do B.4.
40
Slika B.1 – Valni oblik struje čela prvoga kratkog udara
41
Slika B.3 – Valni oblik čela vala struje slijedećih kratkih udara
42
Dugi se udar može opisati pravokutnim valnim oblikom sa srednjom jakošću struje I
i trajanjem Tdugi prema tablici 5.
Iz analitičkih se krivulja može odrediti amplitudna gustoća struje munje (slika B.5).
43
DODATAK C
(obavijesni)
C.1 Općenito
Kad munja pogodi koji objekt, struja se munje raspodijeli unutar njega. To se mora
uzeti u obzir pri ispitivanju sastavnica pojedinih zaštitnih mjera, tako da se za svaku
sastavnicu izaberu odgovarajući ispitni parametri. U tu se svrhu mora načiniti
analiza cijeloga sustava.
C.2 Simulacija specifične energije prvoga kratkog udara i naboja dugog udara
Ispitni su parametri definirani u tablicama C.1 i C.2, a primjer ispitnog generatora
prikazan je na slici C.1, koji se može upotrijebiti za simulaciju specifične energije
prvoga kratkog udara u kombinaciji s nabojem dugog udara.
Ispitivanjima se može procijeniti mehanička čvrstoća, toplinska otpornost kao i
učinci topljenja.
Odgovarajući ispitni parametri za simulaciju prvoga kratkog udara (vršna struja I,
specifična energija W/R i naboj Qs) prikazani su u tablici C.1. Te se parametre mora
uključiti u isti udarni val, što se može postići strujom koja približno eksponencijalno
opada, tako da vrijeme T2 bude unutar 350 μs.
44
Tablica C.1 – Ispitni parametri za prvi kratki udar
LPL Dopušteno
Ispitni parametar
odstupanje
I II III - IV
Vršna struja I (kA) 200 150 100 ± 10 %
Naboj Qs (C) 100 75 50 ± 20 %
Specifična energija W/R (kJ/Ω) 10000 5625 2500 ± 35 %
LPL Dopušteno
Ispitni parametar
odstupanje
I II III - IV
Naboj Ql (C) 200 150 100 ± 20 %
Trajanje T (s) 0,5 0,5 0,5 ± 10 %
Strmina struje kratkoga udara određena je kao porast struje Δi tijekom vremena
porasta Δt (slika C.2). Odgovarajući parametri za simulaciju te struje dani su u
tablici C.3. Primjeri ispitnih generatora prikazani su na slikama C.3 i C.4 (koji se
mogu upotrijebiti za simulaciju strmine čela struje munje u vezi s izravnim udarom
munje). Simulacija se može izvesti za kratki prvi i slijedeći kratki udar.
NAPOMENA – Ta simulacija vrijedi za strminu čela struje kratkih udara. Na tu vrstu simulacije ne
utječe hrbat strujnoga vala.
45
Tablica C.3 – Ispitni parametri za kratke udare
LPL Dopušteno
Ispitni parametri
I II III - IV odstupanje
Prvi kratki udar
∆i (kA) 200 150 100 ± 10 %
∆t (µs) 10 10 10 ± 20 %
Slijedeći kratki udari
∆i (kA) 50 37,5 25 ± 10 %
∆t (µs) 0,25 0,25 0,25 ± 20 %
46
NAPOMENA – Vrijednosti na slici vrijede za LPL I
47
DODATAK D
(obavijesni)
D.1 Općenito
U ovom Dodatku D dani su osnovni parametri za simulaciju učinaka munje u laboratoriju.
Tu su opisane sve sastavnice LPS koje vode cijelu ili dio struje munje, a ovaj se Dodatak
mora upotrebljavati zajedno s normama u kojima su posebno navedeni zahtjevi i načini
ispitivanja svake pojedine sastavnice.
NAPOMENA – Parametri koji se odnose na sustavna pitanja (npr. koordinaciju uređaja za zaštitu od
prenapona) u ovom Dodatku nisu uzeti u obzir.
U tablici D.1 navedene su najveće vrijednosti I, Q, W/R,T i di/dt koje treba uzeti u obzir pri
ispitivanju ovisno o zahtijevanoj razini zaštite.
