AOGM Rozic Compressed

ron
1r
III
TIE(
re!
(-)
2cl
The
likel
()
ion I
1of10
The pa
SADRZAJ needed
revoluti
UVOD
1
Q lar
5 Oan
t. zAKoN o PRIRASTu vARIJANcI, TEZINA I KoFAKToRA wo
7
1.7. Zakon o Prirastu varij anci
1.L.1. Todnost kuta u detverokutu
1.2
C the
12 tra
7.1.2. Todnost Povr5ine kruZnog Prstena
13
1.1-.3. Todnost duljine mjerene Reichenbachovim daljinomjerom
t4
Ll.4. Todnost duljine odredene pravokutnim koordinatama CTC
14
1.1.5. Todnost PovrSine trokuta
Todnost duljine odredene daljinomjerom s konstantnom
bazom 15 C) the
1.1.6.
15 en(
L.7.7. Todnost smjernog kuta
16
1.1.8. Todnost kuta u pravokutnom trokutu
jedan kut) 17
1.1.9. Todnost strane trokuta (dvije strane i t ^f ln
18
1.1.10. Todnost strane trokuta (jedna strana i dva kuta)
18 The pal
L.1..11. Todnost odredivanja visine visokog objekta likeiy t<
79
1..L12. Todnost trigonometrijske visinske razlike
r.1.1.3. Todnost kutova na stajali5tu
20 CIn
1.1.1"4. Todnost pravokutnih koordinata todke (duljina i smjerni kut) 20 cor
2t be
1.1.15. Todnost oPIoSja i obujma kvadra
22
1.2. Zakon o Prirastu teZina
25
CAe
r.2.1,. TeZina kuta u trokutu OCC
26
r.2.2. TeZina visinske razllke u nivelmanskoj figuri resl
26
1.2.3. TeZina povr5ine Parcele
27 @ Ccu
1..2.4. TeZina strane trokuta En{
28
1.2.5. TeZina kutova na stajaliStu
1.3. Zakon o Prirastu kofaktora
28 O oig
Kofaktor tigonometrij ske visinske razlike
31- insr
1,3.1.
32 the
r.3.2. Kofaktor duljine i visinske razlike
Dopunska obialnienia uz primienu zakona o
prirastu vari-
t.4. 33 O Tec
ianci, teZina i kofaktora the
34
1..4.r. Optimiranje linearnih mjerenj a
35
1.4.2. Optimiranje kutnih mjerenja
36
7.4.3. TeZine visinskih t azIlka u geometrij skom nivelmanu
vii
I.4.4. TeLinevisinskih razllkautrigonometrijskomnivelmanu 38 ion I
2. IzuEDNAdENJE DIREKTNIH MJERENJA 4t
2.1. Iziednadenieklasiinihdirektnihmierenia 42
2.1.1.. Izjednadenjeduljinepoligonskestrane 48
2.1.2. Izjednadenjedvornogrepera 51 1of1t
2.I.3. Stajalisnoizjednadenjekutova 52 The pz
2.2. Iziednaienie dvostrukih mierenia 54 needed
2.2.1. Izjednadenjeduljinetrilateracijske strane 56 revolut
2.2.2. Izjednadenjeduljinapoligonskihstrana 57
Q lar
2.2.3. Izjednadenje visinskih razllka u vlaku geometrijskog nivelmana 58
2.3. IzjednaienieviSestrukomierenihvektora 60 Oan

2.3.1.. Izjednadenjevisinskihrazlikageometrijskognivelmana 64 w(
67
O th,
3. IzuEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA ttz,
3.1. Regularnoiziednaienieposrednihmierenja 69
3,1.1. Izjednadenje kutova u trokutu 84 @ a'
cr(
3.7.2. Stajali5noizjednadenjekutova 86
3.1.3. Izjednadenje kutova mjerenih sektorskom metodom 89 C th,
3.1.4. IzjednadenjekutovamjerenihSchreiberovommetodom 91 €fli
3.1.5. Izjednadenje kutova 94
3.1.6. Izjednadenje pravaca mjerenih girusnom metodom 96
t ^f rn
3.7.7. Izjednadenje duljina mjerenih u svim kombinacijama 98
3.1.8. Izjednadenjepodatakakomparacijenivelmanskihletava L01 The par
3.1.9. Aproksimacija fizikalnihmjerenjaizjednaduju6impravcem 103 likely tr
3.1.10. Izjednadenje mreZe geometrijskog nivelmana 106
Oin
3.I.1.7. Izjednadenje gravimetrijske mreZe 109
cor
3.LI2. Izjednadenje GPS mreZe 113
be
3.1.13. Izjednadenjeparametaratransformacije koordinata 127
3.1..14. Izjednadenjeludnogpresjeka 724 OAg
occ
3.1.15. Izjednadenjeprostornogludnogpresjeka 1"26
resl
3.1.16. Izjednadenje mikrotrilateracijske rnrele 128
3.1..!7. Izjedna'cenje presjeka vanjskih orijentiranih pravaca 732 @ Cor
3.1.18 Izjednadenjepresjekaunutamjihpravaca 135 Etf
3.1.19. Izjednadenjekombiniranogpresjekapravaca 138
O nig
3!120. IzjednadenjemikrotriangulacijskemreZe 74',t
insr
3.I.27. Izjednadenje trokuta (tri kuta i dvije strane) 747
the
3.I.22. Izjednadenje presjeka duljina i vanjskih orijentiranih pravaca 150
3.1.23. Izjednadenje triangulacijsko-trilateracijske mre*e 153 O Tec
the
3.1.24. Izjednadenjepoligonskogvlaka 156
9.2. Singularnoiziednadenieposrednihmjerenja 160

3.2.1. Stajali5noizjednadenjepravaca 170
3.2.2. Izjednadenje duljina 172
viii
3.2.3.
3.2.4.
Izjednadenje
Izj ednadenje
nivelmanske mreZe
mikrotrilateracij ske mreZe
L74
176
ion I
3.2.5. Izjednadenje mikrotiangulacijske mtele 181
3.2.6. Izjednadenje prostorne mikrotrilateracijske mrehe 186
4. IZJEDNAdENJE UVJETNIH MJERENJA 195 1of1t

4.r. Izjednadenje kutova u trokutu 204 Ttre pr
4.2. Izjednadenje kutova na horizontu 205 needed
4.3. Izjednadenje visinskih razllka (trigonometrij ski nivelman) 206 revolr:t
4.4. Izjednadenje strana pravokutnog trokuta 208
4.5. Izjednadenje duljina 209
Q lar
4.6. Izjednadenje kutova mjerenih Sehreiberovom metodom zto Can
4.7. Izjednadenje duljina mjerenih u svim kombinacijama 272 wc
4.8. Izjednadenje kutova 2r4
4.9. Izjednadenje kutova mjerenih sektorskom metodom 275
C th,
trt
4.70. Izjednadenje nivelmanske mreZe (geometrijski nivelman) 21"8
4.11. Izjednadenje uvritene triangulacijske mreZe 227 @ a,
4.12. Izjednadenje triangulacijske mreZe (centralni sustav, kutovi) 225 cr(
4.13. Izjednadenje triangulacijske mreZe (geodet. detverokut, kutovi) 228 C thr
4.1,4. Izjednadenje triangulacijske mreZe (centralni sustav, pravci) 230 enl
4.15. Izjednadenje triangulacijske mreZe (geodet. detverokut, pravci) 234
4.16. Izjednadenje trilateracijske mreLe (centralll sustav) 237
4.r7. Izjednadenje trilateracijske mreZe (geodetski detverokut) 239
t ^f rn
4.18. IzjedUadenje mjerenja u visinskom trokutu 241 The par

4.79. Izjednadenje trokuta (jedan kut i tri strane) 243 likely t<
4.20. Izjednadenje trokuta (tri kuta i dvije strane) 244
4.2r. Izjednadenje trokuta (tri kuta i tri strane) 246
CIn
col:
4.22. Izjednadenje poligonskog vlaka 248 be
5. IZJEDNACENJE KOMBINIRANIH MJERENJA 253 O Agr

5.1. Izjednadenje direktnih i posrednih mjerenja 253 occ
5.1.1. Izjednadenje visina repera i nivelmanskih mjerenja 259 resl
5.L.2. Izjednadenje duljina 263 @ Cor
5.1.3. Izjednadenje azimuta i kutova 265 En€
5.1.4. Izjednadenje ludnog presjeka 268
5.1.5. Izjednadenje presjeka vanjskih orijentiranih pravaca 277
C Elg
insr
5.2. Izjednaienje posrednih mierenja s uvietima nepoznanica 274
the
5.2.1,, Izjednadenje kutova s uvjetima fiksnog kuta 279
5.2.2. Izjednadenje kutova mjerenih sektorskom metodom 287 Q Tec
5.2.3. Izjednadenje duljina s uvjetima fiksne duljine 285 the
5.2.4. Izjednadenje ludnog presjeka s uvjetom fiksne duljine 288
5.2.5. Izjednadenje trilateracij ske mreZe 290
5.3. Izjednadenje uvietnih mierenia s nepoznanicama 294
ix
5.3.1. Izjednadenje kutova u trokutu 298
5.3.2. Izjednadenje nivelmanske mrele 300
5.3.3. Izjednadenje duljina 302
5.3.4. Izjednadenje triangulacijske mreZe 305
5.3.5. Izjednadenje lu6nog presjeka 307
1of1t
DODATAK 311 The pr
I. Derivacije funkcija 377 needed
il. Metoda Choleskog - posredna mjerenja 372 revolut
m. Metoda Choleskog - uvjetna mjerenja 313
w. Schur-Frobeniusove relacije
O lar
374
o an
LITERATURA 315 w(
KAZALO 3t7
C rh
trz
@a'
ct(
O thr
enr
t ^f 1n
The par
likely tr
OIn
cor
be
CAg
OCC
ICS]
@ Cor
EI
O trig
insr
the
O Tec
the
-=-
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
ion t
1of10
The pas
needed
UVOD revoluti,
Q larl
Podaci na kojima se temelji rjeiavanje geodetskih problema i zadada su
Oan
rezultati mjerenja razliditih geometrijskih i fizikalnih velidina: duljina, pravaca, wol
visinskih razlika, razlika ubrzanja sile teZe, grr-rsto6e, tlaka, temperature i dr.
Rezultati mjerenja ili skra6eno "mjerenja" odredeni su mjernim procesima koji O the
se obavljaju uporabom odgovaraju6eg instrumentarija, metoda i postupaka. tra
Zbog utjecaja niza poznatih i nepoznatih uzroka, obzirom na nesavr5enost in-
strumentarija i osjetila strudnjaka te sloZenost utjecaja sustava prirodnih sila,
O ar
cr0
mjerni su procesi podloZni stalnim promjenama. Pri njihovom ponavljanju rezul-
tati mjerenja medusobno se razlikuju. Razlike se objainjavaju i pripisuju pog- O the
re3kama mjerenja. en(
Obzirom na nadin nastajanja, utjecanja i zakonitost pona5anja, tradicijski
se razlikuju grupe: grubih, sistematskih i sludajnih pogre5aka mjerenja. Zbog
njihovog postojanja nije mogu6e odredivanje "pravih" ili "istinitih" vrijednosti ') ^f ttt
razliditih geometrijskih i fizikalnih velidina koje su izvorno nepoznate, a potreb- The pas
no ih je odrediti. Stoga, umjesto "pravih vrijednosti", a na temelju vi5estrukih likeiy tc
mjerenja, posebnim se radunskim postupcima jednoznadno odreduju tzv. "naj-
vjerojatnije vrijednosti" mjerenja ili procjene "pravih vrijednosti". Radunski pos- C) In
tupak odredivanja takvih vrijednosti zove se izjednadenje. Ponavljanje mjerenja con
jedne te iste velidine u geodeziji je uobidajeni postupak za provjeru ispravnosti be
mjernog procesa, s jedne strane, te dobivanja podataka za odredivanje procjena C Agr
"pravih vrijednosti" i njihove kvalitete s druge strane. Kao najvaZniji kriteriji occ
kvalitete mjerenja koriste se kriteriji todnosti: standardna odstupanja (varijan- resl
ce), teZine i kofaktori mjerenja.
Pri izjednadenju mjerenja polazi se od temeljne pretpostavke da su iz @ Cor
rezultata mjerenja uklonjene sve grube i sistematske pogreSke, tj. smatra se da trtti
su mjerenja optere6ena samo i iskljudivo sludajnim pogreikama. Ujedno, usvaja
C) Eig
se i pretpostavka da su mjerenja medusobno neovisna. Obzirom da je u teorij- insr
skom pogledu poznat zakon skupnog pona5anja sludajnih pogre5aka, a odreden the
je Gaussovim zakonom razdiobe pogre5aka (normalna razdioba), kao najprak-
tidniji i najprimjereniji postupak radunske obrade podataka mjerenja tradicijski Q Tec
se koristi postupak izjednadenja pomoiu "metode najmanjih kvadrata". Rezultat the
primjene ove metode su najvjerojatnije vrijednosti mjerenja i kriteriji ocjene tod-
nosti.
U okviru odredivanja najvjerojatnijih vrijednosti mjerenja, a obzirom na
vrstu i nadin radunske obrade, razlikuju se detiri karakteristidne gnrpe mjerenja.
Direktna ili neposredna mjerenja su mjerenja koja se odreduju mjernim proce-
ion I
som, tj. direktnom usporedbom mjemog uredaja s velidinom koja se mjeri.
Posredna ili indirektna mjerenja su mjerenja koja su odredena kao matematidke
funkcije direlrtnih mjerenja. Uvjetna mjerenja su direktna mjerenja koja moraju
zadovoljiti odredene matematidke, geometrijske ili druge uvjete. Kombinirana
mjerenja su odgovaraju6e kombinacije izmedu direktnih, posrednih i uvjetnih
1of1t
mjerenja. Sukladno navedenom, odgovarajuii postupci i algoritmi radunske T'tre pr
obrade podataka mjerenja, koji se koriste u geodeziji, jesu: needed
- izjednadenjedirektnihmjerenja, revolut
- izjednadenjeposrednihmjerenja,
Q lar
- izjednadenje uvjetnih mjerenja,
- izjednadenjekombiniranihmjerenja, Oan
- izjednadenje direktnih i posrednih mjerenja, WC
-
izjednadenje posrednih mjerenja s uvjetima nepoznanica,
-
izjednadenje uvjetnih mjerenja s nepoznanicama.
C ttr
ttt,
Potrebno je naglasiti da se za svaki karakteristidni postupak radunske
obrade, odnosno izjednadenja mjerenja, mora postaviti i odgovaraju6i matema- @ a'
tidki model. Sastoji se od tunkcijskog i stohastidkog dijela. Funkcijski dio modela cr(
povezuje mjerenja s nepoznatim (traZenim) najvjerojatnijim vrijednostima mje-
renja, a stohastidki formulira stohastidka svojstva mjerenja. Linearni funkcijski C tht
eni
modeli, ovisno o vrsti mjerenja, odredeni su: sustavima jednadZbi popravaka
direktnih mjerenja, sustavima jednadZbi popravaka posrednih mjerenja i susta-
vima uvjetnih jednadZbi. Stohastidki model je uvijek odreden matricom teZina t ^f ln
mjerenja definiranom pomodu referentnog standardnog odstupanja i matrice
varijance mjerenja. The par
Osim izjednadenja mjerenja, kao karakteristidni strudni problem i zada6,a, iikeiy tr
udestalo se u geodeziji javlja problem odredivanja kriterija todnosti funkcija di-
relctnih mjerenja, u sludaju kada su poznati kriteriji todnosti tih mjerenja. Nave-
OIn
cor
dena se zada6a rje5ava primjenom: be
- zakona o prirastu varijanci,
- zakona o prirastu teZina, CAg
- zakor;,a o prirastu kofaktora, occ
koji su teorijski izvedeni iz jednog od temeljnih zakona teorije pogre5aka, a to je ICSl
zakon o prirastu pogre5aka mjerenja.
@ C<.rr
SadrZajem prirudnika "Radunska obrada geodetskih mjerenja" obuhva6eni Ert
su i predodeni brojni problemi i zadade iz podrudja primjene zakona o prirastu
varijanci, teZina i kofaktora te izjednadenja geodetskih mjerenja, uz navodenje C Eig
suvremene strudne terminologije, algoritama, odgovaraju6ih teorijskih i prak- insr
tidnih objaSnjenja za jednostavnije pradenje sadrZaja, kao i uputa za pravilnu the
uporabu u razliditim zadatama geodetske prakse. Obuhva6eni su samo postupci C Tec
radunske obrade tzv. neovisnih ili nekoreliranih mjerenja. Rje6avanje problema i the
zadala je obavljeno u sustavnoj i preglednoj formi prilagodenoj elementarnim
tehnidkim pomagalima za praktidno radunanje (dZepno i stolno radunalo) te su
pri rje5avanju slijedom navedeni svi radunski koraci i standardne radunske kon-
trole. U nekim su sludajevima isti geodetski problemi i zadale rje5avani raz-
RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
Iiditim postupcima, kako bi se zorno predodile njihove osobitosti i razlike te obu-

ion I
jam neophodnih radunanja.
U sludaju uporabe stolnih i prijenosnih radunala te odgovaraju6ih mate-
matidkih programskih sustava ili vi5ih programskih jezika, dio standardiziranih
radunskih kontrola sadrZan u algoritmima izjednadenjima smanjuje udinkovitost
1of1C
radunske obrade podataka, jer se radunanja s neposrednom primjenom matrid-
nih radunskih operacija znatno ubrzavaju, pojednostavljuju i eliminira se mogu6- Tlie pe
nost pojave tzv. "mehanidkih" pogreSaka radunanja.zbog sustavnosti, edukacij- needed

ske razvidnosti i cjelovitosti sadrZaja, ipak je u svim zadatama zadrLan ukupan revolui
obujam radunskih kontrola koje je neophodno obaviti pri tzv. "rudnom" raduna-
Q lar
nju. Naime, bez obzira na primjenu matridnih matematidkih modela i matridne
algebre, neophodna se radunanja uvijek mogu obaviti samo s elementarnim Can
tehnidkim pomagalima, pralrtidki uporabom temeljnih radunskih operacija. WC
C th,
tra
@a'
CTC
O tnr
en(
t ^f in
The par
likely tc
OIn
cor
be
o Ag,
occ
rest
@) Cor
Er.t
C) Eis
insr
the
o Tec
the
ion I
1of10
The pe
needed
ZAKON O PRIRASTU revolub
VARIJANCI, TEZINA I KOFAKTORA Q lar
U geodetskim problemima i zadaiama redovito se javljaju razlidite geomet-
Oan
WC
rijske i fizikalne velidine koje su izvorno nepoznate i koje je u cilju rje5avanja pos-
tavljenih problema neophodno konkretno odrediti. Pod odredivanjem nepoznatih (l th,
velidina podrazumijeva se odredivanje njihovih vrijednosti izralenlh u odgovara- tra
juiim jedinicama mjere te odredivanje njihove kvalitete. Kvaliteta se uobidajeno
utwduje pomoiu jednog ili istowemeno vi5e razliditih kriterija todnosti: standar- @ ar
cr(
dno odstupanje (varijanca), teZina i kofaktor. Pri tomu je temeljno nadelo, koje sva-
kako treba zadovoljiti, potreba jednoznadnog odredivanja nepoznatih velidina i C thr
pripadnih kriterija todnosti. en(
Osnormi sludaj pri rjeSavanju geodetskih problema i zadala nastupa, ako se
wijednost neke nepoznate velidine moZe odrediti neposrednim ili direlrtnim mje-
renjem. Mjerenje je sloZeni proces u kojem se, pomoiu odgovaraju6e metode, po- , ^f ]n
stupaka i mjemog uredaja, nepoznata velidina neposredno usporeduje s mjerilom The par
ili skalom mjemog uredaja te se njena wijednost utwduje ditanjem mjerila ili likely t<
skale tog uredaja u odgovarajudim jedinicama mjere. Rezultat mjernog procesa je
tzv. neposredno ili direktno mjerenje. Cin
Zbog stjecanja uvida u stabilnost mjemog procesa i utjecaj pogre5aka mje- cor
renja svaka se nepoznata velidina uobidajeno mjeri u vi5e ponavljanja. Mjerni pro- be
ces se ponavlja, iako je za odredivanje nepoznate velidine neophodno i dovoljno
C As,
vei samo jedno mjerenje. Obzirom na prekobrojnost mjerenja jednoznadna se wi-
occ
jednost nepoznate velidine odreduje posebnim radunskim postupkom, tj. izjedna-
resl
denjem direktnih mjerenja (poglavlje 2). U sklopu izjednadenja odreduju se i kri-
teriji todnosti koji definiraju kvalitetu mjerenja, a to su standardno odstupanje ili @) Cor
su}ladno potrebi teZina, odnosno kofalrtor mjerenja (teZinski koeficijent). Ert
SloZeniji sludaj nastupa ako se neka nepoznata velidina ne moZe nepos-
C) Eig
redno mjeriti ili je njeno neposredno mjerenje iz razliditih razloga nepraktidno.
insr
Tada se nepoznata velidina moZe odrediti indirektno ili posredno, ako se moZe
the
izraziti kao funkcija nekih povoljno odabranih neposredno mjerenih velidina, od-
nosno njihovih mj erenjem odredenih wij ednosti. o Tec
Indirelctno ili posredno moZe se odredivati samo jedna nepoznata velidina the
F , koja je tunkcija niza povoijno odabranih direktnih mjerenja Li (i = 1,2,..., n) ili
se istowemeno moZe odredivati vi5e nepoznatih veiidina I (j = t, 2,... ,"), koje su

tunkcije istog niza povoljno odabranih direktnih mjerenja Li (i = 1, 2,...,") . U pr-
ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI, TEZXNA I KOFAKTORA
vom sludaju nepoznata velidina jest

ion I
F = F(L1, Lr, ... , L" ), (1.1)
a u drugom sludaju nepoznate velidine jesu:

4 = Fr (Lr,Lr, "',L"),
Fz:Fz(Lr, t r, ... , L" ), (1.2) ioflt
The pz
F, = F, (Lr,t-r,... , L" ),
needed
gdje su F(L1, L2,..., L") i 4 (Lr, Lr,..., L") matematidke tunkcije direktnih mjere- revolut
nja, odnosno tzv. posredna ili indirektna mjerenja. Konkretan oblik i wsta mate-
matidkih funkcija, odnosno velidina koje se direktno mjere, ovisi o konkretnom
O lar
problemu ili zada6i koja se deSava. Can
Nepoznate velidine su pomoiu izraza !.7 i 1.2 jednoznadno odredene, jer se WC
za njihovo radunanje u pravilu koriste prethodno ve6 jednoznadno odredene wi-

jednosti direktnih mjerenja. Pri odredivanju nepoznatih velidina pomo6u funkcija O th,
trz
direktnih mjerenja, izbjegava se prekobrojnost, kako bi se nepoznate velidine jed-
noznadno odredile bez potrebe obavtjanja izjednadenja (posredna mjerenja, pog- @ a'
Iavlje 3), jer je radunski znatno sloZenije i opseZnije. cr(
Iako su pomo6u funkcija direktnih mjerenja, temeljem izraza 7.7 i 1.2,
nepoznate velidine jednoznadno odredene, za cjelovito de5enje problema ili zada- C thr
en(
6e neophodno je odrediti i njihovu kvalitetu, odnosno pripadne kriterije todnosti.
Odredivanje kriterija todnosti omognr6uje jedan od temeljnih zakona teorije pog-
reSaka, a to je zakon o prirastu pogre5aka mjerenja. 9 rn
U ovisnosti o dinjenici jesu Ii kao kriteriji todnosti direktnih mjerenja poz-
^f
nata standardna odstupanja (izvedena iz varijanci mjerenja), teZine ili kofaktori The pax
mjerenja, zal<on o prirastu pogreiaka transformira se iz svog izvomog oblika u likely t<
jedan od tri karalrteristidna nova oblika:
CIn
- zakon o prirastu varijanci, cor
- zakon o prirastu teZina, be
- zakon o prirastu kofaktora.
Zakon o prirastu pogre5aka u svom izvornom obliku definira prirast, odnos- C Agr
occ
no prijenos ili distribuciju pogreSaka mjerenja s direktnih mjerenja na nepoznate
resl
velidine (tunkcije direlitnih mjerenja), dok zakoni o prirastu varijanci, teZina i ko-
faktora definiraju zakonitost prirasta kriterija todnosti direktnih mjerenja na krite- @ Cor
rije todnosti nepoznatih velidina. Erf
Izuzetno je vaZno naglasiti da odredivanje todnosti nepoznatih velidina,
odnosno primjena zakona o prirastu varijanci, teZina i kofaktora, nije sama sebi C) nlg
swha. Naime, tek temeljem prosudbe kvalitete kojom su odredene nepoznate veli- insr
dine mogn-r6e je prosuditi je Ii geodetski problem rli zadala rijeSen na strudno ute- the
meljen i zadovoljavaju6i nadin. U sludaju da postigmuta todnost nije primjerena, Q Tec
geodetske radove odredivanja nepoznatih velidina treba u dijelu ili u cijelosti the
ponoviti, uz prethodnu analizu i identifikaciju razloga ili uzroka postizanja neza-
dovoljavaju6e todnosti te odgovaraju6ih korekcija postava problema, odnosno
plana i postupaka obavljanja zada6,e. NajdeS6i razlog postizanja nezadovoljava-
ju6e todnosti je neprimjereno obavljanje direktnih mjerenja.
1.1. Takon o prirastu variianci ion I

Pri rje5avanju geodetskih problema i zadata najde5ie se javlja sludaj odre-
divanja nepoznatih velidina F iti 4 (i=t,2,...,u) pomo6u direlrtnih mjerenjal,
(i=t,2,...,n), za koja su prethodno ve6 odredena ili su poznata stand.ardna od- iof10
stupanja s, (i = f, 2,... ,") izvedena iz pripadnih varijanci sf (i = t, 2, ...,r) .
T'he pa
Odredivanje velidina F ili
4 (:=t,2,..., u ) obavlja se pomoiu izraza'1..I ilIi needed
revolub
L.2, dok se odredivanje njihove todnosti sastoji u radunanju standardnih odstupa-
nja s, ili sr, odnosno varijanci iti (i=t,2,...,u). Neophodna je primjena Q lar
"fl "f
zakona o prirastu varijanci, sukladno algoritmu navedenom u tablici 1.1 u sluda- Oan
ju jedne nepoznate velidine ili sukladno algoritmu navedenom u tablici L.2 u slu- wo
daju viSe nepoznatih velidina.
C th<
tra
Tablica 1.1. Algoritam zakona o prirastu varijanci (jedna nepoznata velidina)
@ ar
Nepoznate velidine:
crc
O tne
en(
L,, s,, (i :I,2,...,n).
t ^f ln
F = F(L1, Lr,...,L"). ilhe pas

iikely tc
Totalni diferencijal funkcije mjerenja OIn
ar= dL.* dL^+...* d" o"
dF dF con
dlr'dLr"1Ln be
Velfior koeficijenata i matrica varijance mjerenja:

O Agr
occ
( ar') resl
tt
Iar-, J"
(tt ar') @ C<-rr
Er.€
I ar." J
: O nig
(ar) I
insr
lal" ,J"
the
O Tec
Varijanca funlcije mjerenja si = a' V, a. the
Standardno odstupanje funkcije mjerenja
"r=1ffi
8 ZAKONOPRIRASTUVARIJANCI
u algoritmu zakona o prirastu varijanci, sadrzanom u tablici 1.1, koriste se

ion I
sukladno redoslij edu poj avljivanj a sljede6i simboli :
F nepoznata velidina (funlcija direktnih mjerenja)'
sF standardno odstupanje velidine F,
Li direktna mjerenja, (i: f,2,...
'
n)' 1of1(
si standardna odstupanja mjerenja, f,, (i = f, 2,.'.,") , The pt
needed
n broj mjerenja,
revolut
dF diferencijal tunkcije mjerenja,
AF
parcrlatne derivacije funkcije mjerenja, (i = t, Z'... ' n) O lar
'
dLi
Oan
dlr diferencijali mjerenja, (i = f,2,... '
n)' w(
vektorkoeficijenata, O trr
"X,
ai elementi vektora koeficijenata a, (i = f, 2,.'. ,n) , trt
JX matricavarijancemjerenja, @a'
cr(
sl varijance mjerenja, (i = r,2,... ' n)'
sfl varijanca funkcije mjerenja.
O thr
en1
Tablica 1.2. Algoritam zakona o prirastu varijanci (vise nepoznatih velidina) t ^f ln

The par
4 , sr,, (i = t, z, ... , ";. likely tr
OIn
cor
L,, s,,(i =1,2,...,n).
be
cAg
[r, I [",(t,,1r,...,1")l occ
_l r, I _l pr(r.,,Lr,...,1") ICSl
- I
,"" t] @ Cor
L* ] 1"" ,r,,
',,, Ett
C Eig
ar'-l insr
I the
3"": ltot' I O
" |dL^l Tec
aL" ll i" l' the
,", lLot"'J
at' ]
tlr-
naeuwsxe oBRADA GEoDETsKIH MJERENJA
Matrica koeficijenata i matrica varijance mjerenja:

ion t
[aF,) laq) 1,aF,')j"
[ur, J" [ot"
( ap,\ I ar,
J.
') (I ut*
ar, \
1of10
,l" I "," j"
Iar" J" (, rt,
::: The pa,s
[ar,) (ar"1 lar") needed
I dt,,1"lr" J, [*" J. revolutir
O lart
Matrica varijance-kovarijance funkcija mjerenja
Can
tr" I wor
tr"
*=or'o' :l' I
O the
trar
.3"
l
@ aw
Standardna odstupanja funkcija mjerenja: crol
,H,
= v (j= r,2,..., u). t) the
'o_r _l
enc
U algoritmu zakona o prirastu varijanci, sadrZanom u tablici 1.2, koriste se

sukladno redoslij edu poj avljivanj a sljedeii simboli : t ^f ln
q nepoznate velidine, tj. tunkcije direkrnih mjerenja (i:t,2,..., u) , The pas
.q standardna odstupanja ve[dina 4 , (j = 7,2,...,u) ,
likely tc
s broj nepoznatitr velidina tr, , Oin
Li direktna mjerenja, (i: t, Z,..., n) ,
c()n
be
si standardna odstupanja direktnih mjerenja, (i: t,2,..., n) ,
n broj mjerenja, O Agr

occr
vektor funkcija mjerenja, rest
"t",
S"t, vektor diferencijala funkcija mjerenja, @ Cor
dq diferencijali tunkcija mjerenja, (i= t,2,... , u) Ere
,
AEt
parc. derivacije tunkcija mjerenja, (i=t,2,...,") i (i=t,2,...,
O Eig:
u) ,
insl
dL,
the
dL, diferencijali mjerenja, (i=t,2,...,n),
*" matricakoeficijenata, O Tec
the
aij elementi matrice A, (i = 1.,2,...,u) i (j =L,2,...,n) ,
sf varijance mjerenja (i = t,2,..., n),
* matrica varijance mjerenja,

I
I
I
10 ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI f," Y
v-
lton t
matricavarijance-kovarijance funkcijamjerenja'
"""1
si varijance tunkcija mjerenja, (l=t,2,.'., u) '
vrj kovarijancetunkc. mjer., (i=t,2,...,") i (i=1,2,.'.,u) za i+ j, 1of1t
standardna odstupanja tunkcija mjerenja, (l = t' Z'... Tlie pr
"q ' ";.
needed
revolut
Kako bi se algoritmi zakona o prirastu varijanci isprarmo primijenili i kako bi
se standardna odstupanja nepoznatih velidina ispravno odredila neophodno
je vo-
O lar
diti raduna o nekoliko vainih preporuka:
1,. Potrebno je pravilno definirati funkcije mjerenja, kako bi se nepoznate
Oan
wc
velidine ispravno izrazTle kao funkcije odgovarajuiih direktnih mjerenja.
PogreSno definirane funkcije mjerenja, obzirom na dinjenicu da ne postoje O th,
odgovaraju6e radunske kontrole, bezuvjetno dovodi i do pogreSnog rjese- tre
nja. osim direktnih mjerenja, u funkcije mjerenja mogu biti ukljudene i
velidine s konstantnom wijedno56u (konstante), ali one ne utjedu na pri-
@ a'
cr(
rast varijanci.
2. Totalne diferencijale funkcija mjerenja neophodno je pazljivo odrediti, O thr
posebice parcijalne derivacije funkcija direktnih mjerenja te radunati nji- enl
hove konkretne radunske wijednosti (koeficijenti vektora a i matrice A)
temeljem podataka mjerenja i zadanih podataka'
3. Veliku je pozomost neophodno posvetiti jedinicama mjere (dimenzijama) t ^f lrl
nepoznatih i mjerenih velidina. VrIo su desto nepoznate velidine odredene The par
pomo6u medusobno raznovrsnih direlrtnih mjerenja. Posebice su desto u likeiy t<
funkcijama mjerenja istowemeno sadrzana kutna i lineama mjerenja.
Neophodno je i obvezno obaviti odgovarajuie pretvorbe diferencijala kut- CIn
nih mjerenja u diferencijale lineamih mjerenja ili obmuto, a u ovisnosti o cor
dimenzijama nepoznate velidine (kutna ili lineama velidina)' be
4. Neophodno je uskladiti jedinice mjere u kojima su izrazena pojedina
direktna mjerenja i pripadne standardne devijacije. Navedeno se odnosi
oAs
occ
kako na lineama, tako i na kutna mjerenja. Npr., dest je sludaj da su line- ICSl
ama mjerenj a izraaerla u metrima, a njihova standardna odstupanja u
centimetrima ili u milimetrima. U pravilu je neophodno jedinice mjere @ Cot
dosljedno uskladiti te bi lineama mjerenja i pripadna standardna odstu- E'rf
panja trebalabltiizrahena iskljudivo u metrima ili iskljudivo u centimet-
rima, a ne npr. mjerenja u metrima i standardna odstupanja u centimet-
O e;g
insr
rima.
the
5. Pri formiranju vektora koeficijenata a i matrice varijance mjerenja vo
neophodno je voditi raduna o sukladnosti poretka i dosljednosti smje5taja O Tec
pojedinih elemenata, tj. koeficijenata odredenih parcijalnim derivacij ama the
funkcija mjerenja i varijanci mjerenja, na odgovaraju6a mjesta njihove
strukture. Uputno je, zbog postizanja sukladnosti, redoslijed elemenata
odrediti prema redoslijedu diferencijata pojedinih mjerenja u totalnim di-
ferenci.jalima funkcija mjerenja.
--
Sukladno svemu navedenom, pri praktidnoj primjeni zakona o prirastu va-

tt
ion t
rijanci u rjeiavanju nekog konkretnog geodetskog problema ili zada6e, neop-
hodno je, slijede6i algoritme sadrZane u tablicama 7.I i 1..2, obaviti sljedeie
korake i postupke:
1of10
- spoznati i precizno utvrditi koje su velidine nepoznate, a koje su direkt-
The pas
no mjerene te u kakvom su medusobnom odnosu,
needed
- temeljem su5tine problema ili zada6e te vrste i karaktera nepoznatih revolutir
velidina i direktnih mjerenja definirati odgovaraju6e funkcije direktnih
mjerenja, koje jednoznadno i na Sto jednostavniji nadin definiraju nepoz- Q larg
nate velidine,
- odrediti totalne diferencijale funkcija direktnih mjerenja te obaviti, uko- Oan
wor
liko je potrebno, pretvorbu diferencijala kutnih ili diferencijala lineamih
mjerenja, u ovisnosti o tomu je Ii nepoznata velidina kutna ili linearna, C the
- obaviti radunanje koeficijenata odredenih parcijalnim derivacijama funk- tra.r
cija direktnih mjerenja te varijanci direlrtnih mjerenja, uz uskladivanje
jedinica mjere mjerenja i pripadnih standardnih odstupanja, @aw
- formirati vektor koeficijenata a, odnosno matricu koeficijenata A te mat- crol
ricu varijance direktnih mjerenja Vu, vodeii raduna o sukladnom red.o- O the
slijedu svih elemenata unutar njihove strukture, enc
- radunski ispravno obaviti radunanje varijanci i standardnih odstupanja
nepoznatih velidina,
- analizirati i konstatirati je li postignuta todnost odredivanja nepoznatih t ^f ln
velidina primjerena i prihvatljiva, The pas
Pri obavljanju svih radunskih koraka treba postupati izuzetno paZljivo, jer tikeiy to
ne postoje radunske kontrole kojima se moZe, neovisno od obavljenih radunanja,
provj eriti ispravnost rje5enj a. ()In
Velik broj geodetskih problema i zadata u kojima se primjenjuje zakon o con
prirastu varijanci dobro je poznat i u geodetskoj je praksi tradicijski ureden be
pravilima struke (normiran). Naime, ne postoji upitnost koje se nepoznate veli-
O Agr
dine treba odrediti u svrhu rjeiavanja problema, na temelju kojih direklnih mje- occ.
renja i temeljem kojih matemati6kih funkcija. U tim problemima i zadaiama rest
dovoljno je slijediti tradicijski odredenu normu i zakon o prirastu varijanci rutin-
ski primijeniti, uz uvaZavanje konkretnih vrijednosti mjerenja i njihovih kriterija @ Cor
todnosti. Odredeni broj takvih problema sadrZan je i predoden u nastavku pri- Etrg
rudnika, uz zadana i konkretizirana direirtna mjerenja i pripadne kriterije tod-
nosti.
O Eigl
insr
U inZenjerskoj se praksi javljaju i probiemi kod kojih u zadetku nije izvjes-
the
no pomoiu kojih se direktnih mjerenja i funkcija mjerenja mogu odrediti neke
nepoznate velidine koje su bitne za rje5enje problema. Tada je neophodno na O Tec
temelju vrste i karalrtera nepoznatih velidina, tj. inZenjerskog sagledavanja pro- the
blema, odrediti Sto je moguie manji broj velidina koje se mogu direktno mjeriti,
a koje su s nepoznatim (traZenim) velidinama uzajamno vezane 5to jednostav-
nijim matematidkim tunkcijama. Sto 1e brol direl<tno mjerenih velidina manji te
5to su funkcije direlrtnih mjerenja jednostavnije, odredivanje nepoznatih velidina
12 ZAKONOPRIRASTUVARIJANCI
i primjena zakona o prirastu varijanci je takoder jednostavnija' Broj i vrsta veli-

ion I
dina koje je neophodno direktno mjeriti posebice utjede na wijeme, sloZenost i
zahtjevnost terenskih radova.
desto se u tunkcije direktnih mjerenja, pri odredivanju nepoznatih velidi-
na, uvode i velidine koje nisu direlrtno mjerene. Razvidan je primjer udestalog 1of1t
uvodenja kutova u funkcije mjerenja, iako su funkcijski izvedene velidine. U teo-
rijskom pogledu takav postupak nije ispravan, suprotan je s temeljnim pret- The pz
postavkama na kojima podiva zakon o prirastu varijanci neovisnih mjerenja, ali needed
se u odredenim sludajevima dopu5ta zbog pojednostavljenja rje5avanja proble- revolut
ma ili zada6a. O lar
Primjeni zakona o prirastu varijanci uvijek prethodi wlo vaZan i neiz-
bjeZan dio geodetskih strudnih poslova, a to je obavljanje neposrednih ili direkt- Can
nih mjerenja u terenskim ili laboratorijskim uvjetima sukladno planu mjerenja te WC
njihova odgovarajuia radunska obrada, tj. izjednadenje direktnih mjerenja (pog-

lavlje 2).
C th,
trz
1.1.1, Todnost kuta u ietverokutu

@ a'
cr(
U detverokutu su mjereni kutovi: cr,, B i y, sl. 1.1. Todnost svih kutova je O thr
medusobno jednaka i iznosi 3". Treba odrediti todnost kuta 6. en(
, ^f ln
Funkcija mjerenja The par

6:360o-(o*B*y) likeiy t<
CIn
Totalni diferencijal tunkcije mjerenja c()r
d6=-do-dF-dy. be
C Agr
occ
SI. 1.1. Cetverokut
resl
.l
t-rt ['1 ln @ Cor
- L-il' r,=l
.u =A l=l =93x3
I En€
L ',?j I
e
"=l-11, s
O Eig
s3=atVua=9arla=27, insr
the
.u =./ru' =,[u =u".r.
O Tec
the
1.1.2. Toinost povr5ine kruZnog prstena
Mjereni su polumjeri koncentridnih kruZnica rt i r, koje odreduju prsten, sl.

t.2.Treba odrediti todnost powiine kruZnog prstena P.
---
RAdUNSKA oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA
Podaci mjerenja:
13
ion I
rr = 15.76m, s,, = 0.03 m,
tz = 3.45 m, s., = 0.02 m.
iof10
Funkcija mjerenja The par
p:\, n. needed
"_€
revoluti,
Totalni diferencijal tunkcije mjerenja
dP:2nq dq-2nrrdrr.
Q larl
51.7.2. KruZni prsten Oan
wol
f 2rnl lss.ozsool -- ["3'' _ fo.ooos

.]
C the
^=l-r"'rl=fzr.ozoso.l' "'=L .i L 0.0004I' tra:
s3 =a'Vn a=9.0130, @av

cro
= ,,I"fr = Jr013o = 3.oo m2.
", O the
enc
1. 1.3. Todnost duljine mierene Reichenbachovim daliinomierom
Pomo6u Reichenbachovog daljinomjera ditane su podjele na daljinomjernoj 9 ^f lt-t

Ietvi, sl. f .3. Citanja podjele letve su Is, i Id, tj. ditanje na poloZaju gomje niti nitnog
kriZa i ditanje na poloZaju donje niti nitnog kriZa. Todnost ditanja podjela letve je The pas
0,1 cm. Treba odrediti todnost duljine D, al<o multiplikacijska konstanta Raichen- likeiy tc
bachovog daljinomjera K ima wijednost 100.
OIn
con
be
Funkcija mjerenja
D-K(ls-la). C Agr
occ
rest
Totalni diferencijal tunkcije mjerenja @ Cor
dD-Kdls-Kdld. trtt€
D, O Eig
insr
Sl. 1.3. Duljina D
the
Q Tec
t rcl I rool [.i I Toot
o'ot the
"=L-i,l=L-iill' "'=L " o.o1] =
:at
'i.l L 21 2,
s3 Vo a = 0.01 at I a = 2OO,
t^
so={si:J2oo=14.1cm.
ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI
1. 1.4. Todnost duljine odredene pravokutnim koordinatama

ion I
U lokalnom pravokutnom koordinatnom sustavu direktno su mjerene koor-
dinate todaka T1iT2, sl. 1.4. Treba odrediti todnost duljine D odredene todkama T,
iTt' ioflt
Podaci mjerenja: The pe
xr : m,
3.23 sx1 :2
cm, needed
revolut
xz :15.43 m, sx2:3 cm,
yt = 2.67 m, su, = 1cm, C lar
yz= 5.45m, srr:2cm. Oan
WC
Funkcija mjerenja O th,

o = J(", - *r)' * (y, - yr)' . trz
SL 1.4. Duljina @ ar
cr(
xz -xt d*. + *, -*t *" _Yz-Yt c th(
dD=_ 4u. *IZ:&dv,. enl
DD.DD
* xt
_x2
D t?, 9 ltl
xz-xt [- o.szso-] lq I ^f
d-
D =l-z:zzzzl =
t?*, ls
| 1
I
i'
The par
_Yz - likely tr
D
Yt
| 0.2222) " s2u, tl
L 4l
CIn
Yz-Yr "?,
D cor
be
s3 =a'Vra=12.605L,
--: OAp
so = r/si = J12.6051 = 3.5 cm. occ
resl
1.1.5. Toinost povriine trokuta
@ Cor
U trokutu su mjerene strane a i b te Ent
kut y , sl. 1.5. Poznata je todnost mjerenja.
C nig
Treba odrediti to6nost powiine trokuta P. insr
the
Podaci mjerenja:
a = 123.89 m, s^= 0.03 m, O Tec
b = 158.90 m, sr = 0.05 m, the
y = 51' 23' 48" , sy:2".
Sl. 1.5. Trokut

