UNIVERZITET U ZENICI

POLITEHNIČKI FAKULTET
STUDIJ GRAĐEVINARSTVA

SANACIJA GRAĐEVINSKIH OBJEKATA

SEMINARSKI RAD
SANACIJA ZIDANOG DIMNJAKA BLOKA
„KOSTOLAC A“ TERMOELEKTRANE KOSTOLAC

PROFESOR: v. Prof. dr. Zlatan Talić STUDENT: Pajić Anes

ASISTENT: Mr.-Ing. Nermin Redžić
 SADRŽAJ

Uvod …………………………………………………………3
Opis dimnjaka i oštećenja dimnjaka………………………….4
Sanacija štete…………………………………………………9
Današnji izgled……………………………………………...11
Literatura……………………………………………………12
 Uvod

Termoelektrana Kostolac se nalazi u blizini grada Kostolca, na

istoku Srbije.
Izgradnju ove termoelektrane započeli su nacisti, ljeta 1942.
da bi tokom povlačenja sa Balkana uništili svu opremu koju su
koristili za izgradnju termoelektrane i sa sobom odnijeli svu
prethodno izrađenu dokumentaciju.
Nakon oslobođenja, komunistička vlast je gledala da nastavi
ovaj projekat, ali nije imala potrebnu dokumentaciju te se
odlučila za sanaciju termoelektrane u Beogradu, snage 8 MW
koju će potom prebaciti u Kostolac. Tako je počela montaža
„Malog Kostolca“. Prenos opreme i montaža vršeni su pod
nadzorom Aleksandra Hrnjičeka, diplomiranog mašinskog
inženjera, a građevinski projekat uradila je arhitekta Milica
Šterić.
Termoelektrana „Mali Kostolac“ puštena je u rad 29.
novembra 1948. godine na Dan Republike.
Ubrzo nakon toga pronađena je potrebna dokumentacija iz
perioda nacističke vlasti koja je služila za izgradnju TE
“Velikog Kostolca”.Ubrzo nakon toga počela je izgradnja
dodatnih blokova termoelektrane, između ostalih i bloka 1 tj
TE “Kostolac A”.
 Opis dimnjaka i oštećenja dimnjaka
Dimnjak na slici predstavlja konstrukciju visine 105 metara i zidan je
od radijalne opeke.

Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Dimnjak ima zidove debljine od 77 cm u donjem dijelu do 25 cm na

vrhu.
Na samom vrhu dimnjaka izveden je armiranobetonski prsten ili
serklaž koji zaštićen “kapom” od livenog gvožđa.
Zbog temperaturnih uticaja, po visini dimnjaka su u proširenim
spojnicama također formirani armiranobetonski prstenovi.
Osim serklaža u poprečnom presjeku i podužnom pravcu dimnjaka,
iznutra do kote 60 metara izvedena je tzv. hilzna – unutrašnja obloga –
također od radijalnih opeka u produžnom dimnjačkom malteru.
Ova podloga se ne naslanja na stablo dimnjaka, već se između nje i
stabla dimnjaka nalazi vazdušni sloj.
Fundiranje dimnjaka izvedeno je na kružnoj betonskoj ploči prečnik
20m, sa kotom dna temelja -5,5 metara.
Dosadašanje sanacione intervencije bile su relativno neuspješne, i to
se prije svega odnosi na dio dimnjak iznad kote 60 metara tj dio
izveden bez hilzne.
Na ovom dijelu dimnjaka, gdje su debiljne stabla 25,30 i 35 cm
unutrašnje površine opeka su bile razorene po dubini i do 15 cm.

Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Zbog toga su 2006. i 2009. Godine rađene parcijalne sanacije na ovom

dijelu dimnjaka koje su sastojale od uklanjanja raspadnutih zona
opeke, ispiranja vodom I nanošenja preko prethodno postavljene rabic
mreže, malterske obloge.
 Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Osim asimetričnih poprečnih presjeka, u okviru debljine stabla

primjetan je fenomen smanjene nosivosti oštećenih opeka.
Utvrdilo se da nosivost opeka u okviru debljina zidova stabla opada s
vana ka unutrašnjosti.
Došlo je do pojave naginjanja vrha dimnjaka usljed gnječenja
materijala u oslabljenim presjecima.
Uz to armiranobetonski serklaži su otkriveni i izloženi velikim
termičkim uticajima, samim tim i deformacijama.
Usljed povećanja obima serklaža dolazi i do stvaranja dodatnih
pritisaka na dio zida iza njih, čime se formira ravan smicanja po kojoj
je moguć lom stabla dimnjaka.
U ranijim periodima, rađeno je injektiranje pukotina na vanjskim
površinama dimnjaka tako što su se te pukotine prvo očistile, a zatim
plitkim utiskivanjem odgovarajućeg maltera na bazi cementa.
Ovo se prije svega odnosi na dio dimnjaka iznad kote 60 metara.

Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Dio zida dimnjaka ispod kote 60 metara je bio u znatno boljem stanju
zbog hilzne, na kojoj su uočena samo manja lokalna oštećenja i
pukotine, bez odvaljivanja i ispadanja komada opeke.
Tokom pregleda vanjskih površina dimnjaka, izvršenog u maju
mjesecu 2012. godine, na tim površinama su ustanovljene nove
pukotine koje nisu bile prisutne tokom ranijih pregleda.
 Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Nakon ovog pregleda uslijedila su dodatna ispitivanja odnosno

određivanja stvarnih debljina zida dimnjaka putem vađenja kernova i
bušenjem rupa, u okviru koga je definisan prijedlog mjesta ispitivanja
na dimnjaku prikazan na slici 11.
 Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Firma “Glečer” d.o.o. je vršila vađenje kernova nominalnih prečnika

100 milimetara, sa mjesta na kojima su predviđena ispitivanja.
Kernovi su zatim odneseni na ispitivanje i obradu Građevinskom
fakultetu.Na osnovu analize kernova došlo se do zaključka da postoje
značajna oštećenja stabla dimnjaka.
 Sanacija štete
S obzirom na rezultate analize došlo se do zaključka da je potrebno
izvršiti sanaciju dva osnovna nedostatka vezana za tadašnje stanja
dimnjaka:
1. Ojačanje plašta dimnjaka s obzirom na potrebu ispunjenja uslova
nosivosti i sigurnosti konstrukcije u odnosu na djelovanje
seizmičkih sila.
2. Ojačanje Zidane konstrukcije – plašta dimnjaka u vršnom delu,
gdje su vrlo značajna oštećenja zida dimnjaka.

Za prvi slučaj bilo je potrebno duž cijele visine dimnjaka, sa

vanjske strane izvesti ojačanja u vidu armiranobetonskih stubova
(8 komada) u vertikalnom smjeru raspoređenih po osnovi i od 14
horizontalnih prstenastih ojačanja ravnomjerno raspoređenih po
visini dimnjaka. Ovi armiranobetonski elementi su spregnuti sa
zidanom konstrukcijom dimnjaka putem odgovarajućih ankera ,
te se tako dimnjak osposobljava da prihvati seizmička
opterećenja.
Slika preuzeta iz knjige “Savremeni materijali i postupci sanacije građevinskih objekata”

Za slučaj dva gdje je potrebno bilo ojačati plašt dimnjaka u zoni

koja je izvedena bez zaštitnog zida u unutrašnjosti predviđeno je
izvođenje zaštite u vidu zida od pune fasadne opeke debljine
12cm, kojom bi se obzidao dimnjak sa vanjske strane. Obložni
zid je spregnut sa postojećim plaštom dimnjaka putem ankera od
nehrđajućeg čelika.
 Današnji izgled

Slika preuzeta sa internet stranice balkangreenenergynews.com

 Literatura
https://dokumen.tips/documents/zbornik-radova-
2013-sanacija-gradjevinskih-objekata.html?page=1

https://sr.wikipedia.org/wiki/
Termoelektrana_Kostolac