48
Tablica D.1 - Zbirni pregled kritičnih parametara koje treba uzeti u obzir pri proračunu ispitnih vrijednosti za razne sastavnice LPS i
razne razine zaštite (LPL)
Sastavnica Glavni problem Kritični parametar munje Napomena
49
D.3 Grananje struje munje
Parametri dani u tablici D.3 odnose se na struju munje u točki udara. U stvarnosti struja
munje putuje prema zemlji kroz više putanja, s obzirom da postoji više odvoda i
prirodnih odvoda na vanjskom LPS. Osim toga postoji više raznih opskrbnih vodova
koji ulaze u zaštićenu građevinu (cjevovodi za vodu i plin, električnu energiju i teleko-
munikacije itd.) Za određivanje parametara stvarne struje koja teče kroz pojedine
sastavnice LPS, u račun treba uzeti samo odgovarajući dio struje munje. Najbolje bi
bilo izračunati amplitudu i oblik vala kroz sastavnicu na određenom mjestu LPS-a. Ako
se takav proračun za pojedina mjesta ne može provesti, parametri struje munje mogu
se procijeniti na način kao u daljnjem tekstu.
Za proračun dijela struje munje na vanjskom LPS, može se uzeti koeficijent konfi-
guracije kc (pogledajte HRN EN 62305-3, Dodatak C). Tim se koeficijentom određuje
jakost dijela struje munje koja teče kroz odvode vanjskog LPS u najgorim slučajevima.
Opisani se postupak može upotrijebiti za proračun vršne jakosti struje koja teče nekim
putom prema zemlji. Ostali parametri struje munje izračunavaju se na sljedeći način:
ip = k·I (D.1)
Qp = k·Q (D.2)
⎛ di ⎞ ⎛ di ⎞
⎜ ⎟ =k⎜ ⎟ (D.4)
⎝ dt ⎠ p ⎝ dt ⎠
gdje je:
xp promatrana veličina (vršna struja Ip, naboj Qp, specifična energija (W/R)p,
strmina struje (di/dt)p) koja se odnosi na određenu putanju "p" prema
zemlji,
x promatrana veličina (vršna struja I, naboj Q, specifična energija (W/R),
strmina struje (di/dt)) koja se odnosi na ukupnu struju munje
k koeficijent grananja struje, a posebno:
kc koeficijent grananja struje za vanjski LPS (pogledajte Dodatak C u
HRN EN 62305-3)
ke, k’e koeficijenti grananja za postojeće vanjske vodljive dijelove i
opskrbne vodove za elektroenergetiku i telekomunikacije koji ulaze
u zaštićenu građevinu (pogledajte Dodatak E).
50
D.4 Učinci struje munje koji mogu prouzročiti štete
U daljnjem se daju upute za proračun porasta temperature vodiča kroz koji protječe
struja munje.
Toplinska energija koju proizvodi izbijanje munje prema tomu je jednaka umnošku
omskog otpora na putu struje munje kroz sastavnicu LPS-a koju se promatra i
specifične energije izbijanja. Ta je energija izražena u jouleima (J) ili vatsekundama
(Ws):
W = R ⋅ ∫ i 2 ⋅ dt (D.6)
Faza velike specifične energije pri izbijanju munje je prekratka da bi se toplina stvorena
u nekom dijelu mogla značajnije raspršiti: stoga se ta pojava mora promatrati kao
adijabatski proces.
⎡ W ⎤
1 ⎢ ⋅ α ⋅ ρ0 ⎥
θ − θ0 = ⋅ ⎢exp R2 − 1⎥ (D.7)
α ⎢ q ⋅ γ ⋅ Cw
⎥
⎣ ⎦
Tipično izbijanje munje sadrži kratak udar (poluvrijeme hrpta nekoliko 100 μs) i veliku
vršnu jakost struje; u tim se okolnostima u razmatranje mora uzeti također i skin efekt.
Međutim, u većini praktičnih primjera, što se tiče sastavnica LPS-a, značajke materijala
(dinamička magnetska permeabilnost vodiča LPS-a) i geometrijski oblik (površina
presjeka vodiča LPS) smanjuju dodatni utjecaj porasta temperature zbog skin efekta na
zanemarive vrijednosti.