15
t
naduwsre oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA
Funkcija mjerenja ion

a b sinv
D---------j
2
Totalni diferencijal funkcije mjerenja
b
dP = srn^Y cta + aa sinY af
-- + :ii
ab
cosT d7
- 2----'--- 2 2p 1of10
b The pas
srlf^{
- needed
7ez.oesl ['3 I ;o.ooon I
a-
a
- srnT =L*fiSS] vr =l "' .tl=L
ooo25
4ooool'
revolutir
O larr
ab
-----7 cosI Oan
2p
woI
=atVoa=9.33L7,
"3 C the
trar
""=G=Je$1?=3.055m2.
1.1.6. Toinost duliine odredene daliinomierom
s konstantnom bazom @av
cro
Pomo6udaljinomjeraskonstantnombazom(duljinabazeb=2m)mjeren O the
kut y, sI. 1.6' Treba odrediti todnost duljine D'
ie paralaktidki enc
Podaci mjerenja
Y = 0" 23'72"'3, sy=4"'2' t ^f rn
b Funkcija mjerenja The pas
bv likely tc
D=:ctq'.
- 2 -2
OIn
con
Sl. 1.6. Paralalrtidki trokut be
Totalni diferencijal tunkcije mjerenja C Agr

b occ
dD=- - dY. resl
4P', sin"^"1','
@ Cor
b2 s?r = fl Enf
a = - ------------- : = - 0.27281, 'aq,
4p" sitfL C Eig
insr
szo= a2 sl : o.zoeo, .o=ffi=SJe8e=o.8em. the
C Tec
1.1.7. Todnost smiernog kuta the
Ulokalnompravokutnomkoordinatnomsustavudirektnosumjerene
koordinatetodkeT,sl.l.T.Poznatajetodnostkoordinata.Trebaodredititodnost
smjernog Inrta v '
16 ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI
\
ion I
Podaci mjerenja:
x = 1234.23m, s"= 2 cm,
y = 1073.45 m, sv= 1cm.
1of1t
Funkcija mjerenja:
The pe
V
tgv =:' needed
x revolut
Totalni diferencijal funkcije mjerenja O lar
- v g6s'vdx+p
c - "I t -
0v dv=-p --1
x'x -cos'vdy. C) an
wc
SI. 1.7. Smjerni kut
C th,
[ "v ,.,] trz
l-P-cos'vl
a=l l-.o.ezzsel
@ a,
| ,
ILxlp-cos-v I '
l=l ogsr+el' "'=['t .,]=[' ,] cr(
si =atVua=3.6445, O th<
} enl
""
=r/.i =J3.6445 =1.9'
Napomena: Neophodno je obratiti pozornost na jedinice mjere u kojima su t ^{ In

izraiene koordinate x i y te pripadna standardna odstupanja. Mjerenja su The par
izralena u metrima, a standardna odstupanja u centimetrima. Prije radunanja iikely tr
koeficijenata velrtora a te elemenata matrice varijance mjerenja Vo obavljeno je
uskiadivanje jedinica mjere. Kako bi standardna devijacija smjernog kuta bila OIn
cor
ispravno dimenzionirana, za radunanje koeficijenata vektora a kori5tene su
be
vrijednosti koordinata izraLene u centimetrima, jer je matrica varijance Vu for-
mirana sa standardnim odstupanjima izraLenim u centimetrima. Obavljena je i C Agr
pretvorba diferencijala linearnih mjerenja, obzirom da je je smjerni kut kutna occ
velidina. resl
@ C<-rr
1.1.8. Todnost kuta u pravokutnom trokutu Er€
U pravokutnom trokutu mjerena O Eig

je kateta a i hipotenuza c, sl. 1-8. Poz- insr
nata je todnost mjerenja. Treba odrediti the
todnost kuta o. () Tec
the
Podaci mjerenja:
a = 15.34 m, s"= 1cm,
c =28.43 m, s"= 2 cm.
SI. 1.8. Pravokutni trokut
T
t
RAdUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA l7
Funkcija mjerenja
ion
.a
slno = -,c
Totalni diferencijal furkcije mjerenja
p 1of10
dcl'= da- ;ap dc.
c coso c- coso.
The pa
[o
| I I aa.fizzsl
I needed
revolr:t
a=i ""o"o
"':['t .,]:['
ap l=[-ao.+ooo+.]' .] C lar
L-c"*"-] Oan
s3:a'Vua=16073.184, wc
." = .ft = J16o?3:r84 = 2' 6" .B
O th,
tre
1.1.9. Todnost strane trokuta (dviie strane i jedan kut)
@ a,
cr(
U trokutu su mjerene strane a i b te kut y , sl. 1.9. Poznata je todnost mje-
renja. Treba odrediti todnost strane c. tl thr
en(
Podaci mjerenja:
a : 145.89 m, s"= 2 cm,
t ^{ rn
b : 176.98 m, sr:2 cm, The par
likely t<
T = 67'44'17".5, sy=3".
OIn
Funkcija mjerenja cor
c2:a2 +b2 _ 2abcosy. be
c O Agr
Sl. 1.9. Trokut occ
resl
Totalni diferencijal funkcije mjerenja
-- absinv
a-bcosv'da- b-acosv dbr-Ct/ -
@ Cor
dc= Etr€
c c pc
a-bcosy O Eig
insr
c
10.43373 I fls"z I
I 14 the
b-acosy
=lo.oosssl, ,t, =l .fl.2 1=l 4 I
l,
c lo.ooszsl
L r II I I el
"l I . r O Tec
a b siny the
pc
s3 = at V\a = 2.5822,
," =.rffi =,tz.sl:z=1.6cm.
]'
ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI
1.1.10. Toinost strane trokuta (jedna strana i dva kuta)

ion I
U trokutu su mjereni kutovi oi Bte strana a, sI. 1.10. Poznata je todnost
mjerenja. Treba odrediti todnost strane b.
1oflt
Podaci mjerenja: Tlie pz
a= 254.34rn, s"= 3 cm, needed

revolut
a=45"35'32", so=1,
B = 57" 21,'1,O" , O lar
"p=2".
Oan
Funkcija mjerenja w(
sin B
b=a
sin
'
cr
O trr
trt
Sl. 1..10. Trokut
@ a'
Totalni diferencijal funlcije mjerenja cr(
slnP
d. *
t tl,tP O tht
db = "rot* a., + 1,c9sF 4B.
sincr p sin'o p sincr enr
sinF
sino t ^f
I r rzeool ['3 ] tn rn
_ a sin0 cos cr =l -o.t+zza l, *t" = | sl =
p sln cr
I o.oosrzl L '^l | |
The par
a cosF "6] L
iikeiy t<
p smcl CIn
si =a'Vna=12.5581, cor
} be
so = r/si = J12.5581 = 3.5 cm.
oAg
occ
1.1.11. Toinost odredivania visine visokog obiekta resl
Dva su visinska trokuta spoje- @ Ccir

na zajednidkom katetom duljine D. Enf
Mjereni su visinski kutovi o, i or, sl.
H !.77. Poznata je todnost mjerenja. Po-
O nig
insr
-/(,e, trebno je odrediti todnost visinske the
razlike H.
O Tec
Podaci mjerenja: the
D
D = 59.34 m, so=2cm,
SI. 1.11. Visinski trokut dt= 4" 12' 54" '3' so,=J '
az=I' 34' 25" '7' so":!" '

t-
19
naduNsx.s oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA
Funkcija mjerenja
ion t
H=D(tsctr +tgctr).
DD du2 + (tgcrr r tga2) dD
dH = --;;-------;- du, + -;-a ,- 1of10
p cos' crt P cos- cx'2
The pa,s
D
-----;-
,l
needed
--;,
p cos- ct1 fz
[oozsgsl ls"' l-r, revoluti,
= | o.ozezo l, =|
D s?,
p cos- cx,2
(tg cr.1 + tg cr2 )
[o.totta.l
-L
"' I "r" Ir 4) C larl
Oan
wol
s'" = a'Vo a = 0.0493,
C the
"*
=./{ = Jor4v3 = 0.2 cm. tra
@ av
cro
t.1.72. Toinost trigonometriiske visinske razlike
C tne
Trigonometrijskommetodomobavljenojeodredivanjevisinskerazlikeh en(
izmedutodakaTliT2,sL.l''12'Mjerenisu:visinahorizontalneokretneositeo-
je todnost mjerenja'
dolita i, visina signala I, duljina D i visinski kutcr. Poznata t ^f ln
Treba odrediti todnost visinske razlike'
The par
Podaci mjerenja: Iikely tr
D =748'28m' so= 5 cm,
CIn
o =15'25'1I", S.=5 ' cot
I i =1.65m, si= 0'5 cm, be
r I = 1.45m, sr:0'5 cm'
C Agr
th
occ
+ Funkcija mjerenja resl
h=Dtgct-i+i
@ Col
Sl. 1.12. Visinski trokut E.t
C elg
Totalni diferencijal tunkcije mjerenja insr
O
dh=tgcr dD+,, U dcr-dl+di.
p cos- d
the
II tocr
uv'-* ItIo.zzserol Q Tec
the
a=lI p"_9, I I o.ooo774l
cos-" I -l _1.o0oo0o
|i*1-1 l| [ r.oooooo
I,
]
ZAKON O PRIRATiTU VARIJANCI
.l
ion I
['3sl lo.ooruoo
2s.oooooo ]
*r_l
"u-l I_l 0.000025
|L s? '^,sr-ll-l
I
I'
I I' o.oooozsJ
1of1(
si =atVua=0.000255, The pz
.n =./.fr, =Joooorss =0.016m. needed

revolut
1.1.13. Toinost kutova na staialiStu

O la:
Oan
Na stajali5tu T mjereni su pravci: Lr, Lr, L3 i L4 prema udaljenim trian- w(
gnrlacijskim todkama, sl. 1.13. Todnost pravaca je medusobno jednaka i iznosi
3".l.Trebaodredititodnostkutova: o, F i y.
O ttr
trt
Funkcije mjerenja: @ a'
cr:-Lr+Lz, cr(
I =-Lr +Lg' O tht

v =-L, +L". eni
Totalni diferencijali funkcija mjerenja:

t ^f ln
dcr=-dl-t+dl-r,
d0 =-dlr +dL3, The par
dY =-dl,r +dL,. likeiy t<
Sl. 1.13. Pravci i kutovi C) In
COI
I'i' , I tn'u'
be
r-r 1 o or I
"=l-i d;;l
"-L-;;o;j v,=l " l=l nu'nu,.]l=.?,,
'1, -'+is' oAs
IL 'i.,lt OCC
resl
".. -l
@ Cor
vr = AVu A, : si AA,= [;; :r ;; l: I'z;21
e'61'32]
3:3il
e'67 7e'221
trttl
f"r" "ru tf I L O Eig

insr
so = sF =., = /rf = ,trr,n= 4".3g. the
O Tec
1.1.74. Toinost pravokutnih koordinata toike (duliina i smjerni kut) the
U lokalnom pravokutnom koordinatnom sustavu mjereni su smjerni kut v

i duljina D, od ishodiBta sustava do todke T, sl. 1.14. Poznata je todnost mjerenja.
Treba odrediti todnost koordinata todke T.
2t
ion I
Podaci mjerenja:
D = 124.45m, so= 2 cm,
v : 45' 57' I1'".33, s'= 2" 1' 1of10
The pa
Funkcije mjerenja: needed
x = D cosv,
revolub
Y: D sinv'
O lar
0v Oan
SI. 1.14. Pravokutne koordinate wo
Totalni diferencijali tunkcija mjerenja: O th<

D sinv tra
dx=cosvdD- " dv,
p @ ar
D cosv crc
dy=sinvdD+--- - dv.
p
C the
I Dsinvl en(
-^-
o=l "o'u
I
r l=;o
-
-o.o4s37l v,
ururu -r =f.'",1-
- ;a.oo 4.4r)',
D cosv I lo.trczz 0.041e51'
-;'-j L "?l L
t ^l ]n
Lsmv
- --
vr = AVu r = [ =? "*-l= lt.o+va 1.eeo87-]
-
The pas
"" L"; # I L;:;;;ai i oi+iol iikeiy tc
CIn
,. = /{ = ,tLrlr?G =r.4cot, con
"r: n[r] =,trfl4n = 1.4 cm. be
C Agr
1.1.15. Todnost oploiia i obujma kvadra occ
rest
obavljena je izmjera industrijskog objelrta oblika kvadra. Mjerena je dulji-
na dr, Sirina d, i visina d. objelrta te je odredena todnost mjerenja. Treba od- @ Cor
Etrt
rediti todnost oplo5ja objekta O, bez
.r povrSine baze i todnost njegovog obuj- O Eig
maV. insr
I
the
d. Podaci mjerenja:
dr= 85.48 m, sd1 = 5 cm, O Tec
the
_ dz=15.52m, s6,= 2 cm,
t
,'--' da= 21.35 m, so. = 3 cm.
l
22 ZAKON O PRIRASTU TEZTNA
rion I
Funkcije mjerenja:
o=drdz+z(ard.+drd.),
I
V=drdzds.
Totalni diferencijali tunkcija mjerenja: 1of1t
do = (d2 + 2 d3 )dd1 + (a, + 2 d3 )dd2 + z(ar+ a, ) aa., The pe
dV = dz d3 dd1 + dt d. dd, + dt d2 dd3. needed
^ [drr2d. dr+2d, 2(dr+or)l-l sa.zzoo 128.1800 202.00001 revolut

dz ds d, d. d, d, - fssr.sszo 1824.9980 1326 64961'
_]
O lar
['3,sl" ] lo.ooru
v,,=l o.ooo4 I Oan
| l=l "lL 0.000e1
I, WC
L "i,r O th,
t .3
"ou-l-= [
sr.zooo 382.e845'l trz
o'
vir = AVu =
1","" # I Lrrr.n rnu rinl.isii ! @a,
.o = .,/.fl cr(
= J 5i-?6r,1 --7.2o mz ,
= ./"1, = ,Flrc,?3r?:56.4e m3 . O thr
"u en(
1.2. 7a,kon o prirastu telina t ^{ rn
U odredenim se geodetskim problemima i zada6ama kao prioritetna potre- The pal

ba, umjesto odredivanja standardnih odstupanja, javlja potreba odredivanjateLi- iikely tr
na p" ili pF, (j = 1',2,.".,u) nepoznatih velidina F ili q (i=t,2,.'., u) ' eri tomu, ne-
CIn
poznate su velidine odredene direlctni.m mjerenjima Li (i=1,2,..''n) za koja su co1:
be
poznate pripadne teZine p, (i = 1, 2, ... ,t) .
Odredivanje velidina obavlja se pomo6u izraza'1"7 ili 1'2, dok se

F ili 4 C Agr
odredivanje teZina obavlja primjenom zakona o prirastu teZina, sukladno algorit- occ
mu navedenom u tablici 1.3 u sludaju jedne nepoznate velidine ili sukladno resl
algoritmu navedenom u tablici 1.4 u sludaju viSe nepoznatih velidina'
@ Cor
Ert
Tablica 1.3. Algoritam zal<ona o prirastu teZina (jedna nepoznata velidina)
O Eig
insr
the
Li, pi,(i
O Tec
= t,2,..., n). the
t
RAdUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA 23
Totalni diferencijal tunkcije mjerenja ion

dr= dF
dL. +
dF
dL"-...r d" or-.
dlr'dLr"oLn
Vektor koeficijenata i matrica teZina mjerenja:
1of10
[ru']l
llar"i Tlie
rp,
pa,s
li;i'lh'l
I
needed
"=rta?J l=1",'l,
nx1 l' .''ol
q,-l Pz
l'l nxn I
I
I
revoluti,
O lart
l. I L."l t
I
n"J
lraF I I Oan
ll ar" J. ] woI
O the
1 trat
TeZina fun-kcije mjerenja: = at Po-t.,
Pr
@ av
cro
O ttre
U algoritmu zakona o prirastu telina, sadrZanom u tablici 1.3, koriste se enc
sukladno redoslij edu poj avlj ivanj a slj edeii simboli :
F nepoznata velidina (funkcija direlrtnih mjerenja), t ^f rn

Pr te1inavelidine F,
ilhe pas
Li direktna mjerenja, (i = t,2,..., n) ,
pi
n
teZine mjerenja, (i = 1',2,...,n),
broj mjerenja,
I| ":'',""
-con
dF diferencijalfunkcijemjerenja,
AF
parcijab:e derivacije tunkcije mjerenja, (i = t,2,..., n)
I "::,
l:;
+
dLi
,
dlr diferencijali mjerenja, (i = t, Z,..., n),
"X,
ai
vektorkoeficijenata,
elementi vektora koeficijenata a, (l = f, 2,... ,") ,
I
I
., .u'
B"t
I .,
lt-
l;*
matrica teZina mjerenja. u,n
Tabiica 1-.4. Algoritam zakona o prirastu teZina (vi5e nepoznatih velidina)
4 , pq, (i= t' z'... ' ";. II "r;

Li, pi, (i = t,2,..., n). T
I
l
24 ZAKON O PRIRASTU TEZINA
ion I
lof1C
Ttre pe
needed
Totab:i diferencijali tunkcija mjerenja revolut
aF1 aF1
.. dF'
aLl aL2 dL, Q lar
aF2 aF2 .. 0F' Oan
ul.' u\' ul" WC
aF, aF, .. dF, O th,

aLl aL2 6L, trz
@a,
Matrica koeficijenata i matrica teZina mjerenja: cr(
(ar,) lar,)
(ar,) O thr
Iar, l. I u" [ut-" J" )" a' ar, ... ar"-l
enl
lf ar',) (ar,\ ldF,) f t
+":lt t" l, Iat" ,J, Iat" ,J" =lu,r'
t..t
I
^7":.'.?" l, p, =l
I nxn I
t ^f ln
I a,r a,z
..'au, I
I
(ar,,) (ar") lar")

L
The par
I at, ,J" I at, ,J. [ut" ,J. likeiy t<
Cin
Matrica teZina funkcija mjerenja: cor
1At,
Po-t -APu be
uxu
C Agr
occ
rest
@ Cor
Ett€
U algoritmu zakona o prirastu varijanci, sadrZanom u tablici 1.4, koriste se, O Eig
sukladno redoslij edu poj avljivanj a, slj edeii simboli: insr
the
4 nepoznate velidine (tunkcije direktnih mjerenja), (i=t,2,..., u) ,
P4 teZine velidina 4 , (j = 1',2,... ,u) , C Tec

the
u broj funkcija mjerenja,
pr teZine direktnih mjerenja, (i: t, Z, ..., n) ,
n broj mjerenja,
I
-
t
I
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA 25
ion
vektor funkcija mjerenja,
"t*,
#, vektor diferencijala funlcija mjerenja,
dq diferencijali tunkcija mjerenja, (::t,2,..., u) ,
1of10
"-r
AE
parc. derivacije tunkcija mjerenja, (r=t,2,...,") i (i=t,2,..., u) The par
,
dL,
needed
dL, diferencijali mjerenja, (i: t,2,..., n), revolr:ti
*" matrica koeficijenata, Q larl

arj elementi matrice koeficijenata A, (i = 1,,2,... ,u) i (i =1,,2,... ,n) ,
Oan
jI| matrica teZina mjerenja, wol
matrica teZina tunkcija mjerenja.

C the
u|T tra.
@ av
Zakon o prirastu telinaje u prvim koracima primjene, sukladno algoritmima
cro
navedenim u tablicama 1.3 i 1..4, jednak primjeni zakona o prirastu varijanci,
sukladno algoritmima navedenim u tablicama 7.I i 7.2. Definiranje funkcija mje- C the
renja, odredivanje totahrih diferencijala funkcija mjerenja te radunanje koefici- enc
jenata i formiranje vektora a, odnosno matrice A, obavlja se na posve isti nadin.
Razlog je dinjenica da su oba zakona izvedena iz zakona o prirastu pogre5aka
mjerenja te da su kriteriji todnosti mjerenja medusobno vezam teorijskom defini-
t ^f ltl
cijom teZine The pas
2
*so (1.3)
likely tc
l,i --i,
-
si
CIn
gdje su: con
Pi teZina mjerenja Li (i = 1, 2,... ,n) , be
sl referentna varijanca (varijanca tzv. referentnog mjerenja, odnosno
C Agr
mjerenja dija je teZina jednaka jedinici), occ
sf varijanca mjerenja Li (i = 1, 2,... ,") . rest
Sukladno izrazu (I.3), definiran je i medusobni odnos matrice varijance mje- @ Cor
renja Vo i matrice teZina mjerenjaPo, tj. Ere
[.? ]' O Eig
nu=rlv,'=.ll '2. . (7.4) insr
L ":l
I
Q
the
Tec
the
L.2.1. Te?ina kuta u trokutu
U trokutu su mjereni kutovi cr i B , sl. L.16. TeZine kutova su medusobno

jednake i iznose 1.. Treba odrediti teZinu kuta y .
26 ZAKON O PRIRASTU TE,XNA
ion I
Funkcija mjerenja
T=1800-(o+9).
Totab:i diferencijal funkcije mjerenja
dy=-do-d0. ioflC
The pe
"
=
[-i], ",: [o" ",] [' ,],
= needed
revolut
a'ta=2,
",-':[t r]=,!_,, ;=.'Pn-1a= Q lar
Sl. 1.16. Trokut Pv = 0'5' Oan
wc
7.2.2. TeLina visinske razlike u nivelmanskoi figuri O th,
. trc
U nivelmanskoj fignrri mjerene su visinske razlike h1 i h2, sl. 1.17. TeZina
p6, visinske razllke h, iznosi 0.78 i teZina P6, visinske razlike h, iznosi 1.13. @ a,
cr(
Treba odrediti teZinu visinske razlike h..
C thr
enl
Funkcija mjerenja
hs=hr+hz'
t ^f ln
Totalrri diferencijal funkcije mjerenja
dh.: 45t + dhr. The pa;
iikely t<
I lo.7B
":[i] OIn
I
l:l
l l 1.131'
I
pr,^
",=[o" zJ cor
o -, -ltza I be
rr -L 0.88_l'
o Ag:
Sl. 1.17. Nivelmanska figura -1-= pn-1 a = 2.lil7o, pi,, = 0.40. occ
ph3 "t resl
@ Cor
Napomena: Definiranje funkcije mjerenja obavljeno je sukladno smjerovima us-
Erf
pona terena, jer oni definiraju predznak visinskih razlTka u nivelmanskoj figuri
(strelice na shemi figure, sl. 1.17). Funkcija mjerenja izvedena je iz funkcije tzv. C Eig
figumog uvjeta u nivelmanskoj mreZi. Za postav figurnog uvjeta odabran je insr
smjer kretanjakazallke na satu. the
Q Tec
1.2.3. TeZina pow5ine parcele the
Parcela oblika trapeza odredena je mjerenjem medusobno paralelnih fron-

tova d, i d2 te njihove medusobne udaljenosti d. , sl. 1.18. Poznate su teiine
mjerenja. Tteba odrediti teZinu pow5ine parcele P.
ion I
RACUNSKA OBBADA GEODETSKIH MJERENJA
- 27
Podaci mjerenja:
dt = 53.42m, Oo,=U,
dz = 45.IIrn, po, = 5
d, --153.42m, pa, =
Funkcija mjerenja iof10
1 The pa
P=;(d1+d2)d3.
needed
Totalni diferencijal funkcije mjerenja revolut
dp= 1d3 da, + 1d. oo, + !(a, +d, ) ddr. O lar
d, 2' 2 2',
SI. 1.18. Trapez Can
wo
[1o" I zrool -l
,l C th<
a=l) ?-' | ;zo [o.,pa.

^d."- l=176.71001, Pu=l
" l=l
"' po,.]
tu tra
,.' * a' I fas.zosol t

, (d'
I , L
3l @ at
crc
l; )1
lo.zooo I () thr
R, '= ] o.2ooo I en(
[ 0.3333 ]
L=^tP,,-t"= 3rG2.7830, pp=o.ooo3. t ^f rn

Pp
Ihe par
1.2.4. TeLina strane trokuta likely t<
U trokutu su mjerene strane a i c. Vrijednost kuta B je konstantna i nije C)In

odredena mjerenjem sl. 1.19. Poznate su teZine mjerenja. Treba odrediti teZinu cor
strane b. be
Podaci mjerenja:
oAs
occ
a=153.42m, p^ = 3,
resl
c = 150.43 m, p"= 2,
B = 61" 20'74".
@ Ccu
Ettt
Funkcija mjerenja
bz =a2 +"'_ zaccosB. O Eig
Totalni diferencij aI funkcije mjerenja insr
a-ccos0 the
OO_ d"* " ."o=F d".
bb (J Tec
SI. 1.19. Trokut
tire
Ia-ccosB-]
.- *o"* l=lZ:ZZffiz), Rr = [o' o"]= ['
Lbl
1
"
,] ", '=
[0 " o uo],
ZAKON O PRIRASTU KOFAKTORA
ion I
2A
1,
=atPn-l a=0.274, p.a=4.7.
Pr
1.2.5. TeLine kutova na staiali5tu

ioflC
Na triangmlacijskom stajali5tu mjereni The pa
supravci: Lr,L", L3 i L4, sl. 1.20. TeZine svih
needed
pravaca su medusobno jednake i iznose 3. Tre- revolut
ba odrediti teZine kutova: cr , 0 i y .
Q lar
Funkcije mjerenja: Can
cr=-Lr +Lz, wc
B= -Lr+L.'
C th,
-L.+Ln. t,re
Totalni difereneijali tunkcija mjerenja:
Sl. 1.20. Kutovi i pravci do=-dl-r+dl-r, @
dB = -dl-r+dL., cr(
dY: -dL3+dL4. o thr
[-r 1o ol [p'.'',. I ls en(

-
'.
I
A=l o-1 7
I
Pu:l ' "2
I o o-1 ?I
pL: l=l l='"r",
'LpL4 lL 3l t ^f ]n
The par
Io.ss
033
l . t 0.67 -0.33 o.oo-l iikely tc
33 Pu-t: 1R R' -o.ss 0.67 -0.33 l,
3 =|
I
",,=:,=| o
0.33,1
I'
L o.oo -0.33 0.671 CIn
con
lz.zs 1.50 0.75-l Po=2'25, be
en = | r.so 3.00 1 50l, PB=3oo'
Io.zs 1.50 2.25 |
\:2.25. C Agr
occ
rest
1.3. hkon o prirastu kofaktora @ Cor
Etr€
Kao i u sludaju primjene zakona o prirastu teZina, u odredenim se geodet-
skim problemima i zada6ama moZe javiti potreba odredivanja kofalrtora q" ili O Eig
insr
qF, (j =I,2,...,u) nepoznatih velidina F ili 4 (=t,z'... , u) . rri tomu, nepoznate
the
su velidine odredene direktnim mjerenjima Li (i:1, 2,.'.,n) zakoia su prethodno
odredeni ili poznati pripadni kofaktori q, (i = 1, 2,...,n)
O Tec
the
Odredivanje velidina Fi 4 obavlja se pomo6u izraza 1'.1 ili 1'2' dok se
odredivanje pripadnih kofalrtora obavlja primjenom zakona o prirastu kofaktora,
sukladno algoritmu navedenom u tablici 1 .5 u sludaju jedne nepoznate velidine ili
sukladno algoritmu navedenom u tablici 1.6 u sludaju viSe nepoznatih velidina.
Tablica L.5. Algoritam zakona o prirastu kofaktora fiedna nepoznata velidina)

ion I
Nepoznate velidine: F, qF.
Li, ei, (i: t,2,..., n). 1of1C

T'he pa
Funlcija mjerenja needed
F = F(L1, Lr,..., L" ). revolut
Totalni diferencijal tunkcije mjerenja Q lar

ap: dF
or-. + dF dL"+...* dF o"-. Can
dlr'dLr'AL^ wo
Vektor koeficijenata i matrica

C th<
t,ra
@ a\
crc
o the
en(
t ^{ l/l
Kofalrtor fu nkcij e mj erenj a The pas

likely tc
Qr=atQua.
OIn
con
U algoritmu zakona o prirastu kofaktora, sadrZanom u tablici 1.5, koriste se
be
sukladno redoslijedu pojavljivanja sljedeii simboli:
F nepoznata velidina (funkcija direktnih mjerenja), O Agr
occ
Qr kofaklor velidine F,
rest
Li direlrtna mjerenja, (i = t, Z, ..., n) ,
9i kofaktori mjerenja, (i = t, Z, ..., n) ,
@ Cor
EtrE
n broj mjerenja,
dF diferencijal funkcije mjerenja, O Eig
AF insr
-
parcijalne derivacije funlcije mjerenja, (i:t,2,...,n), the
dLi
dL, d.iferencijali mjerenja (i = t, 2,..., n) , O Tec
the
vektorkoeficijenata,
"1,
ai elementi vektora koeficijenata a, (i - t, 2,...,"),
:,I]' matrica kofalrtora mjerenja.
30 ZAXON O PRIRASTU KOFAKTORA
ion I
Tablica 1.6. Algoritam zakona o prirastu kofaktora (vi5e nepoznatih velidina)
E , qrl, (i = t, 2,..., ";.

1of1t
The pr
needed
revolut
O lar
Oan
wc
O th,
, trz
Totalrri diferencij ali funkcija mjerenja
@ a'
[ar, ar, dF,
t-::- -::- "'- cr(
tqll lT;,
I "
T,: T,| O thr
=l
df=ldBl a4 gnl
'" lla4
dL'
'*r Lor".l
lu* ,* aq
I ^f ln
I aL:- dL2 aL,
The par
Matrica koeficijenata i matrica kofalrtora mjerenja: likely t<
')
[( ar, ( ar', ) 1.ar, ) Oin
l[*, J" [", J" Iut" r" cor
lr,sL) (pq)
... ar"
luq ) f
^r,
^r, a,zz::'t?" I [c be
*"=l tr', J" It r. Iu'"," =larzt

I
a,z '.. a*,1
or:l
l,I nxn I
o Ag"
occ
La,r
)
L
l(ar" ) (all far" ) IESl
L[.
ur. J. I ur" J. I ut" J"
@ Cor
Erl
Matrica kofalrtora funlcija mjerenja:
=AP'-1A',
C nig
insr
"?$ the
fcq u, qr"-]
:Aouo' =l
o" o", ... o^ O Tec
St e,z qr,
I. the
Lc.r _l
U algoritmu zakona o prirastu varijanci, sadrZanom u tablici 1.4, koriste se

sukladno redoslijedu pojavljivanja sljede6i simboli:
T
q nepoznate velidine (funkcije direktnih mjerenja), (i=t,2,... , u) ,

ion I
Qr_l kofaktori velidina q , (j = I,2,...,u) ,
u broj funlcija mjerenja,

1of1f
Qt kofalrtori mjerenja, (i - t, Z, ... , n) ,
The pz
n broj mjerenja, needed
f vektor funkcija mjerenja, revolub
ux1
df vektor diferencijala funkcija mjerenja, C lar
ux1
d4 diferencijali tunkcija mjerenja, (i=t,2,..., u) ,
Oan
wo
aq
parc. derivacije tunkcija mjerenja, (i:t,2,...,") i (:=t,2,..., u)
6L'
,
O th<
dLt diferencijali mjerenja, (i = t, Z, ... , n)

tra
,
A
uxn matrica koeficij enata, @ar
crc
aii elementi matrice koeficijenata A, (i = 1,,2,... , u) i (j = 1,2,...,n) ,
or C the
nxn matrica kofalrtora mjerenj a, en(
orr
matrica kofalrtora funkcija mjerenja.
? n{ lfi
Povezanost zakona o prirastu kofaktora s zakonima o prirastu varijanci i te-
The pas
Zina slijedi iz teorijske definicije kofaktora
likely tc
7s?-;' (1.5)
9i -
Pi s;
-- CIn
con
gdje su:
be
ei kofaktor mjerenja Li (i = 1, 2,...,n),
pi teZina mjerenja Li (i = 1, 2,...,"), C Agr
occ
sl referentna varijanca,
rest
odnosno uzajamnog odnosa matrica kofaktora mjerenja Qr, varijance mjerenja
V,, i teZina mjerenjaPu @ Cor
Etr€
sflzl
s2 O Eig
s! = Is!
*tt"
oo = p,,-1= I
(1.6)
'l insr
.11 the
C) Tec
1.3.1. Kofaktor trigonometrijske visinske razlike the
U nivelmanskom vlaku mjerene su tri trigonometrijske visinske razlike:

h1,h2 ihr, sl. 1.21. Poznati sukofaktorivisinskih razlika: err,:1.96 , eyr"=3.24 i
er, = 0.25 . Treba odrediti kofaktor visinske razllke nivelmanskog vlaka h.
32 ZAKON O PRIRASTU KOFAKTORA
ion I
Funkcija mjerenja
h=hr+hr+h..
ioflt
Totalni diferencijal funkcije mierenja
dh: dhr + dh2 + dh3. T'he pe
needed
R, revolut
51. 1.21. Trigonometrijski vlak Q lar
r Oan
Irl Ou=l
lqn, [r.go I wc
qh2 =| 3.24 L
"=111,lrl
L'l L
I
Qn. I o.zs.] O th,
tre
Qrr: at Ou a = 5'45'
(/ a'
cr(
1.3.2. Kofaktor duljine i visinske razlike
tl th<
U visinskom trokutu su mjereni kosa duljina do i zenitni kut z, sl. \.22. enl
Poznati su kofaktori mjerenja. Treba odrediti kofaktore horizontalne duljine dn i

visinske razlike h. , ^f rn
Podaci mjerenja: The par

dr = 205.88 m, Qan = 0.04, likeiy tr
z = 85'44'15".1, q":1.00. CIn
cor,
Funkcije mjerenja: be
dn: dt sin z' C Agr
h =drcosz. occ
rest
Sl. 7.22. Visinska razlika
@ Cor
Totahri diferencijali tunkcija mjerenja: Er€
ddn : sit z ddk + ldn , dr, O trig
p "o"
insr
dh = cos z ddo - ldorir-, dr. the
p
I [o.o+
O Tec
[o" q"l
= ou = the
" [3 3333i 3:33i331 L
1.001'
opp = Ao1 =
", [B:BBIB B BBBI]
Qa" = 0.0398, ar, = o'0002.
-
ion I
1.4. Dopunska obia5nienja uz primjenu zakona o prirastu vari-
janci, teZina i kofaktora
U pogtavljima '1.'1, L2 i
1.3 sadrZan je niz rije6enih problema, u kojima su 1of1(
zakoni o prirastu varijanci, teLina i kofaktora primijenjeni na klasidan i u inZe- Tlie pt
njerskoj praksi najdeS6i nadin. Sukladno postavu problema, raspoloZivim direkt- needed
nim mjerenjima i pripadnim kriterijima todnosti, zakoni su u pravilu primijenjeni revolut
u posljednjem koraku rjeiavanja problema, tj. koraku odredivanja kriterija tod-
nosti. Kriteriji todnosti presudni su za dono3enje zakljudka o prihvatljivosti rje6e- O la;
nja, odnosno jesu Ii nepoznate velidine odredene primjereno kvalitetno, strudno i Can
s prihvatljivom todnoiiu. NajdeS6e se o prihvatljivosti kvalitete prosuduje teme- WC
ljem usporedbe s odgovaraju6im vrijednostima koje su normativno-tehnidki pro-
pisane odredenim tehnidkim propisom ili pravilnikom, odnosno utvrdene specifi- C th,
kacijom izvedbe radova. Ukoliko ne postoje tehnidki propisi ili specifikacije, pro- trz
sudba se najde56e obavlja temeljem strudnog iskustva. @ a'
Pri primjeni zakona o prirastu varijanci podrazumijeva se da su direlrtna cr(
mjerenja, u svrhu postizanja primjerene kvalitete nepoznatih velidina, obavljena
s odgovaraju6im geodetskim instrumentarijem (nominalna todnost mjerenja), O th(
metodama i postupcima mjerenja, metodama i postupcima uklanjanja grubih i enl
sistematskih pogreiaka te uz odgovarajuii broj ponavljanja. Obzirom da todnost
odredivanja nepoznatih velidina ovisi o todnosti direktnih mjerenja, zakon o
, ^f ]n
prirastu varijanci moZe se uspje5no primijeniti i prije obavljanja direktnih mje-
renja, a u svrhu optimiranja njihove kvalitete i planiranja utjecaja na todnost The par
nepoznatih velidina. likely t<
Ved se u koraku planiranja izvedbe direktnih mjerenja moZe, primjenom
zakona o prirastu varijanci, analizirati i utvrditi kojom se todnoSdu treba obaviti
CIn
cor
direktna mjerenja, kako bi se nepoznata velidina odredila s nekom unaprijed
be
zadanom (propisanom ili specificiranom) todno5iu. U ovisnosti o dobivenoj tod-
nosti za direktna mjerenja, odabiru se: instrumentarij, metode i postupci izmjere C Agr
te se obavlja izmjera, uz veliku vjerojatnost da ie se, uz savjesnu i strudnu rea- occ
Iizaciju radova, tralena todnost i postiii. resl
Potvrda kvalitete odredivanja nepoznatih velidina obavlja se s konkretno
postignutim rezultatima mjerenja i pripadnim kriterijima todnosti. Sukladno @ Cor
nepredvidivosti procesa mjerenja, javiti 6e se odredene razlike izmedu plani- Err€
ranih i realiziranih todnosti, ali su redovito, uz strudnu i korektnu izvedbu rado- C eig
va, razlike relativno male i prihvatljive. Planiranje izvedbe i rje5avanja geodet- insr
skih problema spada u specijalistidko podrudje optimiranja geodetskih mjerenja, the
tj. planiranja izvedbi geodetskih mjerenja s visokom vjerojatno5iu kvalitetne
realizacije i postizanja zadane ili specificirane todnosti uz primjerenu pouzda- (J Tec
nost, minimalan utro5ak vremena i obujam radova (ekonomidnost). U poglav- the
Ijima 1.4.1 i L.4.2 sadrZana su dva primjera primjene zakona o prirastu varijanci
pri optimiranju geodetskih mjerenja. Osim zakona o prirastu varijanci, pri opti-
miranju geodetskih mjerenja mogu se, ukoliko postoji takva potreba, koristiti i
zakoni o prirastu teZina i kofaktora.
34 ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI. TEZTNA I KOFAKTORA
ion I
Zakoni o prirastu teZina i kofaktora, a posebice zakon o prirastu teZina,
ima vaZnu ulognr pri teorijskom, tj. opiem definiranju teLina pojedinih vrsta geo-
detskih mjerenja. Sukladno op6im izrazima za te1intt, odredivanje konkretnih
empirijskih wijednosti teiina za svako pojedino mjerenje u nizu razliditih ili isto- 1of1C
vrsnih mjerenja, wlo je jednostarmo. Time je omogu6eno definiranje uzajamnog,
odnosno relativnog odnosa njihove todnosti (tzv. mjerenja razliditih todnosti), The pz
koji je neophodan u daljnjem procesu radunske obrade. Pod radunskom se needed

obradom podrazumijeva izjednadenje mjerenja, u punom rasponu od direktnih revolut
mjerenja, pa do njihovih kombiniranih f.orrni. Za odredene vrste mjerenja, a Q lar
temeljem primjene zakona o prirastu teiina, teZine su u op6em obliku dobro
poznate i tradicijski su ukljudene u obavljanje karakteristidnih vrsta geodetskih Can
radova. wc
U poglavlju 1.4.3 i '1.4.4 sadrlana su dva karakteristidna primjera, tj.
O th,
primjena zakona o prirastu teZina pri odredivanju op6ih izraza za teZinu visin- ttz
skih razlika u geometrijskom i trigonometrijskom nivelmanu.
@ a,
cr(
1.4.1. Optimiranie linearnih mierenja
O thr
U sklopu rjeiavanja inienjerske zadale neophodno je na indirektan nadin enl
odrediti duljinu c izmedu todaka T, i T, , s todno56u od 2 cm. Zadata se treba
realizirati pomo6u trokuta u kojem se planira neposredna izrniera strana a i b te
kuta y , sl. 1.23. PribliZne wijednosti za nepoznate velidine strana i kuta trokuta t ^f ]n
odredene su projektom realizacije trokuta. Izvjesno je da bi se, sukladno ilhe par
raspoloZivom geodetskom instrumentariju, mjerenje kuta y trebalo obaviti s likeiy t<
todno56u od 3". Treba odrediti todnost izmjere strana a i b, koja bi zbog jednos- Oin
tavnosti trebala biti jednaka, jer su strane podjednake duljine. cor
be
Zadane velidine:
s" = 2 cm' O Agr
occ
sv =J'
resl
PribliZne velidine:
Y =67o 44' ,
@ Cor
a = 745 rn, Enp
b = 777 rn, O Eig,

c:180 m. insu
Funkciia mjerenja the
c2 =a2 +b2 -2a b cosy.
o Tec.
SI. 1.23. Trokut the

o"- a-bcosY o.* b-acosY ol+ tbliny or.
c c pc
RAdUNSKA oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA 35
ion I
v,=l
[": Il=l[.3sl I
L .ill
=?o I,
'l 1of1C
The pe
s? = a'vua = 0.1,8745 s] + 0.45981 sl + 0.03683.
needed
Todnost strane c je zadana, a pretpostavlja se istovjetna todnost mjerenja
revolr:t
strana a i b
S. = 55 = 56r Q lar
pa slijedi
o.osoes= Oan
^2
=o =
sl - 4- 0.03683
= 6.12300, wo
1g1sz+s - oasoery (0 1B?4s + o4sra1)
r; C th<
sa - Vsl = 2.5 cIJjI. tra
Todnost mjerenja strana a i b, kako bi se postigla unaprijed zadana tod- G-\. ., -
nost odredivanja strane c u iznosu 2 cm, morala bi biti minimalno 2.5 cm.
crc
Napomena: Dobiveni rezultati usporedivi su s rezultatima odredenim u pog-
lavlju 1.1.9, koji se odnose na todnost mjerenja i todnost nepoznate velidine
C the
en(
odredene nakon obavljenih direktnih mjerenja. U formalnom je pogledu postig-
nuta ne5to vi5a todnost mjerenja strana a i b u odnosu na planiranu (2 cm
umjesto 2.5 cm), a sukladno tomu i neznatno vi5a todnost strane c (1.61 cm u t ^f 1(l
odnosu na 2 cm). Razlike koje su nastupile izmedu planirane i realizirane tod-
nosti su normalne i prihvatljive. Iskustveno ih se moZe ocijeniti nesignifi- The pai
kantnim, iako bi za donoSenje objektivne prosudbe trebalo obaviti odgovaraju6e likely tc
stati.stidko testiranje.
CIn
1.4.2. Optimiranje kutnih mierenja con
be
U sklopu rjeiavanja inZenjerske
zada1e neophodno je na trigonomet- C Agr
rijskom stajalistu T odrediti kutove cr, B occ
rest
i y , sl. L.24, s todno5du od su = 4" . Pret-
postavlja se da svi pravci moraju biti @ Cor
mjereni s istom todno56u. Treba odrediti Er€
todnost mjerenja pravaca sL "
O Eig
insr
the
51. I.24. Kutovi i pravci C) Tec
the
Funkcije mjerenja: Totaini diferencijali tunkcija mjerenja:
cr=-Lr+Lz, da=-dl-r+dl-r,
F =-Lt + Ls, dF=-dl-r +dL3,
Y =-Lr +Lq. dy =-dl,r +dln.
36 ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI, TE,XNA I KOFAKTORA
[t"s?'
-l ion I
t-rloor
a=l-r o 1ol' 1'=l "" l=.1
f-r o o 11 "-l '?, l="'l''
.
| .i1
1of1C
va=AVuAt= AsltR'=r'rae' ="{1 } 1l (r.7)
T'he pz
L1 12)
needed
Sukladno podetno postavljenom zahtjevu o todnosti odredivanja kutova, revolub
pripadna matrica varijance-kovarijance Vu jest
Q lar
[ .]
..r"r-l
[ "fl ,r"p ,r"r-l [ro ,r"o ,t"rl
..r,u
l:1 ""u .? tp, l = l v"p ro "r l. Oan

(1.8)
vu = l
',p "6 rp,
1"", "0, .? I L'*, '8, "?.1 [v", vp, 16 I
wc
Uvodeniem izraza 1.8 u izraz 1.7 slijedi O th,

.'"r-l trz
^lz t t]1'1,
.'"u
fro
" .,p, ti' " Lt t zJ
V6=lv"p 16 rp, l=silI2 @ a,
1",; l cr(
a kako su za odredivanje todnosti pravaca od posebnog interesa dijagonalni ele- C thr

menti matrice Vu ,mognrte ie iz bilo koje od tri jednadZbe enl
7G =2 s2",
odrediti todnost mjerenja pravaca, tj. t ^f rn

i
"fl=a ".=J'?, =Ja=2".e. ilhe par
Todnost mjerenja pravaca trebala bi biti minimalno 2".8 , kako bi se pos- likeiy tt
tigla unaprijed zadana todnost odredivanja kutova u iznosu 4" .
OIn
cor
Napomena: Dobiveni rezultati usporedivi su s rezultatima odredenim u pog-
be
lavlju 1.1.13, koji se odnose na todnost mjerenja i todnost nepoznate velidine
dobivenu nakon obavljanja direlrtnih mjerenja. Postignuta je neSto niZa todnost O Agr
mjerenja u odnosu na planiranu (3".1 umjesto planiranih 2" .8), a sukladno tomu occ
i neznatno niZa todnost odredivanja kutova (4".38 u odnosu na planiranih 4" ). resl
Odredene razlTke koje su nastupile izmedu planirane i realizirane todnosti posve
@ Cor
su normalne i prihvatljive. Iskustveno ih se moZe ocijeniti nesignifikantnim' Za Ett
dono$enje objektirme prosudbe trebalo bi obaviti odgovaraju6e statistidko testi-
ranje. O Eig
insr
the
1.4.3. TeZine visinskih razlika u geometriiskom nivelmanu
Q Tec
u nivelmanskom vlaku geometrijskog nivelmana odredena je visinska raz- the
lika h, izmedu podetnog i zawSnog repera vlaka, zbrajanjem visinskih razlika s
pojedinih stajaliSta nivelira, sI. 1.25. Na stajaliBtima nivelira visinske su razlike
odredene razlikama ditanja nivelmanskih letava. DuZ trase nivelmanskog vlaka
mjereno je na ukupno n stajaliSta. Pretpostavlja se da su na svim stajaliStima
duljine vizttra d konstantne, odnosno da su konstantne medusobne udaljenosti

Ietava (2d). zbroj udaljenosti letava na svim stajaliStima dui vlaka odreduje
ion I
ukupnu duljinu nivelmanskog vlaka L. Poznate su teZine 6itanja nivelmanskih
Ietava, koje su takoder medusobno jednake, tj. pi = Pz, = Pe . Treba odrediti tezi-
nu pn visinske razlike nivelmanskog vlaka.