Tablica D.3 - Porast temperature vodiča raznih presjeka i gradiva ovisno o W/R
Pres- Gradivo
jek
aluminij meko željezo bakar nehrđaj. čelik (*)
vodiča
W/R, MJ/Ω W/R, MJ/Ω W/R, MJ/Ω W/R, MJ/Ω
mm2 2,5 5,6 10 2,5 5,6 10 2,5 5,6 10 2,5 5,6 10
4 - - - - - - - - - - - -
10 564 - - - - - 169 542 - - - -
16 146 454 - 112 - - 56 143 309 - - -
25 52 132 283 211 913 - 22 51 98 940 - -
50 12 28 52 37 96 211 5 12 22 190 460 940
100 3 7 12 9 20 37 1 3 5 45 100 190
(*)
austenitski nemagnetičan
52
D.4.1.2 Toplinsko oštećenje u točki udara
Toplinsko oštećenje u točki udara može se uočiti na svim sastavnicama LPS-a na
kojima se pojavi luk, npr. na sustavu hvataljka, iskrištima itd.
D.4.1.2.1 Općenito
Razvijeni su neki teorijski modeli za proračun toplinskih učinaka u točki udara kanala
munje u metalnu površinu. U ovoj normi će se, zbog jednostavnosti, opisati samo
model gubitka napona na anodi ili katodi. Upotreba tog modela djelomično je uspješna
kad se radi o tankom metalnom limu. U svim slučajevima taj model daje konzervativne
rezultate, s obzirom da se računa da se sva energija koju munja injektira u točku udara
upotrijebi za taljenje ili pretvaranje materijala vodiča u paru, zanemarujući širenje
topline u metalu. U drugim se modelima uvodi ovisnost štete na točki udara o trajanju
strujnog impulsa.
S obzirom da je ua,c približno stalan u opsegu struja koje se ovdje promatra, naboj
struje munje (Q) je najodgovorniji za pretvorbu energije u korijenu luka.
Pojednostavnjeni pristup uzima u obzir da sva energija nastala u korijenu luka biva
iskorištena za topljenje. U sljedećoj se jednadžbi (D.9) koristi ta pretpostavka koja,
međutim, dovodi do precjenjivanja zapremnine rastopljenog materijala.
ua , c ⋅ Q 1
V= ⋅ (D.9)
γ cw (θ s − θu ) + cs
gdje je :
V: zapremnina rastopljenog metala, m3
ua,c: gubitak napona na anodi ili katodi (uz pretpostavku da je stalan), V
Q: naboj struje munje, C
γ: gustoća gradiva, kg/m3
Cw: toplinski kapacitet, J/kgK
53
θs: temperatura taljenja, °C
θu: temperatura okoline, °C
cs: latentna toplina taljenja, J/kg
U osnovi, naboj koji se uzima u obzir je zbroj naboja povratnog udara i trajne struje
munje; laboratorijska ispitivanja otkrila su da su učinci povratnog udara zanemarivi u
usporedbi s učincima trajne struje.
Kad struja teče kroz krug, amplituda elektrodinamičkih sila koje nastaju u raznim
pozicijama kruga ovise o amplitudi struje munje i o geometrijskom obliku kruga.
Mehanički učinak tih sila, međutim, ne ovisi samo o njihovoj amplitudi nego i o općem
obliku struje, njenom trajanju kao i o geometrijskom obliku instalacije.