1of10
T'he pa
needed
revoh:t
Q lar
Oan
wc
C th,
tra
L @ a,
Sl. 1.25. Geometriiski nivelman cr(
Funkcija mjerenja:
C thr
enl
h=hr+h2+...+hn,
h=(zr- Pr)* (zr-er)+... + (2" - e").
t ^f rn
dh: dZr - dP, + dz2* dP2+ ... + dZ. - dP.' ilhe par
iikely tr
Vektor koeficijenata i matrica teZina:
p21 CIn
7
pe, cor
,1,
p22 be
7
a=
2nx1
*1, ,P[ pp2
C Agr
2\xzn
occ
1 9z
resl
-1 Fe
@ Cor
rlp Erl
!p
tlp O trig
Po-t =
2nx2t
rlP .. =!r,
p 2nx2n insr
tlP the
rlp
O Tec
1= a' P'-.1.2n a =-'
I 2nx7
a 2nx2n
a --- 1x2n
the
Pn 1x2t zrltzn zn*t P P
p (1.e)
Pn=
2n
38 ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI, TEZXNA I KOFAKTORA
vizura d
obzirom da je duljina nivelmanskog vlaka L odredena pomo6u duljine ion I
L=2nd,
sliiedi
L
2n=-
d 1of1C
te je nakon uvritenja u izraz (7.9) Ttre pe
dp (1.10) needed
Pn= I .
revolr:t
U prethodni izraz, ier su duljine vizura d konstantne kao i teZine ditanja
nivelmanskih letava pr, uvodi se nova konstanta Q lar
K=dp, o an
pa je WC
K (1. 1)
Pn =
r,'
1
o thr
t,r:r
Napomene: Tezine visinskih razlTka geometrijskog nivelmana radunaju se po- @ a,

mo6u duljina nivelmanskih vlakova L izralenlh u kilometrima' U sludaju viSe cr(
vlakova potrebno je povotjno zadati konstantu K' Uobi|ajeno se zadaje kao de-
kadska wijednost (K : 1, 10, 100, ...), pribliZno jednaka prosjednoj duljini vlako- C tht
va, kako bi vrijednosti teZina mjerenja bile bliske jedinicama' €Ilt
op6i izraz za teLinw visinskih razlika pokazuje da su mjerenja visinskih

razlika geometrijskog nivelmana mjerenja raztiditih todnosti. TeZine je obvezno t ^f rn
uzeti u obzir pri izjednadenju nivelmanskih vlakova i mteLa' jer definiraju uza-
jamnu (relatirmu) todnost mjerenja i odreduju velidinu utjecaja pojedinog mje- The par
renja na izjednadena mjerenja i nepoznate velidine' likely tt
Primjena zakona o prirastu tezina u geometrijskom nivelmanu dovodi do
djelomice paradoksalnog rezultata. TeZine visinskih razlika nisu neposredno
Oin
cor
funkcije ditanja nivelmanskih letava ili pojedinih visinskih razllka u vlaku, ve6 su
be
funkcije duljina vlakova.
Odredivanje teZine je zbog jednostarmosti obavljeno uz pretpostavku o C As.
konstantnosti duljina vizura na svim stajali3tima nivelira duZ vlaka' Ova pret- occ
postavka tijekom obavljanja mjerenja u pravilu nije ispunjena, jer duljine vizura res'1
ovise o terenskim uvjetima realizacije mjerenja. Tijekom mjerenja, ipak se nas-
@ Cclr
toje postidi Sto ujednadenije duljine vizura.
Etrt
1.4.4. Teiline visinskih razlika u trigonometriiskom nivelmanu C) eig

insr
Visinska razllka izmedu dva repera odreduje se trigonometrijskim nivel- the
manom pomo6u: visinskog kuta cr, horizontalne duljine d, visine signala I i vi- C Tec
sine instrumenta i, sL 1.26. Poznata je teZina visinskog kuta po ' TeZine duljine' the
visine instrumenta i visine signala su vrlo male u odnosu na teZinu visinskog
Inrta te se mogu zanemariti (po = p, = pt = 0) ' Treba odrediti teZinu pn visinske
razlike h.
ion I
1of1(
The p;
needed
revolut
O lar
Sl. 1.26. Trigonometrijski nivelman Oan
wo
Funkcija mjerenja
h: D tg cr.
O thr
tra
Totalni hiferencijal funkcije mjerenja
D @ar
41= do.
cos, ct cro
Uz pretpostavku da je kut cr malen, mogu6e je pribliZenjem cos ct = 1, C the
pojednostaviti totalni diferencijal enc
dh=Ddcr,
pa je
t ^f rn
tD2
Pn P0 The pas
odnosno uz konstantnu vrijednost teZine visinskog kuta K: po likely tc

K CIn
on: . (1..1.2)
con
,F
be
Napomena: Odredivanje opieg izraza za teZinu visinske razlike kod trigono-
O Agr
metrijskog nivelmana zorno pokazuje do koje se razine, uvodenjem odredenih occ
teorijskih pretpostavki, matematidkih pojednostavljenja i redukcija utjecaja resi
nekih direktnih mjerenja iz funkcije mjerenja moZe utjecati na prirast teZina i
konadni rezultat njegove primjene. @ Cor
Etrl
C Eig
insr
the
O Tec
the
RAEUNSKA OBBADA GEODETSKIH MJERENJA 4t
- ion I
1of1i
Tlie pr
needed
IZJEDNACENJE DIREKTNIH MJERENJA revolut
Direktna ili neposredna mjerenja su rezultat mjernog procesa, odnosno

O lar
neposredne usporedbe mjerila ili skale mjernog uredaja s velidinama koje se Oan
mjerenjem odreduju, a koje su izvorno nepoznate. Odredivanje nepoznatih veli- wc
6ina u pravilu se obavlja s odredenim brojem ponavljanja mjerenja. Ponavljanje
mjerenja pruZa informacije o stabilnosti mjernog procesa i utjecaju pogre5aka
O th,
tre
mjerenja na mjerenjem dobivene vrijednosti. Za jednoznadno odredivanje velidi-
na koje se Zeli odrediti neophodno je i dovoljno samo jedno mjerenje. Ono daje (O a'
osnovnu informaciju o vrijednostima tih velidina u odgovaraju6im jedinicama cr(
mjere. Svako naredno mjerenje je prekobrojno i daje dodatne informacije o utje-
caju pogre5aka mjerenja na wijednost mjerenja, ali dovodi i do viSeznadnosti C) thr
en(
njihovog odredivanja. Odredivanje jednoznadnih vrijednosti nepoznatih velidina
i odgovarajuiih kriterija todnosti, obavlja se postupkom izjednadenja direktnih
mjerenja. Obzirom da one nisu poznate, u izjednadenju se definiraju kao nepoz- t ^f lrl
nanice.
Izjednadenje direktnih mjerenja i odredivanje nepoznanica obavlja se pri- The par
mjenom odgovaraju6e metode izjednadenja. U geodeziji je to uobidajeno metoda likely tr
najmanjih kvadrata. Uz pretpostavku prisutnosti samo sludajnih pogreSaka mje-
renja, temeljem nadela
CIn
cor
vtPv= minimum, (2.r)
be
gdje je:
v vektor popravaka mjerenja, O Agr
nx1 0cc
P matrica teZina mjerenja, resl
nxn
n broj direktnih mjerenja, @ Cor
jednoznadno se odreduje nepoznanica kao najvjerojatnija vrijednost direktnog Etr€
mjerenja ili njegova najbolja procjena. Sukladno odredivanju nepoznanice, odre-
duju se izjednadene vrijednosti pojedinih direktnih mjerenja pomo6u popravaka
C Eig
insr
(najvjerojatniji popravci) te pripadni kriteriji todnosti. Uobidajeno su to: kriterij
the
todnosti referentnog mjerenja (referentno standardno odstupanje), kriterij tod-
nosti mjerenja (standardno odstupanje mjerenja) i kriterij todnosti nepoznanice Q Tec
(standardno odstupanje nepoznanice). Nadelo odredeno izrazorn 2.1 odnosi se the
na sludaj izjednadenja direktnih mjerenja razliditih todnosti, kod kojih je relativni
odnos todnosti mjerenja "a priori" definiran teZinama mjerenja. U sludaju direk-
tnih mjerenja istih todnosti, sukladno matrici teZina P koja je jedinidna matrica,
nadelo izjednadenja poprima oblik
ET
42 IZ]EDNAdENJE DIREKTNIH MJERENJA
vi v = minimum. (2.2)
ion I
Razlikuje se nekoliko karakteristidnih vrsta direktnih mjerenja. Prije sve-
ga, klasidna direktna mjerenja, gdje su predmet izjednadenja viSestruka mjere-
nja samo jedne nepoznate velidine. Poseban sludaj direktnih mjerenja su tzv.
dvostruka mjerenja. To su direktna mjerenja kojima se nepoznata velidina mjeri 1of1C
samo dva puta, ali obvezno u suprotnim smjerovima (uklanja se dio pogre5aka
vezari lz smjer mjerenja). Kod dvostrukog mjerenja postoji samo jedno ponav-
Tire pe
needed
ljanje mjerenja, odnosno samo jedno prekobrojno mjerenje. desto se dvostruka
revoluL
mierenja obavljaju u nizovima. U novije vrijeme koriste se direktna mjerenja u
obliku "vi5estruko mjerenih vektora". Vi5estruko se mjeri niz nepoznatih velidina, C lar
u serijama mjerenja i s istim brojem ponavljanja te se pomoiu svake serije mje-
renja formiraju vektori mjerenja koji su predmet izjednadenja. C) an
wc
2.1. lzjednaienje klasidnih direktnih mjerenia C th,

tre
Algoritam izjednadenja medusobno neovisnih direktnih mjerenja razlidite @a,
todnosti, uz pretpostavku prisutnosti samo sludajnih pogre5aka mjerenja, sadr- cr(
Zan je u tablici 2.1.
C tht
Tablica 2.1. Algoritam izjednadenja direktnih mjerenja razlidititr todnosti gnr
Podaci mjerenja i zadane velidine: L , P, n ,
[t, I [p,
l, Pzl t ^{ ln
"1,=li; The par

lt"l ^1"-l I
p"l I
likeiy t<
Broj prekobrojnih mjerenja CIn

cor
be
Funkcije direktnih mjerenja:

,*r= "i,
O, CAg
OCC
[1, ] trl resl
i =l!,
nx1 l:
l,
I
-lrl @ Cor
[r" ] L'l Etrf
C Eig
PribliZna nepoznanica i prilaaiena mjerenja: xo, - I = € Xo - L. \
insr
the
JednadZbe popravaka: v = e x- t,
nx1 nxL nx1
"?", O Tec
[",I [r.l [t'.] Ip, the
ln, Il1l lI"
l:-l- l: lx-l:'I'
t-tt.t
I
nxn
P I' Pzl '.t.
1"",l L'l L'" l t o"]
-_
ion I
6. Normalna jednadZba
etPe x-etPl=0.
7. Rjeienje normalne jednadZbe 1of1(

x=
etPI Tlie pr
"T" needed
revolut
8. Izjednadena nepoznanica
x = xo + x. Qla
Car
o Popravci mjerenja w(
ex-l=v
nx1 nx1 nx1
Oth
tri
10. Kontrola popravaka
etPv:o. @ a'
cr(
t7. Kontrola izjednadenja C tht

vtPv=-ltPv. enl
L2. Izjednadena mjerenja i kontrola izjednadenih mjerenja:

t ^f ln
L+v=L, ex:L.
The par
13. Todnost referentnog mjerenja likeiy t<
so= CIn
colt
be
Todnost mjerenja:
1,4.
s-
C AgI
s, = -fr, li=7,2,. ,n) occ
{Pi rest
15. Todnost nepoznanice

@ Cor
"_E"tP'
Et€
""-!t', O Eig
insr
the
U aigoritmu izjednadenja direktnih mjerenja, sadrZanom u tablici 2.1, koris-
O Tec
te se sukladno redoslijedu pojavljivanja sljededi simboli: the
,1, vektor mjerenja,
J, matrica telinamjerenja,
tr broj mjerenja,
44 IZIEDNAEENJE DIREKTNIH MJERENJA
nf broj prekobrojnih mjerenja,
nx1
t vektor izj ednadenih mjerenja,
e vektor jedinica,
nx1 1of1f
x izjednadena nepoznanica, Tlie pr
Xo pribliZna nepoznanica, needed
revolut
-t
nx1
velrtor prikra6enih mjerenja,
v O lar
nx1 vektor popravaka mjerenja,
v Oan
nx1 vektor popravaka mjerenja, WC
x prikradena nepoznanica,
O ttr
so referentnostandardnoodstupanje, trt
si standardno odstupanje pojedinog mjerenja, (l = t, Z, ". ' n) '
@a'
sx standardnoodstupanjenepoznanice. cr(
C thr
Pri izjednadenju direktnih mjerenja istih todnosti algoritam izjednadenja enr
sadrzan u tablici 2.1 djelomice se pojednostavljuje, jer je matrice tezina P jed-
naka jedinidnoj matrici I.
Za pravilnu primjenu algoritma izjednadenja direktnih mjerenja neophod- t ^f 1r1
no je obratiti pozornost na sljede6e dinjenice i preporuke:
The par
I. Iziednadenje je moguie obaviti samo u sludaju ako postoje preko- likeiy t<
brojna mjerenja, tj. ako je broj prekobrojnih mjerenja ve6i od nule
nr:n-1>0' CIn
cor
2. Funkcije direktnih mjerenja su uvijek lineame funkcije, tj. svako izjed-
be
nadeno mjerenje je uvijek jednako izjednadenoj nepoznanici
f,, = r, (i = t,2,..., n). oAg
3. U svrhu jednostavnijeg i brZeg radunanja tradicijski je uobidajeno pri occ
obavljanju izjednadenja uvodenje pribliZne nepoznanice xo kako bi se resl
prikratila mjerenja. PribliZna se nepoznanica moZe odrediti na razlidi- @ Cor

te nadine, npr.: kao najmanja vrijednost u nizu direktnih mjerenja, kao Etrt
najve6a vrijednost u nizu direktnih mjerenja, kao jedna od vrijednosti
direktnih mjerenja ili kao povoljno odabrana zaokruZena wijednost O trig
jednog od direktnih mjerenja. Svrha odredivanja pribliZne nepozna- insr
nice, odnosno prikra6ivanja mjerenja, je radunanje nepoznanice s wi- the
jednostima veli6ina koje sadrZe manji broj znamenaka nego izvorna C) Tec
mjerenja. Radunanje nepoznanice je tada brZe i vjerojatnost nasta- the
janja pogre5aka pri radunanju je manja.
Iako je prikra6ivanje mjerenja tradicijski uobidajeno, ono nije neop-
hodno. Nepoznanica se radunski moZe odrediti neposredno pomo6u
neprikra6enih vrijednosti mjerenja, odnosno bez njihovog prikradiva-
-
RAdUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
nja. Popravci mjerenja se tada radunaju pomodu nepoznanice i izvor-

nih mjerenja, a ne pomoiu prikra6ene nepoznanice i prikra6enih mje-
45
ion t
renja.
4. Odredivanje nepoznanice pri izjednadenju direktnih mjerenja ovisi o
dinjenici obavlja Ii se izjednadenje direktnih mjerenja istih ili razliditih lof10
todnosti. U sludaju neovisnih direktnih mjerenja razliditih todnosti pri-
The pas
kraiena nepoznanica je odredena (todka 7, tablici 2.L) tzv. teZinskom
needed
sredinom 1
revolutic
etPI (2.3)
etPe O larp
Kada se obavlja izjednadenje neovisnih direktnih mjerenja istih toc- Oan

nosti, obzirom da je P =I, prikraiena nepoznanica je odredena tzv. wor
obidnom aritmetidkom sredinom
etl etl O the
(2.4) trar
ete n
@ aw
5. Zbog jednostavnijeg radunanja mogude je u algoritam izjednadenja, crol
umjesto matrice teZina, uvesti odgovarajuii vektor teZina mjerenja
Io. I C the
t,-l
o =l l= e e
pz enc
(2.5)
nx1 | : I nxnnxl
L p"l
t ^f ln
Tada je teZinska sredina odredena izrazom
The pas
x= Ptl (2.6)
likely tc
p'e
i njena todnost izrazom OIn
F.n"
c - l-
so
(2.7)
cor
rl
\/
r
rt e'p J.'pf - ' be
6. Ukoliko se obavlja izjednadenje neovisnih direlrtnih mjerenja istih tod-

o As,
occ
nosti, kontrola popravaka poprima oblik
resl
etv=o (2.8)
i kontrola izjednadenja oblik @ Cor
E*t
vtv=-ltv. (2.e)
Takoder, kao temeljni kriterij todnosti mjerenja odreduje se standar- C) Eig
dno odstupanje mjerenja inst
the
s= FG
'!tt /- (2.10)
o Tec
i standardno odstupanje nepoznanice the
tr; si
(2.17)
!', t J'''
jer je
46 IZIEDNAdENJE DIREKTNIH MJERENJA
sr=
so
=
s^
(i = r,2,..., n).
ion I
J"' V1-
=s^, (2.1.2)
7' u sklopu izjednadenja obavljaju se radunske kontrore koje omognrduju

provjeru isprarmosti obavrjenih radunanja. Kontrola popravaka
omo-
g'uiuje provjeru ispravnosti radunatih popravaka mjerenja. 1oflt
Kontrola
izjednadenja provjerava ispravnost radunate prikra6ene
nepoznanice. Tlie pz
obavlja se dvostrukim i medusobno neovisnim radunanjem zbroja
needed
kvadrata popravaka mjerenja. Kontrola izjednadenih mjerenja provje-
revolut
rava ispravnost izjednadenih mjerenja. obavlja se dvostrukim
i medu_
sobno neovisnim radunanjem izjednadenih mjerenja. O lar
8' odgovaraju6u pozornost neophodno je posvetiti dosljednom
navo-
denju jedinica mjere svih mjerenih veridina te radunski izvedenih Oan
veri- w(
dina, ukljuduju6i i ocjenu todnosti. iesto prikradena mjerenja,
poprav-
ci mjerenja i ocjena todnosti nisu neposredno izraZeni u istom redu O ttr
velidine jedinica mjere u kojem su izraZena izvoma mjerenja. trt
Npr.
posebice je u nivermanu uobidajeno izratavanje
mjerenja (visinskih
razlika) u metrima, a prikraienih mjerenja u milimetrima. @ a'
Razlog odre- cr(
divanja prikra6enih mjerenja u milimetrima je smanjenje
ukupnog bro-
ja znamenaka koje sadrze prikradena mjerenja
te sukladno tomu sma- O thr
njenje moguinosti radunskih pogresaka. Dimenzije prikra6enih enr
mjere-
nja odreduju dimenzije popravaka mjerenja i kriterija ocjene
todnosti,
Sto je izuzetno vazno pri ispravnom radunanju izjednadenih
mjerenja,
a posebice pri tumadenju kriterija ocjene todnosti. , ^f ln
9' Algoritam izjednadenja direktnih mjerenja je programabilan jednos-
i The par
tavno se moze programirati u viSim programskim jezicima
ili specijali- likeiy tt
ziranim prognamskim sustavima za matematidka radunanja.
Funkcij-
ski model izjednadenja direktnih mjerenja CIn
=
L:ex, cor
nx1 nx1 Q.73)
be
je uvijek linearan i uvijek poprima isti oblik, bez
obzira na dinjenicu
koja je vrsta mjerenja predmet izjednadenja. OAs
10. sastavni dio izjednadenja direktnih mjerenja je i anariza occ
rezurtata iz-
jednadenja, u swhu ocjene jesu li mjerenja resl
i nepoznate velidine odre_
dene s primjerenom i zadovorjavaju6om todno5du, a sukladno geodet-
skoj zada6i koja se rjeiava. Naime, izjednadenje direkJnih
@ Cor
mlerenia Etrl
nije samo sebi svrha, ve6 je svrhovitost obavljanja izjednadenja
veza-
na uz rjesavanje nekog konkretnog geodetskog problema
ili zadaie, O Eig
gdje je nepoznate velidine najdeiie neophodno jednoznadno insr
odrediti
s nekom unaprijed zadanom todno5iu. the
u odredenim standardiziranim geodetskim zadaiama kriteriji todnosti
mjerenja i nepoznatih velidina propisani su normativno_tehnidkim C Tec
pro_ the
pisima ili specifikacijama radova te je postignute
rezurtate izjedna-
denja neophodno usporediti s tim propisanim ili unaprijed
zadanim
vrijednostima, kako bi se ocijenila njihova prihvatljivost,
Ako je nakon
izmjere i izjednadenja ustanovljena nedostatna todnost,
radove je
I RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
neophodno djelomicno ili u cjelini ponovitr.

1L. Algoritam izjednadenja direktnih mjerenja, odnosno definicija kriterija
47
ion t
I
todnosti mjerenja i nepoznanica, korisno se mogu upotrijebiti u svrhu
elementamog optimiranja izvedbe geodetskih mjerenja, odnosno oda-
bira instrumentarija (nominalna todnost mjerenja), metode mjerenja i
1of10
broja ponavljanja mjerenja, kako bi se "a priori" osiguralo postizanje
neke unaprijed zadane ili zahtijevane todnosti odredivanja nepozna- The pai
nica. Npr. sukladno izrazu 2.L1., kriterij ocjene todnosti nepoznanice u needed
sludaju izjednadenja direktnih mjerenja istih todnosti jest revoluti
s.
"x (2.14) Q larl
./n
-l
koji nakon preuredenja Can

wol
S, = S* VII (2.15)
pruZa mogrudnost optimiranja todnosti mjerenja. C the
Ukoliko je todnost odredivanja nepoznanice sx unaprijed zadana, uz tra
dinjenicu da se broj ponavljanja direktnih mjerenja u razumnim okvi-
Oav
rima moZe mijenjati, mogu6e je odrediti neophodnu todnost mjerenja, cro
a sukladno tomu i instrumentarij te metodu mjerena kojim 6e se pri
izrnjeri ta todnost postiii. Pri tomu, svakako treba voditi raduna o di- C the
njenici da se samo i iskljudivo pukim poveianjem broja mjerenja ne en(
moZe utjecati na todnost (najvi5i broj ponavljanja pri obavljanju kla-
sidnih geodetskih mjerenja je 1.2, pri mjerenju pravaca u triangulaciji
t ^f ln
L reda), vei broj ponavljanja mjerenja mora biti logidno i strudno ve-
zan s metodom i postupcima mjerenja te geodetskim instrumenta- The pas
rijem. likeiy tc
12. Potrebno je ukazati i na joS jednu vaZnu znadajku koja proizlazi iz izraza
2.15. Naime, nakon kvadriranja i preuredenja, uzev5i u obzir izraz 2.72, C) In
slijedi cor
2 be
s
n --|, (2.L6)
s; C Agr
koji u usporedbi s izrazom 1.3 jasno pokazuje da je teZina nepoznanice occ
jednaka broju ponavljanja mjerenja, tj. ICSl
2
p,=n=+. @ L-or
"si (2.r7)
Ett
Navedeni izraz objainjava praksu da se desto, pri sioZenijim radunskim O Eig
obradama geodetskih mjerenja (npr. izjednadenje posrednih mjerenja, insr
izjednadenje uvjetnih mjerenja, izjednadenje kombiniranih mjerenja), the
kao teZine mjerenja neposredno uvode brojevi ponavljanja mjerenja.
Izjednadenje direktnih mjerenja svakodnevno se koristi u geodetskoj
(j Tec
praksi, za razlTku od sioZenijih postupaka izjednadenja. Razlog su jednostavnost tire
i relativno mali obujam radunanja, u svrhu definiranja jednoznadnih vrijednosti
nepoznatih velidina i pripadnih kriterija todnosti. Izjednadenje direktnih mjere-
nja moZe se smatrati primarnom radunskom obradom podataka, jer su rezultati
izjednadenja, tj. izjednadene nepoznanice i pripadni kriteriji todnosti tek polazni
48 IZJEDNAEENJE DIREKTNIH MJERENJA
podaci za sloZenije vrste radunskih obrada, npr. jednoznadno odredivanje ne-

ion I
poznatih velidina pomodu tunkcija direktnih mjerenja (poglavlje L), izjednadenje
geodetskih mreia (poglavlje 3, 4 i 5) i dr,
Ponekad se postupkom izjednadenja direlrtnih mjerenja, a zbog jednos-
tavnosti radunske obrade i brzog odredivanja jednoznadnog rje3enja s pripad-
nim kriterijima todnosti, obavlja i izjednadenje onih velidina koje nisu nepos-
1of1i
redno mjerene, iako je to protivno temeljnoj teorijskoj pretpostavci uvedenoj pri The pz
izjednadenju direktnih mjerenja, a to je neposrednost i medusobna neovisnost needed
mjerenja. revolut
C lar
2.1.1. lziednadenje duliine poligonske strane
Can
Duljina poligonske strane mjerena je s istom todnoSiu 5 puta, sl. 2.1. Tre- WC
ba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadenu vrijednost duljine poligonske stra-

ne i ocijeniti todnost.
C ttr
Podaci mjerenja
trt
DD
r.
#
L z
[o,-l [oz.+a m] (O a'
D lo, I loz.stml cr(
L - I D. l=laz.+z rr'l.
lonl loz.ssml C thr
I ou l [oz.+o m] enr
PribliZna nepoznanica
Do=62'47 m
t ^f 1{1
Sl. 2.1. Poligonska strana
The par
Broj mjerenja i broj prekobrojnih mjerenja: likely tr
n=5, rr=n-I=5-7=4. CIn
L v=eD-l-lloz.aso
L=L+v cor
62.48 et l = 0.13, I o.oro m.] be
62.5L |-o.ora ll oz.aso -
e'e = 5,
I o.ozo ll oz.+so *
L
62.47 l. o Ag
62.53 - + |-o.os+ ll az.+so *
D =0.026,
I o ooo ] foz +so *] occ
I
62.49 gtg
resl
Izjednadena nepoznanica
@) Cor
D=Do+D=62.496m.
Ett
Kontrola popravaka Kontrola izjednadenja:
e'v = o.oo. vt v : 0.00232, -lr v - 0.00232. O Eig
Ocjena todnosti nepoznanice insr
Ocjena todnosti mjerenja
. t si 0.024
the
'!t,
=.= /t -.lo'00232 =0.o24m. so= = 0.011m.
O
V 4 vn J5 Tec
the
Napomene: Pribli2na nepoznanica je zbog praktidnih razloga odredena kao naj-
manja vrijednost mjerenja (mjerenje D, ). Razlog je jednostavnost radunanja pri-
kraienih mjerenja temeljem izraza
(2.13)
49
ion t
l=L-eDo.
Ovaj se izraz razllkttie od iztaza za prikra6ena mjerenja navedenog u algoritmu
izjednadenja direktnih mjerenja (todka 4, tablica 2.7)
(2.14) 1of10
-l=eDo-L.
usporedba pokazuje da su prikradena mjerenja sukladno iztazu 2.!3' iz- The pas
vorno od.redena sa suprotnim predznakom u odnosu na definiciju prikradenog needed
mjerenja odredenu izrazom 2.74. Raz\og je mogu6nost eliminiranja potencijalnih revolubir
radunskih pogrejaka vezanih uz odredivanje ispravnog predznaka prikraiene
nepoznanice. Q larl
Rezultati izjednadenja direktnih mjerenja uobidajeno se zapisuju u sto Can
kra6em i saZetijem obliku. Navode se samo bitne radunske veli6ine koje doku- wot
mentiraju su5tinu radunske obrade mjerenia, postignute rezultate i ispravnost
radunanja te razvidno omoguduju pregled rezultata. Pri dosljednom pridrZavanju C the
svih koraka algoritma izjednadenja navedenogi u tablici 2'7' sadr|al je znatno trar
op5irniji, tj.:
@av
L Podaci mjerenja cro
[o,'l loz.ae ml C the
lo, l loz.srml
t l--laz.+z rnl.
= I D.
enc
lonl loz.ssml
Loo_l loz ao ml , ^l ln
2. Broj prekobrojnih mjerenja
Dr=n-1'=5-1'=4' The par
likely t<
3. Funkcije direktnih mjerenja: L= e x,
[D'I tr.t
lD, I Irl
CIn
cor
lD. l=ltlD. be
lP-l r1r oAs
L",l L'l occ
4. PribliZnanePoznanica ICS-
Do:62'47 m
@ Cor
i prikra6ena mjerenja: e Do - L = -l, Ettt
trl I az.sa I [o.ot] [o ot-]
lrl loz.srl lo.o+l lo.oal O eig
Irlaz.+t -l az.qt l=-lo.oo l, paie t=lo.oo l. insr
lrl Ioz.ssl lo.ool lo.ool the
Ltl laz.+oI loozl fo.ozl
C Tec
5^ JednadZbePoPravaka: v:eD-1,
the
f [r']
",'ll Itl lo.o+l [o.ot.]
l",
1". l=ltlo-l0ool.
l"nl ltl l0.06l
L"ul L1i Lo.o2l
IZIEDNAEENJE DIREKTNIH MJERENJA
10n
Normalna jednadZba: ete x-etl=0,
5x-0.13=0.
7. Rje5enje normalne jednadZbe
et l 1of1t
D=:-'- v'tr
0.13
=0.026.
e'e 5 The pr
Izjednadena nepoznanica needed
D=D. +D=62.47 +0.026 =62.496m. revolut
9. - I = v,
Popravci mjerenja: e D O lar
trl [o.or-] [ o.oro-l
lrl looal l-o.oral Oan
Ir lo.ozo-l o.oo l:l 0.026 l. w(
lrl lo.ool l-o.os+l
Ltl loozl Iooool O th,
trt
10. Kontrola popravaka
e'P v = o.oo. @a'
cr(
77 Kontrola izjednadenja: vt P v: * lt P v,
vt v = 0.00232 i -lt
v = O.0O232. O th,
€fli
72. Kontrola izjednadenih mjerenja: L + v = 1,, e D = L,
laz.qaf I o.oro.] [oz.+so ml tr-l [oz.+go m-l
laz.srl l-o.oral loz.+eo*l
laz.qz l+l 0.026 l=l 62.4e6m l,
Itl loz.+oo*l
1r162.496=l 62.496m l.
t ^f ln
loz.ssl l-o.os+l loz.+soml lrl loz.+so*l
] [ o.ooo] foz.+oo *.1 Lt j
The par
loz ao foz.+oo *l iikely tr
13. Todnost mjerenja
OIn
/tr'r lo.oozsz cor
!', !
^tt
+ be
14. Todnost nepoznanice
CAg
s, _o.o!4 o.o11m.
sn=
"JnJs
r = occ
resl
Pri saZetom navodenju rezultata izjednadenja, kontrola izjednadenih mje- @ Cor

renja nikada se eksplicitno ne prikazuje (u detaljnom prikazu izjednadenja sadr- Ef
lana je u todki 12), iako je izuzetno va1na. Znadaj ove kontrole proizlazi iz O Eig
zavr5ne potwde da je u radunskom pogledu cjelokupni postupak izjednadenja insr
isprarmo obavljen, a to je postignuto samo ukoliko izjednadena mjerenja i izjed- the
nadena nepoznanica zadovoljavaju funkcijski model direklnih mjerenja definiran
izrazom 2.13. Iako se kontrola eksplicitno ne prikazuje, obvezno se obavlja, a O Tec
naziva se definitivnom kontrolom izjednadenja. Naime, ona je definitivna, od- the
nosno konadna potvrda da je cjelokupno izjednadenje u radunskom pogledu
ispravno obavljeno, tj. da isprarmo postavljen funkcijski model i da nema pogre-
Saka radunanja. Kontrola u suStini ima elementami radunski karakter, koji proiz-
lazi iz elementarnosti linearnog funkcijskog modela direktnih mjerenja.
I
RAEUNSKA OBRADA GEoDETSKIH MJERENJA 51
2.1.2. Iziednaienie dvornog repera iion I

Zadane su nadmorske visine
H*, , H*, i H*. repera Rr, R, i R., sl.
1of1t
2.2. Trigonometrijskim su nivelmanom
mjerene visinske razllke h., h, i h. od The pe
needed
repera R1, R2 i R. do repera R, kao i
revolut
duljine trigonometrijskih strana d1, d2 i
d.. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti Q lar
izjednadenu wijednost nadmorske visi-
ne dvornog repera H i ocijeniti todnost. Oan
wo
51.2.2. dvorni reper O thr
Zadane velidine Podaci mjerenja: tra
[sz.+e m-l [rr,I [z.ra m-l [a,l Ir.zrm-] @ar
HR =14e.84m l. h:lh, l=lo.zam l, d:ld"l=lo.skml.
fso.sr ml
crc
Lr'.] fz.as ml Lo.] lr.a x'" 1
Pribliina nepoznanica O the

Ho:59'58 m' en(
Broj mjerenja i broj prekobrojnih mjerenja:
n=3, trr =n-1=3-7=2. , ^f 1n
IIR h L=Hn+h-l I P e p=Pe Pl
I sz.+al[z.rs-] [ sg.or [o.og
lo.osl ] lrl I o.os I lo.ozoel The par
lqg.aqlls.za,ll ss.sa llo.ooll r.zs llrll r.zsllo.ooool likely tc
Iso.ar.][z.as.]l so.oa lfo.oolI o.sr.]lrlI o.sr.]fo.osool'
CIn
v Pv L=L+v con
[-o.oogl [-o.ooozl [ss.oor m-]
I o.ozr ll
o.ozoo ll ss.oor * l.
be
l-o.oes.] [-o.orosl lss.oor * ] O Asr

pt l:0.0514, Izjednadena nepoznanica occ
rest
er P =2'4392, tt=H,+H=59.601 m.
@ Cor
H= P'l =o.o2r" Et€
etp
Kontrola popravaka Kontrola izjednadenja: C Eig
e,pv=ptv=0.00. vtP v=0.00138, -ltP v=0.00138. insr
Ocjena todnosti referentnog mjerenja the
O Tec
the
Ocjena todnosti mjerenja:
"n. ' =$:0.031m,

r/ Pn,
"=$:o.o24rn,
.n-
r/ Pn,
" =r/!=0.037m.
.o"
Pn'
52 rzruprvedsNtE DTREKTNIH MJERENJA
Ocjena todnosti nepoznanice

ion I
" J
"-=-L=g=0.017m.
"'P
''!z'++
Napomene: Izjednadenje dvomog repera je klasidan primjer izjednadenja veli- lof1C

dina koje nisu direlrtno mjerene, ve6 su funkcije direktnih mjerenja ht i zadanih
T'tre pz
visinskih koordinata repera H* , needed
Hi=Ha +hi, (i=t,z,S), revolut
ali se u izjednadenje uvode kao neposredna direktna mjerenja, iako to nisu' Q lar
Visine repera H* uvedene su u izjednadenje kao zadane (konstante) veli-
o an
dine. Pretpostavlja se da su u potpunosti bespogreine, iako navedena pretpos- WC
tavka ima samo teorijski karakter. PogreSke visina repera H* (tzv. poloZajne
pogreSke) mogu dovesti do pogresnog odredivanja nepoznate velidine (visina C th,
t,rt
dvomog repera), izjednadenih mjerenja i kriterija todnosti. Drugim rijedima, iako
mjerenja mogu biti u cjelini ispravna i izjednadenje radunski korektno obavljeno, @a'
zbog utjecaja poloZajnih pogre$aka zadanih repera dobiti ie se nezadovolja- ct(
vaju6i rezultati izjednadenja. PoloZajne pogreike visina repera algoritmom izjed-
nadenja prenose se na mjerenja i kvare njihovu todnost. O thr
enr
TeZine mjerenja su odredene sukladno rezultatu primjene zakona o priras-
tu teZina u trigonometrijskom nivelmanu (poglavlje 1.4.4)
K t ^f ln
--'=i-,
Pr, (i:1,2,3)
dt"
ilhe par
gdje je, obzirom na vrijednosti duljina trigonometrijskih strana za konstantu K
likely t<
odabrana jedinidna vrijednost, jer su duljine trigonometrijskih strana podjed-
nake i bliske duljini od 1 km. Sukladno definiranju konstante K, treba pravilno OIn
interpretirati kriterij ocjene todnosti referentnog mjerenja. Ukoliko je konstanta cor
K jednaka jedinici, referentno mjerenje je fiktirmo mjerenje one trigonometrijske be
visinske razlike dija duljina trigonometrijske strane iznosi L km. Samo 1e za to
referentno mjerenje pripadna teZina jednaka jedinici o As
0cc
7.
Fr =----;=r' res'1
rk-
@ C<-rr
2.1.3. Staiali5no iziednadenie kutova Etf
Na triangnrlacijskom su stajaliStu T mje-

O eig
insr
reni, s istom todno56u, kutovi: a=25o38'74" , the
F = 15" 1.2' 24" i ya = 40o 50'33" , sI. 2.3. Treba
obaviti izjednadenje mjerenja, odrediti izjedna-
C Tec
the
denu vrijednost kuta 1 i ocijeniti todnost. Kut
ya je direktno mjeren, ali je ujedno odreden i
zbrojemkutova cr i B.
S1.2.3. Kutovi
1-
BACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
Funkcija mjerenja
YF:ct+F=40'50'38".
53
ion t
Podaci mjerenja: PribliZna nepoznanica
f . ,,1
- lv-l l4ooso33,,t. p^
L=t'ut=t
I
= 4oo 50'38".
lYrJ l40"50 38 l' 't"
=1. Yo
1of10
Broj mjerenja i broj prekobrojnih mjerenja: The pas
n=2, flr =n-1=2-1":7. needed I
Odredivanje teZine kuta y, primjenom zakona o prirastu teZina: revolutic

Totalni diferencijal funkcije direlrtnih mjerenja O larg
dyr = dcr + d9'
']_[r C ani
- = [t'] D [p" = I nu ' - I,
" Lil' "u'L-" ou] L- r.l=
wor.
1, O the
Pr":0'5'
py"
--7t7-2, . trar
L e I P v p:Pe Pl
Pv L=L+v @aw
1'671[ rz)l+0"so'34'7j
' I[1][0"l[10 I Ito] [ool[
[ao" so'ss crotr
fno'uo'se I Lt l Lu' I I
o.u_] [o.s] lz s.l l-s".ss.l L-t r j [+o'so' 34' .7 )'
O the
pr | = 2.s, Izjednadena nepoznanica encl
et P = 1.5, 7=y"+y=40o 50'34".7.
ntl 2of10
' etp
The pasl
Kontrola popravaka Kontrola izjednadenja: iikely to
pt v:0.00. vt P v=8.333, -ltP v=8.333.
Ocjena todnosti referentnog mjerenja
C Int
coni
/ tr'P tr
j t_:
c"o! I18333 =2.49. ber
t, ! t C Agr
Ocjena todnosti mjerenja: occ'
so s
^ = -;'
sr" =z.",.89, sy, = -# "
= 4 .08. rest
V Pto V Pt,
@ Cor
Ocjena todnosti nepoznanice Er€
"' =_5 =2€€=2'.36.

J"'P J1's O Eig
insr
the
Napomena: Prethodni primjer izjednadenja direktnih mjerenja zorno pokazuje
moguinost izjednadenja neposredno mjerene velidine (direktno mjerenje kuta
C Tec
the
y6 ) i velidine koja je odredena kao tunkcija direli;tnih mjerenja (kut yr odreden
zbrojem kutova o i B ). Problem koji je neophodno rijeSiti u pripremi izjednade-
nja, je odredivanje teZine p.r" funkcije mjerenja yr = o * B, kako bi se uspostavio
primjereni odnos todnosti veli6ina uvr5tenih u izjednadenje.
54 IZIEDNAdENJE DIREKTNIH MJERENJA
;ion I
2.2, lziednadenje dvostrukih mjerenia
Posebna vrsta direktnih mjerenja su dvostruka mjerenja. To su direlrtna

mjerenja kojima se nepoznata velidina mjeri dva puta (u paru), a svako je mje- ioflt
renje obvezno obavljeno u suprotnom smjeru. Mjerenjem u suprotnim smjero- The pz
vima djelomidno se ili potpuno uklanjaju sistematske pogre3ke vezane uz smjer needed
mjerenja. Obzirom da se nepoznata velidina mjeri samo dva puta, kod dvos- revolut
trukih mjerenja postoji samo jedno prekobrojno mjerenje.
Izjednadenje dvostrukih mjerenja (jedan par mjerenja u suprotnim smjero- C lar
vima) moZe se obaviti u potpunosti sukladno izjednadenju klasidnih direktnih
mjerenja istih todnosti, pomoiu algoritma navedenog u tablici 2.I (mafiica te1i-
Can
w(
na P je jedinidna matrica). Obzirom da su oba direktna mjerenja, bez obzira na
smjer mjerenja uvijek iste todnosti, na osnovu funkcijskog modela O th,
lr
L=l-'l=
I
e x. (2.18)
tri
lLri zx7
@a'
gdje je L, tzv. mjerenje "naprijed" i L, tzv. mjerenje "natrag", prikra6ena je ne- cr(
poznanica odredena obidnom aritmetidkom sredinom
C thr
=+ = 11,, * r,;.
" e-e z
(2.7e) enr
Najde56e se, zbog jednostavnosti radunanja, izjednadena nepoznanica od-

reduje bez prikracivanja mjerenja t ^f rn
(2.20) The pa
"=+=11r.,*r.,;
e"e z iikely tt
Kao temeljni kriteriji ocjene todnosti mjerenja odreduju se, sukladno izra- CIn
zima 2.'l,O i 2.I1 Ie broju prekobrojnih mjerenja, standardno odstupanje mjerenja COI
t,:.f'" (2.27) be
i standardno odstupanje nepoznanice C Ag
EG S. occ
""-! z -../,
^_t (2.22)
resl
Uobidajeno je da se pri odredivanju kriterija ocjene todnosti umjesto popra- @) CoI
vaka mjerenja koristi razlika dvostrukih mjerenja, ti. tzv. nesuglasica dvostrukitr Enf
mjerenja.
d=Lz-Lr. (2.23) C) Eig
insr
Uporaba nesuglasice dvostrukih mjerenja za odredivanje kriterija ocjene todnosti
je teorijski ispravnija, jer je u teorijskom pogledu nesuglasica mjerenja "prava" the
pogreSka mjerenja, a popravci mjerenja su velidine koje su radgnski izvedene iz o Tec
nesuglasice. Stoga, dvostruka su mjerenja u geodeziji rijetka iznimka, kod kojih se the
ocjena todnosti moZe odrediti neposredno na temelju "pravih" pogreiaka mjerenja,
a ne najvjerojatnijih popravaka, uz napomenu da je najvjerojatniji popraval
jednak najvjerojatnijoj pogre5ci mjerenja s protirmim predznakom.
Na temelju izraza2.IS i 2.20, popravci dvostrukih mjerenja jesu:
vr=* l-.=1(1, -L2\- Lr,

2' (2.24)
55
ion t
ve=x- U-|F-r+Lr)-Lr,
2'
koji nakon preuredenja i uzimanja u obzir izraza2'23 10f10
L. +L. - 2L. (L"- Lr) a (2.25) The pas
'r 2 2 2 needed t
L.+Lr'2L, (lr-lt)- d (2.25) revolutic
"z-222'
O larg
odreduju zbroj kvadrata popravaka mjerenja neophodan za odredivanje kriterija
ocjene todnosti Oan
.r'v=t? *ri=+"+:+
442
(2.26) wor
O the
Ikiteriji ocjene todnosti odredeni pomo6u nesuglasice dvostnrkih mjerenja' trar
sukladno izrazirna 2.21' | 2.22 te iztazu 2.26, jest:
@aw
(2.27)
"r
"_lal
J'
croi
lal (2.28)
C the
i s--=!,
^2 encl
gdje je ldl apsolutna nesuglasice dvostrukih mjerenja'

sukladno navedenom, izjednadenje dvostrukih mjerenja i odredivanje 9 n{ lrl
ocjene todnosti sastoji se u odredivanju nepoznanice pomo6uizraza 2.20' nesug-
po- The pasr
Iasice dvostrukih mjerenja pomo6u izraza 2 23 t'e kriterija ocjene todnosti likeiy to
motuizraza2.2T i2.28'
ugeodetskim problemima i zadadama, pri primjeni dvostrukih mjerenja, C int
desto se javlja potreba izjednadenja i odredivanja ocjene todnosti niza istovrsnih conr
dvostrukih mjerenja. Niz dvostrukih mjerenja nastaje kada se svaka pojedina ber
nepoznata velidina u nizu zasebno odreduje primjenom dvostrukih mjerenja.
Karakteristidni primjeri su dvostruka mjerenja duljina u poligonskom vlaku, mje-
C Agr
u occl
renja visinskih razlika u vlakovima nivelmanske mreZe, mjerenja duljina strana
vrijednosti svake pojedine rest
trilateracijskoj mreZi i dr, Odredivanje izjednadenih
nepoznate velidine odredene dvostrukim mjerenjem obavlja se na prethodno @ Cor
opisani nadin, najde$ie neposrednim radunanjem obidne aritmetidke sredine' Etre
jesu Ii svi parovi
bez prikra6ivanja mjerenj a (izraz 2.20). U ovisnosti o dinjenici
dvostrukih mjerenja u nizu istih ili razliditih todnosti, odreduju se pomoiu raz- C) Eigi
lika dvostrukih mjerenja (nesuglasice) kriteriji ocjene todnosti mjerenja i nepoz- insr
nanica. Ako su dvostruka mjerenja u nizu istih todnosti, todnost je odredena the
standardnim odstupanjem mjerenja i standardnim odstupanjem nepoznanica: o Tec
the
dtd (2.2e)
si=
2no
S. (2.30)
"X'
ttr'
56 IZIEDNACENJE DIREKTNIH MJERENJA
gdje je: no ukupni broj dvostrukih mjerenja ( 2no je ukupan broj direktnih 10n
mjerenja sadrZan u np parova mjerenja),
d
no x1
velrtor razllka dvostrukih mjerenja (vektor nesuglasica).
Ako su u nizu mjerenja sadrZana dvostruka mjerenja razliditih todnosti,

todnost referentnog mjerenja je odredena referentnim standardnim odstupa-
1of1t
njem Ttre pz
needed
-o E,P; (2.37) revoh:t
!"o'
todnost pojedinog dvostrukog mjerenja standardnim odstupanjem mjerenja Q lar
(2.32) Oan
wc
i todnost pojedinih izjednadenih nepoznanica standardnim odstupanjem nepoz- O th,
nanica trz
,", = *, (i=r,2,..., (2,33)
@ a,
!z "o),
cr(
gdje je:
P matrica telina dvostrukih mjerenja, C thr
npxnp
enl
pi teZine pojedinih dvostrukih mjerenja (i=t,2,...,
"o).
I nf lO
2.2.7. lziednadenje duljine trilateraciiske strane
The par
U mikrotrilateracijskoj mreZi mjerena je dvostrukim mjerenjem duljina tri- likely t<
Iateracijske strane izmedu todaka T1 i T2, sI. 2.4. Treba izjednaditi dvostruka
mjerenja, odrediti izjednadenu vrijednost duljine trilateracijske strane Di oci- OIn
con
jeniti todnost.
be
Podaci mjerenja
T,
-
l-:l
[o.r I
l:l
[e+e.sas m-] O Agr
ml'
I
LDr l
[848.33e occ
PribliZna nepoznanica resl
Do = 848'339 m'
@ Cor
Broj mjerenja i broj prekobrojnih Ettt
mjerenja:
T; n=2, ni = 1.. C nig
Sl. 2.4. Trilateracijska strana
insr
the
L e l=L-eDo et l = o.oo4, v:eD-l L=L+v
[eaa.s+s.] tt'l I 1 e'e:2,
o.oo+ [-o.ooz-] [a+a.e+rm.]
C Tec
fe+a.sso.] [r.] [ o.ooo ]' D= etr =o.oo2, I o.ooz I ls+e.s+r*l the

"-"t"
Izjednadena nepoznanica
D=D.+D=848.341m.
I
RAEUNSKA oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA 57
t
I
-
;ion
et v =0.000. vt v=0.00000g, -lt v=0.000008.
Ocjena todnosti mjerenja Ocjena todnosti nepoznanice
t , s, 0.0028
-="
s,=r/v'v=J0.000008 =0.0028m. s^=-3='
" ,lz ,lz
=0.002m.
10f10
Napomena: Izjednadenje dvostrukih mjerenja trilateracijske strane alternativno The pas
se moZe obaviti, sukladno objainjenjima iz poglavlja 2.2, odredivanjem poprava- needed 1
ka mjerenja i ocjene todnosti pomo6u nesuglasice dvostrukih mjerenja. revolutic

Podaci mjerenja Izjednadena nepoznanica
O larg
- [o. I leae.sas ml u- e't' - togo'ogz :841.34'r.m
"=lo, ]=lea8 33e m ] ete 2 Oani
wor.
Nesuglasica dvostrukih mj erenj a
d:Lz- Lr: - 0.004 m. O ttre
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja: tran
I a]
,=l
- lv,i t
"' l=lI d Il=[-q qqz.]
I 0.0021'
= -
L=L+v =
lsae.sar
la+s.s+r
--]
*]'
@aw
crotr
l-, l C the
Ocjena todnosti mjerenja Ocjena todnosti nepoznanice encl
lal o.oo4 lal o.o 04 = o.oo2 m.
"'- Jr- J' 0.0028 m. a
"22 -
-]---l--
) n{ ln
2.2.2. lziednadenje duliina poligonskih strana The pass

likely to
Izmedu todaka T1 i T2 postavljen je poligonski vlak koji sadrZi 5 poligon-
C Int
skih strana, sl. 2.5. Sve su strane obostrano mjerene (dvostruka mjerenja). Treba conf
izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene vrijednosti duljina poligonskih strana i ber
ociieniti todnost.
Podaci mjerenja: C Agr
[o.l f rso.+s ml [o,.] [rso.+o ml occl
- lD, llroo.erml . lo, lllee.Tsml
L=l D. l=l zso.+a * l, r=l o. l=l zr;O.a2ml.
rest:
@
lDn I I 120.eeml lDn I I 120.e5m1
Con
fou l lrae.s+ m_]

lou lr+e.sr m_l l Etrg
Broj parova dvostrukih mjerenja O Eigl

- -tr
up - u. insu
Sl. 2.5. Poligonski vlak the
L L x=]1r,*r,;.][d=L_L e -l O Tec
the
Irso.+s-][rso.ao'l t rso.as * o.og m] t r
I rsg.et ll rss.zs I I rge.ze - ll -o.oo
lzso.+ellzzo.qzll zso.+s* ll-ooo-ll '" ll rr i, I
dt d = 0.0106,
2et e--2no=19.
I rzo.ge ll rzo.es ll :u,o.sz
"' ll -o.oa - ll r
lrae.s+l lr+e.sr.jl r+e.se* ]f-o.os-]L r ]
I
58 IZJEDNAEENJE DIREKTNIH MJERENJA
Ocjena todnosti mjerenja Ocjena todnosti nepoznanica

lon
I u'o = @=0.033m.
'lzete .-^'=g=0.023m.
",= ! 10 ,12
Napomena: Izjednadenje duljina poligonskih strana, klasidan je sludaj izjedna-

1of1C
denja niza dvostrukih mjerenja (parova mjerenja). Svrhovitost izjednadenja sadr- The pe
Zana je u odredivanju izjednadenih vrijednosti duljina pojedinih poligonskih needed
strana koje su sadrZane u vlaku i pripadne ocjene todnosti. Osobitost rjeienja revolr:b
zadate je nadin odredivanja kriterija ocjene todnosti mjerenja i nepoznanica.
Polazeti od pretpostavke da su svi parovi dvostrukih mjerenja koji su sadrZani u
Q lar
nizu istih todnosti, standardno odstupanje mjerenja odredeno je pomoiu svih Can
r azlika dvo strukih mj erenj a. WC
O th,
2.2.3. Iziednadenje visinskih razlika u vlaku geometriiskog nivelmana t,rz
U vlaku geometrijskog nivelmana

dvostrukim je mjerenjima slijedno mjere-
no Sest visinskih razllka i duljina nivel-
manskih strana izmedu repera sadrZanih
u vlaku, sl. 2.6. Duljine nivelmanskih stra-
na su u oba smjera mjerenja jednake.
Treba izjednaditi dvostruka mjerenja, od-
rediti izjednadene vrijednosti visinskih R1
razllka i ocijeniti todnost.
Sl. 2.6. Nivelmanski vlak
OIn
Podaci mjerenja: cor
I i','llezrczm) [ i"-] | s.ztot ml I o,-] [t.s t<m-l be
It', I iz.sozs*l lh, I lz.s0zoml lD, I l1.2trml
;=l ill=163333il1 ;=l tl l=16:lsssill "=l 3; l=l??fill O Agr
occ
lrrul lt.ttetml m] lr'ul 11.1180m1 lDul l0.5tml resl
L r'u I [0.13se I r,u I 10.1348 m_l L Du _l [0'7 km_]
@ Cor
i ; x=*ti+il d=;-i P P=Pe Pd
.][o.zz-[ Ett€
ls.z:.t,zlls.z1e1l t i.zrct I I o.gmm.][o.zz o.os]
lz.sazs llz.sozs I I z.sozo I I 0.6mm ll o.es ll o.es ll o.5o C) Eig
l+.segs ll+.saao I I a.sese I l-r.s** ll 1:r
l
ll r.trll-t.sa, insu
lo.zsao llo.zsgs I I o.zssr I I 0.emm ll o.zt ll o.zt ll 0.641 the
I r.rrer ll r,rrao I I r.rrar I I -o.r** ll 2.oo llz.oo ll-0.20
on*-lL tasl[t+s]l tzol
|
[o.rsso.][01348] L 0.1344.] L C Tecl
dtPd=4.5566, 2e'e:12. the
Ocjena todnosti referentnog mjerenja

a
=-"= !/a'P @=
2e'e= \'l tz
0.62 mm.
- RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
Ocj ena todnosti pojedinih dvostmkih mjerenj a:

59
ion t
,n, = p - o.7o mm, "n,-- -p- = 0.68 mm, sn" = -fr = 0.58 mm,
VPn, VPo, { Pn.
s^ = 0.73 mm, sn" s^
sr,. = -#
' = -fr = 0.44 mm, si,^ = -#:0.53 mm. 1of10
VPn" VPn. V Pnu
The pa,r
Ocjena todnosti pojedinih izjednadenih nepoznanica:
needed
.., =ft:o.7omm, 0.48 mm, = = o.41mm, revolubi,
".,: {1u= "". }-
Q larl
"."
=b=0.52mm, ,", =+-=0.31.mm, .", =ft=0.36mm.
Oan
wol
Napomene: Izjednadenje visinskih razllka nivelmanskih strana, koje su slijedno C the

medusobno vezar:e unutar nivelmanskog vlaka geometrijskog nivelmana, klasi- tra.
dan je sludaj izjednadenja niza dvostrukih mjerenja razliditih todnosti. Svrhovi-
tost izjednadenja sadrZana je u odredivanju izjednadenih vrijednosti visinskih @av
cro
razlika i pripadne ocjene todnosti. Odredivanje kriterija todnosti temelji se na
razlikama dvostrukih mjerenja, odnosno nesuglasicama dvostrukih mjerenja d, O the
(i=t,2,...,6) . Ovostruka mjerenja visinskih razllka su mjerenja razliditih todno- enc
sti, na 5to jasno ukazuju rezultati primjene zakona o prirastu teZina u geomet-
rijskom nivelmanu (poglavlje 1.4.3). Stoga su teZine pojedinih dvostrukih mje- t ^f in
renj a odrederte izr azom
7 The pas
pn=,,
,Li (i-12,.,6). likeiy tc
Sukladno vrijednostima duljina nivelmanskih strana, kao pogodna vrijed- CIn
nost konstante K uvedena je jedinidna vrijednost, jer su duljine nivelmanskih cor
strana podjednake i bliske duljini od L km. Obzirom na konstantu K, vaZno je be
upozoriti na pravilno tumadenje kriterija ocjene todnosti referentnog mjerenja.
Naime, ukoliko je konstanta K jednaka jedinici, referentno mjerenje je fiktivna C Agr
visinska razllka (mjerena samo u jednom smjeru) na duljini niveliranja od 1 km. occ
rest
Samo je za to mjerenje (referentno mjerenje) pripadna teLinajednaka jedinici
1,
= 1' @ Cor
Pn" -- .rkm trn€
Na temelju izjednadenih dvostrukih mjerenja vrlo je jednostavno odredi- C Eig

vanje izjednadene vrijednosti visinske razlTke nivelmanskog vlaka x , jer je insr
x= et x =11,.6782m. the
1x np
(J Tec
Ocjena todnosti mjerene visinske razlike nivelmanskog vlaka h odredena
je standardnim odstupanjem
the
s 0.62
sr,- #= _ -1.51mm,
V Pn lo'1'7
gdje je pn teZina visinske razlike nivelmanskog vlaka
IZIEDNAEENJE DIREKTNIII MJERENJA
ion I
60
71
D.,=-=-=o.I7.
et D 6.0
1x no
ocjena todnosti izjednadene visinske razlike nivelmanskog vlaka odre-

dena je standardnim odstupanjem 1oflC
s : s-
-" 7-57
"Jz =-; =1.07mm.
Jz
The
needed
pe
revolub
2.3. lziednadeni e viSestruko mi erenih vektora O lar
U geodetskim problemima i zadaiama, koje se temelje na primjeni i izjed- Oan
nadenju direktnih mjerenja, desto nije potrebno odrediti samo jednu, ve6 je pot- WC
rebno istovremeno odrediti viSe izvorno nepoznatih velidina. Ove velidine mogu O th,
biti istovrsne (npr. samo pravci ili samo visinske razlike i dr.) ili raznowsne (npr. trz
duljine, pravci, visinske razlike i dr.) te se, sukladno planu mjerenja, realiziraju
istim ili razliditim instrumentarijem, metodama mjerenja i brojem ponavljanja @ a'
mjerenja. stoga, u pravilu se odredivanje svake pojedine nepoznate velidine cr(
obavlja zasebnim izjednadenjem pripadnih direktnih mjerenja (klasidna direktna
mjerenja), sto zomo pokazuju primjeri sadrZani u poglavlju 2.7 te u sludaju
O thr
ent
dvostrukih mjerenja u poglavlju 2.2.7. Ukollko se dvostrukim mjerenjima
odreduje viSe istovrsnih nepoznatih velidina, moZe nastupiti sludaj izjednadenja
niza dvostrukih mjerenja, koji zomo pokazuju primjeri sadrzani u poglavljima t ^f ln
2.2.2i2.2.3.
ukoliko se u sklopu geodetskog problema ili zada6e direktnim mjerenjima
The par
odreduje viSe istovrsnih nepoznatih velidina, istim instrumentarijem, metodom
likely t<
mjerenja i brojem ponavljanja, mogru6e je formirati i obaviti izjednadenje "vek- OIn
tora mjerenja". Pojedini "vektor mjerenja" sadrzi po jednu mjerenu vrijednost cor
svake od nepoznatih velidina, a broj ponavljanja mjerenja odreduje ukupan broj be
"vektora mjerenja". Svaki je "vektor mjerenja" realizacija jedne zasebne serije
mjerenja nepoznatih velidina, a mjerenja mogu biti istih ili razliditih todnosti. o Ag
Algoritam izjednadenja medusobno neovisnih i visestruko mjerenih vek- OCC
tora razli6ite todnosti, uz pretpostavku prisutnosti samo sludajnih pogreBaka ICSl
mjerenja, sadrZan je u tablici 2.2. @ Cor

Et{
Tablica 2.2. Algoritam izjednadenja visestnrko mjerenih vektora razlidite todnosti
Podaci mjerenja i zadane velidine: Lt, Pt, n, r, u, c Eig
-l insr
[L,r-l [p,, the
", l'
ux1
=ll', l,
",
uxu
=l
I
l, tt= r,2,...,r) C Tec
l
I I
LLt" , pi"_J
the
Broj prekobrojnih mjerenja

flt:n-q=(ur)-u.
-
Funkcije direktnih mjerenja:

ion t
[r,l
uxt |
IL l
t, I l """
I |
r,
I
I
I ."r = I Ix
I
l: | |
I
"""
: lrrxi'
.
1of10
t._tlt
ll, llI'l
luxr | | uxu I
The par
needed
revoluti,
PribliZna nepoznanica i prikra6ena mjerenja: xo , - I = E xo - L,
C larl
[.!,1
lul lr,l [*"1 t:11
lr,,l Oan
-li.'l=1"i"
lr;,-li"- l'
* -li = xo - Lr ,
uxl ux1 ux1
(i = t, 2,..., r) woI
O the
L.l,l L"l"l L*l . trar
JednadZbepopravaka: v:Ex-1, P,
@aw
crol
[.',-l It,l Ir,l [q
lU I l"';" I
lu'l l'''
li"'l=l "i' lJ,-li"'l' I
I
I
C the
enc
L:t,l L*"1 L*,1

t ^f 1n
L ""1
uxr I
The pasl
Normalne jednadZbe: EtP E x-Etpl=0, likely to
_\-
EtpE= po _L
r
--t
r/ ) O Inl
-E'Pl= L)l) I P -l'r./I' con
7 1 \ uxu ux .t
be
RjeSenje normalnih jednadZbi C Agr

r( \
.: ,"fi' ,, t,'1. occ
Tli'" l,,J= 3r 2(
t \uxu uxlrl
rest
@ C<-rr
Izjednadenenepoznanice * : xo f x Er.€
ux1 ux1 ux1
C Eig
- I : v,
Popravci mjerenja: E x insr
the
IL]
luxtl
[t,]1",.1
l""rl l,,"rl C Tec
lr,l lr,l l.',1 x * l, =y , (i:12,...,r).
the
"r" l"T,-l i"' l=l i"' I' uz
lt, l [uxrl
|
lt, ll",luxr
I
[u ^"_] ]
IZTEDNAEENJE DIREKTNIH MJERENJA
;ion I
'l=
EtP v:;[:fIu"uuxrf
R ',
Kontrola izjednadenja: vt P v = - lt P v,
1of1t
'.l, 'l T'he pz
v'P v = Ll
"l ", rr - l'P v = >,|.-tl a ',
-flr"" uxuuxlr/ needed
1 \1xu uxu ux1/ revolut
Izjednadena mjerenja i kontrolaizjednadenih mjerenja: L + v = L, UX= t', Q lar

Ir,,]
luxrl
[",] [Ll rr.] ["'l
luxtl luxlI l"*"1 ly1
Can
wc
I I lt,I lt l_ ltrl
I
It-, 1",
C th,
l;:l.l; l l; I l: l-' l;
L"J'l 1""''l L;il Luxui 1"""1
I
@ a,
tra
cr(
t) th<
en(
t ^f rn
Todnost pojedinih mjerenja:
The par
,,,=-p, (i=r,2,,'),(j =1.,2,...,u).
iikeiy tr
VP'i
CIn
Todnost izjednadenih nepoznanica: cor
(: = t,2,...,
s,, = so
F; "; be
C Agr
U algoritmu izjednadenja viSestnrko mjerenih velrtora, sadrZanom u tablici occ
2.2, korisle se sukladno redoslij edu poj avljivanj a sljede6i simboli: rest
ti vektori mjerenja, (i= t,2, "',r), @ Cor

ux1
Erg
matrice telinavekbora mjerenja, (i=t'2, '..,r) ,
"?'" O Eigl
r broj vektora mjerenja, insr
the
u broj nePoznanica,
nr broj prekobrojnih mjerenja, C Tec
the
n uupan broj direktnih mjerenja'
Li izjednadeni velrtori mjerenja, (i = r, z, ..., r) ,
ux1
jedinidne matrice, (i = r, Z, ..., r) ,
"t-'"
--
I
vektorizjednadenihnepoznanica,
ion
"i,
x. velrtorpribliZnihnepoznanica,
";?
prikra6eni velrtori mjerenja, (i=t,2,...,)
--I.
uxl
,
1of10
,-,Y, velrtori popravaka mjerenja, (i --t,2,... ,r) ,
The par
vektorprikraienihnepoznanica, needed
"1, revolubi
:fi matrica tehrnanepoznanica,
O larl
o_
-s matrica kofaktora nepoznanica, Can
wol
nul-vektor,
"9; O
so referentnostandardnoodstupanje, the
sij standardna odst. pojedinih mjer.,(i=t,2,...,t) i (i=t,2,..., u) tra
,
pij teZine pojedinih mjerenja, (i=1,2,...,r) i (:=t,2,..., u) , @ av

cro
.*, standardna odstupanja nepoznanica, (i = t,2,...,") .
C) the
Pri izjednadenju vi5estruko mjerenih vektora istih todnosti algoritam izjed- en(
nadenja sadrZan u tablici 2.2 djelomice se pojednostavljuje, jer se kao matrice
teZina P,, (i = t, 2,.,. ,t), uvode jedinidne matrice I, . , ^{ rn
Za pravilnu primjenu algoritma izjednadenja viSestruko mjerenih vektora,
The pai
uz sve ve6 navedeno za izjednadenje klasidnih direktnih mjerenja, neophodno je
ukazati na sljedeie:
likeiy t<
1,. Izjednadenje je moguie obaviti samo uz prekobrojna mjerenja, tj. ako je OIn
broj prekobrojnih mjerenja ve6i od nule cor
nr=n-u)0' be
Pri tomu, ukupan broj mjerenja n nije odreden neposredno brojem mje-
renih vektora, vei svim direktno obavljenim mjerenjima koja su obuh- C Agr
va6ena i sadrZana u vektorima mjerenja (n = r'u ). occ
rest
2. Matrica koeficijenata normalnih jednadZbi EtPE odreduje matricu teZi-
na nepoznanica Po, a rjeSenje normalnih jednadZbi odreduje njena in- @ Cor
Etr€
verzlja, tj. matrica kofalrtora nepoznanica Qo. U radunskom je pogledu
odredivanje ovih matrica, a nakon toga i vektora prikraienih nepozna- O trig
nica vrlo jednostavno, obzirom da matrice imaju dijagonalni oblik (neo- insr
visna direlfina mjerenja). the
3. Ocjena todnosti pojedinih mjerenja odreduje se uobidajeno pomodu pri-
padnih teZina mjerenja, a ocjena todnosti nepoznanica pomo6u pri- O Tec
the
padnih kofaktora nepoznanica (dijagonalni elementi matrica P, i O* ).
Mogui je i alternativan pristup. Naime, ocjena todnosti pojedinih mje-
renja moZe se alternativno odrediti pomo6u pripadnih kofalrtora mje-
renja umjesto teZina, tj.
IZ'EDNAdENJE DIREKTNIH MJERENJA
sij = so
Jqij , (i: r,2,... ,r), (; = t, 2,... ,"),
ion I
jer je sukladno definiciji kofaktora
t
= Qii,
-pij
a ocjena todnosti nepoznanica pomo6u teZina nepoznanica
1of1t
T'he pe
=p,
"."'"/p*- (j: t,2,...,u), needed
v -l-l
revolut
jer je sukladno definiciji kofaktora
7
O lar
v---a--r--.
g*,", Can
wc
Altemativnost odredivanja kriterija ocjene todnosti proizlazi iz definicije
teZine i kofaktora (izraz 7.5), a odabir konkretnog izraza je u ve6ini C th,
sludajeva pragmatidnog karaktera, tj. ovisi o tomu jesu li za velidine diju ttz
todnost treba ocijeniti poznate teZine ili kofaktori.
@ a'
Rezultati izjednadenja viSestruko mjerenih vektora uobidajeno se zapisu- cr(
ju, kao rezultati izjednadenja klasidnih direktnih i dvostrukih mjerenja, u 5to kra-
O thr
iem i saZetijem obliku. Navode se samo bitne radunske velidine koje dokumen- eni
tiraju su5tinu radunske obrade mjerenja, postignute rezultate i ispravnost radu-
nanja te koje razvidno omoguduju pregled rezultata. Detaljno dokumentiranje
svih koraka navedenih u algoritmu izjednadenja, navedenog u tablici 2.2, dovodi t ^f rn
do znatno op5irnijeg sadrZaja. llhe par
likely t<
2.3.1. lziednaienj e visinskih razlika geometriiskog nivelmana CIn

cor
Cetiri visinske razlike mjerene su, sukladno planu izvedbe mjerenja, geo- be
metrijskim nivelmanom. Svaka pojedina visinska razllka je neovisno mjerena tri
puta i razliditim trasama niveliranja. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjedna-
cAg
occ
dene vrijednosti visinskih razlika i ocijeniti todnost. resl
Podaci vektora mjerenja: @ Cor

trnt
L1 L2 L3 D1 D2 D3
Irr. ] [r.zsos m-l[r.zsos m-l[r.zsss ml [o.a rmllo.g Io,l rm.][r.o rm.] C Eig
I n" I
I 3.45s2- ll s.+ses ll s.aszg -*
I o, l_l 1.3 km ll r.z
'" I' I o. l-l 1.s km ll r.z r<m ll r.r rm insr
* *
I
I
I n. l=l b.283s ll s.za+o ll s.zaze rm ll r.s r<m the

] ]
I
Irrn [o.ssaz m_l[o.sszr m_l[o.ssor m] fon lo.+ r<m_l[o.o r<m_][0.0 r<m_]
Matrice teZina mjerenja: O Tec

P1 P2 P3
the
-l
t.zs Ir.oo
I
I o.zz 0.83 oe1 I
I o.oz 0.59 ! 0.77
I
I
zso ]["' 1.67 | |

L67 |
..t__
'-
PribliZne nepoznanice
Ir.zsso m.]
65
ion t
I s.aszo -
*.=ls.zgzo-l' I
lo.sszo * ]
lr Prl, l. I 1of10
-lr =xo -Lr-][t.ozsol
Pr -lr--xo-L, -lg =xo -Ls-l P. P, It
[ -1.3 mm I -1.8 mm I [z.oooo-][ -0.5 mm [o.sooo-] I q.rzso) The pas
| -r.z -- ll o.ezsr ll -1.e mm ll r.sesg ll -0.3 mm ll o.zzzt ll z.zzetl needed
| -t.g --
1
ll r.zooz I -2.e mm ll r.zoss ll -0.8 mm ll o.orsa ll s.sazo I'

I
revolutic
| -r.z "'- fs.oooo ] l -o.1mm ]lo rooz]l -2.1 mm I 13.5000 1 16.66671
.l
O larg
Po O*:P;t x=Qo XP, -]I
[s.so I t o.2975 I I t.zg mm
I z.st ll 0.3981 ll r.rr** Oani
I z.oz II 0.4940 ll r.zz *'''
l,
worl
I
I
ses]f o.L7L4ll r.ra -* .l O the

x=Xo*X Vr=X-lr.]tvz=x-lZ.ltvg=X-lS
I t.zsazs m -l[ -o.oz -o.sz
tran
0.73 I
I s.+serr* ll *0.0e ll -o.zs ll o.er @aw
I s.zeszz^ ll -0.13 ll -r.re ll o.sz
I
I o.sser+*.ll -o.oo jl r.oa .l[ -o.eo ,]

I crop
O the
Kontrola popravaka Kontrola izjednadenja: encl
3
IP,v,=0. It'7vl P, v, = 6.857, t - ll P, vi = 6.857.

Ocjena todnosti referentnog mjerenja 9 nf 1O
The pass
,-o- /*"Ptt= @=0.93mm.
\/r-r V e likely to
Ocjena todnosti pojedinih mjerenja: C Int
- vektor L, cons
s ber
s,,:-!:g=0.83mm, s1e=-f= 0.93
./nrr 'h'25 ,lvn '!O'77

-=L.06mm,
C Agri
s,"=-!=g=1.i.3mm, s^ 0.93
s1a=-f=--_=0.59mm,
occu
restr
JPt. ./0.67 Jprn J2.50
- vektor L, @ Con
s 0.93 Eng:
s,, =-!=g:0.88mm, sT =-+ = -- = 1.01mm,
JP" Vr'rr 'lP, Jo'as O Eigt
insu
s,"=-!=g =t.2rmm, s,,=-!=$- 67 =012mm, the
./nzs Jo'ss "lPrn '17
- velrtor L. C Tecl
So _ 0.93 the
s", =-!=g=0.93mm, ser=-=-=U.97mm,^
t/nsr
V1 00 JR., Jo'er
s""=-!=g=1.06mm, s'" = _:s =:0.93 =0.72rnrn.
Jnss Jo'zz Jnsn Jt'at
IZJEDNAEENJE DIREKTNIH MJERENJA
Ocjena todnosti nepoznanica:

ion I
s*, = so o.e3 Jo2e% = o.5o mm,
G;=
s", =sorF; :0.93 Joi981 = o.E8 mm,
s*. = so.F;= o'93 Jo'4940 = o'65 mm' 1of1t
s*n =so.F;= o.%JI17A =0.38mm. The pr
needed
revolut
O lar
Oan
w(
C ttr
tr'.
@ a'
cr(
O th,
€fli
t ^f rn
ilhe par
likely t<
CIn
cor
be
oAg
occ
resl
@ Cor
E.t
O Eig
insr
the
O Tec
the
-F-

ion t
1of10
The pas
needed
IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
1
revolutir
O Iarg
Pri rje3avanju geodetskih problema i zadaca vrlo se desto javlja potreba
istovremenog odredivanja ve6eg broja izvorno nepoznatih velidina (nepozna- C an:
nica), koje se ne mogilr odrediti neposrednim mjerenjem ili je njihovo neposred- woI
no mjerenje iz razliditih razloga nepraktidno. U tom se sludaju nepoznate velidi-
O the
ne mogiu odrediti na posredan ili indirektan nadin, tj. primjenom tzv. posrednih
trar
mjerenja. Zbog pouzdanosti odredivanja nepoznatih velidina i dobivanja ele-
menata za odredivanje ocjene todnosti, osim neophodnih mjerenja redovito se @aw
obavljaju i prekobrojna mjerenja. Obzirom na viSeznadnost de5enja do kojih do- crol
vode prekobrojna mjerenja, neophodno je obavljanje izjednadenja.
Kod posrednih se mjerenja pojedino izjednadeno mjerenje t-' (i = 1,2,...,n)
O the
encl
definira pomodu odgovarajuie funkcije nepoznatih velidina, odnosno funkcije iz-
jednadenih vrijednosti nepoznanica *, (i: 1,2,...,u) . Stmp svih funkcija odredu-
je tunkcijski modei posrednih mjerenja
t ^{ ln
=-)--
Lr = t (Ir,rr,..., *" ), The pasr
Lz = fz(*r, Xr, ... , likely to
"" ), (3,1)
q (*,,rr,..., r, O int
L" = ), con
koji je osnova za izjednadenje. Izjednadenje se uobidajeno obavlja primjenom be.
metode najmanjih kvadrata, uz pretpostavku da su mjerenja optere6ena samo
siudajnim pogre5kama. Temeljem nadela C Agr
occ'
vtPv= minimum, (3.2)
rest
gdje je:
v vektor popravaka mjerenja, @ Cor
nx1
trtr€
P matrica teZina mjerenja,
nxn
O Eig
n broj mjerenja, insr
jednoznadno se odreduju najvjerojatnije vrijednosti nepoznanica i mjerenja, od- the
nosno njihove najbolje procjene, a pomoiu popravaka mjerenja odreduju se
pripadni kriteriji todnosti. To su: kriterij todnosti referentnog mjerenja (referen- O Tec
tno standardno odstupanje), kriteriji todnosti pojedinih mjerenja (standardna the
odsupanja mjerenja), kriteriji todnosti nepoznanica (standardna odstupanja
nepoznanica) i kriteriji todnosti pojedinih izjednadenih mjerenja (standardna
odstupanja izjednadenih mjerenja). Kod izjednadenja geodetskih mreZa redovito
se odreduju i kriteriji poloiajne todnosti todaka sadrZanih u mreii (minimalno i
IZIEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA
maksimalno standardno odstupanje poloZaja todke).

lon I
Nadelo izjednadenja odredeno izrazorn 3.2 odnosi se na sludaj izjedna-
denja posrednih neovisnih mjerenja razliditih todnosti, kod kojih je relativni
odnos todnosti mjerenja "a priori" definiran pripadnim teiinama. U teorijskom
pogledu, matrica teZina mjerenja P definira tzv. stohastidki ili sludajni model, jer
1of1t
su mjerenja stohastidke ili sludajne velidine koje pripadaju normalnoi razdiobi.
TeZine mjerenja su odredene referentnom varijancom sl i varijancama pojedinih The pz
needed
mjerenja sf revolut
C lar
(3.3)
Can
w(
Kod direlrtnih mjerenja istih todnosti, matrica teZina P je jedinidna matri-
ca ( P = I ), pa se nadelo izjednadenja pojednostavljuje i poprima oblik O th,
(3.4)
tr'.
vt v = minimum.
Razlikuju se dvije karakteristidne vrste izjednadenja posrednih mjerenja. @a'
cr(
To su tzv. regnrlarno i singularno izjednadenje. Regularno izjednadenje posred-
nih mjerenja nastupa u sludaju kada je za odredivanje nepoznanica unaprijed ili C thr
"a priori" definiran referentni okvir u kojem se one izjednadenjem odreduju. €Ilt
Singulamo izjednadenje nastupa u sludaju kada referentni okvir za odredivanje
nepoznanica nije "a priori" odreden, ve6 se uz dopunske teorijske pretpostavke o
njegovim svojstvima definira u sklopu samog izjednadenja. Npr., kod izjednade- t ^f ln
nja geodetskih mreZa, obzirom da su nepoznanice redovito koordinate geodet- The par
skih todaka, referentni okvir za njihovo odredivanje je odgovaraju6i koordinatni iikeiy tr
sustav (elipsoidalni, sferni, ravninski, polarni, pravokutni - lD,2D,3D i dr.).
Osnovna teorijska pretpostavka koja se uvodi pri izjednadenju posrednih OIn
mjerenja je medusobna neovisnost mjerenja (sukladno izrazu 3.3 matrica vari- cor
jance mjerenja i matrica teZina mjerenja su uvijek dijagonalne matrice). desto se be
kao neposredna i medusobno neovisna mjerenja u izjednadenje, zbog jednostav-
nije radunske obrade, uvode i radunske velidine (npr. kutovi, koordinatne razlike
CAg
occ
i sl.), iako to nije teorijski ispravno. NajdeS6e se medusobna ovisnost tih velidina resl
u potpunosti zanemaruje. Ponekad se kao neposredna mjerenja uvode i velidine
koje su rezultat prethodno ve6 obavljenih izjednadenja posrednih mjerenja. @ Cor
Izjednadenje posrednih mjerenja nalazi primjenu u svim podrudjima geo- Etf
d.ezije, a osobito je vaZna primjena pri izjednadenju geodetskih mreZa' Razlog je
jednostavno odredivanje koordinata geodetskih todaka u prethodno ve6 defini- C trig
insr
ranom referentnom koordinatnom sustavu (regularno izjednadenje) ili odrediva-
the
nje koordinata todaka u sklopu izvomog definiranja referentnog koordinatnog
sustava (singularno izjednadenje), ukljuduju6i i odredivanje kriterija poloZajne C Tec
todnosti. the
Obzirom na svojstva algoritma, programabilnost i mogrr6nost uporabe
tehnololkih pomagala koja podrZavaju neposredno matridno radunanje, izjedna-
denje posrednih mjerenja je jedan od temeljnih postupaka suvremene radunske
obrade geodetskih mjerenj a.
I
l
t
I
.7 rlIIlF
3.1. Regularno iziednaienie posrednih mierenia

69
ion t
Algoritam regularnog izjednadenja neovisnih posrednih mjerenja razliditih
todnosti, uz primjenu metode najmanjih kvadrata, sadrZan je u tablici 3.1. Os- iof10
nova za primjenu algoritma je funkcijski model posrednih mjerenja odreden izra-
The pas
zom 3.3 i stohastidki model odreden izrazorn 3.5, uz napomenu da je referentni
needed
okvir za odredivanje nepoznanica unaprijed zadan.
1
revolutic
Tablica 3.1. Regulamo izjednadenje posrednih mjerenja razliditih todnosti Q larg
Podaci mjerenja: L , P, n, u,
o anl
[Ll IP,
,"zl wor,
*"'=li'l'
I
o the
Lt" l t o".] tran
Broj prekobrojnih mjerenja @ aw

crotr
o the
Funkcije posrednih mjerenja_ encl
L: L+ v = f
nx1 nx1 nx1 nx1
9 n{ 1n
The pass
likely to
Linearizacija funkcija posrednih mjerenja razvojem u Taylorov red

O Int
cont
t + v =fo+ A x
nx1 nx1 nx1 nxu ux1 ber
C Agr
JednadZbe popravaka: occl
-
J':3".,T, "1,' ":" rest
i elementi jednadZbi popravaka:
@ Con
A, Ae, -l=fo-L, s=Ae-1, Ettg
Normalne jednadZbe: C Eigt

insu
-,X, =
'T" "T, "9, the
i elementi normalnih jednadZbi
N=AtPA, Ne, -n:-AtPl, AtPs, s=AtPs+e.
O Tec
the
Kontrola elemenata normalnih jednadZbi

Ne-n=AtPs.
REGULARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
RjeSavanje normalnih jednadZbi metodom Choleskog

ion I
tn
x =N-1 n = oo r, = ("' = c t(c')
")-tr
i elementi rjeSavanja normalnih jednadZbi:
c, -("') ',', ("')-', ("')-'u, x=ce-("') '"*(c') '" 1of1t

The pz
Kontrola rje3avanj a normabaih jednadZbi needed
revolut
("')-'u = t.
O lai
Kontrola matrice kofal<tora nepoznanica Oan
WC
(Ne)'o*e = u.
C th,
tre
Xo+x =x
ux1 ux1 ux1 @ a,
cr(
O th(
en(
Kontrola popravaka mjerenja t ^f rn
The par
likely t<
CIn
vtPv=-ltPv. con
be
Izjednadena mjerenja i kontrola izjednadenih mjerenja:
O Asr
L+v=L, f=t. occ
resl
@ Cor
Ete
C E;g
Matrica kofalrtora mjerenja i ocjena todnosti pojedinih mjerenja: insr
the
o :P 1, s1=soJqi1, (i=1,2,...,n).
C Tec
the
Matrica kofaktora nepoznanica i ocjena todnosti nepoznanica:
z,.. , u).
?n
s*, = so
u6; (i = 1,
t
neduwsre oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA 7t
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja i ocjena todnosti izjednadenih iion

mjerenja:
o :eeoA', E=..Jqu, (i=r,2,...,n).
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja 1of10

t' (n o)=
" The pal
needed
Todnost polo2aja todke (nepoznanice koordinata todke u 2D mreZi): revoluti
- svojstvene vrijednosti sub-matrice kofalrtora koordinata todke O larl
.xr,r= 1(, * € 4qL \
[----- qru)'-
ilz\ (q* or" )t {(a*
r' - )I, Oan
wol
- minimalna i maksimabra todnost poloZaja todke te smjer minimal-
ne todnosti poloZaja todke C the
^t2q*
Q)=-arct9-, tra
2 eo -ew
@ ar
+s2- =t?.+s?..
"? -y cro
U algoritmu regiulamog izjednadenja posrednih mjerenja razliditih todnosti,

C the
en(
sadrZanom u tablici 3.1, koriste se sukladno redoslijedu pojavljivanja sljede6i sim-
boli:
vektor mjerenja,
t ^f rn
*,
The par
matrica teZina mjerenja,
"1" likeiy t<
n broj mjerenja,
CIn
u broj nepoznanica, cor
Li pojedino mjerenje, (i = t,2,.'., n), be
pi teZina pojedinog mjerenja, (i: t,2,..' ' n) ,
O Apr
nr broj prekobrojnih mjerenja, occ
; vektorizjednadenihmjerenja'
resl
,,1,
@ Cor
,Y, velrtor popravaka mjerenja,
Ett€
7
vektor funkcija posrednih mjerenja
"t",
,
C nig
x_ insr
il vektor PribliZnih nePoznanica,
the
I
velrtor Pribli2nih mjerenja, O Tec
""1
the
*" matricakoeficijenatajednadZbipopravaka'
.,T, velrtorprikra6enihnepoznanica,
,?, vektor jedinica,

72 REGULARNO IzuEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
-l
nx1
vektor prikraienih mjerenj a,
onI
s kontrolni velrtor zbr oia,
nx1
N matrica koeficijenata normalnih jednadZbi,
uxu
1of1t
-n
ux1 vektor apsolutnih dlanova normalnih jednadZbi,
T'tre pz
0 nul-vektor,
uxl. needed
s revolut
ux1 kontrolni vektor zbr oj a,
oo O lar
uxu
matrica kofaktora nepoznanica,
c
Oan
uxu gornja trokutasta matrica pri rastavljanju N = Ct C , WC
t
ux1 kontrolni vektor zbroia, C th,
x trz
ux1 vektor izj ednadenih nePoznanica,
so referentno standardno odstupanje, @ a,
cr(
o matrica kofaktora mj erenja,
nxn
si standardna odstupanja pojedinih mjerenja, (i = t, 2,..', n)
O th(
' en(
Qii kofalrtori pojedinih mjerenja, (i = t, 2,..., n) ,
s_ standardna odstupanja pojedinih nepoznanica, (i: t,Z,'..,") ,

t ^f rn
Q",", kofaktori pojedinih nepoznanica, (i = t, 2,...,u) ,
The pas
o matrica kofal<tora izjednadenih mjerenja, likely tt
nxn
s, standardna odstupanja izjednadenih mjerenja, (i = t, Z, .'., n) ,
CIn
tr oznakazatrag matrice, con
qr kofaktori pojedinih izjednadenih mjerenja, (i = t,2,..', n) ' be
L,,, svojstvene wijednosti sub-matrice kofalrtora koordinata todke T, C Agr
s" standardno odstupanje (minimalna todnost poloZaja todke T)' occ
sB standardno odstupanje (maksimalna todnost poloZaja todke T)' rest
@ smjer minimalne todnosti poloZaja (sa ) todke T - smjerni Inrt. @ Cor
trng
Izjednadenje regularnih posrednih mjerenja istih todnosti obavlja se tako-
der sukladno algoritmu sadrZanom u tablici 3.1, ali se djelomidno pojednostav- O Eig,
tjuje, jer je matrica teZina mjerenja jednaka jedinidnoj matrici (P = I ). inst
the
Kako bi se algoritam regnrlarnog izjednadenja posrednih mjerenja pravilno
primijenio neophodno je ukazati na sljedede dinjenice i preporuke: O Tec
1. Primjena algoritma mognr6a je samo uz ostvarena prekobrojna mjere- the
nja. Minimalan broj mjerenja no, koji je neophodan za odredivanje
jednoznadnog rje5enja (bez obavljanja izjednadenja), jednak je broju
nepoznanica
[r=n*Do=fI-u)0. (3.5)
I
73
- RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
ion
2. SrediSnja todka primjene algoritma je ispravno definiranje funkcijskog
i stohastidkog modela koji odgovara konkretnom geodetskom proble-
mu ili zadaii. U standardiziranim geodetskim zadatarna, funkcije pos-
rednih mjerenja su dobro poznate i tradicijski uvrijeZene. Jednako je
tako posve izvjesna vrsta i karakter mjerenja i nepoznanica, koji su 1of10
funkcijama posrednih mjerenja medusobno vezani, odnosno nadin The pas
definiranja matrice teZina mjerenja. U nestandardnim je problemima needed
neophodno jasno precizirati vrstu i broj nepoznanica koje su od inte- revolubi,
resa za rjeienje problema, vrstu i broj mjerenja koje je neophodno
obaviti, kako bi se definirao odgovarajudi funkcijski model, te vrstu i O larl
oblik funkcija povezanosti mjerenja i nepoznanica. Can
U svakom geodetskom problemu ili zada6i koja se rje5ava uz primjenu woI
posrednih mjerenja, izjednadenje je uobidajeno zavr6ni korak u proce-
su rjeSavanja zada6,e. Medutim, op6i postav funkcijskog modela pos- C the
rednih mjerenja je pretpostavka koja omoguiuje da se uop6e pristupi trar
rjeSavanju zada6e, tj. izradi i realizira plan mjerenja, odabere instru-
@au
mentarij i metode izrrrjere te obavi primarna radunska obrada poda- cro
taka mjerenja kao polazna osnova za izjednadenje.
U ve6ini je sludajeva pratedi dio definiranja funkcijskog modela pos- O the
rednih mjerenja izrada odgovaraju6eg grafidkog prikaza (skica ili she- enc
ma), u pribliZnom ili proizvoljnom mjerilu, Na njemu se grafidki pri-
kazuju i na odgovaraju6i nadin oznadavaju sve mjerene velidine i
nepoznanice te njihov medusobni odnos. U vedini geodetskih proble-
t ^f rn
ma i zadat4 posebice izjednadenja geodetskih rmela, kvalitetan gra- The pas

fidki prikaz mjerenja i nepoznanica sadrZanih u funkcijskom modelu, likely tc
kao i njihova primjerena oznadenost, neophodna su podloga zabrzu i
udinkovitu primjenu algoritma izjednadenj a. CIn
col:
3. U op6em je sludaju funkcijski model posrednih mjerenja nelinearan. be
Obzirom da je odredivanje nepoznanica pomo6u nelinearnih funkcija
vrlo sloZeno, sastavni i obvezni dio algoritma izjednadenja je njihova O Agr
linearizacija. Linearizacija se obavlja razvojem funkcija posrednih occ
mjerenja u Taylorov red, uz zadrlavanje linearnih dlanova. Pretpos- resl
tavka za uspjeSnu linearizaciju je odredivanje pribliZnih vrijednosti
@ Cor
nepoznanica s dovoljnom todno5iu, tj. todnoS6u koja omoguiuje zane- trtr€
marivanje kvadratnih i vi5ih dlanova razvoja funkcije u Taylorov red.
Todnost odredivanja pribliZnih vrijednosti nepoznanica ovisi o svoj- O Eig
stvima funkcija posrednih mjerenja. Kod nekih se funkcija zadovolja- insr
vajuia todnost pribliZnih nepoznanica postiZe primjenom jednostav- the
nih grafidkih metoda, dok je kod nekih tunkcija neophodno primjeniti
sloZenije analitidke postupke.
Q Tec
the
Nedovoljna todnost odredivanja pribliZnih vrijednosti nepoznanica
(kvadratni i vi5i dlanovi Taylorovog reda ne poprimaju zanemariv
iznos) moZe se ustanoviti u rezultatima izjednadenja. Naime, bez obzi-
ra na ukupnu ispravnost obavljenih radunanja, kontrola izjednadenih
mjerenja (todka L6, tablica 3.1) nede biti zadovoljena. U tom je sludaju ion I
neophodno ponoviti izjednadenje, uz uvodenje prethodno dobivenih
izjednadenih nepoznanica kao novih pribliZnih vrijednosti.
4. Linearizacija funkcijskog modela posrednih mjerenja, odredenog izra-
zorn 3.7, dovodi do temeljnog sustava jednadZbi koji karakterizira 1of1C
izjednadenje posrednih mjerenja, tj. sustava jednadZbi popravaka.
Linearizacija i definiranje sustava jednadZbi popravaka je izuzetno va- The pe
needed
Zan, praktidno srediSnji korak u primjeni algoritma izjednadenja. Raz-
Iog je dinjenica da se ispravnost definiranja togl sustava ne moZe pro- revolub
vjeriti neposredno u trenutku njegovog definiranja, npr. odgovara- O lar
juiom radunskom kontrolom, ve6 se ispravnost potvrduje tek nakon
obavljenih svih koraka algoritma. U sludaju pogre5nog definiranja sus- Can
tava jednadZbi popravaka, ukupni rezultat primjene algoritma izjed- WC
nadena bit 6e pogre5an. Na tu 6e dinjenicu ukazati tek kontrola izjed-

nadenih mjerenja (todka 16, tablica 3.1).
O th,
tte
Zbog detaljnijeg uvida u linearizaciju funkcijskog modela posrednih
mjerenja i definiranje jednadZbi popravaka, potrebno je u razvijenom @a,
obliku predoditi matridne jednadZbe sadrZane u todkama: 3, 4, 5 i 6 cr(
tablice 3.1. Nelinearni tunkcijski model posrednih mjerenja (todka 3,
tablica 3.1-)
O thr
en(
t f
-l
I L,-l L,
L,l,lu,[', [q(x,,*r,...,r")'l
(3.6) n r'{
lL, l- -l:l'
tt-
tO
: lrl:
.tt-
-iE(x',*r,...,*") I
Ir-"1 L"l l-', Lq.