μ0 2 l l
F (t ) = i (t ) ⋅ = 2 ⋅ 10−7 ⋅ i 2 (t ) ⋅ (D.10)
2π d d
gdje je :
F(t): elektrodinamička sila, N
i: struja, A
μo: magnetska permeabilnost vakuuma (4π·10-7 H/m)
l: duljina vodiča, m
d: razmak između ravnih paralelnih odjeljaka vodiča, m
54
Slika D.1 - Opći položaj dvaju vodiča za proračun elektrodinamičke sile
55
Slika D.3 - Dijagram naprezanja za konfiguraciju na slici D.2
NAPOMENA – Dijagram vrijedi za vršnu struju jakosti 100 kA i duljinu okomitog vodiča od 0,5 m
Slika D.4 - Sila po jedinici duljine duž vodoravnog vodiča sa slike D.2
Amplituda vibracija elastične LPS konstrukcije zbog elektrodinamičke sile pri struji
munje može se izračunati uz pomoć diferencijalnih jednadžba drugog reda; ključni
čimbenik pritom je omjer trajanja impulsa (udara) struje i periode prirodne (vlastite)
mehaničke frekvencije konstrukcije LPS. Tipičan uvjet koji se susreće pri LPS je da je
perioda prirodne frekvencije konstrukcije mnogo dulja od periode narinute sile (trajanje
impulsa struje munje). U tom slučaju najveće mehaničko naprezanje nastaje nakon
prolaza impulsa (udarnog vala) struje i ima vršnu vrijednost koja ostaje niža od one za
56
narinutu silu, te se u većini slučajeva može zanemariti.
Plastično izobličenje nastaje kad naprezanje postane veće od granice elastičnosti
gradiva. Ako bi gradivo od kojeg je načinjen sustav LPS bilo mekano, kao npr. aluminij
ili kaljeni bakar, elektrodinamičke sile bi mogle izobličiti vodiče u kutovima i petljama.
Sastavnice LPS zbog toga moraju biti konstruirane tako da se mogu suprotstaviti
takvim silama i da budu elastične.
Zbog udarnoga zvučnog vala je šteta na metalnim dijelovima LPS-a općenito zane-
mariva, ali na okolnim sastavnicama val može prouzročiti štetu.
D.4.3 Iskrenje
Iskrenje, općenito, postaje važno samo u zapaljivoj sredini: za sastavnice LPS, u
najvećem broju stvarnih slučajeva iskrenje nije važno.
Mogu se pojaviti dvije vrste iskrenja i to "toplinsko iskrenje" i "naponsko iskrenje ".
Toplinsko se iskrenje dogodi kad vrlo jaka struja mora proći kroz spojnicu između dvaju
vodljivih materijala. Najviše toplinskih iskrenja nastaje blizu rubova unutar spojnice kad
je tlak u njoj prenizak: primarni uzrok je velika gustoća struje i neodgovarajući tlak u
spojnici. Jakost toplinskog iskrenja vezana je uz specifičnu energiju i zbog toga je prvi
povratni udar najkritičnija faza munje.
Naponsko se iskrenje dogodi kad je struja prisiljena putovati po spirali, npr. unutar
spojnice, ako inducirani napon na takvoj petlji postane veći od probojnog napona
između metalnih dijelova. Inducirani napon je razmjeran samoinduktivnosti pomnoženoj
sa strminom struje munje. Stoga je među sastavnicama munje za naponsko iskrenje
najkritičniji slijedeći negativni udar.
57
D. 5 Sastavnice LPS, odgovarajući problemi i ispitni parametri
Sustavi zaštite od munje načinjeni su od nekoliko različitih sastavnica od kojih svaka
unutar sustava ima posebnu zadaću. Značajke sastavnica i specifična naprezanja
kojima su podvrgnute zahtijevaju posebnu pozornost pri postavljanju ispitnih
konfiguracija u laboratoriju za provjeru njihovih svojstava.
D.5.1 Hvataljke
Učinci na sustavu hvataljka posljedica su zajedno mehaničkih i toplinskih učinaka (što
je raspravljeno u daljnjem tekstu u D.5.2, ali uz napomenu da će najveći dio struje
munje teći vodičem koji je pogođen), a u nekim slučajevima i zbog erozijskih učinaka
luka, posebno na prirodnim sastavicama LPS kao što je limeni krov (nastanak rupa ili
previsokih temperatura ispod lima) i priključeni vodiči.
Kad se radi o erozijskim učincima lûka, treba uzeti u obzir dva glavna ispitna
parametra, npr. naboj struje dugog udara i njegovo trajanje.
Naboj određuje koliko će energije ući u korijen luka. Pokazalo se da su za taj učinak
najkritičniji dugi udari, dok se kratki udari mogu zanemariti.