("t' -r'...,*" )j The par
likely t<
Iinearizacijom (razvoj u Taylorov red), a temeljem prethodno odrede-
nih pribliZnih vrijednosti nepoznanica xo , jest (todka 5, tablica 3.1) OIn
cor
be
O Agr
occ
resl
@ Cor
Et€
O Eig
insr
the
XXoX
O Tecl
the
[".-] ["?'l ["'l
(3.8)
I r; l=l r; l-'l r'
lL*,1| 1""_l
^ltLxul
I
t
T--
Vektor fo sadrZi konkretne numeridke vrijednosti funkcija posrednih

75
;ion t
mjerenja, koje su radunate pomo6u pribliZnih vrijednosti nepoznanica
xo . Ukoliko su pribliZne vrijednosti nepoznanica primjereno todno
odredene, vrijednosti elemenata vektora fo su relativno bliske vrijed-
1of10
nostima elemenata velrtora mierenja L te se uvjetno mogu smatrati
"pribliZnim mjerenjima" The pas
t: Lo needed
t r ^ ^,r revolutir
Iq(";'";' '":)I It:.1
I r"("i,"!, ..,"1)l-l t-"" | (3.e) Q larp
l'"1-l:l Can
Lq("1'"!,,4)l LL"".l
wor
Matrica A sadrZi konkretne numeridke vrijednosti parcijainih deriva-
O the
cija funkcija posrednih mjerenja po pojedinim nepoznanicama, izta- tra.r
dunatih pomoiu pribliZnih vrijednosti nepoznanica xo
@ all
(aF,) faq) [ar,)
1a*, lar l. [.." J,
crol
y.
lap,) (ar,) (ar,) [.r, ar, "' a1' I C the
la.. a.- *r"
A= la,']" l,}b
:
l" , a,- ,J.
=l"zr "22 ...
a".- l
l. (3.10) enc
". I a'r a'z

"" ]
laF") lar") [ar") t ^{ ln

la.,l. l&to J. ld". J"
The pas
Sustav jednadZbi daurr izrazom 3.7, uz oznake uvedene izrazima 3.9 i likely tc
3.10 te uz definiciju prikradenih mjerenja
-l fo L CIn
[',.1 ["] I [',I con
_l r" l-l 4 l_l r, I (3.11) be
l:ll,ll:l'
Ll"_l LL"".l LL"l
O Agr
occ
odreduje linearan funkcijski model posrednih mjerenja ili sustav jed- rest
nadZbi popravaka (todka 6, tablica 3.1)
vAxl @ Cor
["r] farrarr"'.r"-l[*, I Itt-l Ett€
I v, I I a,. a," .r" ll l, _ I l, I (3.12)
li"l=l,"ll'-l-l;-l |
O Eig
L""] La.ra,z .",IL""1 Ltrl insr
Ako su predmet izjednadenja mjerenja razliditih todnosti, sustavu jed- the
nadZbi popravaka se pridruZuje odgovaraju6a matrica teZina mjerenja
O Tec
[p,ez.. I v"-'='ll['isi.. I' the
p=l
L o"l
l=.1 "t I ,3]
(3.13)
u kojoj su teZine mjerenja odredene pomo6u podataka ocjene todnosti

(referentno standardno odstupanje i standardna odstupanja pojedinih
76 REGUTARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
mjerenja) dobivenih njihovom primarnom radunskom obradom (rezul-

ion I
tat izjednadenja direktnih mjerenja, poglavlje 2) i zakonitostima pri-
rasta teZina za pojedine vrste geodetskih mjerenja (poglavlje 1.3)'
5. Posebnu pozornost, nakon obavljene linearizacije funkcija posrednih
mjerenja, treba posvetiti jedinicama mjere (dimenzijama) pojedinih 1of1t
velidina ukljudenih u jednadZbe popravaka' Pri rje5avanju geodetskih T'he pz
problema i zad"aca nije rijedak sludaj da su mjerenja i nepoznanice needed
izraiene u razliditim dimenzijama, jer su mjerenja npr. kutne, a nepo- revolut
znanice npr. lineame velidine. Karalrteristidan primjer je izjednadenje
poloZaja triangulacijskih todaka presjekom vanjskih, unutarnjih ili C lar
kombiniranih pravaca, gdje su mjerenja (pravci) iztaiena u kutnoj Can
mjeri, a nepoznanice (koordinate todaka) u linearnoj' Kako bi se svi WC
elementi jednadZbi popravaka pravilno dimenzionirali neophodno je
obaviti pretvorbu odgovarajuiih linearnih velidina u kutne ili obratno. O th,
trt.
6. Pri konkretizaciji sustava jednadZbi popravaka (izraz 3.12 i 3.13)' pri-
mjerenu pozornost treba posvetiti ispravnom radunanju i pravilnom @a'
uvr5tenju pojedinih koeficijenata (elemenata) u pripadne matrice i CI(
vektore. Posebno treba ukazati na dinjenicu da je redoslijed smje5taja
elemenata u", (i= 1,,2,...,n) i (j =1,2,...,u) u matricu koeficijenata O th(
en(
jednadZbi popravaka A, prikraienih mjerenja -I, u vektor prikradenih
mjerenja -l i teZina mjerenja Pi u matricu teZina mjerenja P, odreden
redoslijedom kojim su mjerenja Lr uvr5tena u velrtor mjerenja L i pri- t ^f ln
kraiene nepoznanice x, u vektor prikra6enih nepoznanica x. The par
Obzirom da je uvr5tenje pojedinih elemenata a,, u matricu koeficije- likeiy t<
nata jednadZbi popravaka A zahtjevno, korisno je primijeniti jednos-
tavnu shemu koja navedenu zada1u pojednostaljuje
CIn
cor
x1 X2 "' X, be
L1 [.,, a12 "'a1,-l
L2 (3.14) O Agr
llrt ^r" .. ar,l. occ
L" L;", dnz rest
""" -l
Neophodni preduvjet, za primjenu algoritma regularnog izjednadenja @ Cor
posrednih mjerenja, je postojanje jednoznadno definiranog referentnog En€
sustava (okvira) u kojem se odreduju wijednosti nepoznanica. Obzirom O Eig
da su u razliditim geodetskim problemima i zadalama nepoznanice insr,
razlidite geometrijske i fizikali:e velidine, referentni sustavi kojima the
pripadaju i u odnosu na koje se odreduju njihove izjednadene wijed-
nosti takoder su vrlo razliditi. Oni posjeduju razlidita svojstva, imaju Q Tec
razlidit broj dimenzija (1D, 2D, 3D), razlidito su teorijski definirani, a the
posebice se njihova pralrtidna realizacija obavlja razliditim postupcima i
metodama. Mogru biti geometriiski i fizikalni, jednodimenzionalni i viSe-
dimenzionalni, globalni i lokalni, definirani razliditim brojem geomet-
rijskih ili fizikalnih parametara, itd.
Karakteristidan i zoran primjer referentnog sustava neophodnog za

77
;ion t
odredivanie nepoznanica je koordinatni sustav. ukoliko su nepoznanice
u funkcijskom modelu posrednih mjerenja poloiaji geodetskih todaka
(koordinate), referentni sustav neophodan za njihovo odredivanje je
odgovaraju6i koordinatni sustav. Parametri definicije i orijentacije tog 10f10
sustava uvode se u funkcijski model posrednih mjerenja indirelrtno, tj.
The pas
pomo6u odredenog broja unaprijed zadanih, odnosno po poloZaju ve6
needed
poznatih geodetskih todal<a. Obavljanjem odgovaraju6ih geodetskih
1
revolutic
mjerenja (pravci, duljine, visinske razlike, GPS prostomi velrtori i dr.)
poloZaji nepoznatih todaka odreduju se relatirmo u odnosu na poloZaje O larg
ved poznatih todaka, a funkcije posrednih mjerenja omognr6uju odre-
divanje njihovog apsolutnog poloZaja, tj. poloZaja (koordinata) u refe-
O an:
wor
rentnom (odnosnom ili pripadnom) koordinatnom sustavu. Stoga, geo-
detska se mjerenja mogu smatrati relatirmim velidinama, jer su neovis- C the
na od referentnog sustava. Nepoznanice su apsolutne velidine, jer je za trar
njihovo odredivanje neophodan odgovaraju6i referentni sustav. Pri to-
mu, informacije o definiciji referentnog sustava redovito su sadrZane u @ aw
crotr
odredenom broju poznatih ili unaprijed zadanih apsolutnih velidina.
Definiranost referentnog sustava, pri postavu funkcijskog modela pos- C the
rednih mjerenja, dovodi do vaZnog matematidkog svojstva sustava jed- encl
nadZbi popravaka, odnosno pripadne matrice koeficijenata jednadZbi
popravaka A. Naime, svi stupdani vektori matrice A su medusobno
neovisni, a matrica A je razmatraju6i njene stupdane vektore uvijek 9 nf lO
punog ranga. Stoga, niti jedna se nepoznanica' koja je uvedena u vektor
The pasr
nepoznanica, ne moZe matematidki iztaziti linearnom kombinacijom likeiy to
preostalih nepoznanica (sve su nepoznanice medusobno neovisne)'
Svojstvo ranga matrice A, sukladno algoritmu izjednadenja, prenosi se C Int
na svojstva sustava normalnih jednadibi, odnosno svojstva matrice cont
koeficijenata normalnih jednadZbi N. Matrica koeficijenata normalnih bei
jednadZbi N = AtP A, takoder je matrica punog ranga i ima determi-
C Agt
nantu razliditu od nule, tj. ona je tzv. regularna matrica. Sukladno occ'r
svojstvu regularnosti, rjeSavanje sustava normalnih jednadZbi i odre- rest
divanje prikradenih vrijednosti nepoznanica, temelji se na primjeni
1N I @ Cor
klasidne inverzije (W W-1= N = ).
E*g
Zbog svojstva regularnosti matrice N i moguinosti primjene klasidne
inverzije pri rjesavanju normalnih jednadZbi, algoritam izjednadenja o Eigl
posrednih mjerenja naziva se "regularnim izjednadenjem". insl
the
B. Rjesavanje normabrih jednadZbi je, uz mogiu6nost neposredne primjene
matridnih radunskih operacija, vrlo jednostavno. Naime, na temelju nor- o Tec
malnih jednadzbi (todka 7, tablica 3.1) i neposredno odredene inverzije the
matrice koeficijenata normalnih jednadZbi N, odredeno je desenje, od-
nosno velrtor prikra6enih wijednosti nepoznanica x (lzv. neodredeni
nadin rje5avanja normalnih jednadZbi)
x = N-1n. (3.15)
78 REGUTARNO IZIEDNAdENJE POSREDNIII MJERENJA
Iako je teorijski te uz neposrednu primjenu matridnih radunskih opera-

ion I
cija (dZepno ili stolno radunalo s funkcijama za matridno radunanje) i
praktidno rje5avanje wlo jednostavno, znatni praktidni problemi nas-
tupaju ukoliko se inverzija matrice N mora odrediti samo s temeljnim
radunskim operacijama , tj. bez mognrdnosti automatiziranog (direlrtnog) 1of1C
invertiranja. U tom je sludaju neophodno primijeniti takvu metodu
invertiranja, odnosno de5avanja normalnih jednadZbi, kojom se izbje- The pz
gava direlrtno inverliranj e. needed
Jedna od najde5de koriitenih metoda je metoda Choleskog (todka 9, revolr:b
tablica 3.1), kojom se umjesto neposrednog invertiranja matrice N, pret- Q lar
hodno obavlja njeno rastavljanje na produkt dviju jednakih i uzajamno
transponiranih trokutastih matrica Oan
N =Ct C (3.16) WC
te se nakon rastavljanja neposredno obavlja invertiranje trokutaste C th,

tre
matrice Ct , 5to je u radunskom pogledu prilidno jednostarmije, tj.
N-1 _ C-1(Ct)-1. (3.77) @ a,
Osobitost metode je i dinjenica da se, uvaZavaju6i redoslijed radunanja cr(
pojedinih elemenata matrica i velrtora sukladno shemi radunanja (prilog
tJ thr
II.), rastavljanje matrice N i invediranje matrice C obavlja postupno i en(
usporedno (element po element matrica) te se ispravnost radunanja
takoder postupno provjerava odgovarajuiom radunskom kontrolom.
Takoder, potrebo je naglasiti da je stjecajem okolnosti i zakonitosti t ^f ]n
algoritma posrednih mjerenj a, inverzija matrice koeficijenata normalnih
jednadZbi N neposredno jednaka matrici kofaktora nepoznanica Qo, ilhe pai
iikeiy t<
pa je rje5enje normaL:ih jednadZbi
x =N 1n = g-119t1-t n = Qor, (3.18) OIn
odnosno matrica Oo osnova za odredivanje lciterija ocjene todnosti cor
be
nepoznanica.
U nekim se geodetskim problemima i zada6ama javlja potreba zajed- O Agr
nidkog izjednadenja kutnih i lineamih mjerenja, jer su funkcije istih occ
nepoznanica. Karakteristidni je primjer izjednadenje triangulacijsko- rest
trilateracijske mreZe, tj. mreZe u kojoj je poloZaj todaka istowemeno
odreden presjekom pravaca i presjekom duljina. Dio mjerenja su kutne
@ Cor
Ete
velidine (pravci), a dio mjerenja lineame velidine (duljine). Kal<o bi se
dimenzionalno razlidita mjerenja mogla izjednaditi u okvim istog izjed- C Eigl
nadenja, potrebno je obaviti njihovu homogenizaciju. insu
Homogenizacija se obavlja pravib:im odredivanjem i pridruZivanjem the
teZina pripadnim ]mtnim i lineamim mjerenjima. Pri zajednidkom izjed-
nadenju kutnih i lineamih mjerenja, u pripadnom se susta\ r jednadZbi O Tecl
popravaka the
v=A
nx1 nxuuxl
x-1,nx1 (3.1e)
temeljem odgovaraju6eg grnrpiranja mjerenja, mognr razluditi dva pod-

sustava
["n-] leul It*l

79
,ion t
* -l "l"tl.
I "ox1l-l',*'l
| (3.20)
"" l-l Ao l,ir I lo fnoxll

I
Ino"rl In.xu.]
Podsustav koji odgovara kutnim mjerenjima
v=Ax-l (3.27) 10f10
nk nk xu ux1
x1 nk x1
The pas
i podsustav koji odgovara lineamim mjerenjima needed
(3.22)
v=Ax-l
nd x1 nd xu ux1 nd x1 revolutic
1
je
Ako su sva kutna mjerenja ostvarena s istom todno56u' odredena O larg
povolj-
pripadnim standardnim odstupanjem su , teZine mjerenja se uz
nod'efiniranjekonstanteK(faktorproporcionalnosti)odredujukaojedi- O ani
wor.
nidne teZine
K (3.23) O the
Pu= z =-T=
s; sk ''
"'u
tran
odredena je
Ako su i sva linearna mjerenja ostvarena s istom todnoSiu, @ aw
pret-
pripadnim standardnim odstupanjem so, teZine mjerenja su uz crotr
izrazom
hodno ve6 definiranu wijednost konstante K ( K = sf ) odredene
O the
Ksfl (3.24) encl
* s!
Fr=--;=-;'
s'o
Pomodu tezina formiraju se matrice tezina koje odgovaraju

kutnim i Ii-
jednadZbi popravaka 3.2\ I ^{ ]n
neamim mjerenjima obuhva6enim sustavima
i3.22,tj. The pass
lpu I [r I lpo likely to
=l
I
pk =l Pr<.. l=l li Pd
n{xnk ltszsr OInt
nqxnk
L o-l L tl i nal cont
pridruZuje sus-
Pomo6u tih matrica formira se matrica teZina koja se ber
tavu iednadZbi popravaka 3'19' tj'
1i O Agri
1l occr
[n I
.l
.l
ai
Ii
.l
(3.26)
restr
l- --'--,---------+----
nxn
P -l
-lrn*ô Pd I
ID, @ Con
| "o""ol I Po.
l.
Etrg
lpo O Eigi
insu
Ukolikojesvakopojedinokutnoilineamomjerenjeodredenorazliditom
todno56u, istovjetnim se postupkom odreduju
pripadne teZine' uz pogo- the
dno definiranje konstante K' tj' O Tecl

the
p*, =+,
s;,
F=7,2,.,nx),
(3.27)
p" = +, | =t,2,..,na ),
(3.28)
s;,
80 REGULARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIII MJERENJA
pa se sustavu jednadZbi popravaka 3.19 pridruZuje matrica teZina

ion I
']
[p, I
I _lnkxnk
D
D
l_
l- (3.29) 1of1C
nxn -l I rd I
| "o""ol The pe
needed
revolut
L0. Obvezni i standardni dio algoritma izjednadenja posrednih mjerenja je
odredivanje: kriterija todnosti pojedinih mjerenja, nepoznanica i poje- C lar
dinih izjednadenih mjerenja Potrebno je naglasiti da se prethodno o an
navedeni kriteriji todnosti mogu odrediti na dva alternativna nadina, WC
koja proizlaze iz teorijske definicije teZine, odnosno kofaktora mjere-
nja i nepoznanica. Obzirom da je za pojedino mjerenje, sukladno teo- o thr
rijskoj definiciji teZine i kofaktora tre
7s?
p,=:=3, @ ar
Qi si
l:1,2,..,n), (3.30)
cr(
standardno se odstupanje mjerenja moZe odrediti na dva nadina o th(
",=ft iti s1:so./q, (i=r,2,...,n). (3.31) en(
Kako se tijekom radunske realizacije algoritma izjednadenja neposred-

no koristi matrica teZina mjerenja P, uobidajeno se za odredivanje
t ^f rn
standardnih odstupanja mjerenja koriste teZine, tj. izraz The pai

.,=fl, (i=1,2,...,n), (3.32)
likeiy t<
r/tri Oin
iako je posve ispravno koristiti kofalctore sadrZane u matrici kofalrtora cor
mjerenja Q, koja je odredena pomodu matrice te?ina mjerenja P, tj. be
s1: so ./q11, (i = r, 2,..., n), (3.33)
O Agr
gdje je
-l
occ
[p., ]-1 [q,, resl
Pz. | =l Qzz..
nxn=nxn=l
o P-1 I
(3.34)
@ Cor
L o,l L q*l Ett€
Na analogan se nadin mogu odrediti i standardna odstupanja izjed- O Eig
nadenih mjerenja, jer je sukladno definiciji inst
p,: 1. s?. the
' _ =+,
ei -"i
(i=t,2,...,n), (3.35)
pa je
O Tecl
tire
E, = + ili s = r. Jq, (i = r, 2,... , n). (3.36)
r/Pi
Buduii da se algoritmom izjednadenja neposredno odreduje matrica
kofaktora izjednadenih mj erenj a
.-
--
lqrr q,, "'q,"-.l

t_____-
81
iion t
o,, ...1""
** = o," " = (3.37)
I 1,, l,
LQ,r a'z "' q"" l
pogodno je standardna odstuPanja izjednadenih mjerenja odrediti 1of10
pomodu kofaktora
The pas
s:...,8;, (i=r,2,...,n). (3.38)
needed r
Za odredivanje todnosti nepoznanica uobidajeno se koriste kofakLori revolutir

nepoznanica, jer su takoder neposredni rezultat izjednadenja, tj.
s',=so.F; (i=r,2,"',u), (3.3e) O larp
gdje je matrica kofaktora nepoznanica Can

t nr,
[n.,, "'nr"I t fo*,*, o",", wor
Q* =N ' =l!.'"tn,
-- ., nz" I _ I e",*, e*,*,
: -* | -l O the
rrxu uxu l.
:
I l. trar
Ln'r nrz "' n"l I Q*,,*, Q*"*,
Obzirom na teorijsku definiciju teZina i kofaktora nepoznanica

@aw
crol
fs?
=-__'=+, (i=r,2,...,u), (3.41")
o..' C
€["" s; the
enc
alternativno bi se za odredivanje standardnih odstupanja nepozna-
nica mogle koristiti i teZine nepoznanica. Naime, sukladno izrazu
(3.40) matrica koeficijenata normalnih jednadZbi N je u stvari matrica 9 ^f ln
teZina nepoznanica ( P* = N )
The pas
Mognri je jo5 jedan alternativni pristup odredivanju kriterija ocjene
likely tc
todnosti. Naime, mognrie je za mjerenja, izjednadena mjerenja i nepoz-
nanice, umjesto neposrednog odredivanja standardnih odstupanja Oin
prethodno odrediti varijance, pa na temelju varijanci odgovaraju6a con
standardna odstupanja. U tom su sludaju na temelju matrice varijance be
mjerenja
-l C Agr
v =.3 [o"
nxn
o,, - ["t., ] (3.42)
occ
rest
L o*ll .:] @ Cor
matrice varijance-kovarijance izjednadenih mjerenja Etr€
f-t I
i Q,, Q,r "'Q,--
si -1z "'sr'
-
l C) Eig
V =,3 ls;'q; .7;;"
nxn _
l' g'z '_ l=l*'
| l.
"; ..'.',' I
(3.43) insr
lQ'r "'A* I I .", +, l

I
the
""'
i matrice varijance-kovarijance nepoznanica Q Tec
the
Iq",*,
Q",*,
vo = I (3.44)
uxu "z"I:
LQ"'"'
ion I
a2 REGULARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
odreduju pripadna standardna odstupanja, jer su dijagonalni ele-

menti tih matrica varijance odgovaraju6ih velidina
r, = \F, (r = r, z,..., n), (3.45)
-s: J-",', (i = r, z,..., n), (3.46)

iof10
.*, = G?, , (r = r,2,..., u). (3.47) The pa
needed
11. Sastami dio algoritma izjednadenja posrednih mjerenja su kontrole revolut
radunanja. U dijelu algoritma koji se odnosi na odredivanje izjedna-
denih popravaka, nepoznanica i mjerenja, to su: kontrola odredivanja O lar
normalnih jednadZbi, kontrola rjeiavanja normalnih jednadZbi, kontrola
matrice kofalrtora nepoznanica, kontrola popravaka mjerenja, kontrola
Oan
WC
izjednadenja i kontrola izjednadenih mjerenja. Od svih radunskih kon-
trola najznadajnija je kontrola izjednadenih mjerenja, jer jedino ona u C th,
cijelosti potwduje isprarmost i radunslm korektnost obavljenog izjedna- tre
denja posrednih mjerenja, ukljudujuii i provjeru ispravnosti srediSnje
todke algoritma, a to je tinearizacija funkcijskog modela posrednih mje-
@ a,
cr(
renja. Ukoliko kontrola izjednadenih mjerenja nije zadovoljena potrebno
je izjednadenje u cijelosti ponoviti, uz nalaZenje uzroka koji su do toga O th(
doveli. Najde56i pojedinadni uzroci, koji se desto mogm pojaviti i u kom- enl
binaciji, jesu:
- radunske pogreike odredivanja elemenata matrice koeficijenata
jednadZbi popravaka A i velrtora prikradenih mjerenja -1, 2cf
- pogreino uwitenje elemenata u strukture matrice koeficijenata The pai
jednadZbi popravaka A i velrtora prikra6enih mjerenja -1,
likeiy t<
- pogreSno obavljena linearizacija funkcija posrednih mjerenja, koja
dovodi do pogre5nog definiranja sustava jednadZbi popravaka te OIn
do pogre5nog odredivanja i uvritenja elemenata u matricu koe- cor
ficijenata jednadZbi popravaka A i vektor prikra6enih mjerenja -1, be
- radunske pogreike vezane uz realizaciju pojedinih koraka algorit- C As.
ma izjednadenja, od ispravno definiranog i radunski korektno occ
odredenog sustava jednadZbi popravaka, pa do kontrole izjedna- resl
denih mjerenja,
- nedovoljno todno odredene pribliZne wijednosti nepoznanica. @ Cor
Errf
Radunske pogreike vezane uz realizaciju algoritma izjednadenja, od
ispravno definiranog sustava jednadZbi popravaka, pa do kontrole C) Eig
izjedna6enih mjerenja, mogu se tijekom slijednog obavljanja pojedinih insr
koraka algoritma pravowemeno ustanoviti i otkloniti primjenom: kon- the
trole odredivanja normalnih jednadZbi, kontrole deSavanja normalnih
jednadZbi, kontrole matrice kofaktora, kontrole popravaka mjerenja i o Tec
kontrole izjednadenja: Ove su radunske kontrole, u sludaju neautoma- the
tiziranog obavljanja izjednadenja (primjena temeljnih radunskih ope-
racija) izuzetno korisne. Ukoliko se radunanja obavljaju neposredno po-
mo6u matridnih radunskih operacija dosljedna primjena prethodno
navedenih radunskih kontrola u suStini nije ekonomidna, osim: kontrole
--
izjednadenja, kontrole matrice kofaktora nepoznanica i kontrole matrice

83
kofalrtora izjednadenih mjerenja, jer su vezane uz odredivanje kriterija

ion t
todnosti koji se kontrolom izjednadenih mjerenja ne mogu provjeriti.
12. Posebna se pozornost pri obavljanju izjednadenja treba posvetiti pra-
vilnom definiranju broja signifikantnih decimalnih mjesta svih u algo- 1of10
ritmu radunski izvedenih velidina. Pri tomu, uputno je pridrZavati se
nekoliko nadelnih i jednostavnih pravila. Popravci mjerenja, prikra- The pas
needed
6ena mjerenja, izjednadena mjerenja i kriteriji ocjene todnosti mje- I
revoluti<
renja, radunaju se uvijek s onoliko signifikantnih decimalnih mjesta s
koliko su tijekom izmjere i primarne radunske obrade odredena mje- C larg
renja, koja su polazna osnova i predmet izjednadenja. PribliZne vrijed-
nosti nepoznanica, prikra6ene vrijednosti nepoznanica, izjednadene Oan
vrijednosti nepoznanica i kriteriji ocjene todnosti nepoznanica radu- wor
naju se uvijek s onoliko signifikantnih decimalnih mjesta s koliko ras- C the
polaZu zadane velidine, tj. velidine koje definiraju referentni sustav za trar
odredivanje nepoznanica. Uputno je, zbog pogreiaka zaokrulivanja
brojeva pri radunanju, sve prethodno navedene velidine radunski @aw
odrediti najvi5e s jednim dodatnim decimalnim mjestom. Obzirom na crotr
vrstu radunskih operacija koje se tijekom realizacije algoritma izjed-
nadena obavljaju s elementima sustava jednadZbi popravaka, pot-
O the
encl
rebno je elemente normalnih jednadZbi i elemente rjeiavanja nor-
malnih jednadZbi u pravilu odrediti minimalno s dvostruko ve6im
brojem signifikantnih decimalnih mjesta u odnosu na elemente jed- t ^{ ln
nadibi popravaka.
The pasr
13. Pri rje5avanju konkretnih geodetskih problema i
zadaca, tijek primje- likely to
ne algoritma izjednadenja posrednih mjerenja te radunski odredene
medurezultate i rezultate izjednadenja neophodno je uredno i pre- O Inl
giedno dokumentirati, uz uporabu standardnih oznaka i uvaZavanje con
slijeda pojedinih koraka algoritma. Obzirom da rezultati izjednadenja, be
tj. izjednadena mjerenja i izjednadene nepoznanice s pripadnim krite-
rijima todnosti nisu sami sebi svrha, potrebno je analizirati i donijeti
C Agr
occ
odgovarajuie zakljudke o njihovoj prihvatljivosti i daljnjoj primjenji- rest
vosti. Uobidajeno se izjednadenjem odredene velidine koriste kao po-
Iazna osnova za obavljanje novih geodetskih zadaia. @ Cor
Etr€
Obzirom da je izjednadenje posrednih mjerenja u suvremenim uvjetima
jedan od temeljnih postupaka radunske obrade geodetskih mjerenja, potrebno je O Eig
insr
ukazati, sukladno prethodnim obja5njenjima, na dinjenicu da se pripadni algori-
the
tam izjednadenja (tablica 3.1") u sadrZajnom smislu sastoji od dva karakteristidna
dijela. Prvog dijela, u kojem se postavlja funkcijski model posrednih mjerenja i Q Tec
obavlja njegova linearizacija te drugog dijela, u kojem se na temeiju definiranog i the
radunski konkretiziranog lineamog modela odreduju izjednadena mjerenja i
nepoznanice te pripadni kriteriji ocjene todnosti. Prvi dio algoritma, odnosno
njegova realizacija, razlikuje se u razliditim geodetskim problemima i zada6ama,
iako podiva na istim op6im nadeli.ma. Drugi dio algoritma je bez obzira na raz-
liditost geodetskih problema ili zadaia uvijek istovjetan. Stoga, postavljanje funk- ion I
cijskog modela posrednih mjerenja i definiranje sustava jednadZbi popravaka zah-
tijeva odgovaraju6u razinu teorijskih znanja, sposobnost aktivne primjene tih
znartja te primjerenu inZenjersku kreatirmost, posebice pri rjeiavanju atipidnih ili
tradicijski nestandardiziranih geodetskih problema i zadata.
1of1t
T'he pz
3.1.1. Iziednadenie kutova u trokutu needed
revolut
U trokutu su istom todnosti mjereni kutovi: Lr, L, i L., sl. 3.1. Treba
izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
O lar
Oan
wc
Podaci mjerenja
C th,
I [ss" zs' 41".38'l
IL
L=l Lz : 68' 11 25 .68
trt
L
Lrl I I
lsa"
zz' so".4z)
I.
@a'
cr(
x-=l " l=l

t x l ,, lss" zs' 41".ool O tht
" L v.l 168" 11 26 .00_l
L
gnr
Sl. 3.1. Trokut t ^f rn

ilhe par
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj prekobrojnih mjerenja: likely t<
n=3, u=2, trr =n-u=3-2=1.
Funkcije posrednih mjerenja: JednadZbe popravaka: CIn
+v1 = t, vr= x +( xo cor
L1 -Lt)'
Yz= +Yo be
Lr+vr= t, Y+( -Lr),
L.+v.:-t -y +180o. Vg:-x-y+(-xo -yo+180o*L3). o Ag:
OCC
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - l, resl

AAe-ls
I r o .][ r I [-o.se -][ o.oz .] @ Cor
I o 1ll 1ll 0.32 ll rszl. Etrt
L-t-tIL-,II zsellose l O eig

Elementi normalnih jednadZbi: N x - n : 0, insr
N Ne.][ -n Ats the
I z rll s -z.go-]t -z.so-l C
lt , )ls )l-z.za )l-z.za I Tec
the
Rjeiavanje normalnih j ednadZbi:
c -(ct)-tn (ct)-1 (ct )-1 s >
-l[o.zsssg-][0.73b3e.]
I t.uqzto.7o71.1.ll-z.ogsoall oloztt
1 t.12474)l_o.63oazlf-o.aoazs 0.816b0_]L0.eoorsllo.ooorsl'
--
85
t
Oo Oo€ ,< ion

I o.ooooz -0.33333.][0.33333-l[1.220-]
l-o.sssss 0.66667.110 3sess.1[o szo]
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (fV")t Ooe = 2.00000 = u.

Izjednadene nepoznanice 1of10
- "
X=X^+X-I
i ss" zs +l'llrt I l' .zzol
r=l
lss' zs' 42" .220)
l. The par
I 68 rr 26 | 10.520I 168 11 26.5201 needed
Popravci mjerenja Kontrola popravaka revoluti
Ax-lv
I t.zzof [-o.eeol lo.e+ol -i [o.ooo.] C larl
4""=[o.ooo]
I o.szol* I 0.3201- lo.e+ol Can
l-1..740) L 2.5801 10.8401 wol
Kontrola izjednadenja: vt v = 2. 11680 , - lt v = 2.17680 .
Kontrola izj ednadenih mj erenj a:

O the
tra:
LvLf.
[ss'zs' 41".38] [0".e+o] [ss" zs' 42".220) [ss" zs' 42".22of @av
loa rr 25 .68 | * | o .a+o l= lur 1.1.26 .5zo l, loe rr 26 .s2ol. cro
156
22 50 .42
) L0 8401 lsa zz 51..260 ] Luu 22 51.260 ] C the
Todnost mjerenja enc
^t
trG 2.71680
= 1 .455.
'!nr 1,
t ^f ltl
Todnost nepoznanica:
The pas
s* =s, nfto =1".4ss J 060667 =1." .19, sn = s,
uftr" =1".455J0.66667 =7".79'
likely tc
Matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja
I
o.ooooz -0.33333 -0.333331 CIn
o = A Qo At = I -0.33333 0.66667 -0.33333 l. con
[-o.sssss-0.33333 0.66667] be
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (f O)=Z.OO000:u. C Agr
Todnost izjednadenih mjerenj a occ
resl
., =., Jqu =1".455 J06666? =r".1.9, (i=t,z,s).
@ Cor
Napomene: Izjednadenje kutova u trokutu vrlo je jednostavna, ali usprkos jed- Etl
nostavnosti nije i ogledna zada1a primjene izjednadenja posrednih mjerenja.
Razlog je prije svega dinjenica da kutovi nisu neposredno mjerene velidine, ve6
O nig
insr
velidine funkcijski odredene pomo6u pravaca. Sukladno teorijskim pretpostav-
the
kama, predmet izjednadenja trebala bi biti samo neposredna i medusobno neo-
visna mjerenja, 5to u sludaju "mjerenja" kutova u trokutu nije ispunjeno. Usprkos O Tec
tomu, definiranje funkcijskog modela posrednih mjerenja i primjena algoritma the
izjednadenja je mogu6a.
Naredni razlog je dinjenica da su kao nepoznanice (Xit), pri postavu
funkcijskog modela, definirane velidine koje su ujedno i neposredno mjerene
(kutovi se smatraju neposrednim mjerenjima), 5to na prui pogled ne odgovara
definiciji posrednih mjerenja, iako je u matematidkom pogledu ispravno. Naime, iion I

za dio je mjerenja (L1 i L2) tunkcija koja povezuje izjednadeno mjerenje s izjed-
nadenom nepoznanicom najelementarnija funkcija koju je matematidki mognr6e
definirati, tj. funkcija jednakosti. Iako su tunkcije jednakosti izjednadenog mje-
renja i izjednadene nepoznanice temeljna karakteristika direktnih mjerenja, mo-
gu se koristiti i u funkcijskim modelima posrednih mjerenja.
1oflC
Zadala izjednadenja kutova u trokutu moZe se rije5iti i primjenom izjed- The pe
nadenja klasidnih direlrtnih mjerenja, analog'no rje5enju zada1e sadrZane u pog- needed
Iavlju 2.1.3. Izjednadene vrijednosti kutova trokuta mogu se odrediti kao teZin- revolut
ske aritmetidke sredine: neposredno mjerenog kuta i kuta dobivenog iz funkcije
preostalih mjerenih kutova u trokutu izvedene iz uvjeta figure (zbroj kutova u
O lar
trokutu je 180o ). Npr. izjednadena vrijednost kuta x moZe se odrediti temeljem Oan
dvije vrijednosti w0
xr: Lr
' C tht
xz = 180o - (1, + l, ), tra
uz primjereno definirane teZine. U konkretnom sludaju teZina velidine x1 ie jed-
@ ar
naka jedinici, dok se teZina velidine x, odreduje primjenom zakona o prirastu crc
teZina na pripadnu funkciju mjerenja.
Odredivanja ocjene todnosti nepoznanica i izjednadenih mjerenja, mogu6e C the
je i alternativno odrediti pomodu odgovarajuiih matrica varijanci-kovarijanci i en(
njihovih dijagonalnih elemenata (varijance nepoznanica i izjednadenih mje-

renja). t ^f rn
U konkretnoj zada1i to su matrica varijance-kovarijance nepoznanica Vo
i matrica varijance-kovarijance izjednadenih mjerenja V :
ilhe pas
likeiy tc
-"-
v*=,? Qo=!"45521 q iii:z -9llll:l=t
1:1:?-9 79?91
L-0.33333 0.666671 L-0.7056 1..41.12)' CIn
I o.ooooz-0.33333-0.33333-l [ 1.4112-0.7056-0.70561 cor
V= o -J".4s52 | -o.sssse 0.60667-0.33333 l:l -0.7056 1'.41'1'2_-0.70561. be
"f
L-0.33333-0.33333 0.66667_l L-0.7056-0.7056 7.411.2)
O Agr
occ
3.1.2. Staiali5no izjednadenie kutova rest
Na trigonometrijskom stajali5tu mjereni @ Cor

su s razliditim brojem ponavljanja kutovi: Lt, Etrg
Lz i L3, koji zatvaraju horizont, sI. 3.2. Treba O Eigl
izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene ne- inst
poznanice i ocijeniti todnost. the
Podaci mjerenja: Q Tec

the
L=l
I L I
Lz l=l 135"
zs, +2,,;st)
lno' 58 tsl
5e.56 p=lsl.
I,
LLrl [rrs. ss' 14"s2) L+l
SI. 3.2, Horizont
t
RAdUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA A7
ion
PribliZne nePoznanice
l-x l = Irro'zs'as"I
"'- Lu. J [t.u" 5e' e"]
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj prekobrojnih mjerenja: 1of10
n=3, u=2, Di =n-u=3-2:1' The pas
Funkcije posrednih mjerenj a: JednadZbe poPravaka: needed
Lr+vr= x, Vr- x +(xo -Lt)' revolutir
Lr+vr= t, Yz= Y+( Yo -Lr),
Vg=-x-y+(-xo-yo+360o-L3)' O lart
L.+v.=-x -y +360'.
Elementi jednadZbi popravaka: v: A x - I' P' Can
wor
AAe-lP
t r o-lt rl[-o.aslIr.aslIs I O the
I o 1 ll 1 ll 0.44 ll 1,.44 ll 3 l. tra:
L-t -t lL-, I[ z oe 4)
][ o oe ][ @ av
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0,
cro
N Ne -n Ats
Is + lt rs lt -8.2711 sltl C the
ln , )L tt lL-e.40ll r.oo.l enc
Rje5avanje normalnih jednadZbi:

c -(c')
tn t (c') (c')-ts-- > t ^f rn
[e.000001.333331[-iliaaz]l 0.33333 lIr'otooo-][t'e1000'l
The pas
| ,.18522],l-2.lo4eel L-0.1e44e 0.4375e1 L0'02334 )lo'02334 )'
likely tc
Oo Q=€
I o.r+ss+.-0.08511-][0.06383 lf 0.432-l CIn
[-o.oesrr 0.1e14e-]10.10638111'0e61 con
Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (ng")t Qo€ = 2 '00000 = u ' be
Izjednadene nePoznanice C Agr

r
-
x = xo +
I
lo".sszl-[rro' 2d 43".<a2]
i1.70' 2s' 43"
occ
" frss so o -]' Lr .0e6.]- frss so 1'oe6l'

= rest
Popravci mjerenja Kontrola popravaka @) Cor

Ax-lv Etrp
I o.+sz1 lo.+el lo.szzl A"P"=looool

nt--- [o.ooo.]
I ;ffi1.lo:;;l=
i
li;Al
11' 1'52)
O Elg
insr
l-t.szeJ [z.oe
the
Kontrola izjednadenja: v'P v =16.63672, - lt P v =76'63672'
L-) rec
Kontrola izjednadenih mjerenj a: the
LvLf
lno'zl 42".sr) lo".ozzl lno" zs=+s'.+sz I [rro" zs,+2,,,'+zz]
| 135'bB'se".bol +l r.sso l= | ras'5e 1.'096 I' 1135'59, 1,..0e6 l'
I
rre'ss' 14"s2) [t .tsz.] [rrs'es $ '472) 1113" 35 75 .472)
88 REGUTARNo rzrrotndrwtE posREDNrH MJERENJA
ion I
Todnost referentnog mjerenj a
Matrica kofaktora mjerenja 1of1C