Trajanje struje ima važnu ulogu u prijenosu topline u gradivo. Trajanje ispitne struje
tijekom ispitivanja može se usporediti s dugim udarima munja (0,5 s do 1 s).
D.5.2 Odvodi
Učinci na vodičima zbog udara munja mogu se podijeliti na dva glavna razreda:
− toplinske učinke zbog otpornog zagrijavanja
− mehaničke učinke u vezi s magnetskim interakcijama kad je struja munje
razdijeljena po vodičima smještenim jedan blizu drugoga ili kad struja mijenja
smjer (mjesta savijanja ili spojevi među vodičima smještenim jedan prema
drugom pod kutem).
U većini slučajeva ta dva učinka djeluju nezavisno jedan od drugog, pa se svaki učinak
može laboratorijski zasebno ispitivati. Takav se pristup može usvojiti u svim
slučajevima kad zagrijavanje zbog protoka struje munje ne mijenja bitno mehaničke
značajke.
Specifična energija određuje koliki će biti porast temperature zbog Jouleove topline pri
58
proticanju struje munje. Numeričke vrijednosti koje treba uzeti u obzir su vrijednosti
koje se odnose na prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari, dobiju se konzervativni
podaci.
Trajanje impulsa munje ima odlučujući utjecaj na tijek izmjene topline s obzirom na
okolinu promatranog vodiča. U većini slučajeva trajanje struje impulsa je tako kratko da
se tijek zagrijavanja može promatrati kao adijabatski proces.
Uobičajena situacija kad se može primijetiti i vizualni učinak nastaje kad je vodič
savijen u petlju ili je samo savijen. Kada kroz takav vodič protječe struja munje, na
njega će djelovati mehanička sila koja ga nastoji ispružiti ili izravnati kut i savinuti ga
prema van. Jakost te sile je razmjerna kvadratu amplitude struje. Mora se jasno,
međutim, razlikovati elektrodinamička sila koja je razmjerna kvadratu amplitude struje i
odgovarajuće naprezanje koje ovisi o elastičnim značajkama mehaničke konstrukcije
LPS-a. Za konstrukcije LPS koje imaju relativno nisku vlastitu frekvenciju, naprezanje
unutar konstrukcije LPS je znatno manje nego kod elektrodinamičke sile. U tom slučaju
nisu potrebna nikakva laboratorijska ispitivanja za provjeru savijanja vodiča pod pravim
kutom, ukoliko su ispunjeni zahtjevi što se tiče površine presjeka vodiča, kakva je dana
u ovoj normi.
Najveće vrijednosti impulsa struje određuju duljinu najvećeg pomaka konstrukcije LPS,
59
ako se radi o krutoj konstrukciji, koja ima visoke vlastite frekvencije titranja. Vrijede
numeričke vrijednosti koje su specifične za prvi udar.
D.5.3 Spojnice
Spojnice dvaju blizih vodiča LPS-a moguća su slaba mjesta zbog pojave vrlo velikih
mehaničkih i toplinskih naprezanja.
U primjeru kad je spojnica načinjena tako da vodiči čine pravi kut, glavni učinci
naprezanja bit će mehaničke sile koje nastoje izravnati vodiče uz razaranje spojnice,
zatim sile trenja između spojnice i vodiča, te moguća pojava luka u točkama dodira
raznih dijelova. Štoviše, ne treba zanemariti ni učinak zagrijavanja zbog koncentracije
struje na maloj površini dodira.
U tom slučaju mora se uzeti u obzir tri parametra: npr. vršnu vrijednost, specifičnu
energiju i trajanje impulsa struje.
Najveće vrijednosti impulsa struje određuju najveću silu ili ako je elektrodinamička
vlačna sila veća, odnosno nakon što postane veća od sile trenja, onda te vrijednosti
impulsa određuju i najveći pomak LPS konstrukcije. Vrijede numeričke vrijednosti koje
su specifične za prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari dobiju se konzervativni podaci.
Trajanje impulsa struje određuje najveći pomak konstrukcije nakon nadvladavanja sila
trenja i ima važnu ulogu u prijenosu topline u materijal.
D.5.4 Uzemljivači
Stvarni problemi uzemljivača vezani su s kemijskom hrđanjem (korozijom) i meha-
ničkim oštećenjima u kojima ne sudjeluju elektrodinamičke sile. U praktičnim
slučajevima, erozija uzemljivačke elektrode u korijenu luka ovdje nema nikakvog
značenja. Međutim, treba uzeti u obzir da, suprotno nego kod hvataljke, tipičan LPS
ima više uzemljivača. Struja munje se grana na nekoliko uzemljivača i tako prouzročuje
manje važne učinke u korjenu luka.
U ovom se slučaju moraju uzeti u obzir dva glavna ispitna parametra: naboj i trajanje
dugotrajnog impulsa struje.
60
Kolika će energija ući u korijen luka određeno je veličinom naboja. Posebice se može
zanemariti doprinos prvoga udara jer je za tu sastavnicu najkritičniji dugotrajni udar.
Trajanje impulsa struje ima važnu ulogu pri prijenosu topline u materijal. Trajanje
strujnih impulsa narinutih tijekom ispitivanja mora biti usporedivo s trajanjem dugo-
trajnih udara (0,5 s do 1 s).
Učinci naprezanja na SPD zbog munje ovise o vrsti SPD koju se promatra, posebno
imaju li ili nemaju iskrište.
U ovom slučaju treba uzeti u obzir pet parametara, npr. vršnu vrijednost, naboj,
trajanje, specifičnu energiju i brzinu porasta struje impulsa.
Vršna vrijednost struje određuje žestinu udarnog vala. Vrijede numeričke vrijednosti
specifične za prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari dobiju se konzervativni podaci.
Naboj određuje veličinu energije koja ulazi u luk i koja će zagrijati, rastopiti i na kraju
pretvoriti u paru dio materijala elektrode na mjestu dodira luka. Vrijede numeričke
vrijednosti koje se odnose na cijeli udar munje. Posebno se u mnogim slučajevima
može zanemariti naboj struje dugotrajnog udara ovisno o sustavu zaštite elektro-
energetskog sustava (TN, TT, IT).
Specifična energija impulsa struje određuje veličinu sažimanja luka zbog vlastitoga
magnetskog polja i fiziku izboja plazme na prijelazu između površine elektrode i luka
(koja može otpuhati znatnu količinu rastopljenog materijala). Vrijede numeričke
vrijednosti specifične za prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari dobiju se konzervativni
podaci.
NAPOMENA: Kod iskrišta koja se upotrebljavaju u elektroenergetskim mrežama, važan čimbenik
naprezanja je amplituda naknadne pojave struje mrežne frekvencije, što također treba uzeti u obzir.
61
D.6.2 SPD s metal-oksidnim varistorima (MOV)
Naprezanje metal-oksidnih varistora zbog munje može se podijeliti na dvije glavne
vrste: preopterećenje i izbijanje. Svaka vrsta ima karakteristične kvarove koji potječu od
različitih pojava i koje određuju razni parametri. Kvar metal-oksidnog SPD vezan je s
najslabijim značajkama i zato nije vjerojatno istodobno djelovanje raznih krajnjih
naprezanja. Stoga se čini prihvatljivim obaviti zasebno ispitivanje svakog naprezanja i
tako provjeriti ponašanje pri svakoj okolnosti kvara.
Koliko će energije ući u metaloksidni otporni blok ovisi o veličini naboja, računajući da
je preostali (rezidualni) napon otpornog bloka stalan. Vrijede numeričke vrijednosti koje
se odnose na udar munje.
Uzrok preskoka i prskanja je amplituda impulsa struje koja nadilazi svojstva otpornika.
Kvar se obično očituje vanjskim preskokom duž jarma, a katkad prodre u blok otpornika
uzrokujući raspukline ili rupe okomito na jaram. Većinom je kvar vezan uz proboj
izolacije jarma otporničkoga bloka.
Za simulaciju pojave munje mora se uzeti u obzir dva glavna parametra: najveću
vrijednost i trajanje impulsa struje.