[o.zo -]
Ttre pa
o=P'=l 0.33 needed
L
I
0251
revolub
Todnost mjerenja:
sL, = so =+." OZO =t" .AZ, sL, =so ,[qu =+."OlSlOSS =Z".SS, C lar
^[qu ÎOZO
sL. =so qu =+." OZO ZS :2" .0+. Oan
^[ ^[O WC
s* = so Jq* = 4."079 ^[OI+AO+:7".57, o thr
fte
sv = so
/"- : 4''o7g '[o:rg14g =7" '78'
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja @ ar
cr(
I
o.t+esa -0.08511 -0.06383.1
Q = A O* Rt = | -O.O8Srr 0.19149 -0.10638 l.
0.17021.)
O th(
[-o.oosas -0.10638 en(
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenj a, tt (n O = 2.00000 : u.
)
Todnost izj ednadenih mjerenj a: t ^f rn

4, = so /q"= 4.'o7s r[o:r4894 =r".57,
ilhe par
4, =so
^[qu =+."ozo Jo'1114, =1".78, likely t<
4. = so Jq.. = a."ozo J or?on = 1".68. OIn
cof
be
Napomena: U prethodnoj su zada6i teZine mjerenja unaprijed zadane i uw5tene
u vektor teZina p, u analogiji s mogudnoiiu saietog pfikaza matrice teZina mje- C Agr
renja P uvedenom pri izjednadenju direktnih mjerenja (p=pe, e je vektor jedi- occ
nica odgovaraju6eg formata). Kao teZine mjerenja uvedeni su brojevi ponavlja- resl
nja mjerenja. Navedeni postupak je logidna i teorijski utemeljena posljedica
dinjenice da se kao "neposredna mjerenja" u izjednadenje posrednih mjerenja @ Cor
trtr€
najde56e uvode rezultati tzv. primarne radunske obrade podataka mjerenja, tj.
rezultati izjednadenja direktnih mjerenja. Stoga, ukoliko je neki kut L direktno O Eig,
mjeren istom todno6du k puta ( Lr, Le, ... ,Lo ), "mjerenje" koje je polazna osnova insu
za izjednadenje posrednih mjerenja je rezultat izjednadenja tih k direktnih mje- the
renja, odnosno obidna aritmetidka sredina (izraz2.4, poglavlje 2)
O Tecl
a-Lt+Lr+"'+Lu=1",l,
krxt the
k
ateZina"mjerenja" jeteZinaobidnearitmetidkesredine pf =tr (izraz2.77,pog-
Iavlje 2). lzraz za teZinu teorijski se vrlo jednostavno izvodi primjenom zakona o
prirastu teZina na funkciju obidne aritmetidke sredine (poglavlje 1.2).
89
3.1.3. Iziednaienie kutova mjerenih sektorskom metodom
Na triangulacijskom stajali5tu mjereni su kutovi primjenom sel<torske me-

tode, sI. 3.3. Odredena su tri sektora. Prvi selrtor sadrZi mjerenje Lt, drugi
mje-
1of1C
mjereni s razliditim brojem po-
renje L, i tre6i mjerenja: L, , L4 i L5 . Kutovi su The pa
navljanja. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice
i ocije-
needed
niti todnost. revolut
O lar
Podaci mjerenja:
r, I Ir2r"28' 43".381 ftl Can
Ii:I I o8o3b'15"7e1 IiI wo
t=l 11l=l rsg' sb' b7".83 I, p:l z C
I i-- I I 82" 22' 24".5i.1 I I
I
th<
LuJ Lcl
I
tra
L
| 87o 33' 35'.74)
r., -r l1'2f zd 43",001 C thr
"" =I ;: l=|
oe"es' 16".00 en(
lr. )
I
25
.001
182"22
SI. 3.3. Selrtori t ^f rn
The par
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj prekobrojnih mjerenja:
u:3, likely tc
n=5, Dr =n-u=5-3=2'
Funkcije posrednih mjerenj a: CIn
L,+vr= -, cor
Lr+vt= v, be
L. +va:- I -v- + 360o,
CAg
Ln+vn= z, occ
Lu+vu=-X-t - Z + 360o. ICSl
JednadZbe poPravaka:
*(xo -Lt)' @ Cor
vr = x En{
yz= y +( +Yo -Lr)'
vs=-x-y +(-xo-Yo +360o*L3), O Eig
ys= z+( tzo -Ln)' insr
vs =-x-y- z+(-xo -yo -zo +3600 -L5)' the
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - I' P' C Tec
AAe-ls the
t r o o-lt rl[-o.selI o.ozl[a
I o 1 o ll 1ll o.21ll r.21 ll
I -r - r o Il -z ll s.tz ll t.tz ll
I o o 1ll 1ll o.4ell 14e ll
I t -t -r ll-g I I o.zo] l-zl+ )l
REGULARNO IZJEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
lon
Elementi normalnih jednadZbi: N x
- n = 0,
N .l[ Ne -n -][ Ats .]
I tt t s zs I [ -g.to rs.ea
I zrcsllzz ll -z.orll r+ggI 1oflC
Lu u ro ll zo .lf 1.1b .ll 21..1,s )
The pe
Rjeiavanje normalnih jednadZbi:
c -(c')
tn (c')-t
needed
revolut
is.srooz 2.1,1,0s81.507561[-2 .761.84]1 0.301b1
'1
I z.sslll o.772os ll -o.sor+z ll -o.zzozs o.4z46s l. C lar

I z.67042)12.1348011-0.0e208 -0la278 0.37447)
Can
(ct)-1 s E oo oo€ x WC
I +.sz++s)l s.474qa11 o.77247 -0.10345 -0.03448-l[0.034481[ 0.894.]
I z.zzgezll z.zzgsz ll -o.ros+s 0.1e540 -0.045e8 ll o.o+see o.+zs l. ll O thr
-0.04be8 0.14023_]Lo.osszzl[-o.zssl ttz
i+.oo+as ]l+.oo+asl[-0.0344s
Kontroia matrice kofaktora nepoznanica, (We)t O:e = 3.00000 = u. @ a'
Izjednadene nepoznanice cr(
ltzt'za'43".00-lI o".es+.] I nf2e43".894-l O th(
x=xo *'.=l oe'ss'ro".oo l+l oi',,.+zsl=l oa"ss'rci'.+zsl. enl
182"22 25.00] L-0.7ee_l 182"22
24.2o1.)
Popravci mjerenja Kontrola popravaka

Ax-lv t ^f rn
I o.asa-] [-o.se.] I o.sra-l [o.ooo-]
The pa;
i o.+zsI I o.2tl I o.oesI e'p"=Io.oool.
I-r.sos l* I 3.n l= | r aor I Lo.ooo.l
likely t<
l-o.zggl I o.4sl l-o.gosl CIn
[-o.sos ] | o.zo.l f-o.soo l cor
Kontrola izjednadenja: v' P v = 9.90956, - I' P v = 9.90956. be
Kontrola izjednadenih mjerenj a:
Lv Lf C Agr
I nf ze' 43'.38-l I o".sra I 't2ro 28' 43" .8s4] I nf Ze' 43".8941

occ
I ogo ss' 1,s".7s1 I o".oes I 68o 3s' 16".47s 1 I
oe" 3s' 16".475 IeSl
|
I
Iroo' ss' sz".es | * 1".801 | = 1690 55' 59".631 l,

I rOe" 55' 59".631 l.
@ Cor
I az' z2' 24' .s1.1 I -o".sos I I
82" 2' 24".2011 82" 22' 24 .201.1
Errf
I ez' ss' 3s".74) [-o".soo ] 870 33 35".431] | eZ'SS' 35".431_l
Todnost referentnog mjerenj a O Eig

insr
/v'Pv
-o!t,\z
q = l-= ig.gosso
t-=2.226. the
Matrica kofaktora mjerenja Q Tec

[o.zs I the
I o.se
o=Pl=l o.so
I
I o.zo
I
I
I
o.zo.]
Todnost mjerenja:
sL, =so JA;= 2."226^[o2s =1.".1.1, sL, = so tttt, : 2"'226
^[o
fi = 1' 29,
SL, = so J"* = 2."226 =l' .57 sL. = so = 2"'226 = r 00,
^[g,1O
,
^tr* ^[o2o
slu =so G;= 2."226^[an =1".00.
1of10
The pa
s* = so Jq* = 2."226,[0J,724! :0".92, needed
sy = so = 2." 226 revolut
J"- ^[0.'Lg54O
= 0".98,
s" = so
^[q* = 2." 226 ,t}al}23 = 0".83. O lar
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja
Oan
I o.tzz+t 0.10345 -0.06897 -0.03448 -0.03448-l wc
I -0.10345 0.19540 _0.09195 0.04598 _0.04598 |
o = A o* At= ] -0.06897 -0.09195 0.16092 0.08046 0.08046 l. C ttr

| -o.os++e -0.04598 0.08046 o.r4o23 -0.05977 | trz
L-0.03448 -0.04598 0.08046 -0.05977 0.74023)
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr
@ a'
(f O)=S.OO000=u.
cr(
Todnost izjedna6enih mj erenj a:
O tht
Br,, = so G; = z.'226
"[o:t7241. =0".92, enr
4, = so
^t-"rt = 2'' 226
^[o:rg54o
= 0".98,
4. =so Jd* = 2.'226^[0,'16092=0".89, t ^f rn

r- 2."226'.[c-t+on = o .83,
-sL, =so,Jess=z The par
*, =." G;: 2."226,[o.rtolx=0".83. likely tr
CIn
3. 1.4. Izjednadenie kutova mjerenih Schreiberovom metodom cor
be
Na triangulacijskom stajali3tu istom su todno5iu mjereni kutovi Schreibe-
rovom metodom, tj. u svim kombinacijama. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti
cAe
occ
izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
ICS]
@ Cor
trn{
O Eig
insr
the
O Tec
tire
Sl. 3.4. Kutovi mjereni Schreiberevom metodom

I
92 REGULARNO IZJEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
Podaci mjerenja PribliZne nepoznanice

iion
35" 25'48".30 [ *.-1 | es' zs' 5o".ool
L1 56' 48' 15".23 I v- I 127" 22 20 .00
I ;: I I ss" 24' to" .oo l'
I
L2 =
1t20 72' 17".29 "'= t.
L^
L4 723' 39' 2".09 L I lrf za' bo".oo _]
1 of 1C
L= L5 270 22' 18".55
L6 76" 46' 33".22 T'tie pz
L7 880 13' 17".99
L^ needed
L; 55" 24' 9".5Q
revolut
Lio 660 50'50".26
rr" 26' 48".30
O lar
n=10, u=4, Dr=n-u=10-4=6. Oan
WC
Funkcije posrednih mjerenj a:
L, + vt :x, C tht
Lr+vr=x+V' tra
L.+v.=x+Y+2'
Ln+vn=x+Y+2-i, @ ar
crc
Lu + vu = t'
Lu + vu = Y +2, C the
Lr+v, = t+2+T, en(
Lr+vr= Z,
Ln+vn= 2+T,
Lro+vro= t. , ^f rn
JednadZbe popravaka: The pas

vr =x + (xo -Lr)' likeiy tc
vz:xf Y + (xo tYo T\
D2"
v3 =x+Y+z +(xo *Yo tzo -Ls ), CIn
va = x + y + z + t + (xo +yo +zo+to-La), cor
vs= y + +yo T\
uE rl be
vo = y+z + +yo tzo -Lu), O Asr
vz= y+z+t+ *Y. +zo+to-L7), occ
v8= z+ rzo -Le ), rest
v9= z+t+ +zo+to-L9),
vto : t+ + to - L1e). @ Cor
Elementi jednadZbi popr avaka: v=Ax-1, En€
A Ae -l s O E;g
10 00 7 1.70 2.70 insr
1 100 2 -5.23 -3.23 the
I t 1.0 3 8.71 1.1".77
r 111 4 7.97 1.1.97
Q Tec
0 100 1, 1..45 2.45
the
0 1 10 2 -3.22 -7.22
0111 3 2.01. 5.01
0 0 10 1 0.50 1.50
0 011 2 9.74 1,1,.74
0 0 01 1" 1.70 2.70
--
-
t
I
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n : 0, ion

N Ne -n Ats
I s s z rl[ ro.][ re.oslt zs.os.]
I s qo + zllrs ll rr.os ll zoos
I z a s ll rs ll zs.os ll aoos
I
I t z s +.lfrollzr.oollsr.eo.l
I
1of10
Rje5avanje normalnih jednadZbi: The pas
C -(c')-ttt (C') t 'l
needed r
[z.oooo 1.5000 1.0000 0.5000116.5450-l[ o.5oo0 revolutir

I r.ge6b 1.2910 o.64bb ll o.esoo ll -o.sezg 0.5164
I ll 0.s477
I
r .82s7 o.s72s ll e.eoza o.oooo -0.36s1 I' O larg

I r.s811_]L5.3e8oll o.oooo 0.0000 -ostl2 0.63251
Oan
(c') ts > wor
I
I tz.ossoll tz.o4so.l o.40oo -0.2000 0.oooo 0.0000.] [0.2ooo-] [-2.910.]
I a.sser ll
a.ssar ll -o.zooo 0.4ooo -0.2000 0.0ooo ll o.oooo s.oso ll O the
ll
I
I n.zzsall nlzsa o.oooo -0.2ooo 0.4000 -0.2000 ll o.oooo ll -s.ooz I trar

)l )l
I z.zss+ z .zss+ 0.0000 0.oo0o -0.2000 o.+ooo-i fo.zoool l-s.+t+-] @aw
Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (lU.)t Q*e = 4.0000 = u. crol
Izjednadene nepoznanice
O the
lss" zs'so".ool [-z".ero.] lss" zs'az".osoJ enc
x =x. r " =
I i;:',1 1iJ .:"l. | -3:: BB33;:',1''3 ffil
I
=
I
Itr za'so'.oo l l-s".u+) lrr" zo'+o".seo_l 9 nf ln
Popravci mJerenJa The pas
Ax -l v likely to
-2.970 1".700 -r.210 Kontrola popravaka
0.186 -5.230 -5.044 Io.ooo-] C inr
-3.476 8.710 5.234 con
-6.890 7.910 7.O20 A'iv=l:::::l be
3.096 r.450 4.546
to.ooo l
-0.566 -3.220 -3.786 C Agr
-3.980 2.O1.O -7.970 Kontrola izjednadenja: OCC
-3.662 0.500 -3.762
-7.076 9.740 2.664 vt v = L14.25b, - It v = 114.255. resl
-3.414 7.700 -7.774 @ Cor
Kontrola izjednadenih mjerenja Ett
t f O Eig
35" 25' 48".30 -7.270 35" 25' 47".OgO 35" 25' 47".OgO
insr
56' 48' 15".23 -5".044 560 48'10".186 560 48'1.0".186
rr2o 12' rt".2g 5 .234 't72" 12' 16".s24 rrz" 12' r6".s24 the
1,23' 39' 2".09 t".o2o 123'39' 3".110 123' 39' 3".770
zro 22' 't}".ss 4".546 210 22'23".096 2r" zz'23".096 C Tec
76" 46' 33".22 76" 46' 29".434 76" 46' 29".434 the
-3".786
88' 13'17".99 -1.970 880 13' t6".O2o 88o 13' 16".o2o
55" 24' 9".50 -3".762 bbo 24' 6".338 ss" 24' 6".339
66o bo'50".26 2.664 66o 50' s2".924 66o bo' s2".924
17" 26' 48".30 -r .714 7to 26'46".s86 rro 26'46".b86
94 REGULARNo rz.rrpNednw.rE posREDNrH MJERENJA
rion I
Todnost mjerenja
l;, " 1,1,4.255
Di
^,I
- î- - = 4" .364.
!nr 6
Todnost nepoznanica: 1of1t

"*=",./qo =4".364Jo40 =2".76, "u="r nG"" =4".364Jo40 =2".76, The pz
s,:si,[qu :4".364JO40 =2".76, ., =", Jq,, = 4".364JO40 =2".76. needed

revolut
Matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja: Q = A Q: At ,
0.400 0.200 0.200 0.200 -0.200 -0.200 -0.200 0.000 0.000 0.000 O lar
0.200 0.400 0.200 0.200 0.200 0.000 0.000 -0.200 -0.200 0.000
0.200 0.200 0.400 0.200 0.000 0.200 0.000 0.200 0.000 -0.200 Oan
0.200 0.200 0.200 0.400 0.000 0.000 0.200 0.000 0.200 0.200 wc
-0.200 0.200 0.000 0.000 0.400 0.200 0.200 -0.200 -0.200 0.000
-0.200 0.000 0.200 0.000 0.200 0.400 0.200 0.200 0.000 ,0.200 O thr
-0.200 0.000 0.000 0.200 0.200 0.200 0.400 0.000 0.200 0.200 tre
0.000 -0.200 0.200 0.000 -0.200 0.200 0.000 0.400 0.200 -0.200
0.000 -0.200 0.000 0.200 -0.200 0.000 0.200 0.200 0.400 0.200
0.000 0.000 -0.200 0.200 0.000 -0.200 0.200 -0.200 0.200 0.400 @ a,
cr(
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (f O)=+.000 = u.
C thr
Todnost izjednadenih mj erenj a: en(
:", Jqu = 4".364J04000 =2".76, (i=r,2,.....,i,0).
",
t ^f rn
3.1.5. Iziednaienje kutova
The par
likeiy t<
Na triangulacijskom stajaliStu su mjereni kutovi, sl. 3.5. PoloZaj stajaliSta
T te todaka A i B je poznat. Zadani su smjerni kutovi pravaca vf i vf prema CIn
todkama A i B. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i c0r
ocijeniti todnost. be
O Aer
Podaci mjerenja
OCC
A tr Ilr+a'rc'zo".s1 res'1
I rl I
z+0" rs'so".r
L=l L: l=lI ss's7 38.4 l. I
@ Cor
I i. I
lrce" +0,' tz,',,'.zl
"5_l
Ett
L
L 44" 51, 42 .3 )
Zadani podaci: O Eig
insr
vf = 2" 37' 7" '2, the
utr:zef 42' 33".7'
C Tec
PribliZne nepoznanice the
* =l*ol_1148'b3
T
21,".001
'
--o y" _l '
L 1242. 50 57".00 ]
Sl. 3.5. Kutovi
T

n=5, u=2, tr=n-u=5-2:3.
95
ion t
Funkcije posrednih mjerenja: JednadZbe popravaka:
A
L1+v1= t -uf, Vr: x +( xo -vT - Lt)'
Lt+vt= v -Vt' vz= y+( +yo -vT * Lr), 1of10
Lr+v.= -x+v, v3=-x+Y+(-xofYo - Ls)' The pas
L,+v"= - + V;, Va=-x +(-xo +V; - Ln)'
needed
Lu+vu V*vi vs: -v+( -Yn iVt
B
Lu)'
revolutir
r
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - l,

AAe-ls Q larg
I r olt rlI o.z][ o.s-]
lo 1ll rll-o.sll o.zl O an:
l-r r ll o ll -z.a,ll -z.a,l. wor
| -r o ll -r ll -+.s ll -s.s I
O the
L o-'lL-'lL-uulL-uul tra.r
N Ne -n Ats @aw
I -rll
s ll z I
3lL2lL2e0lL4.eo.l
6.20.][ B.2o croi
L-1 C the
RjeSavanje normalnih jednadZbi: encl
c -(c')-tn (c') t (c')-tF t
-l[s.srrozlls.s:raz-,
It.zszos-0.b773b][s.szesz-]lo.szzss
I r.632eel[s.o+ras]lo.zo+tzo.61'n7)ls.+ooo+-lls+oooal' 2o{10
Oo Ooe x The pasr
Io.szsoo 0. 12b00] [o.sooool [-z.og.] likely to
[o.rzsoo 0.37500_] lo.sooool l-r eo ]
Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (nq")' Ooe = 2.00000 = u.
C Int
conl
Izjednadene nepoznanice be;
-
x = xo +
t1a6o
" =l)iz"
ur' zt,',,.ool*
- [-z .os-1 =- [r+a' b3' 18".311
-o' C Agr
b0' b7".00 1 [-r" eo] lri;" ss"-ia l
occl
Popravci mjerenja Kontrola popravaka rest
Ax-lv AtPv=iqryl @ Cor
I z.aazf [-o.z I [-s.sg-] LU.uu-l
I -r sae I I -o.s I I -z.ro
Etrg
I
Kontrola izjednadenja:
I o.ezs l. I -z.a,l= | -r.se l. C trigl
I z.aezl l-+.sl l-r.arl v' v = 35.88625, -f v : 35.88625.
insr
I r.aos l L-u u.l [-s.z+ ] the
Lvl i C Tec
the
lrao'ro'zo".s'l [-s".sel [146"16' 17" .rtl I r+0" ro' 1,7" .tr)
I zao" rs' so",r I I -z'rc1 I zqo" B' s6".94 I I zso' ts' 56".94 I
os' sz' 38".4 I -

Il13B' |
| -r".se os' sz' 36".82 l, I gg' sz' 36".82
l=
| -1 .81 | | 138" 49 1b".39 I I rss'+g'15 .39
I
49 17 .2 I I
| ++' st' 4/s ) l-s"ru) | ++' s| 38".s6 ] | ++' st' 38".56.]

REGI'LARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIII MJERENJA
ion I
,* =", fio :3".459Jo3?s =2".72, .r:., nEr"
:3".4sgJo3?s =2".72. 1of1C
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja The pe
o.szso olzlo -o.2bo0 -0.3750 -0.12s0
I needed
|
|
0.1250 0.3750 0.2500 -0.1250 -0.3750 |
revolut
o = A Q_ 4t = | -0.2500 0.2500 0.5000 0.2500 -0.2500 l.
| -o.szso -0.12b0 0.2s00 0.37s0 0.12s01
O lar
L-0.1250 -0.3750 -0.2500 0.1250 0.3750_l Oan
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (P O) = 2.0000: u. wc
Todnost izj ednadenih mjerenj a:
o thr
4, : s, n/qr, :S".aSO ^[O.SZS =2" .tZ, 4, = si ,[qr, =e" .+SS r[O.SZS =2" .tZ, tru
4. = s, u/q..=s".+sor/osoo =z".as, Frn : si ntq* :s".+so ,[oszs =z".tz, @ a1
4o = si n/q* =S".+SS ,[ASZS =2" .tZ. cr(
C) th(
3.1.6. IziednaEenie pravaca mierenih girusnom metodom enl
Na triangulacijskom stajaliStu T mjereni su girusnom metodom pravci

)n€
prema todkama: T1, T2 i T., sl. 3.6. Pravci su mjereni s istom todno56u, u dva
potpuna girusa. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i The par
ocijeniti todnost. iikely t<
Podaci mjerenja:
Todka Girus I. OIn
T1 3Oo 25'43".58, cor
T2 68" 49 48,,.42, be
T3 99" t2 15.31, c Ag:
Todka Girus II. occ
T, 60o 11" 3L",.25, ICSl
T2 98" 35, 39,,.02,
T3 1'28" 57 58 .47. @ Cor
Vektor mjerenja Etf
T . -'r I go' zs'43".b81
C) nlg
I HlI I oe' ao'
lcr"l_l 99"7275.371
+e,',,.+zl
insr
'" - l on l- l oo' n' 3r".zsl' the
II Ilna, sz' 39".02

| "u gs'gs'
Ldo .47l sB"
I
Q Tec
the
SL 3.6 Pravci

n=6, u=4, Dt=n-u=6-4=2.
97
t
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH IVIJERENJA
iion
PribliZne nepoznanice Funkcij e posrednih mjerenj a:
ct1 +v1 = 2r,
["?l [se'z+' s"l d.2 * v2 =i1 + zr,
X-=l
I
" lri I":al=lI Ioa'aa'sz"
, ,,
130"2544
I
1.
c{,3 + v3 =
CL^ +v" =
xz + 4.,
iofl0
"r,
)
|
rr'sr"l cr5*v5=11 t -2,

l"Z foo" The pas
cr,6 + v6 : x2 + zr.
needed
JednadZbe popravaka:
revoluti<
vr = 21 +( zi - 0r),
vz=xt tzr +(x? +27 -a), Q larp
vg= xz+zr +( xl+zi -0s), Can
Y+= zz+( zi*a), wor
vs = Xr + zz +(x? + zl - o.s),
vo= x2 +22+( +zl-o"6). C the
Elementi jednadibi popravaka:
"l
v A x l, trar
= -
AAe-ls @ aw
Io o r oltrll o.szll t.qzf crol
I r o r o ll z ll osa il zse
I o r r o ll z ll o.os ll zog
I
C the
lo o o r ll r ll-o.zs ll o.zs
I
enc
I r o o rll zll -s.oz ll-r.oz
I
f o r o r)lz)l +.sell o.ssl

I
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, 9 ^f 1n

N Ne -n Ats The pas
Iz o r r-l[+']l-z.qa,.lIr.soI likely tc
lozr rll +ll s.zzlls.zzl
I r r s o ll s ll r.oe ll oos Cin
Ir r o e]Lsllrza-l[o.zo]
I
con
Rje5avanje normalnih jednadZbi: be
O Apr
I r.qMzro..ooo. 3., or'
0.7 07 1,r1 r -lt)r,'!^l occ
I t.a,1.421.0.70771. 0.7071.1. i s.ogrro I rest
I
i
r .a.421. -0.70711.1l o.ztzrsl'

I r.22474)[ ooross] @ Cor
(c')-1 Er€
I oloztt I lr.srorg-]lr.erorsl
O
i o.ooooo olo7lt ll z.zzaasll z.zzaasl
Eig
l-o.gssss -0,3b3b5 o,7o7tt,losrczsrlo.s'tszy',' insr
l-o.atzsz -0.67237 0.40825 0.816501 lrzaoz llt.z+toz l the
oo Oo€ x () Tec
I o.soooo
r.ooooo 0.50000 0.s0oo0 -0.50oool [o.soooo-][ r.sosl the
I 1.o0ooo o.soooo
-0.s0000 -0.b0000 | | ll -z.szs I
| -0.50000 -0.50000 0.66667 0.33333 | | 0.00000 I | -0.157 |
L-0.50000 -0.50000 0.33333 0.666671 10.000001 L-0.0131

Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (lU.)' Ooe - 4.00000 = u.
10n
lze' zq' s"'l I r".sos-l lse" zq' 6".30b]
- +"=lro zs ++ ll-z.szsl loe+ozg.qzsl
x=xo 1684632
l*l-o.rsz l=lso zs 43.843l'
foo rr sr ] L-o .0131 160 11 30 .e871 1oflC
Ax-lv The pe
[-o.rszl I o.qzl I o.zosl Io.ooo.] needed
I rrael I o.ssl I rlzel A'iv=l:::::l revolut
| -z.aazl I o.6e l I -r.esz I
l* | -o.zs
l= | -o.zos lo.ooo.l O lar
I-o.ors
|
t.zezl l-e.ozl l-t.zzel
I
Oan
f-z.ssel | +.ss.l I r.sezl WC
Kontrola izjednadenja: vt v = 14.04643, - lt v: 74.04643.
Kontrola izjednadenih mj erenj a: O thr
LvL t trz
I so' zs'+s".se.] [ o".zos-] [ go' zs'as".a+sl I so" zs'43".843-l @a'
I I
I os ag se .+zl t lze I oe as so .r+e I es ag so .rae
n se n n.srcl I oo rz rs eraI
I I
cr(
rs.srl -lt.oozl
I es y.zsl -l
I oo rr l-o.zos l- I oo rr so.gez I' I 60 11 30 .987 I
O th(
I sa ss ao .oz || -r lza I nr ss sz .zozl I ge ss st .zgzl
I enl
11,28 57 58 .47 ) L 1 .ee2l 1128 58 o .462) frza se o .+az)
Todnost mjerenja
F; 74.04643 _
t ^f ln
'!nrl-=
s.=
2
2.650.
The par
Todnost nepoznanica: likeiy t<
s*, =si
ulc* =z".oso/rooooo =2".65, ,[r|'" =2" 'aso/rooooo =2" '65,
s*, =si CIn
cor
s",=si =2" '1'6, s,, =si ,lar, =2" 'asoJosoooz = z".ro'
"{q* =2'.650J0s6667 be
I o.oooz 0.1,667 0.1.667 0.3333 -0.1667 -0.16671 cAg
|| 0.1667 0.6667 0.1667 -0.1667 0.3333 -0.1667 |
occ
0.1667 0.1667 0.6667 -0.1667 -0.1667 0.3333 resl
o = A o* A'= 0.3333 |
| -0.1667 -0.1667 0.6667 0.1667 o.iooi I
I -o.r00z 0.3333 -0.1667 0.1667 0.6667 0.1667 | @ Cor

l-o.rooz -0.1G67 0.3333 0.1G67 0.1667 0.66671 Enf
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenj a, tt (e O ) = +' 0000 = u. O Eig
Todnost izjednadenih mjerenja: insr
Ei =sr Jq, =2'.650Vf06667 =2".1.6, (i=1',2,.....,6). the
O Tec
3.7.7. lzjednaienie duljina mjerenih u svim kombinaciiama the
DuZ horizontalnog pravca stabilizirano je 5 todaka: A, B, C, D i E, sI. 3.7.

Mjerene su duljine izmedu todaka u svim kombinacijama. Treba izjednaditi mje-
renja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
A x B v Cz D t E Podaci mjerenja
99 -
ion t
d.^ d1 150.11m
--l n
d2 501.62m
d3 636. 09 m
rl
(r^:J d" 893. 11 m
d, d5 351. 39 m 1of10
L=
d6 486. 00 m
The pas
, d',. d^ d7
dB
742.65m
734.75 rn needed r
dro l
de 391. 37 m revoluti<
dto 256. 61 m
O larg
51. 3.7. Duljine
Oan
PribliZne nepoznanice wor
| ml
lv"".1l [rso.oo
lssr.ooml
O the
trar
""=l;:l=lrss.oo*l
L r" I fzsz.oo m_l
@ aw
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj prekobrojnih mjerenja: croi
n=10, u=4, hr=n-u=10-4=6.
C the
Funkcije posrednih mj erenj a: JednadZbe popravaka: enc.
d, + v, =x, Vt =x + Xo - dt)'
dt+vr=x+y, vz =x*Y + Xof yo - dr),
d.+v.=x+Y+Z' vs =xfYfz + xo +yo +zo - ds), 9 ^f tn
dn+vn=x+Y+2+i, v+ =x*Y -lz-ft-l Xo *Yo +zo +to - d4),
du+vu= t, vs= y + Yo - ds)' The pasr
du +vu = y+2, v6= y+z + yotzo - do),
d7 +v, = y +2 +t, vt = y+z+t+ likeiy to
Yorzo +to - d7),
ds +vr = = vg= z + Zo - dt)'
dn+vr: Z +t, ve : z+t+ zo *to - de), O inl
dro + vro = t v,^= t+ to -d16). con
Elementi jednadZbi popravaka: v: be
Ax - l,
A Ae -t s O Aer
1000 1l -0.1 1 0.89 occ'
1100 2l -o.62 1.38 rest
L1, IO 3l -0.09 2.97
1,111, 4l -o.tr 3.89 @ Cor
0100 1l -0.39 0.61 E.€
0110 2l 0.00 2.OO
0111 3l 0.35 3.35 O oig
0010 7t 0.25 3..25
insr
0011 2l 0.63 2.63
the
0001 1l 0.39 1.39
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, O Tec
N Ne -n the
Ats
I q s z r-l[ro'][-o.ss']T e.o7l
I s o + zll rc ll -o.ao ll M,.MI
I z s a s ll rs ll
r.os ll rooe
z t +.ll roll 1.26ll n.z6
Ir
I
|
1OO REGULARNO IZJEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA

c -(c') tn (ct)-t
lz.oooo 1.5000 1.0000 0.5000'l[-0.4650.][ 0.5000
-l
II r.oa65 1..2s1,0 0.6455 ll -o.oeso ll -o.sezs 0.b164

.8257 0.912911 0.878211 0.0000 -0.3651 0.5477
I
1 I'
I r.serrlf olzn)l0.0000 o.0oo0 -o.3rlz o.oszs] 1of1C
(ct) ts t oo Qo€ x Ttie pe
ts.ossolIs.ossol I o.aooo
-o.20oo 0.0000 o.oooo.][ o.zooo-lI o.zoo-l needed
I s.grez ll s.sraz Il -o.zooo 0.4000 -0.2000 0.0000 ll o.oooo o.go+ ll I
revolut
I z.zsea,l I s.zes+ I I o.oooo -0.2000 0.4000 -o.zooo | o.oooo ll -o.ssz |
I
I z.soas lfz.soas]l
o.oooo 0.0000 -0.2ooo o.+oool I o.2ooo l l-o zoe ] C lar
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (N")' Oo€ = 4.0000 = u. Oan
wc
I rso.oo ml I o.zoo m.] [ rso.zoo m] thr
-x=xo +*=lI351.ooml lo.eo+-l lgsr.so+*l tra
res.oo* l*l -o.ssz* l=l rs+.ooe* l'
I zsz.oo -] f-o.zoa -] lzsa.zozm) @ aI
Popravci mjerenja CIC
Kontrola popravaka
Ax -l v C thr
o.200 0.090 Io.ooo.]
-0.1 1 en(
0.564 -o.62 -0.056 o''=13:ffi1
o.232 -0.09 o.r42
lo ooo.]
-0.066 -0.11 -0.776 t ^f rn
0.364 -0.39 -0.026
0.032 0.00 0.032 ' Kontrola izjednadenja: The pa:
-0.266 0.35 0.084 likely tc
*0.332 0.25 -0.082
v'v = o.o8o3, - lt v:0.0863.
-0.630 0.63 0.000 OIn
-0.298 0.39 0.092 con
Kontrola izjednadenih mJerenla: be
L v L T
150. 11 m 0.090 m 150. 200 m 150. 200 m C Agr
501. 62 m *0.056 m 501. 564 m 501. 564 m occ
636. 09 m 0.1.42rn 636.232rn 636.232m rest
893. 11 m -0.176 m 892. 934 m 892.934rn
351. 39 m -0.026 m 351. 364 m 351. 364 m @ Cor
486. 00 m 0.032 m 486. 032 m 486. 032 m E*€
742. 65 rn 0.084 m 742.734rn 742.734m
734.75 rn -0.082 m 134. 668 m 134. 668 m O trig
391. 37 m 0,000 m 391. 370 m 391. 370 m insr
256. 61 m 0.092 m 256.7O2m 256.7O2m the
Todnost mjerenja O Tec

the
E= \@=0.120m.
== \nr o
s" =s1 /qo =0.t20J0.40 = 0.08 m,
--
sy=si Jqyy =0.720JO40 =O.OBm,

101
ion t
sz = Jqz = o.l2ouna : o.o8 m,
si
., =., Jqr. =0.120 Jt49 = 0.08 m.
1of10
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O = A Oo At ,
The pas
0.400 0.200 0.200 0.200 -0.200 ,0.200 -0.200 0.000 0.000 0.000 needed
0.200 0.400 0.200 0.200 0.200 0.000 0.000 -0.200 -0.200 0.000
r
revoluti<
0.200 0.200 0.400 0.200 0.000 0.200 0.000 0.200 0.000 -0.200
0.200 0.200 0.200 0.400 0.000 0.000 0.200 0.000 0.200 0.200 O larg
-0.200 0.200 0.000 0.000 0.400 0.200 0.200 -0^200 -0.200 0.000
-0.200 0.000 0.200 0.000 0.200 0.400 0.200 0.200 0.000 -0.200 Can
-0.200 0.000 0.000 0.200 0.200 0.200 0.400 0.000 0.200 0.200 wor
0.000 -0.200 0.200 0.000 -0.200 0.200 0.000 0.400 0.200 -0.200
0.000 -0.200 0.000 0.200 -0.200 0.000 0.200 0.200 0.400 0.200 C the
0.000 0.000 -0.200 0.200 0.000 -0.200 0.200 -0.200 0.200 0.400 trar
Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenja, tr (e O) = a.OO00 = u.
@ aw
Todnost izjednadenih mjerenj a: crol
., =., J% =o.t2oJo400o :0.08 m, (i=t,2, ,10)
O the
enc
3.1.8. Izjednaienie podataka komparacije nivelmanskih letava
t ^f rn
Na horizontalnom komparatoru duljine 6 m komparirane su u svim kombi-
nacijama 4 nivelmanske letve, Ietva: A, B, C i D, dija je nominalna duljina 3 m. The pas
Obzirom na nemogudnost zasebne komparacije svake nivelmanske letve, kom- likeiy tc
paracija je obavljena u parovima letava, sl. 3.8. Treba izjednaditi mjerenja, odre-
diti izjednadene nepoznanice te ocijeniti todnost. Nepoznanice su duljine letava: CIn
con
i (Ietva A), y (letva B), Z (Ietva C) i T (letva D). be
6.00000 m
Podaci mjerenja O Agr
I a,] [0. oozsz m-] occ
la,l lo.oosos*l rest
, _l d. l_ls.oooaoml
d.
"-l do l-lo. ooroom l' @ Cor
la.l ls.oossoml En€
d, I au I fo. oozoa m_J
d. PribliZne nepoznanice
C Eig
d4 insr
du
[ I
lv"" l
[s.oo ml
ls.ooml
the
d- "":l;:l=lsoo*l' Q Tec
1.. I fs.oo ml the
SL 3.8. Komparacija letava

n=6, u:4, Dr:n-u:6-4:2.
702 REGULARNo IztepNedsw.tE posREDNIH MJERENJA
Funkcije posrednih mj erenj a: JednadZbe popravaka:

d, + v, :x+Y, vr =x*y + (xo +Yo *dt)'
dr+vr-7 +2, Yz=x +z + (xo tZo -dz),
d, +v. =x +T, Vg =x +t+ (xo +to -d3),
dn +vn - y -2, v+: y+z + ( yotzo -dn),
ds-vs= t +i, vs = y +t+ ( yo +to -d5), 1of1C
d6rv6= Z-i. vo = z+t+ ( zo +to -d6).
i'he pe
Elementi j ednadZbi popravaka: Elementi normalnih jednadZbi: needed
v=Ax*1, Nx-n=0, revolut
AAe-lsNNe-nAts
Ir r o o.]tzll-z.sz -l[-o.sz-l ts 11. 1.f[ol[-s.st-]t o.os-l O lar
I r o r o ll z ll-s.os ll-r.os I I r 3 1 1ll o ll -s.oo ll z.sql Oan
lr o o rllzll o.rr ll z.tt I lt 131llall-z.tzll+zzl' wc
lo r r o ll ,ll-roo o.or Lt 1 1 3JIo][-taz]l +.rsl
10101. 11 2ll
ll I
0.70 ll 2.70 C th,
I o o r t lLzl[-zoa.]l-o.oel
1
tre
@ a,
c -(c') tn crc
I t.z tzos o.s7 7 3s 0.57 7 3s 0. s7735-l | -s. ooszs'l
I 1.63299 0.40825 0.40825 I I -1.15738 I
C thr
I r .sl1,r4 0.31623 ll -s.aoaze I' en(
I t.54e1ej I o.sazso_]
(c') t (ct) ts >

I o.szzss ll oszstz)f o.gtszzl t ^f ln
| _o.zostz 0.67237 ll r.zooss ll r.zooss
| -o.rsgrr -0.15811 0.63246 ll -r.zsooe ll -t.zsooa I'
I
The par
-0. rzoro -o.t2sLo -l.r2sro o.64sso_] | z.zs+oa )l z.z s+oa )
likely tr
f
CIn
t o.uaat*0.08s3:i0.08333 -0.08333.1 ro?tuirl t r.Toa.l cor
| -o.oesss 0.4L667 -0.08333 -0.08333 ll o.roooz ll o.zas be
l{ 0.16667 ll 2.313 l'
I
| -o.oasss -0.08333 0.41.667 -0.08333

[-o.oasss -0.08333 -0.08333 o.4i.Go7 )io.roooz.] [-o.otz-i C Agr
O*€ = 4.00000 occ
Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (oU")' =u '
resl
3.oo I r.ros mml I e.oorroe ml
m.l @ Cor
x=x- +X= s.oom l,l o.283mm | s.ooozes*
3.00m1 I 2.313mm1-l13.002313m1'
l
Er€
3.oom I -o.orz*-] [z.ososaa*_]

l O nig
insr
Popravci mjerenja the
_l Kontrola PoPravaka
Ax v
i r.sszl-2sil [-o.eze.]
I fo.ooo l O Tec
I s.qzzl I -s.os I I os721 ^'=lo.oool'
o,- -l 0.000 the
l;ff1 loiil lo.ooil 0.607|
|
I z.sstl.|-r.ss|=| [o.ooo.l
0.701 0.3721 Kontrola izjednadenja:
1|
l-0.328 |
I t.zoz) L-2.681 L-0.e78-l v' v =2.s2663, _ lt v =2.e2663.
Kontrola izjednadenih mjerenja:

L vt t
I e .oozsz ml [-o.gze mm-] [ o. oorssz m I Ie.oorsszml
Iaoo:os-I I
o.gzz tr.- I I a.oosazztnl I a oozqzz^l
I s.sssas* o.ooz
* o.ooz I -* I I o.oooasz - I o.ooo+sz *
**
i
I
I I
I o.oorss- I l= I o.oozsgz I o.oozssz- l'

I s.gsgso- o.ezz I ** I I s. sssozz '''
*
'
i I s. ssgozz ,rt
1of10
I o.oozoa ." o.oza
i I --_] | o. oorzoz - ] I o. oorzoz - ] ihe pal
Todnost mjerenja needed
revoluti
iv'-,= t_
q.= l_ frs26li
"i_\/ ,, v 2 =1.210mm.
-._-----,-,. i) lar
Todnost nepoznanica: C) an
s" = sy = S, = sr =
"' r/qu -
1"21'0
't0r4166?
- 0.78 mm, li= r,2,3,4)- wo
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja C tht
I o.ooooz 0.16667 0.16667 0.16667 0.16667 0.333331 tra
I 0.16667 0.66667 0.16667 0.16667-0.33333 0.166671
o_ao a,_l 0.16667 0.16667 0.66667 *0.33333 0.16667 0.16667 | @ ar
| 0.16667 0.16667-0.33333 0.66667 0.16667 0.166671' crc
| 0.16667-0.33333 0.16667 0.16667 0.66667 0.166671
L-0.33333 0.16667 0.16667 0.16667-0.33333 0.666671 C) the
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenj a, t. (eO 00000 = u en(
= +. .
)
Todnost izjednadenih mjerenja:
r, = r, JA =1..2r0 J06666? = 0.ee mm, (i=t,2,.,...,6). I ^f rn
The par
3. 1.9. Aproksimacija fizikalnih mj erenia iz jednadujudim pravcem likely tc
Aneroidom je na stajaliStu mjeren tlak zraka u pravilnim vremenskim raz- CIn

macima. Mjereni tlakovi su grafidki predodeni u pravokutnom koordinatnom su- ct)r
be
stavu, sl, 3.9. Treba aproksimirati mjerenja tlaka zraka linearnom funkcijom, iz-
jednaditi mjerenja, odrediti izjednadene parametre pravca i ocjeniti todnost. C Agr
t occ
Podaci mjerenja rest
759
Ito 75B. L torr @ Cor
It' 758.2 tort Er€
t,,
Ir^
755.0 torr
756.9 torr C) Eig
lt.
r,=l
754.3 torr insr
t- 753.0 torr
756.2torr the
1..
lt'
It"
755.0 torr
758.5 torr
o Tec
lt't,o 756.1 torr