D.7 Zbirni prikaz ispitnih parametara koje treba upotrijebiti pri ispitivanju
sastavnica LPS
U tablici D.1 dan je zbirni prikaz najkritičnijih aspekata svake sastavnice LPS tijekom
ispitivanja njezinih funkcija kao i parametara struje munje koje treba ponoviti pri
laboratorijskim ispitivanjima.
Ispitne se vrijednosti moraju izračunati uzevši u obzir dio struje koja se može izraziti uz
pomoć koeficijenta grananja, kao što je objašnjeno u odjeljku D.3.
62
Numeričke vrijednosti parametara koji će se upotrebljavati tijekom ispitivanja mogu se
stoga izračunati na temelju podataka iz tablice D.1, uz pomoć koeficijenata redukcije
ovisno o grananju struje, kao što je opisano u odjeljku D.3.
63
Dodatak E
(obavijesni)
Općenito
Za dimenzioniranje vodiča, SPD-ova i uređaja, mora se odrediti opasnost pojave
udarnih valova na pojedinim mjestima u instalaciji. Udarni valovi mogu nastati zbog
(djelomičnih) struja munje i zbog indukcije na petljama u instalaciji. Opasnost tih
udarnih valova mora biti manja od razine otpornosti upotrijebljenih sastavnica (što se,
ako je potrebno, određuje odgovarajućim ispitivanjima).
E.1 Udarni valovi zbog udara munja u građevinu (izvor štete S1)
E.1.1 Udarni valovi koji teku kroz vanjske vodljive dijelove i opskrbne vodove
spojene s građevinom
Na putu prema zemlji struja se munje grana na pojedine uzemljivače, vanjske vodljive
dijelove i opskrbne vodove izravno ili preko SPD-ova koji su na njih spojeni.
Ako je I f = ke ⋅ I (E.1)
dio struje munje koja je mjerodavna za svaki vanjski vodljivi dio ili vod, onda ke ovisi o:
− broju paralelnih putova,
− običnoj impedanciji uzemljenja za uzemljene dijelove ili otporu uzemljenja za
nadzemne dijelove kad su dijelom uzemljeni,
− običnoj impedanciji uzemljenja za sustav uzemljivača.
Z
• za instalaciju pod zemljom ke = (E.2)
⎛ Z ⎞
Z1 + Z ⎜ n1 + n2 1 ⎟
⎝ Z2 ⎠
Z
• za instalaciju iznad zemlje ke = (E.3)
⎛ Z ⎞
Z 2 + Z ⎜ n2 + n1 2 ⎟
⎝ Z1 ⎠
gdje je:
Z - impedancija uzemljenja sustava uzemljivača
Z1 - impedancija uzemljenja vanjskih dijelova ili vodova pod zemljom (tablica
E.1)
Z2 - otpor uzemljenja sustava uzemljenja nadzemnih vodova. Ako otpor
uzemljenja uzemljenih mjesta nije poznat, može se upotrijebiti vrijednost Z1
iz tablice E.1 (gdje se otpor odnosi na točke uzemljenja).
NAPOMENA U gornjoj je formuli pretpostavljeno da je ta vrijednost jednaka u svakoj točki uzemljenja.
Ako nije tako, moraju se upotrijebiti složenije jednadžbe.
64
Uz prvobitnu pretpostavku da polovica struje munje teče kroz sustav uzemljivača i da
je Z2 = Z1, iznos ke može se izračunati za vanjski vodljivi dio ili vod uz pomoć izraza:
0,5
ke = (E.4)
(n1 + n2 )
ke
ke′ = (E.5)
n′
ke ⋅ RS
ke′ = (E.6)
(n′ ⋅ RS + RC )
gdje je
Rs jedinični uzdužni omski otpor oklopa
Rc jedinični uzdužni omski otpor unutarnjeg vodiča.
NAPOMENA 3 Ovom formulom moguće je podcijeniti ulogu oklopa pri odvođenju struje munje zbog
uzajamnog induktiviteta između žila i oklopa.
65
E.1.2 Čimbenici koji utječu na grananje struje munje u elektroenergetskim
vodovima
U podrobnijim proračunima ima nekoliko čimbenika koji mogu utjecati na amplitudu i
valni oblik takvih udarnih valova:
• duljina kabela može utjecati na grananje struje i značajke oblika vala zbog
omjera L/R,
• na grananje struje među vodičima može utjecati i razlika impedancija
neutralnog i faznih vodiča,
NAPOMENA Primjerice, ako je neutralni (N) vodič na više mjesta uzemljen, niža impedancija
N vodiča u usporedbi s impedancijom faznih vodiča L1, L2 i L3 može imati rezultat da 50 %
struje teče kroz N vodič, a ostatak od 50 % se dijeli na 3 fazna vodiča (17 % svaki). Ako N, L1,
L2 i L3 imaju jednake impedancije, kroz svaki vodič teći će približno 25 % struje.
• na grananje struje mogu utjecati različite impedancije transformatora (taj je
učinak zanemariv ako je transformator zaštićen SPD-ima koji premošćuju
njegovu impedanciju),
• omjer običnog otpora uzemljenja transformatora i uzemljenja dijelova mreže
na strani potrošnje može utjecati na grananje struje (čim je impedancija
transformatora niža, tim je veća struja udarnog vala koja teče kroz mrežu
niskog napona)
• paralelno spojeni potrošači dovode do smanjenja impedancije nisko-
naponske mreže što može povećati jakost struje munje koja ulazi u mrežu.
66
Za zaslonjene vodove mogu se vrijednosti udarnih struja prikazane u tablici E.2
smanjiti za koeficijent 0,5.
NAPOMENA Pretpostavlja se da je otpor zaslona približno jednak paralelnom otporu svih opskrbnih
vodiča.
E.2.2 Udarni valovi zbog udara munja pokraj opskrbnih vodova (izvor štete
S4)
Udarni valovi zbog udara munja pokraj opskrbnih vodova imaju manju energiju od
udara u opskrbne vodove (izvor štete S3).
Očekivane jakosti udarnih struja za određenu razinu zaštite od munje (LPL) dane
su u tablici E.2.
Za zaslonjene vodove mogu se jakosti udarnih struja dane u tablici E.2 smanjiti za
koeficijent 0,5.
Udarni val zbog indukcije od elektromagnetskog polja, koji nastaje zbog blizih udara
munja (izvor S2) ili zbog struje munje koja teče kroz vanjski LPS ili prostorni zaslon
LPZ 1 (izvor S1) ima tipičan valni oblik struje 8/20 μs. S takvim udarnim valovima
treba računati na stezaljkama uređaja ili blizu njih unutar LPZ 1 kao i na granici LPZ
1/2.
Uutar LPZ 1 su učinci indukcije manji zbog prostornog zaslona koji prigušuje
elektromagnetsko polje.
Unutar LPZ 2 su udarni valovi još manji zbog kaskadnog učinka prostornih zaslona
zona LPZ 1 i LPZ 2.
67
E.4 Opće obavijesti o SPD uređajima
[6]
Upotreba SPD uređaja ovisi o njihovoj izdržljivosti, klasificiranoj u IEC 61643-1
za elektroenergetske mreže, a u IEC 61643-21 za telekomunkacijske mreže.
a) Na ulazu voda u građevinu (na granici zone LPZ 1, npr. na glavnoj razdjelnoj
ploči (MB)):
• SPD ispitani strujom Iimp (tipičan valni oblik 10/350, npr. SPD ispitan prema
klasi I);
• SPD ispitani strujom In (tipičan valni oblik 8/20, npr. SPD ispitan prema klasi
II).
b) Blizu uređaja koji treba zaštititi (na granici zone LPZ 2 i viših zona, npr. na
sekundarnom razdjelniku (SB), ili na utičnici (SA)):
• SPD ispitani strujom In (tipičan valni oblik 8/20, npr. SPD ispitan prema klasi
II);
• SPD ispitan kombiniranim valom (tipičan valni oblik struje 8/20, npr. SPD
ispitan prema klasi II).
68
Izvori
[3] Berger K., Anderson R.B., Kröninger H., Parametri udara munja. CIGRE
Electra No 41 (1975), p. 23 – 37
[4] Anderson R.B., Eriksson A.J., Parametri munja u inženjerskoj praksi. CIGRE
Electra No 69(1980), p. 65 - 102
69