754.2 torr
the
L
SI. 3.9. Mjerenja i izjednadujuii pravac

to4 REGULARNo rzJrpwedsal.IE PoSREDNTH MJERENJA
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj

iion I
prekobrojnih mjerenja:
=
ta-l= I o.ooooo-l n=11, u=2, flr:n*u=I7-2=9.
"" 1"." fzsa. 1 torrl'
_l
1oflC
Funkcije posrednih mjerenj a: Ttie pe
t,tv,:x,A+f, (i=t,2,..',n). needed
JednadZbe popravaka: revolut
v,=xiA+B+(x,Ao+Bo-t,), (i=t'2,...,n).
Q lar
Elementi jednadZbi popravaka: v= A x - l,
AAe-l s Oan
01ll 1ll 0.0 1.0 wc
11ll 2ll-0.7 1-.9
2 7ll 3 ll 3.1 6.1 Elementi normal. jednadZbi: N x - n = 0, C th,
31ll 4ll t.2 5.2
N Ne -n Ats tra
4 t ll 5 ll s.8 8.8
51ll 6ll 5.1 1.1..1 ' I
Isas.oo 5b.00-l [++o.oo-l Itez.eol fszz.so-l
ss.oo 11.00.]L 66.00]1 23.6011 8e.60-1'
@ ar
6 1 ll 7 ll L.9 8.9 crc
71"11 8ll 3.1 11..7
81ll 9ll-0.4 8.6 O tnr
e 1 ll 10 ll 2.0 L2.O en(
10 1 ll 11 ll 3.9 1.4.9

ts
-(c') tn (c')-t (c') t ^t ln
c >
lrc.aztqz2.80306l[o.ssz+o-][ o.osooo
)lze.+zzoollzo.+zzoo) The pas
I t.772sr)lz.z+azs)[-0.0e0s40.56408]14.5045511 4.50455-l' likely tc
Oo Qo€ x
I o.oosoe -0.04545-l[-o.oeosol | -o.rzs+s-] CIn
[-o.o+sas 0.31818_]l o.ztzzs)l-t.zt I
cor
be
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (lU")t Oo@ = 2.00000 = u'
C Agr
Izjednadene nepoznanice occ
[ 0. 0o0o0l [-o.rzs+s I [ -o.tzsas
- +"=[zsa.1
x=xo
-]
resl
torr]*l t.zt torrl=fzso.es tort]'
@ C<,tr
Popravci mjerenja Et€
Ax -t v
-1..268 I oo -1..27
Kontrola poPravaka
O trig
-1..444 l-01 -r.54 insr
-1.619 I 3.1 7.48 r = [o.oo-]
-
-7.795 I t.z -0.59
e""
lo oo.l
the
-1..970 |I .t
5.1
1.83
2.95 '
O Tec
-2.1,45 Kontrola izjednadenja:
-2.321. II tn
3.1
-0.42
0.60 vt v : 30.081, - lt v = 30.081.
the
-2.496
-2.672 l-oa -3.07
-2.847 I z.o -0.85
-3.023 L rn 0.88
i
-
t
RJrduwsra osRADA cEoDETsKIH MJERENJA 105
ion
Kontrola izjednadenih mlerenla:
L v L f
758.1 torr -I.27 torr 756.83 torr 756.83 torr
758.2torr -1".54 torr 756.66 torr 756.66 torr
755.0 torr 1.48 torr 756.48 torr 756.48 torr 1of10
756.9 torr -0.59 torr 756.31torr 756.31torr
754.3 torr 1.83 torr 756.13 torr 756.13 torr The par
753.0 torr 2.95 torr 755.95 torr 755.95 torr needed
756.2torr -O.42torr 755.781orr 755.78 torr revoluti,
755.0 torr 0.60 torr 755.60 torr 755.60 torr
758.5 torr -3.07 torr 755.43 torr 755.43 torr O larl
756.1 torr -0.85 torr 755.25 torr 755.25 torr
754.2torr 0.88 torr 755.08 torr 755.08 torr Oan
wor
Todnost mjerenja
t-
",-v/t'*t=
"= r,
_v@=1.83torr.
e _.__-_--.
C the
tra:
Todnost nepoznanica: @au

.o=.,",/qoo :1.83 J0 00909 =0.1.7, s"=s, ffi =1.g3 0.31818 = 1".03 torr. cro
Matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja: O = A Q* At , C the

0.3782 0.2727 0.2274 0.1.818 0.1364 0.0909 0.0455 0.0000 -0.0455 -0.0909 -0.1364 enc
0.2727 0.2364 0.2000 0.1636 0.1273 0.0909 0.0545 0.0182 -0.0182 -0.0545 -0.0909
0.2273 0.2000 0.7727 0.1455 0"1182 0.0909 0.0636 0.0364 0.0091 -0.0182 -0.0455
0.1818 0.1636 0.7455 0.1273 0.1091 0.0909 0.0727 0.0545 0.0364 0.0182 0.0000 , ^{ ln
0.1364 0.7273 0.1182 0.1091 0.1000 0.0909 0.0818 0.0727 0.0636 0.0545 0.0455
0.0909 0.0909 0.0909 0.0909 0.0909 0.0909 0.0909 0.0909 0.0909 0.0909 0.0909
The pas
0.0455 0.0455 0.0636 0.0727 0.0818 0.0909 0.1000 0.1091 0.1182 0.1273 0.1.364
0.0000 0.0182 0.0364 0.0545 0.0727 0.0909 0.1091 0.7273 0.1455 0.1636 0.1818 iikely to
-0.0455 -0.0182 0.0091 0.0364 0.0636 0.0909 0.1182 0.1455 0.1727 0.2000 0.2273
-0.0909 0.0545 0.0182 0.0182 0.0545 0.0909 0.1273 0.1636 0.2000 0.2364 0.2727 C Int
-0.1364 -0.0909 0.0455 0.0000 0.0455 0.0909 0.1364 0.7878 0.2273 0.2727 0.3782 con
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (f O)=Z.OO00=u. be
Todnost izj ednadenih mjerenj a: C Agt

+, =., Jq* - 1.83 Jo31B2 = 1.03 torr, = t, Jd, = 1.83 ,r[02364 = 0.89 torr, occ
"., rest
sr, = s,
,/qr, : r.es 0.r727 = 0.76 torr, 4, = si G; = I.rc ,[anzs = o.6s torr,
@) Cor
q. --
=, Jq* = 1.83 v/o1000 = 0.58 torr, tr. =., Jq* = 1.83 J0-0909 = 0.55 torr, Er€
+, = s, ffi = 1.83 J01000 = 0.58 torr, 4, = s, :1'.ffi,[oJ'273 = 0.65 torr,
^tG C) Eig
c, =., Jqr, :1..ffi .[oi,7n = 0.76 torr, en = si Jq* = r.es [ozeo+ = 0.89 torr, insr
the
4,0 = s,
/il = 1.83 Jo31B2 = t.o3 torr.
C Tec
the
Napomene: Aproksimiranje fizikalnih mjerenja pomo6u matematidkih funkcija,
sukladno metodi najmanjih kvadrata, desto se koristi u svrhu definiranja egzak-
tnog zakona pona5anja fizikalnih mjerenja u ovisnosti o nekom bespogreinom
argumentu. U konkretnom su sludaju mjerenja tlaka zraka ovisna samo o jednom
-T-
106 REGULARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
argumentu, a to je trenutak vremena u kojem je obavljeno pojedino mjerenje. ion I

Kako je velidina vremenskog intervala izmedu dva susjedna mjerenja u nizu
mjerenja tlaka zraka uvijek ista, trenucima vremena pridruZen je niz prirodnih
brojeva, tj. pwo mjerenje je obavljeno u trenutku "0", drugo mjerenje u trenutku
"1-" i posljednje mjerenje u trenutku "10". Mjerenja tlaka zraka su grafidki
predodena na skici, sl. 3.9, gdje je svakom mjerenju u koordinatnoj ravnini 1of1C
(apscisa x - vrijeme, ordinata t - tlak zraka) pridruZena todka (x, t). Obzirom da T'tie pa
se mjerenja aproksimiraju pravcem, funkcija posrednih mjerenja je jednadZba needed
pravca u koordinatnoj ravnini, a nepoznanice su vrijednosti parametara pravca, revolut
tj. koeficijent smjera A i odsledak pravca na ordinati koordinatnog sustava B.
Nakon obavljenog izj ednadenj a, jednadZba izj ednaduju6eg pravca
O lar
t=-0.77545 x + 756.83, Oan
omoguiava odredivanje tlaka zraka za proizvoljan trenutak vremena (argument wc
x) te predstavlja egzaktan zakon promjene tlaka zraka u tijeku vremena.
Pri mjerenju tlaka zraka koriSten je aneroid, posebna vrsta metalnog baro- O th,
tre
metra, s podjelom mjernog brojdanika (limb) u torrima. Torr je starija jedinica
mjere za tlak zraka, 1 torr odgovara visini od 1 milimetra stupca Zive Zivinog @ ar
barometra. Pretvorba llaka izralenog u torrima u Pascal (Pa) definirana je cr(
relacijom 1 torr : 133.322 Pa.
O thr
en(
3. 1. 1 0. Iziednadenje mreZe geometrijskog nivelmana
U nivelmanskoj su mreZi geometrijskim nivelmanom mjerene visinske t ^f rn

razlike i duljine nivelmanskih strana, sL 3.10. Zadanaje nadmorska visina repe-
The par
ra R (u* = 105.2588 m) . Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoz- likely tc
nanice i ocijeniti todnost.
CIn
Podaci mjerenja: con
be
h1 74.7392rn d1 2.5krn
h2 11.6736 m d2 3.4 km C Agr
1 h- 25.8090 m d3 2.1.krn occ
h" 24.3145m d" 2.8 km
L= ,d= 3.2 km
rest
h5 35.9851m d5
h6 13.3070 m d6 4.3 km @ Ccx
h7 3.1279 rn d7 3.3 km
Enf
h- 22.6898 m d8 1.9 km
PribliZne nepoznanice O Eig

[ ""-l I or.rroo m insr
*" =llv- I I
1
zs.asooml the
;"" l=lrrs.+soo*
I r" I [roz.reoo
|
m_] O Tec
the
SI. 3.10. Nivelmanska mreLa

n=8, u:4, [r=n-u:8-4:4.
iion I
nadurvsre oBRADA GEoDETsKTH MJERENJA
to7
ht+vr:-1 +Hn,
ht+vr= x-t,
hr+v. y +Hn,
hn+vo=-; +2,
hu+vu y+2, iof10
hu+vu= Z-i, The pa
hr+v, T+H*, needed
hr+v, V +T. revolut
TeZine mjerenja:
K1 O lar
p, =+=+,
di di
(i=t,2,...,e1.
Oan
JednadZbe popravaka: wc
vr:-x +(-xo +Hn - ht)'
vz= x-y +( Xo _yo * hz)' rh
V3= -y +( +Hn trz
-yo - hs)'
v+=-x +z +(-xo - hn)'
vs= +( ar
-y+z -yo - hs)'
vo= +z-t+( _to - ho)'
crc
vz= -t+( _to+HR - ht)'
*y the
vs: +t+( -yo+to - ht)' en(
Elementi jednadibi popravaka: v: A x - l, p,
AAe-ls P
[-r o o o l[-r ]t e.6o-l[ 8.601[0.40 t ^f ln
r-r o o ll o Il-13.60 ll-rs.oo
II o-1 ll
o.zs
o o ll -1 ll -o.2o ll -1.2o ll 0.48 The pa;
l-roroll oll 5.5oll sboll 0.36 likely t<
I o-r r o ll o ll -5.10 ll -b.10 ll 0.31
I o o r-r ll o ll -7.00 Il -7.00 ll o.23 o In
I o o o-r ll-r ll o.eo ll -0.10 ll 0.30 cor
I o-r o r.JL oJL -e.80.]L -e 8o.ll 0.53 be
C Agt
occ
t 1.0b13 -o.2s4t1o.ruz o 00o0l ro.loiool
1.60e1 -0.3125 _0.5263 llo.+zaz
[-#+st r-3..ii.t resl
l-o.2e4r ll ro.e+og ll rr.szst
I
I -0.3s71 -0.312b osoz2 -0.2326 jl o.oooo ll4.zsza,ll _r.zszsl. Cor

L 0.0000 -0.5263 -0.2326 1.061e1 fo.soso_l f_s.eozz.l [_e.+ooz ] EtE
Eig
c -(c')-ln insr
I tozsu-0.28686 -0.34833 0.00001 l _g.sazzzl
r.23565 -0.33377 _0.425s4ll O.sseSs the
I
I
I
o .81821, -0.45798 ll -z.sszzq l,

Tec
L o.818ea]l-zszzoz)
the
- (c')-t (c')-1S >
[o.szssr I [-e.rsoszl l-e.rsoezl
I o.zza+z 0.80e2e ll e.ozoos ll e.ozoos
lo.sozsz 0.33013 t.zz2rl
I
ll -o.srzrs ll -o.srzrs I'

f o.+orso 0.605s1 0.6834b 1.22i.cn1[ o.ases+_]l o.asesal
Oo Oo€ x
f t.+zMt 0.s9397 0.89481 0.49036-l Is.+ooss-l I to.+e.]
I o.ssegz 1.13057 0.81731 o.73s34lls.zarzo ll -z.oo
ll
I
I o.sgaer 0.81731 1.96082 0.834b1 ll s.sozqs s.ss l'

[0.+soso 0.73s340.834b1 r.asoor_] ls.sssrrl I s.srl
ioflC
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (fV.)t Ooe = 4.00000 = u. The pe
Izjednadene nepoznanice needed
I gr.rroo m.] [ro.+a mml I sr.rzo+g m] revolut
I7e.4500m1 l-z.oom*l In.sszqo^l
- +* =lrrs.+eoo-
x=xo l+l s.ss ** l=lrrs.+ssss * l' O lar
froz.rsoo *l I s.sr --l froz.rsesr *]
Popravci mjerenja
Oan
WC
Ax -l v Kontrola popravaka
-10.483 9.60 -0.88 Io.oo-] O th,
13.084 -13.60 -o.52 trz
2.601 -0.20 2.40 A'iP v =
I :::g
-4.936
4.747
5.50
-5.10
0.56
3.05
. fo.oo.l
I
@ a'
cr(
2.040 ,7.00 -4.96 Kontrola izjednadenja:
*3.507 0.90 -2.67
*3.69 vt P v : 27.t7, - lt P v -- 27.L'1. O thr
6.707 -9.80 en(
Kontrola izjednadenih mlerenla:

L v t f.
t ^f ln
74.7392rn -0.88 mm 74.13832m 74.13832m
11.6736 m -0.52 mm 11.67308 m 11.67308 m The par
25.8090 m 2.4Omm 25.87740rn 25.81140 m likeiy tc
24.31.45 rn 0.56 mm 24.31506 m 24.31506 m
35.9851m 3.05 mm 35.98815 m 35.98815 m OIn
13.3070 m -4.96 mm 13.30204 m 13.30204 m con
3.7279 rn -2.61mm 3.12529 m 3.12529 m
be
22.6898rn -3.69 mm 22.68611.rn 22.68611.rn
Todnost referentnog mjerenja o As,
occ
so= rest
Matrica kofaktor a mlerenla @ Cor

Ett€
2.5
3.4
2.7
C Eig
insr
2.8
Q:P 1= 3.2 the
4.3
3.3 Q Tec
1.9 the
Todnost mjerenja:
sh, : so J"rt : 2'297 \[25 = 3'63 mm, sh, : so ,E =2.2s7 ,h4 =4.24mm,
sh. = so J"" = 2.297 mm, shn = So =2.297 mm,
^[2:r:3.33 ^t"* ^[z"g:3.84
--
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIII MJERENJA
sh, =so J?;= 2.297 \h,2 =4.11mm, sh, =so Jqoo :2.297,[43 =4.76mm,
109
iion I
sh, = so ,i"- = 2.297 ,[SS = 4.17 mm, = 3.17 mm.
sh, = so J"* = 2.297
^[Lg
=.o qo : 2.297,[L4n4l :2'74 mm, 1of10
"* "'/
="" Ui C- :2.297 :2.44mtn, The par
", ^h130W
needed
s" =so r/q- = 2.297 JT.g6ot2 =3.22 mm,
revoluti
s, =so nft,, = 2.297 mm'
^[L4gog1=2.80
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: Q = A O* At , C larl
1.42141. -0.82744 0.59397 0.52660 -0.30084 -0.40445 0.49036 0.10361 Oan

-0.82744 7.36404 0.53660 -0.74994 0.61410 0.32649 0.24899 0.28762 wol
0.59397 0.53660 1..1.3057 ,0.22334 0.31.327 -0.07797 0.73934 0.39123
0.52660 -0.74994 -0.22334 1.59261 0.84267 0.72L86 -0.34475 0.t2081. C the
-0.30384 0.61410 0.37327 0.84267 7.45678 1.04835 -0.09517 0.40843 tra
-0.40445 0.32649 -0.07797 0.72186 1.04835 1.7827I 0.65640 -0.73436
0.49036 0.24899 0.73934 -0.34415 -0.09517 0.65640 ((\ a!
L.49091. -0.75156
0.10361 0.28762 0.39123 0.1.2087 0.40843 -0.73436 -0.75156 714280 cro
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (f O):+.00000=u. C the
Todnost izjednadenih mjerenja: en(
-Sh, =So tl /:-
en=2
'',.2g7
JT.42141=2.74mm,
tn, = s"
^[
q22 = 2.297
^[tsa+o+
= 2.68 mm , 2of10
sn, =.. G; -2.2s7 vlil3os? =2.44mm, The par
iikely tt
Fnn =., J%n -2.297 ftsrr61=2.90mm,
=." G; =2.2e7 ,tL456?B =2.77 m"'., OIn
"rr. cor
sn, =.. Jq* -2.297 lT.?\rn=3.07mm, be
%, =r, G; -2.2e7 fi-4ror1-2.80mm, O Agr
"n,
-"" Jq* =2.297,t:tqr}o =2.46mm. occ
rest
Napomena: TeZine visinskih razllka u nivelmanskoj mreZi odredene su, na uobi- @ Cor
dajeni nadin za mjerenja geometrijskog nivelmana, kao reciprodne vrijednosti trtr€
duljina nivelmanskih vlakova (poglavlje 1..4.3). Obzirom da je pri radunanju teZi-
na za konstantu K kao povoljna vrijednost uvedena jedinica, referentno mjerenje
C nig
insr
je fiktivna visinska razllka odredena na duljini niveliranja od 1 km, a referentno
the
standardno odstupanje so odreduje todnost tog mjerenja.
O Tec
the
3.1.11. Izjednadenie gravimetrijske mreZe
U gravimetrijskoj su mreZi pomodu relativnih gravimetara mjerene gravi-

metrijske razlike (razlike ubrzanja sile teZe) i odredene su duljine gravimetrij-
skih vlakova, sl. 3.11. Zadana je apsolutna vrijednost ubrzanja sile teZe gravi-
metrijske todke G (9c = 980000.00 mgal) . Treba izjednaditi mjerenja, odrediti iz-
jednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
Podaci mjerenja:
ASr I l25.42mgal d1 18.3 km 1of1C
As, I l10.38mgal d2 9.6 km
As3 I d^ 14.3 km The pe
l35.80msal
, I Agn l-l 15.90mgal d" 11.2krn needed
"-l agu l-lzt.oemsat ,d= d5 7.4krn revolut
Y Ag, As6 I I 4.33msal d6 7.3 km
As?ll32.00mgal d7 9.1km C lar
As,I 126.80 msal d8 73.2krn
Can
PribliZne nepoznanice WC
[""] [oaoozs.oo msal-l
O tht
* : I v, l- | oeooes.oo mgat
"o lr" I 1980008.00m9a1l'
I
tra
Lr" ] loeooez.oo mgatl
@ at
Sl. 3.11. Gravimetrijska mreZa Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj preko-
crc
brojnih mjerenja:
n=8, u:4, Dr=n-u=8-4=4. C the
Funkcije posrednih mj erenj a: TeZine mjerenja: en(
Ag, +vr= 1 -ec' p, -+=+, (i=r,2,.,8).
Agt+vr=-x+Y' di di
Ag.+v.= t -9o'
t ^f rn
Agn+vn: ; -2, The par
Agu + vu 2,+i, likely tc
Agu+vu= t -T,
Agr+vr- 1 -gc, C) In
Ag, +v, = y -2. c()n
JednadZbe popravaka: be
vt= x + Xo -9o-Agr),
vz=-x-fY + -xoryo -Ls2), C Agr
v3 - y t
Yo -oc-Agg)' occ
Yq= x -z + Xo - A9a), rest
V5: -z+t+ to - Asb ),
Vo = y -t+ Yo-to -ASo)' @ Cor
vz= t+ to-9c-Agz), Etr€
vB= y-z + Yo - Age)'
Elementi jednadZbi popravaka: v =Ax -t, P,
O Eig
insr
-l s the
1000 1,
-0.42 0.58 0.55
-L100 0 -0.38 -0.38 1..04 C Tec
0100 7 -0.80 0.20 0.70 the
1 0-1 0 0 1.10 1.10 0.89
0 0-1 1 0 2.02 2.02 1.35
0 1 0-1 0 -1.33 -1.33 r.37
0 00 7 T 0.00 1.00 1, 10
0 1-1 0 0 0.20 0.20 o.76
RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIH
Elementi normalnih jednadZbi: N x

MJERENJA
- n = 0,
I7I
ion I
t z qarc-r.oarl-o.eezs o.''oo.tro In?*t t rlXest r_t.ezaa,l
i.3iri
I -t.ouz 3.8684 -0.7s76 -1.36ee Ll o.oggs ll -z.azw ll
-o.Be2e 0ls76
3.oo1B -1..3sr411 o.oooo ll -s.eos+ ll -s.aasa
1of10
I
I o.oooo -1.36ee - t.3sr4 3.B2or] lr.ooeol a.ssrol s.osos li l

Rje5avanje normalnih jednadZbi: lhe pai
c - (ct )-ttt
needed
It.ststt
I
-0.66133 -0.5668b o.oooool
r.sszsr 0.61137 -0.739s411 r"rszrg
I olzot+l revoluti
I
C larl
I r 51878 -1..1.8746)l-z.zsz+sl'
L 1.364e61L o.s262o)
Can
(c')-' (c')-1 s t wol
[o osase fl tltogs l[ r.zroe+ ]
0.22667 0.b3e87 ll o.rroz+ ll o.rroz+ C the
o 32820 0.21,732 0.65842 tra
|
I 11-1..202t7 ll t.2o2r7 I'

|0 40833 0.481s6 o.572Bo 0.73262)L 3.886481L 3.88648 I \f a V
Oo Qo€ x cro
I o.zzago 0.3e033 o.44sss 0.2991s.i Ir.eoeso I I o.sos
I o.esoss 0.b70sg o.41ge3 0.3s280 ll t.zszas I r.oos
]
O the
I o aagss 0.41893 0.76762 0.41965 li z.osore I r.oro
l
'
en(
[o.zoors o.352Bo 0.41e65 0.b3673] lr.ooees,] f-o.zso.l
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (*")t Qoe = 4.00000 = u.
t ^f rn
J eeoozs.oo I o.sos mgat.l foaoozs.sos
msall mgatl The pai
x- =xo I I I I
98003s.00 mcral
1.063 mod I ggoogo.oo: moat I likeiy t<
"=]eeoooe.oomdari+l 1.616mlal Ioeoooo.oromdarl
foaoo:z.oo msal ] [-o.zso msat.] loeoosr.zor mgat.l QIn
Popravci mjerenja cof
Ax -t v Kontrola popravaka
be
0.565 -0.42 0.145
0.498 -0.38 0.1 18
lo.oool C Agr
1.063 -0.80 0.263 A,Pv l:.:::l occ
-1.051 1.10 0.049 rest
-1.855 2.02 0.165 Lo.ooo ]
1..302 -1.33 -0.028 Kontrola izjednadenja: @ Cor
-o.239 0.00 -0.239 Etr€
-0.553 0.20 -0.353 v' P v = 0.27154, - lt P v = 0.27754.
O nlg
Kontrola izjednadenih mjerenja: insr
t v t i the
25.42mgal 0.145mgal 25.565 mgal 25.565 mgal
L0.38 mgal 0.1L8mgal 10.498 mgal 1"0.498 mgal C) Tec
35.80 mgal 0.263mgal 36.063 mgal 36.063 mgal the
L5.90 mgal 0.049mgal L5.949 mgal 1.5.949 mgal
21.98 mgal 0.165mgai 22.745 mgal 22145 mgal
4.33 mgal -0.028 mgal 4.302 mgal 4.302rngal
32.00 mgd -0.239 mgal 31.761m9a1 31..761m9a1
26.80 mgd -0.353 mgd 26.447 rngal 26.447 rngal
7t2 REGULARNO IzuEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
Matrica kofaktora mjerenja

1of1t
The pz
needed
revolut
O lar
Oan
wc
sls. -so /q.. =o.zorJ r.as:o.rr mgal, =". /q[=o .261'\[1.1'2= 0.28 mgal,
sonn o thr
tre
s4nu = so / q[= o.zo r r[ az + : o.zzmgal, son. : q* = g .2il arc = 0.22 mgar,
"" n/ ^[
son, :so .[qu :O.Zatu/oof =o,zs mgal, sonu -s" JqsB :O .2il,[l.'32=0.30 mgat. @ ar
cr(
s* = so J"* : 0.2il ^[a728go =o.22rrrgal, o thr
enl
sy = so
J"- = 0.261J057058 : o'20 msal,
s.= so ,[qu : 0.261 ,lT.?616' = 0'23 mgal,
I nf lO
",
- "o
.,/q,, =0.261'J0 536rJ = 0.19 mgal.
llhe par
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O = A Qo At , likely t<
0.72890 -0.33856 0.39033 0.2789I -0.15084 0.09118 0.29915 -0.05966
-0.33856 0.51882 0.18025 -0.30750 0.08471. 0.12660 0.05365 0.211.31 CIn
0,39033 0.18025 0.57058 -0.02860 -0.06613 0.21778 0.35280 0.15166 cor
0.2789I -0.30750 -0.02860 0.59055 0.1.91.1.4 0.09190 -0.72049 0.28304 be
-0.15084 0.08471-0,06613 0.19774 0.45906 -0.18321 0.11709 0.27585
0.09118 0.1-2660 0.21778 0.09190 -0j.8321 0.401.7r -0.18393 0.21850 C As,
o.29975 0.05365 0.35280 -Q.L2049 0.11709 -0.18393 0.53673 -0.06684 occ
-0.05966 0.21737 0.15166 0.28304 0.27585 0.21850 -0.06684 0.49435 resl
Kontrola matrice kofaktora izj ednadenih mjerenj a, tr (n O : a. 00000 = u .
) @ Cor
Todnost izjednadenih mj erenj a: trtti
tun, = so G; = 0.261"[a728go = 0.22 msat,
C) Eig
.on, =
"o
,tqrt = 0.261
"[0.518t2
= 0.19 mgal, insr
the
.on. = ..rqe3 = 0.261Jb57058 :0.20 msal,
"o
{nn ld;
= so :0.261Jbseoss = o.2o msal,
C Tec
the
.onu =.o G; = 0.261Jo45906 = 0.L8 msal,
Frgu =so jdoo : 0'26r^[0'40171'=0'17mgal,
3rs" = so ,t-"- =0.261J053673 :0.L9 msal,
3on, =to J"" = o'2il^[a4g435 =0'18mgal'

113
ion I
Napomene: TeZine gravimetrijskih razlika u mreZi odredene su, na uobidajeni
nadin za gravimetrijska mjerenja, kao reciprodne vrijednosti duljina gravimet-
rijskih vlakova (rezultat primjene zakona o prirastu teZina). Kako je pri raduna- 1of10
nju teZina za konstantu K uvedena vrijednost K:10, referentno mjerenje je fik- Ttre par
tivna gravimetrijska razllka odredena na duljini gravimetrijskog vlaka od 10 km, needed
a referentno standardno odstupanje s" odreduje todnost tog mjerenja. revoluti
Gravimetrijske razlike i izjednadene nepoznanice izraLene su u miligalima
(mgal), lmgal=1"0-3gal . Gal i miligal su starije jedinice zaubrzar4e sile teZe
Q lar1
koje su se tradicijski koristile u gravimetriji (CGS sustav). Pretvorba gala u Oan
ms 2 IMKS sustav) definirana je relacijom 1 gal = 102 rns-2 . wol
C the
3.1.t2. Izjednaienie GPS mreie tra
@av
Pomodu dva GPS prijamnika obavljena je izmjera geodetskog detverokuta, cro
sl. 3.12. PoloZaj todaka A i B je poznat u prostornom gieocentridnom koordi-
natnom sustavu. Prethodnom radunskom obradom podataka prikupljenih GPS C the
prijamnicima odredene su koordi- en(
natne razlike izmedu svih todaka Tr
mreZe (komponente prostornih ve-
ktora) i pripadne matrice vari-
t ^{ rn
jance. Potrebno je izjednaditi mje- The pal
renja (koordinatne razlike), odredi- likely tt
ti izjednadene nepoznanice i ocije-
niti todnost, uz napomenu da pro- CIn
cor
storni vektori nisu medusobno ko-
be
relirani te da je u svrhu odredi-
vanja matrice teZina mjerenja u- cAe
naprijed zadana procjena vari- oc{
jance mjerenja sl = f .O . ICS'
Sl. 3.12. Prostorni vektori @ Cor

Zadani podaci: E*t
x
A 4398422.81.46rn, 1265382.4356 rn, 4428701..6322 m,
O Elg
insr
B 4400930.3260 rn, 7270263.2673 rn, 4424608.7413 rn.
the
Podaci mjerenja (komponente prostornih vektora i pripadne matrice varijance):
d,-l 'l Q Tec
d,llv,l tv' the
L= l;I v.-l *,n

dul I v. I
dul L v.l
I
7t4 REGULARNO IZJEDNAEENJE POSREDMH MJERENJA
I a", I ;-os 2o.6r7s m) I sqzzq -10.00 e.oe-l

dr = ATr = I d", l=l 3659.0934 m I, vr = 10-71 -ro.oo 997.28 -1o.oo l,
Lo,, I L 5227'2723rn) L e.oe -10.00 7215.92)
, ;
Io*,1 ssss.azoe*-1 f zsgz.at -22.72 zqzql 1of1t
dz=ATz =l d"" l=l -7776.o52am1, Yz=!o-7 | -zz'zz 2t84.41 -22.s21,
L
o,, t -545e'B6oo ml
] | 24.24 -22.92 2420.73 | T'he pr
, f o,.l ; soas.otsz*1 lzszz.az

10-71 zz.sz
-22.52 zo.so.l
needed
revolr:t
de = BTz = I d"" l=l -6056.8832 m I, vs = 257t.21. -zz.szl,
I a," 1-te66'3543
] mJ L 20.e0 -22.52 2274.29 ) Q lar
, Io."-l ;-ooze.rzoe *1 lzzza.zs -27.77 za.zel Oan
da = BTr = I d,. l=l -7221.738e m I vs= 7o-7 | -zt .zz 2747.94 -zz.+t
*27.47 26e6.43)I,
wc
Lo,.l L e32o'6813m-l | 28.78
o th,
, Io..-l I r207a.ffi22m] ttt-
ds = TrTz =l d". l=l -4835.1598 m l,
L-10687 0564 m-l @ ar
Ld;" I cr(
Io."-l [ -2s07.s1.25m] lsso.oo -6.36 o. to-l
do= BA= I d". l=l -4880.8335m I, vo = 1o-7 | -o.so 754 60 -6.361. th(
L
o,"
] L 40e3.ae3a ml L 6.16 -6.36 ooo.+o ] enl
PribliZne nepoznanice Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj

prekobrojnih mjerenja: t ^f ln
["? Iassrgoz.oooo m] n=18, u=6, nr =n-u:18-6:72. llhe pai
l"
lYr
l.tz^
I rzeso+r.oooo - I likely tr
| +aasoze.oooo
xo=l '" -l++osozo.ooooml' - |
OIn
lxz
I 1264206.0000 m cor
lvZ
I
l-o l++zsz+t.oooo^) be
L'2
Funkcije posrednih mjerenja: JednadZbe popravaka: O Agr
occ
d*,*t*, =Ir-xe, Vd*, = X1 + (*i - xo - d*, ), resl
d",*rou,:yr-ya, rdr, = y, + (Vi - ye - dv, ),
@ Cor
drr+vd"' =4'-zg' vd,r= 21. + Q? - zo * drr), Etf
d-^2 +vn..
v2 =Ir-xe,
Yd*, = x2+ (xl - xo - d*, ), C aig
uo""=y"+$Z-Ya-dyr), insr
dur*ro", =yz-ye,
the
drr+vdr"=22-ze, Y dr" - zo- d".),
= zz + (rZ
vd*. = X2 + (*! - x" - d", ),
C Tec
d*.*t*, =xz-xe, the
d", * rou. = yz- ye, uou" = Yr+ 8Z - Ye - dv, ),
drr+vdr. =zz-zs, vdr" = 22 + GZ - zu- d"r),

d"o*t*o =xr-xe, vdr. = x1 + (xi - x" * d*n ),
RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA 115
d"n f toun : Yr-Yn' torn: y, + (Vi - ye - dvn ),
d-.4 +v--
v.4 = 4.-'"' vd"n= zt + @i -- drn),
zu
d*u * t*u = *r-it, vd"o : -X1 + x, + (-xf + x! - d*u ),

1of10
d"u * toru = Yz- Yr, Vdyu = -yr + yz + (-yi + yl - d". ),
The par
d-.5 +v.-v.5 = Ydru = -27+ z, + (-zl + z?r- dr),
"r- zr, needed
d"u * t*u = X4 - Xg, vo"u = (xa- xu - d"u ), revoluti
d"u * to"u = Ya - Ye' :
vo"u (Ye - Ye - dvu ), O lar
dru + vdru = Ze - zs. vo"" = (zszu- dru).
Oan
TeZine mjerenja: wo
tv'
r-1 vit O th,
v"l I
v;' , tre
n=sl v;1:t.ol
I
v. rl I vt' P3
@a,
v"l v;' P4
I
I
v."vu I
v;' P5 cr(
P6
L ] v;' O thr
rcatqsz 10b.63 sase.rz 3e.73 en(
Pz:lI 39.73 4578.75
I
P, :l 10s.63 10029.19-7q.4el
81.68 l,
-38.25_]
42.e6l,
L -78.48 8r.68 8225.4e1 | -se.zs 42.e6 41,37.77 )
9 ^f ln
l+zgo.sa 37.29 -39lz1 I sooa.ra 36.69 -38.78.l
p. =
| 37.2e 388e.8e 38.18 l, Pn=l 36.69 3639.83 36.69 L The pa;
| -39.12 38.1,8 4397.77) | -se.ze 36.6e 370e.3e ] Iikely t<
I azza.zq 59.4b -68.79 lvoat.oz 150.11 -163.91.l
OIn
I
Pu : I s9.4s 6136.17 66.9s l, Pu=l 150.11 150.11 73254.42l .
L -68.79 66.e5 7577.76 ) L -163.91 73254.42 r4s4o.o4l]

cor
be
Elementi jednad*bi popravaka: v: A x - I, P,
AAe-l s O Agr
10 0 0 0 0ll 1ll-tgz.t -196.1 occ
0 1 000 0ll 1ll-529.0 -528.O resl
0 0 100 0 il 1 |-844.5 -843.5
00 0 10 0ll 1ll-z++.4, -243.4 @ Cor
0 0 00 1 0 ll 1 ll-383.2 -382.2 Enf
00 000 1ll 1ll-772.2 -777.2
00 0 10 0 ll 1 ll-zst.t -240.7 C Eig
00 00r o ll 1ll-384.1 -383.1
0 0 000
ll 1 1 ll-787.0 -786.0 insr
10 0ll000 1ll-196.2 -L95.2 the
0 1 000
0 | 1|-528.5 -527.5
00 100
0ll 1ll-822.6 -821.6 O Tec
-1 0 0 10
0 Il 0 ll -32.2 -32.2 the
0-1 00 1
0 | 0 il 159.8 159.8
0 0-1 0 0 1ll 0ll 56.4 56.4
0 0 0 0 0 0 ll 0 L.7 7.7
0 0 0 0 0 0 ll 0 1.8 1.8
000000il0'l -2.5 -2.5
116 REGULARNO IZIEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
ion I
lztoat.esqo zot.7620 -186.0s121G 778.7422 -ss.44s7 08.7914

I zotzazo 19805.1935 185.3099 -59.4457 -6136.1738 -66.9452
|
| - rg0.osrz 185.3099 1.95e6.6327 68.791,4 -66.9452-7571..75561

|
1of1C
l-azze.zqzz -s9.44s7 68.791.414933.43s6 r3o.4;7o -r4GlGB7l'
| -so.++sz -6136.1238 -66.94s2 1.36.46761.4G04.91.2s 148.08b1 |
Tlie pz
| 68.7914 -66.9452-757r.7556 -746.7687 148.085116101.23531 needed
Ne -n AtPs revolut
I I -zsz assz.qoatl I -zsazozs.z+z e1
ragog. r sszl
I raszs.zooo ll -ssseoao.6113 ll -.eszqtsaprcz I
O lai
I rrsss.gars ll -rcqzzzsz.ssss ll -ro+ossrr.ssso
I arcs.sszs ll -zroszao .zzzoll -zrcstza:esr l'
I
Can
I aozo.eooz ll -zsqazos.esor I -zssgszg.ogsa
I I
wc
I esss.z+zz )l -azzssrz.oso+l | *azrcua.at+z ) O th,

ttz
@a'
c -(c') tn cr(
f tss.tzto t.3so2 -r.2g2o -46.70so -0.4096 o.+t+o)l-ttzszzazo)
I r+o:24r i,32s; o.03eo -43.6003 -0.4804 | -sooeo.zoze | O thr
|
I
13e.653e 0.0634 -0.0681 -54.20e1.ll -74623.4526 | en

| 11.2.e234 1..0542 -7.0677 ll -26437.6778 |
I 112.7056 7.7070 ll -43552.3955
I
|
t t+lrct)f-aosta.otoo] t ^f rn
(c') t (ct)-ts >
I o.ooog I f-rzoss.ooaol f-tzoss.ooao
The par
| -o.ooor 0.0071
]
| | -saoez.rses I | -58e82.1888
likely tr
I o.ooor -o.ooo1 o.oo72
|
ll -z+ssg.Ooszll -74$e.o0521
I o.oozs o.oo0o o.oo00 0.0089 ll _zaszs.zsazll -zaszqlsazl' CIn
I o.oooo o.ooz7 o.ooo0 -0.0001 0.008e ll -qsqza.sztqll -+sqsaszwl cor
I o.oooo 0.oooo 0.0034 0.0001 -0.0001 o.ooaz_][-eo+os.zeez )l-ao+os.zeez ) be
1o5oo 1o5oo e x oAs
I s.sors -o.os7z o.os42 2.8244 -0.02s0 o.ozsafl e.oezzlltgg.zsl occ
| -o.oszz 5.80be -0.0s70 -o.o25r 2.43s3 -o.o2sr ll a.oaoe ll ssr.az I
resl
6.2723 0.0246 -0.02s1, 2.e4e6ll e.218511837.33
I o.os+z -0.0s70 0.0246 |
I zsz44 -0.02s1
2.4393
7.843s -0.0742 0.0725 | | 10.3657 | | 237.e6
7.8732 -0.0746ll 10.1135 il 378.76
| @ Cor
| -0.0250 -0.0251 -0.0742 |
Enl
L 0.0246 -0.0251 2.9496 o.o7zs -0.0746 7.5e8el110.5459J 1780.341
Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (W")t Ooe = 6.0000 = u. O e;g
insr
the
I assrsoz.oooo m-l lrgg.zs mml I asgrgoz.rs973 m-] Q Tec
I rzagoar.oooo-l I ssr.sz** | I rzoso+r.ss1g7ml the
-
x=xo +*=lI 4433e28.0000m1 lesz.ssm*l I qsssezs.esT33ml
qsosst6.oo0o* l' I zsz.go** l=l sqosgza.zsTg6m l'
I rzoazoo.oooo *I I ** I I :.:,aqzoa.staTo m
sze.zo
**_]
I
l++zsz+r.oooo ^) [zao.s+ l++zszu.zao3a ml

7t7
t
Popravci mjerenja ion

Ax -t v
r99.732 -1.97.7 2.63
531.868 -529.0 2.87
837.326 -844.5 -7.17 Kontrola popravaka
237.963 -244.4 -6.44
Io.ool
1of10
378.761 -383.2 -4.44
780.344 8.1.4
loool Ttre pas
-772.2
237.963 -241..7 -3.74 A.Pv=ls,::l needed
378.761 -384.r -5.34 revolrrbi,
780.344 Io.oo I
-787.O -6.66
199.732 -796.2 3.53 lo.oo l Q larl
531.868 -528.5 3.37
837.326 -822.6
,32.2
1,4.73 Kontrola izjednadenja: Can
38.23r 6.03 vtPv-3054953.6853, wol
-153.1,07 159.8 6.69
-56.982 56.4 -0,58 -l'Pv=3054953.6853. O the
0.000 1.7 1. 10 tra
0.000 1"8 1.80
0.000 -2.5 -2.50 @av
Kontrola izjednadenih mjerenj a: cro
L v L t C ttre
-6520.6175 m 2.63 mm -6520.61,487 m -6520.61.487 m en(
3659.0934 m 2.87 mm 3659.09627 m 3659.09627 m
5227.21,23m -7.1,7 mm 5227.20513 m 5227.20513rn
5553.4298 m -6.44 mm 5553.42336 m 5553.42336 m
t ^f ln
-1.I76.0524m -4.44rnrn -1176.05684 m -1176.05684 m
-5459.8600 m 8.1"4 mm -5459.85186 m -5459.85186 m The pai
3045.9157 m -3.74mm 3045.91196 m 3045.91"196 m
likeiy t<
-6056.8832 m -5.34 mm -6056.88854 m -6056.88854 m
-1366.3543 m -6.66 mm -1366.36096 m -1366.36096 m C)In
-9028.1298rn 3.53 mm 9028.1,2627 m -9028.12627 m cor
-1,22I.7388 m 3.37 mm -1,221.73543 rn -1221.73543m
9320.6813 m L4.73 rnrn 9320.69603 m 9320.69603 m be
1,2074.0322m 6.03 mm 1.2074.O3823 rn 72074.03823 m
-4835.1598 m 6.69 mm
O Asr
-4835.15311 m -4835.15311 m
-10687.0564 m -0.58 mm occ
-10687.05698 m -10687.05698 m
-2507.5125 m 1.10 mm -2507.51.740 m -2507.51-1.40 m resl
-4880.8335 m 1.B0 mm -4880.83170 m -4880.83170 m
4093.4934 m -2.50 mm 4093.49090 m 4093.49090 m @ Cor
Etr€
Todnost mjerenja
3054953.6853 C) Eig
= 504.56 mm. insr
t2
the
Kofaktori mjerenja (dijagonalni elementi matrice O=P-1 ) i todnost mjerenja:
o Tec
en= 9.4224 to-s , :
sd*, so Jq,, = 504.56 "lfrArr| 10' = 4.90 mm, the
5
Qzz= 9'9728 IO , sdu, = so .t"r, =504'56 !G''g?'z810- = 5.04 mm,
Qes=I2.7592 I0 5
, sd", = so .tG =504.56 \E2l]sr, Los = 5.56 mm,
118 REGULARNO IZJEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
Q++:25'9247 I0-5 , sd,, : so G; :504.56 25.9241, 10-5 = 8.12 mm,
9ss=27'8447 IO
5
,
: so G; = 504.56. 21.8441 10-5 = 7.46mm,
"ou,
Qaa=24'2Q73 IO-5 , sd,, = so Jqoo = so4.b6 24.2073 10-5 =7.85mm,
1of1(
Qzt=23'2782 tO-5, sd'. =so -504'56 23.2782 10-b = '7.70 mtn,
'tG The pz
I0 5 zsJtzt L0-5 :8.09 mm,
"o J""
Aee=25'7721 , sor. = = 504.56 ,l needed
revolut
Ags=22'7429 1O
5
, sd". = so J"* = 504.56 ,tfniVn lo-5 = 7'61 mm,
C la:
Qroro : 27 '2673 1O-5 , sd*. : so rE; = 504.56 {i 'ro.t to-u = 8'33 mm,
Oan
Qrrrr = 27 '4794 IO-5 , sdy. = so Jqt"t = 504'56 '16'4?'g4 10' = 8 36 mm' w(
Qrztz=26'9643 IO-5 ' sd,n = so .tqt^, = 504'56 /'z4'g64 1oi = B'29 mm' O th,
trt
Qrsrs - 14'7546 1'O-s , sd*u = so Jqr." = 504.56 1,4.7546 10-5 = 6.13 mm,
@ a'
QtqM= 16'2998 1O-5, sdy, -- so [q** = 504.56 fi6'rrr8 10-
16211810* = 6.44 mm, cr(
Qrsrs = 13'2095 1O-5

'
sd"o = so Jqrr15 = 504.56 &3rorb 10==5.80mm, O thr
gnl
Qroro = 5'5666 1O-5 , sd"u : so Jqt.16 = 504.56 J5s666 10-u = 3.76 mm,
u
10 -4.38mm,
Qrtrz= 7'5460 1O-s
'
souu = so
^tq"r. = 504'56 &s460 t ^f tn
Qrere = 6'6946' 10-5 , sd,u = so Jqm" = 504'56 !G6'g46 10_5 = 4'13 mm' The par
likely t<
J"r;
= so = 504.56 /5s613 10.5 :3.76 mm, CIn
"*, cor
sr, : so = 504'56 /t805'g 1o-5 = 3 84 mm'
J""" be
s,, = so tF; = 504'56 6''z?'z3 ro- = 4'oo mm, C Agr

occ
5 mm,
= 504.56.r/z.e+as 10 = 4.47
s*, = so
J"; resl
su, =
"o ^[r",-
= 504'56 fr }:;i,'z lo-5 = 4'48 mm' @ Cor
Etrt
: 5
s,, so ,f;:504.56 J z.soeo 1o = 4.40 mm.
C Eig
Kofaktori (dijag. elementi matrice O=AOoAt ) i todnost izjednadenih mjerenja: insr
the
arr = 5'56L3 10
5
, s6", = so Jqr = 504.56 j556x3 1F = 3 76 mm'
O Tec
azz = 5'8059 10-s , sou, = so = 504'56 5.8059 10-5 =3.84mm, the
^t-"",
8ss=6'2723 10
5
sd", = = 504'56 ,,! a'zlzs 10 5 = 4.00 mm,
,
". ^[qr,
A++=7 8435 10-5 , Fo*, =so G; =504.b6 {%45 1oi
-frF
t
Ass:7"8732 1'O
5
,
-.or, :.o G; = 504.56 7.8732 10 5 = 4.48 mm,
ion
aoo = 7'5989 10 5
, Fd,,:so Jd* =504.56 7.5989 L0 5 =4.40mm,
{%43b 1oi
5
Azz =7 '8435 1O s6*, = so = 504.56 =4.47 mm,
,
^tG 1of10
aea:7'8732 tO-5 sou. = so Jq- :504.56 t[?.8?3, 10'5 = 4.48 mm,
'
The pas
aeg = 7'5989 L0 5
,
-sa,, = so
Jq99 = 504'56 &sr8, 10 u :4.40mm, needed r
tevolutir
Qroro :5.5613 10 5
, Fo*, : G;so = 504.56 J5s613 1o.t = 3.76 mm,
O larg
Saun = so j-q";
5,
Qtn=5'8059 10 = 504.56 Jbsos, 1oi =3.84mm,
Oan
Qptz=6'2723 7O-5 sa". = so = 504.56 {e,z?r3 10-u = 4.oo mm, wor
,
^t-qrr.
Qrsrs = 8'3559 10 5
, s6*u = so Jqt." = 504.56 !fts6, 1oi =4.61mm, O the
tra.r
QMtq=8'8004 10-5, souu = so = 504'56 j8soo4 1oi =4.73rnm,
^t-%^^ @aw
Qrsrs = 7'9720 1'O
5
, sa"u = so Jqr.15 = 504.56 ,li.r?ro ro-u = 4.51mm, crol
Qroro = 0'0000 10 5
, s*, = so Jq"" = 504.56 O.OOO0 10-5 = 0.00 mm, C the
enc.
Qtztz = 0'0000 10
5
Foyu = so = 504.56 iooooo 10 t =0.00mm,
0^0000 10*
,
^F;
Qrare = 0'0000 1O-5 , sa"u = so J-qtr- :504'56 V[.0o00 10 5 = 0'00 mm' 9 n{ lO
Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenja, tr (eO)=O.oo00=u. The pasr
Todnost poloZaja todke Tt: likely to
X,r:5.B1BO L0
5
, sa = 3.85 mm, tg(2@):0.468058, C int
X,z:5.5485 1.0
5
, se = 3.76 mm, @ = 102o 32' 28" ' con
be
Kontrola todnosti poloZaja todke Tr, tf; + sfl = 0.8704, s2., + r?",= 28.9385.
Todnost poloZaja todke T, : O Agr

occ.
h:7.9340 1.0-5, sa=4.49mm, tg(2o) =4.99740, rest
Xz=7.7826 7o-5 , se = 4.45 mm, @ = 129o 20' 32".
Kontrola todnosti poloZaja todke T, , sf; + sfr :0.8704, sf;"+ s'u,= 40.01135. @ Cor
Etr€
Napomene: lzmjera geodetskog detverokuta, odnosno prikupljanje podataka

O Eig
insr
GPS mjerenja, obavljeno je s dva prijamnika, pa je svaki prostorni velrtor rmele
the
d1 (usmjerena prostorna duljina izmedu dviju todaka mreZe) odreden neovisno
od ostalih vektora. Odgovaraju6om radunskom obradom, tj. takoder izjednade- O Tec
njem posrednih mjerenja, odredene su koordinatne komponente vektora tlre
(d*,,dr,,d, ) u globalnom geocentridnom prostornom pravokutnom koordinat-
nom sustavu i pripadne matrice varijance-kovarijance Vt. Kako su komponente
prostornih vektora rezultat prethodnog izjednadenja, medusobno su ovisne (ko-
relirane) velidine. Zato su pripadne matrice varijance-kovarijance Vt simetridne, ion I

a ne dijagonalne matrice (izjednadenje dovodi do matematidke ovisnosti).
Izjednadenje komponenti prostornih vektora karakteristidni je primjer
izjednadenja regularnih i medusobno ovisnih mjerenja razliditih todnosti. U kon-
kretnom sludaju, ne postoji medusobna ovisnost izmedu vektora sadrZanih u
mreii, ve6 postoji samo ovisnost izmedu komponenti svakog pojedinog velrtora. 1of1C
Bez obzira na ovisnost, funkcijski model posrednih mjerenja je wlo jednostavan The pz
(linearan), a matrica teZina mjerenja odredena je sukladno teorijskoj definiciji needed
telinaitrz"a priori" zadan faktor proporcionalnosti, tj. vrijednost referentne vari- revolr:t
jance. Matrica teZina ima kvazi-dijagonalan oblik. DUZ njene dijagonale nalaze
se blok matrice teZina Q koje su pridruZene pojedinim velrtorima.
O lar
U okviru ocjene todnosti, obzirom da su u funkcijskom modelu sadrZane Oan
nepoznanice poloZaja todaka (koordinate), osim todnosti u smjeru osi koordinat- WC
nog sustava (standardna odstupanja s" i s") mogu se odrediti, u svakoj koordi-
C th,
natnoj rarmini zasebno, dva dopunska kriterija poloZajne todnosti. To su mini- ttz
malna i maksimalna poloZajna pogreika todke (standardna odstupanja so i ss ),
ukljuduju6i smjer u kojem se nalaze. Smjer poloZajne todnosti so odreden je @ a'
cr(
smjernim kutom @, a smjer poloZajne todnosti s" , okomito na smjer minimalne
todnosti, kutom @ + 90o . Elementi za odredivanje standardnih odstupanja so i tl th<
enl
su te smjemog kuta @ su sub-matrice kofaktora, sadrZane u matrici kofak-tora
nepoznanica Qo, koje odgovaraju nepoznanicama poloZaja (koordinatama) po-
jedinih todaka. U konkretnom sludaju, sukladno shemi t ^f ln
x1 Yr 21 x2 Yz zz
ilhe par
2.5244 *0.0250 0.0246 x1
5.5613 -Q.Q572i 0.0542 likely tr
:9 3?Z _?:9_0ge i_0,_9!29 -0.0257
2.4393 -0.0251 Yr
0.0542 -0.0570 i 6.2723 0.0246 -0.0251. 2.9496 z"
OIn
Oo = 10-5 I
cor
2.5244 -O.O251. 0.0246 7.8435 -0.0742i 0.0725 x2 be
-0.0250 2.4393 -0.0251 -o.0742 7.8732i-O.OZ+0 Yz
0.0246 -0.0257 2.9496 o.o725 -0.0746i Z.SgAg z2 oAs
occ
sub-matrice kofalctora nepoznanica (poloZaja todaka resl
T1 i T2 ), koje omoguiuju
odredivanje poloZajne todnosti u koordinatnoj ravnini XY jesu: @ Cor
Q*,*, Q*,y'
"o =-L[ o",r,
o- t' u- I l lgtl -0-.05721
l- ro Err.l
or,r, l- l_o.oslz b.8059-l'
C nlg
o-',=[ Q*,*, Q*,v,-l=,,n*[
- z.e+ss -o'0742f insr
Le*.r, or,"',)='tu l_o.oz+z 7.8,,i,2)' the
Pomodu standardnih odstupanja so i s" te kuta @ mogu6 je grafidki pri- O Tec

kaz poloZajne todnosti todaka pomo6u tzv. Helmertove elipse ( so -velika poluos, the
s" - mala polus i kut @ - smjerni kut velike poluosi elipse). Grafidki prlkaz elipse,
u povoljno odabranom mjerilu, daje zoran uvid u distribuciju poloZajne todnosti
todke, u punom rasponu od njene maksimalne do minimalne vrijednosti.
I
I
' *duwsxe osRADA GEoDETsKIH MJERENJA 72t
3.1.13. Izjednadenje parametara transformacije koordinata ion

PoloZaj todaka T1, T2 i T. neovisno je odreden u dva pravokutna koordi-
natna sustava (YX i yx), sl. 3.13. Zbog potrebe transformacije poloZaja todaka iz
sustava yx u sustav YX neophodno je odrediti izjednadene parametre dvodi-
menzionalne konformne transformacije, translacija - tx , translacija - t" , rotacija -
1of10
e i falrtor mjerila - m, izmedu koordinatnih sustava. The pa,r
needed
revoluti
X
Zadani podaci:
O lar;
T, Y, Xi
T1 300158.41 m, 115072.33 m,
Oan
wo.
T2 300434.06 m, 115158.15 m,
T3 300582.87 m, LL4986.92 m,
C the
tra
IYixi art
T1 172.991,rn, 1.32.456 rn, @
T2 326.820 m, 326.543 m, cro
T3 533.774 rn, 234.442rn.
C the
en(
SI. 3.13. Koordinatni sustavi

2of10
PribliZne nepoznanice Broj mjerenja, nepoznanica i prekobrojnih mjerenja: The par
l
t;, n:6, u=4, Dr=n-u=6*4:2. likely tr
xo= t?I OIn
.t
"ol
mol cor
be
-l-
[x,. v* *= ["9" ee-sin :l[",-l * [!,..l (i = r. z. s.l oAs
1", * cos e.]Lu,] oc(
"", ]= L"t" Lr" l,
res
X' +v. =mx, cos t -mYi sin E+ q,
ili î
yi +vy :ffi Xisin E+my,cose+i", (l=t'z's)'
@Co
te nakon supstitucije nepoznanica rotacije i faktora mjerila novim nepoznanica- Etl
ma A=mcosE i B=msin E, C Eig
. rvx,=*,A-y,g*t*,
Xj
(i=1,2,3).
insr
lesu:
' "-
Y,+vy=yrA+xrB+tr,-^' ' the
PribliZne nepoznanice (nakon supstitucije nepoznanica E i m s A i n 1:

O Tec
the
I rl I lo.ooo ml
""=l f l=13333-l
ooo ]
L;JI [o
JednadZbe popravaka: ion I

vx,=tx+xtA-YiB-Xi,
vy,:ty+yi A+xt B-Y,, (i=r,z,s),
Vw
o*t -v,.1 - [x,]
i; 7yr *, llt*l
lr o*z vzllt"l lE
'Y, 1of1t
lx,
I
Vw
l0 7yz x" lla l-l Y" I'
I
The pr
YY"
lr o*. -u.ll"l l".l needed
VV
VY. lo 1" ys *.1 L v, -l
revolut
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - l, Q lar

AAe-ls Oan
7 o
732.456 -1,1,2.es111 20.465)l -nsOzzs3ol [-115051.8651 w(
ll
0 1. 1,1.2.9e7 132.456 246.447 ll-300158.410ll-2eee11.e63
7 0 326.820 -326.543 ll C ttr
|
t.ZZt ll -115158.150 ll -115156.873 |
ll
o 7 s26.s43 3z6.azo os+.sos ll-sooae+.oooll-zoozzo.aozl'
7 o 234.442 -533.774 ll -2e8.332 ll -71.4986.920 ll -115285.252
trt,
o 7 533.774 234.442 76e.276 ll-300582.8701L-299813.6541
ll
|
@a
Elementi normalnih jednadZbi: N x cr(
- n = 0,
NNe C th,
i s.oooo o.oooo 6e3.7180 -973.3080-l[ -zzo.sooo] en
I o.oooo 3.0000 973.3080 6e3.7180 ll 1670.0260
583630.e357
|
I 6e3.7180 e73.3080
693.7180
0.000 11585297.961.7 I'
0.000 583630.e357_l 1583351.34571
L-e73.3080 t ^f ln
-n Ats
ilhe par
|I -s+szrz.4ooolI
-901175.3400 I I
s+s+os.eeool
_899505.3140 |
iikeiy tr
| -37 22s8s2s.6344 il -sz tz rcast.6727 I'
| -oo+srosz .4ozt)l -eb848286.0b64 ]
OIn
cor
RjeBavanje normalnih jednadibi: be
I r.zzzt,.0000 +of sres *s61,e3e61 l-r#lllrrl CAs

II t.zs21 s61.e3e6 400.5183 ll -szozos.ezsr
327.7803 0.000011 -297.O4531',
I
occ
res:
I s 27.7sffi)l -rea.szzs ]
@ Cor
(c')' E.l
I o.szz+
0.0000 a.5774
ll - too+to.+7081 [-1ee470.4708-]
C
| ll -51e32e.0578 ll -519329.0578 trig
| -o.zoss -0.9898 0.0031 ll 29.042711 29.04271'
|
insr
I o.seoa -0.7055 0.0000 0.0031.][ reo.s+sr_]l 18e.54511 the
I t.erczzr o.oooooooi. ooztsz _o.oo21.sz

0.003020-l r rlfriaer irrsofi.org-l O Tec
I o.oooooo r.8ro72t -0.003020 ll r.aoss+o ll sooooo.oaz I
the
| -o.oozrsz -0.0030200.00000e 0.000000 | | -0.00s163 I
0.e06233 | |
L 0.003020 -0.0021.52 0.000000 0.00000e11 0.00087711 0.422608)

Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (f,f")t O:e : 4.0000 = u.
7_
RAEUNSKA oBRADA GEoDETSKIH
MJERENJA I23
ion t
[o.ooo m-l Irrsooo.org ml [rrsooo.org ml
-
x-xo+"=lo.ooo 10.000m1 lsooooo.oaz-l lsooooo.o+z*l
l-l 0.e062331-l
0.422608)l 0.422608)
0.e062331'
Lo.ooo I t 1of10
/B\ (-"ine) ' -\
c -arc ts : l=arc to I : i=arc ts I "tt : l=o.szassa,+8=25" o' 4".57, The pas
\A, [mcosr, [cose/ needed r
-AB--== _=0.99992800.
m= revolutic
cos e sln c
O larg
Ax-lv O an:
I ttsozz.eos-l [-rrsozz.sso.] [-o.ozom I Io.ooo-] WOI
I soorse.+rs |
| 115158.195 I
| -aoorse +ro
l-115158.150
|I |I o.oos-
0.045m
| o''=13ffi1 O the
l* I -sooasa.ooo l= | o.ozs- l'
I
I sooasa.oss lo ooo ] , tran

I rr+oeo.oor
L 300582.843
I l -rr+oeo.ozo I l -o ors*
I L-300582.870 _l l-0.027m I
|
@aw
crol
Kontrola izjednadenja: vt v = 0.004297, - li v: 0.004297 .
Kontrola izj ednadenih mj erenj a: C the

LvL t encl
[rrsozz.sso ml [-o.ozom-l I ttsozz:oqrr-l f ttsozz.soarr,l
I eoorse.+ro* I I o.oos- I soorsa.ars- I I I soorss.ars r.r I
t ^{ tn
I rrsrse.rso* l,l 0.045m1_ | rrsrse.rss- I - l'
rrsrss.rss I
i 300434.060m I I 0.023m1- | soo+sa.o83m I' -

|
I soo+sa.oes
The pass
| 114986.920m I I I I 114986.901m
-0.019m I I rr+eeo.eor - I
[soosez.azo *_] [-o.ozz*] | soosez.e+s '" ] I soosez.a+s-] likely to
Todnost mjerenja O Int

cons
trG 0.004297
- 0.046 m. ber
^l
'!nr 2
C Agri
occl
st,
"x.V ,E;
= si = 0.046 fi€10? = 0.062 m, restr
st":si .F; = o.o46Jr€10? = 0.062 m.
@ Con
Etg
se = siJq^" - 0'046 !6.w08 1Oj :0.0000141,
s" = uffi = 0.046 !6.w0s 10i :0.0000141.
O Eigt
", insu
Matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja the
I o.eaos 0.o0oo o.24t3 o.rs62 0.0816 -0.18621
0.0000 0.8403 -0j862 0.2473 0.7862 -0.0816 O Tecl
| 0.241.3 -0.7862 0.41.84 0.0000 0.3403 0.1862
|
the
o _ a o a, = I |
| 0.1862 O.241.3 0.0000 O.4784 -0.7862 0.3403 |
| 0.0816 0.1862 0.3403 -O.L862 O.7473 0.0000 |
L-0.1862 -0.0816 0.1862 0.3403 0.0000 0.741"3)

Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenj a, tr ( n O = +. OO00 =
)
u.
REGULARNo Iz.luoNednN.rE posREDNIH MJERENJA
724

ion I
*, =s,Jqr =0.046Jo€403 =o.042m,
3v, :si =0.046 Jo34o3 =0.042rr-,
't-"-
*, = si J-"* = 0'046 J0.4184 = o.o3o m,
sy, = siG; =0.046 J04184 = o.o3o m,
5x. =si /q* =o'o+o o.o4o m,
^tg?4r3:
3y. =si n/q* =o.o+o o.o4o m.
^ta?4r3 =
Napomene: Pri definiranju funkcijskog modela posrednih mjerenja, koji odgo-

vara konformnoj transformaciji koordinata todaka izmedu dva pravokutna koor-
dinatna sustava, obavljeno je supstituiranje izvornih nepoznanica modela
( e i m ) novim nepoznanicama ( A i B ). Supstitucija dovodi do linearnog tunkcij-
skog modela i mogu6nosti vrlo jednostavnog odredivanja elemenata sustava

jednadZbi popravaka i pribliZnih vrijednosti nepoznanica' Odredivanje nepoz-
nanica e i m obavlja se naknadno, uz napomenu da je E izvorno odreden u
radijanima. Posljedica supstitucije je nemogu6nost neposrednog odredivanja
kriterija ocjene todnosti kuta rotacije izmedu koordinatnih sustava E i promjene
mjerila m.
Sukladno rezultatima izjednadenja, transformacija poloZaja todaka iz koor-
dinatnog sustava yx u koordinatni sustav YX moZe se obaviti pomoiu trans-
formacijskih jednadZbi:
Xr = 0.906233 x, - O.422608 yr + 115000.019'
\ = 0.906233 yt + 0.422608 xt + 300000'042.
3.1.14. Izjednaienje ludnog presieka
PoloZai todke T odreden je ludnim presjekom u odnosu na todke: Tt, Tz,

T3 i , sl. 3.14. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i
T4
ocijeniti todnost. Poznat je pribliZni poloZaj todke T.
Zadani podaci:
IYixi
T' 54.80 m, 772.94m,
T2 233.65 m, 777.55 m,
T3 237.50 m, 59.76 m,
T4 57.38 m, 65.33 m.
Podaci mjerenja
I a,l Iros.oo m]
- la"1
o.
lroz.oomi
"=l l=lroo.so*l
Lan l fros.to m.l
Sl. 3.14. Ludni presjek
-_ -Ir-
RAEUNSKA OBRADA GEoDETSKIH MJERENJA
PribliZne nepoznanice Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj preko-

brojnih mjerenja:
t25
ion t
I x^ I [r rz.oo m.]
"'=L;:]=L;;;:oo;l n=4' u=2' Dr=n-u:4-2=2
Funkcij e posrednih mj erenj a: iof10
di+v,=JC-;Jt+(t-yJ, (i: 1,z,...,4). The pas
JednadZbe popravaka: needed r
revoluti<
" =uF ".toy*(a;_a,),
O larg
sdjeje: di=m, (i= r,2,...,4). Can

Pomoine radunske velidine: wor
T, Xo-Xi yo-yi dl
O the
T1 *55.94, 90.20, 1.06.74, , trar
T2 -60.55, -88.65, 1.07.36,
T3 57.24, -92.50, 108.78, @aw
T4 57.67 , 87.62, 1.01.72. crotr
AAe-ls C the
[-o.ss o.Bb-][ 0.32] [ 0.b4][ 0.86] encl
| -o.so -0.83 ll -r.ss ll -o.z+ ll
r.os
I
I
o.ss -0^85 ll -o.sz ll -o.sz ll -o es I
I o.sr o.86.lL r sz.ll-r.se,]l-o.or] I n{ lO

Elementi normalnih jednadZbi: N x - n : 0, The pasr
N Ne Ats likeiy to
-n
I r.rgoe 0.00791[r.rsez.] I -t.tztol Io.orzel
f o.oozo 2.86s2 )lz.ezn )f o.oe+0.] lztszz)'
C Int
conl
ber
c - (c')-'n (c') t (c')-ts t
[r.oos+o 0.0074s] [-r.os+rs.][ o.s+osa
ll o.sszrol [o.sszto.] C Agr
L t ue3esl L-0.04s+z_l l-0.00a14 0.se037 ] lz.zs+az)lz.ze+az)' occr
oo Q*€ x rest
I o.eeasa -o.oo244f[o.ssrsgl Io.ssr-l
@ Cor
l-o.ooz++ 0.348b4_] [o r+oro ] lo ozzl Etre
Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (*.)t Ooe = 2.00000 = u.
O Eig
Izjednadene nepoznanice insr
ml lo.ssr ml=fr+s.ozz
x- =xo + =fras.oo*] *fo.ozz
t117.oo Irrz.sgr ml the
" *] *]' O Tec
Popravci mjerenja Kontrola popravaka the
Ax-lv
[-o.sool I o.s+.] [ o.oss.] =
| -o.ser 1 I -o.z+l I -o.szo "'"
I o.ass I * | -o.sz l= |
I
[B:BBB]
-o.oz:
) | r.se ]
I
I o.szz f-o ass ]

Kontrolaizjednadenja: vt v= 1.41192, -It v= 1.41792.

ion I
Lv LT
m.] [ o.oss-l
lros.eo Iros.oss ml
I ros.osg m-]
lroz.oo*l l-o.ezol I rca.zzarnl I rca.zzstnl 1of1t
lros.so*l'l-o.ozsl- I rce.zzz * I'
I rog.zzz I' *
fros.ro '" ] [-o.ase ] lrcz.z+t ^l lrczz+z ^)
The pr
needed
Todnost mjerenja
revolut
'!nr/t't -.lt'*tgz
",= ! z =0.840m. C lar
Todnost nepoznanica: o an
s* =si Jq-. =0.840 Jos8434 = 0.79 m, .u =.,1G- =0.840,'[034854 = o.5o m. w(
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja o rh

I o.+ooso o.o184o -0.49932 0.Q7844 trt
0'01840 o'5767I -0.01783 -0.49906
O-ao,-, e' =l 0.49908 -0.01897 @
-o.49932 -0.01783
|
L 0.01844 -0.49906 -0.01897 0.48465 cr(
Kontrola matrice kofaklora izjednadenih mjerenja, tt (e O) : 2.00000 = u O th,
Todnost izj ednadenih mjerenj a: en
*, =., Jqr, =0'840Jb.49956 = o.Se m, Fa,:si =o'a+ou6'srozr: o 6o m,

"[qr,
+. =.' Jqg3=o.84oJo.499o8 = o'59 m, *n =s, n/qon =O.a+0J048465:0.58 m. t ^f ln
Todnost poloZaja todke T: The par
rr 0.88435,
= se = 0.79 m, tg(2@)= 0.00911, likeiy tr
xz:0,34853, sg = o.5o m, @ = 179o 44' 27".
CIn
Kontrolatodnosti poloZaja todke T: sl + sfl = 0.8704, s] + sl =0.8704. cor
be
3. 1. 15. Izjednaienie prostornog luinog presjeka oAs

occ
PoloZaj todke T odreden je prostomim ludnim presjekom u odnosu na to- resl
dke: Tr, Tr, Ts i Tn, sl. 3.15. Treba
izjednaditi mjerenja, odrediti izjedna-
@ Cor
Etl
dene nepoznanice i ocijeniti todnost.
Poznat je pribliZan poloZaj todke T. O trig
insr
Zadani podaci: the
Tr Yi xi Hi
T, 50.43 m, 50.25 m, 20.41rn,
O Tec
T2 190.11m, 61.11" m, 32.74m, the
T3 250.71-m, 1.32.40 rn, 40.13 m,
T4 720.1,2rn, 230.47rn, 30.L2m.
o
Sl. 3.15. Prostorni ludni presjek

Podaci mjerenja
a'-l I
.l
727 -
ion I
|
q, l=l.g?:?*l
e+.ss m
[ *"
L= .' ;:
lroo.oo
l=l;;i:ilil1
m-]
$;l Lii? 3iil1 ".=l

Li':l L-;o:oo; l
1of10
n=4, u=3, Dr=n-u:4-3=1. The pas
Funkcije posrednih mjerenj a: needed
revoluti
d, + vr: (x*x,)2+(V-y,)2+(H-Hi)2, (i=t,2,...,+).
JednadZbe popravaka: Q larl
,r, =
'did:di
I+ **
v- &J E-E n + (a; - a,), Can
wol
gdje je: ai=Jtx. -x,)2+ (yo-yr)t +(Ho -H,)2, (i=t,2,...,+) O ttre
Pomoine radunske velidine: tra
T, Xo -Xi yo -yi Ho -H, di
@ av
T1 49.75, 60.57, 29.59, 83.78, cro
T2 38.89 , -79.11, 17 .86 , 89.94,
T3 -32.40, -139.11, 9.87, 743.77, C the
T4 -130.41, Lr2, 19.88, 132.23. en(
AAe-ls
I o.ss ol2 o3sll ll r.ro'l
t.azfl-o.sz t ^f rn
I o.+s ll o.og ll -o.ro
0.BB o.2o ll -o.zs I
The par
I o.zs -0.s7 o.o7ll-r.rs ll o.z+ ll-o ss
| iikeiy tr
I
L-0.ee -0.07 0.15_l

L-0.e01 0.22)L-0.681
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, c In
N Ne -n Ats cor
Ir.sos+ o.336e 0.rcfi]Iz.oszol [ -0.szoe] I Lqatzl be
I o.ssos 2.24st 0.0033 ll z.sess ll -o.zass ll r.e+oo l.
lo rsrz 0.0033 o.1e1s.] fo.szoo] l-o.rszrl [o.ro+s] As,
occ
RjeSavanje normalnih jednadZbi:
rest
c - (ct)-tn (c') t
lr.zsoso o.26s43 0.10b33][-0.+so+e-]l olsgzr I Cor

I t.n73e3 -0.0170011-0.+zzzo ll o.r+oro 0.67846 I Etr€
L 0.42443)l-0.27488)L 0.204340.02717 2.356131
Eig
Oo x Qoe
insr
I Lsaa+zll t.saeqzfl o.tozzs -0.10474 -0.48145 llo.ttosol [o.zsel
I r.sozoo ll r.sozoo ll -o.to+z+ o.4lto4 0.06401 ll o.+zoszll o.zszl. the
[z.saaso,] lz.esaso_l l -o +ar+s 0 06401 b.s5133l ls
rssao l lo.sool
Tec
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (W")t Oo€:3.00000 = u. the
lroo.oo m.] [o.zsg ml lroo.zsg m']
x - x-
" + * *l o.zszt"l =l :nt.zsz^1.
= I rrr.oo t.,-l
L bo.oo m ] lo soo -.] [ so.soo *.]

Ax-lv
I o.s+al [-o.sz 1 I -o.oz+1 Io.oool
l-o.o+al l o.oe I l o.oas Atv=lo.oool.
I -o.soe l* | o.241: | -o.oea l'
l
Lo.oooj
| -o.zoo,] | o.zz ) | o.ozz ) 1of1t
Kontrola izjednadenja: vt v = 0.00753, -ltv=0.00753. Tlie pz
Kontrola izj ednadenih mjerenja: needed
Lv Lf revolut
I a+.ss m-] l-o.oz+,f I s+.szo m-] [ e+.szo ml Q lar
I as.es-l I o.o+sl I es.ess*l I es.ass-l
lMz.ss*l*l-o.ooal= I uz.aaa* I' I r+z.eoo Can
'"
I
frsz.or*] | o.ozz) lrsz.oaz*j lrsz.osz-l wc

Todnost mjerenja
Iv'v /0
o th,
-r
e.: l-=
! ''
l-
ti ry99 = o'087 m' tre
@ ar
cr(
s" = s1 ../ qo = 0.087 = o.o7 m,
"to,?or?s thr
= = 0.840 .t0,46104 = 0.06 m,
"u ", U/C- enr
sn = si Jq"" = 0.840 J555133 = o.2o m.
t ^f 1n
0.92203 0.1s7s6 -o.2oss7 0.069311
| 0.15756
n _
s-"ss"
a n a, _ I 0.68157 0.41544 -0.14006 The par
-|-0.20557 0.41544 0.45800 0.782731'
|
likely tt
I o.ooosr -0.14006 o.rs273 0.e383e]
Kontrola matrice kofaktora izjed.nadenih mjerenja, tr (eO)= S.OO000 = u .
OIn
cor
Todnost izjednadenih mjerenj a: be
4, : sr Jqr : 0.840 ^[o.s2203 = o.o8 m,
C Agr
*, = si ,t-%t =0.840 Jo-68157 = o.o7 m, occ
resl
4. = sr Jd" = 0.840 /o 45800 = o.o6 m,
Fan : si ,t-r* = 0.840 J033839 = o.o8 m. @ C<ir
Ert
Todnost poloZaja todke T:
Xr-0.74182, sa = 0.07 m, ts(2@) = 0.86663, C nig
Xz=0'42197, sg = 0.06 m, @ - 159o 32' 36". insr
: the
Kontrola todnosti poloZaja todke T:
"f
+
"fl
0.0088 , s', + s?" = o.oo88 .
O Tec
3. 1. 16. Iz jednaienie mikrotrilateraciiske mre?e the
Obavljena je izmjera mikrotrilateracijske mreZe. Poznat je poloZaj todaka

A i B te pribliZni poloZaj todaka T1 i T2, sI.3.16. Treba izjednaditi mjerenja,
odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
IT
I
fi
E
i
i
ion I
Zadani podaci:
4Yixi
A 57.30 m, 62.30 m, 1of10
B 237.46m, 59.74m.
The pa;
needed
Podaci mjerenja
revoluti
I a,I I rze.ez m']
I a, I I rrz.esm
t=la. l=l rro.zsml.
I O larl
l dn l l27a.77ml Oan
l du I 1210.51m1 wol
Sl. 3.16. Trilateracijska mreZa
O the
tra
Pribli2ne nepoznanice Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj pre-
kobrojnih mjerenja: @ av
[ I
lrzz.oo ml
"i Izsa.oo*l n=5, u=4, Dr=n-u=5-4=1. cro
l"?l o the
"'=l ;3 l=lrzs.oo* |
enc
I ,i I I ssoom.]
t ^f ln
The pas
likely tc
Oin
cor
be
O Agr
occ
resl
@ C<ir
Er€
O Eis
insr
the
O Tec
the
130 REGULARNO IZIEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
Pomo6ne radunske velidine:

ion I
di k xl -xi vS -vi di ai bi -li
d1 T2 -+ T1 -4.00, -179.00, 779.04, -O.02, -1.00, O.1,7,
d2 Tt -+ B I77.26, -3.46,777.37, 1.00, -0.03, -0.58,
d3 T2 -) A IIO.70, -2.30, 770.72, 1.00, -0.02, -0.03,
d, T2 -+ B 7r3.26, -782.46, 274.75, 0.53, -0.85, 0.04,
d5 Tt -) A 71.4.70, 176.70, 210.66, 0.54, 0.84, 0.15.
Elementi jednadZbi popravaka: v: Ax - l,

AAe-ls
I o.oz 1.oo -0.02 -1.00-lI o.oo.][ o.rz.][ o.rzl
I -o.os 0.00 0.00 ll o.sz ll -o.sa ll o.ss
r.oo
I o.oo o.oo 1.oo -0.02 ll o.ss ll -o.os ll o.ss
I
I o.oo o.oo o.s3 -o.Bs ll -o.sz ll o.oa ll -o.ze

I
lo.s+ o84 o.0o o.o0]L 1.38]L o.rs]l r.s+]

Elementi normalnih jednadZbi: N x - n :0,
I t.zgil o.++gslo.oo0s -0.0223l r r.frZrtL-o.atrat rrl.in

I o.++ss 1.703e -o.o223 -o.eees ll r.rsra ll o.szoz ll r.asrs
r
| -o.ooos -0.0223 t.2782 -o.446s ll o.eoee ll -o.oooo ll o.aozs I
l-o.ozzs -o.eees -o.446s 1,.7 as )lo.zssa_] [-o.z r ro_] [o.o+ro]
Rje5avanje normalnih j ednadZbi:

-l
I r .r gea s o.3s 487 -"0. o o onn -0. 0 1 e 6 2 t --J.:.[]l
II t.r441,s -0.01,7s1. -o.7s71.t
1
ll o.so+so
.13044 -0.40756 I 0.00025 I'I
I
I o.eserz)f o.ooarr]
(c')-'
I o.ezasa .]
[ r.soooz.] [ r.sooozl
| -o.zzeza o.Bo374 ll r.s+ese ll r.s+ess
-o.oo+os 0.01266 0.88461
I
I ll r.oross ll r.oross I'

| -o.zrs++ 0.67336 o.37seo 1..04262 | | z.ossoz | | z.sssoz I
oo Ooe x
I-0.36918
o.eoszr -0.36e18 -0.084s7 -0.224621[o.zrzssl I o.sro'l
1.09e57 0.26432 0.70206ll 1.6e676 -0.383
| ll I
| -0.08457 0.26432 o.s2384 0.3e1e2 ll 1.4e551 ll -0.037 I
l-0.22462 0.70206 0.391e2 1.087061 17.e5642)L 0.1021

Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (*")t Ooe = 4.00000 = u
Text
Irzz.oo m.] [ o.sro ml Irzz.sro m.]
x- =xo + *=i
l234.ooml*il-o.sas*l=llzss.orz-l
rze.oo* -o.osz* Irzz.sos- l' I
I ss.oo *.1 [-o.roz *,] | sa.aoa -]


131
ion t
- Ax-lv
[-o.zos-l I o.rz-l [-o.os+-] Io.ooool
I o.szrl | -o sa |
| -o.ose
I -0.035 l+ I -o.os 1= I -0.061
I
l.
o''=1Sffi1 10f10
I o.oozl I o04l I orrzl Io.oooo ] The pas
[-o.o+s.] [ o.ts] [ o.tto]
needed
Kontrola izjednadenja: vt v = 0.04038, - lt v : 0'04038 ' revolutir
O larr
Lvtf
I rze.az ml m-l lva.tzam) lva.zzam)
[-o.oo+ Oan
{ 117.Bem I | 11.1.7.832m1 11.1.7.832m1
l-0.058m woI
I rro.zsm I +l -0.061m l= 1110.689m 1 1110.689m l.
lzu.zttnl I o.rrz*l lzw.azz*l lztq.azzr"l C the
I zro sr * ] | o,rro *_l fzro.ozo -] fzro.ozo *] tra
Todnost mjerenja
@av
cro
",=it''-@=o.2orm.
'!nt \ r
C the
enc
s*, : J"*'
si :o'201J08s']5?1 = o'L9 m'
su, = s,
J"r* --o'201'fiJ"5? =o'21'rn' t ^f ]n
s*, =si
F; =o'207vbprc84 =0'1em' The pas
#08?06 =o'2tm' iikeiy tc

su, =
", tt""* =0'207
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja o In
I onzsa -0.13387 -0.r41,7s 0.25s57
0.15966
0.254701
0.15667
cor
| -o.rssez 0.91765 -0.08721' be
o = A o* et = | -o.rar79 0.08727 0.90763 0.16910 0.16593 l.
I
I o.zsost 0.15966 0.16910 0.69043 -o'30377 |

As,
I o.zs+zo 0.15667 0.165e3 -0.30377 0.70193_l occ
rest
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (e O) = +.00000 = u.
Todnost izjednadenih mjerenj a: Cor
Ette
4, = si Jq" = 0.201'[0'78236 = o L8 m,
*, : si tFqr, =0'201{r0 91765 : o'L9 m' Eigl

inst
4. = si Jq" = 0.201/0.90763 = 0.19 m, the
4n = ,l-"* :o.2o1J0€9043 =o'77 rn,
", Tecl
6au = si G;: o.2o1Jo-i7o1e3 = o'17 m' the
Todnost poloZaja todke Tt:

X,r 1.38063, sa:0.24 m,
= tg(2O)= 3.62195'
Xz=0.61464, se:0.16 m, @ =127o 16'58"'
I32 REGULARNO TZ.IEONECUN.IE POSREDNIH MJERENJA
Kontrola todnosti poloZaja todke Tr, sf; + sfl = 0.0806, sl + s| = 0.0806.

Todnost poloZaja todke T, :
h=L4O578, se = 0.24 m, ts(2@) :4.8O233,

Xz=0.6Q572, ss = 0.16 m, @:50o 52' 53" '
Kontrola todnosti poloZaja todke T, , sf; + sfl = 0.0812, sl + =O.081'2. 1of1t

"]
The pz
needed
3.1.17. Izjednaienje presieka vaniskih orijentiranih pravaca
revolut
Presjekom vanjskih orijentiranih pravaca odreden je poloZaj todke T, sl. Q lar
3.I7. Poznat je poloZaj triangulacijskih todaka: Tr, Tz , T3 i T4 te pribliZni polo-
Zaj todke T. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocije- Oan
niti todnost. wc
Zadani podaci:
Tt Yr xi o th,
i.. trt
T-\ 9u T1 9338.40 m, 8913.30 m,
"12 7259.95 m, 4292.O4rn, @ ar
T4 1746.10 m, 5207.50 m, cr(
Tb 3272.29 m, 8303.57 m.
-''T. Podaci mjerenja C thr
b: en(
[,p,'l [zeo' sr' 3B,,.BI
L=l l-l 341 93 24
q2 .51
l9sl I 69 10.31 t ^f rn
Lpn_l Irrs sa 1e.e]
PribliZne nepoznanice The par
I I x--]= losss.zo m-] likely tt
*' = *]'
fos+a zo
[ v..1
C)in
Sl. 3.17. Presjek vanjskih pravaca Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj cor
prekobrojnih mjerenja: be
n=4, u=2, Dr:n-u=4-2=2.
Funkcije mjerenja: O Agi
occ
9irvi=.r".g+, (i= 1',2,...,4). resl
X-Xi
JednadZbe popravaka: @ Cor
"Y^-Y; p"X^-X,
le----iy Etr€
v, = - ro #x+
' (dl)'?
+ (n,
\r - qi),
(di)'
O Eig
sdje je: di = - x,)2 + (yo nr=arct9 Yo -Yi, (i=1,,2,...,+). insr
Xo-xi the
C) Tec
T, Xo -Xi yo -yi di ni ei the
T1 -1954.60, -2993.70' 3575.290' 236" 57' 33".49, 236' 51' 38".8,
T2 2666.66, -975,25' 2879,354' 34r" 3' 24".39, 34r" 3'24".5,
T3 1751,.20, 4598.60' 4920.754' 69o I' 9".32, 690 9' 10".3,
T4 -7344,87 ' 3072,41' 3353.860' 1130 38' 24".67, 113" 38'19".9.
I
RAdUNSKA oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA r33
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - l, ion

AAe-ls
[ +e.sr -31.54-lI rc.221[-s.srl I gz.a+
n.qal
I*sg.rz
zs.zs 6e.20 il sz.gs ll -o.rr ll I
| ll -zs.za,l'
1,4.s211 -24.261 I -o.se
[-so.e+ -24.66)l-er ooj | +zz ]l-za.zs) 1of10
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n : 0,
The pa;
NNe -n Ats needed
Iz aoa.s+z+ 924sccr1 I | -+eo.z zat][ goa r. s r eal
[e ss r. z+os revoluti
I oz+.ooer 6613.8b211 lzsse.zssej I
zz.++sa)fzsoo.rooo ]
O larl
Rje5avanj e normalnih jednadZbi:
c -(c') tn (c,) 1 (c,)-ts Oan
lsz.ztsss 1.0.6o4s411 -s.arczzll o.onqz llezztsssl woI
L eo.6311Bl I r.ozaoo.lf-o.oorsr o.o7z4o)lat.zzooz ),
O the
XOoQo€x
lgz.ztssqll o.ooors -0.00002-l [o.ooorz.] [ o.oool
tra:
lanzooz ]l- o ooooz 0.0001b_] fo.ooor+ ]
l-o.ors ]' @av
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (lt.)t Ooe = 2.00000 cro
= u.
Izjednadene nepoznanice O the
x =xo + * =las++.zo-_]' :foi++.oat enc
f-o.ors -j ;]
9 n{ lfl
Ax-lv -r lo.ool
A-v=fo.oo]
I s.orrl [-s.sr I [-r.zol The pas
I o.a+zl l-o.rrl I os3l Kontrola izjednadenja: likeiy to
| -z.zas l* I - o.ee l= | -s.zz I'
vt v = 1,9.27404, - It v = 19.27404. Int
f-s.saol l+.zzl | 1.3s1 con
Kontrola izjednadenih mj erenj a:
be
Lv Lf
[zso" sr' se".e.] [ -r".zo'] I zsa"sr' gz'.rol [zso"sr' s7".1.o1 Agt
I sat 3 24 .sl ,l o .b3l I sst 325.031 lsar 32b.o3l occ
I og e 10.3l-l-s.771-l6e e 6.ssl'l 6e e 6.s31'
lrrs se ro ol I r.saj frrs 382r .28) l_rre se zt.ze]
rest
Cor
Todnost mjerenja Ere
c
-
trG
i--
19.27404
=3 .I04. Eig
nf 2
insr
Todnost nepoznanica: the
s" =s, nft* =3.104J030013 = 0.04 m, su =s, fi- =3.104J0^0001b = 0.04 m.
Tec
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja the
I o.szzto -0.23076 -0.36204 -o.2bb31l
6 a n o, _ | -o.zsozo olsoll 0.07842 -o.3s7s7
s-'rvs " -|-o.s0zo+
_ |
o.o7g42 0.26132 0.23624l'

l-o.zsssr -0.3s7s7 o.23624 0.46610 |
134 REGULARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA
ion I
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (n O)=Z'00000=u.
3,, = /q" - 3'1'04 "la52z,o =2" '24,
si
.*, =", ld; =3.104Jb-75048 =2".6e,
ioflt
Ttre pt
Fr, =., fi., = 3.1.04 r[a261,32= 1 .59, needed
4n : s, J-il = 3.104 J0.46610 =2".12. revolut
Todnost poloZaja todke T: C lar

b= 0.ooo17 , se :
m, ts (2O) = 1.86380,
0.04
0.03 m, @ = 1200 53'33".
Oan
Xz=o.ooo12, =
se
wc
Kontrola todnosti poloiaja todke T: + sfl = 0.0806, + sl = 0.0806.
"f; "l C th,
trz
Napomene: Vanjski orijentirani pravci nisu neposredno mjerene velidine, ve6
velidine koje se odreduju posebnim radunskim postupkom koji prethodi izjedna- @ a,
cr(
denju, postupkom tzv. orijentacije pravaca.
Pri definiranju jednadZbi popravaka, a nakon obavljene linearizacije funk- O thr
cije smjernog kuta, neophodno je uskladiti jedinice mjere (dimenzije) u kojima en(
su izraZeni popravci mjerenja (sekunde) i nepoznanice (metri).
Diferencijali koordinata prevode se u kutnu mjeru dijeljenjem s odgova-
rajuiom konstantom (p" =ZOZAS ) te se konstanta uvodi u izraze za radunanje t ^f ln
koeficijenata uz prikra6ene nepoznanice. U dimenzionalnom smislu, svaka jed- The par
nadZba popravaka mjerenja, odnosno njeni sastavni elementi imaju sljede6e iikely t<
dimenzije
OIn
tl ['v*] l*l ['zrn] [*] il cor
' ,.) f *--*,) y . (',-,p,). be
',-' -lp"Ir--+l*+lp
l' (di)' J I (di)' , C Agr
-l uz nepoznanice koordinata u jednadZbama
Pri presjeku pravaca, elementi
occ
resl
popravaka, tj. koeficijenti jednadZbi popravaka, tradicijski se oznadavaju ozna-
kama a, i b, te se sukladno njihovoj ovisnosti o funkciji smjernog kuta zovu koe- @ Cor
ficijentima smjera, Et€
a,=-o Yo Yi i b,=o"*o'lt. O trig

(d:)' (d:)' insr
pri izjed- the
Pomo6u koeficijenata smjera, op6i postav jednadZbe popravka
nadenju presjeka vanjskih orijentiranih pravaca jest O Tec
vi=ai x+bi Y-li' (i= 1',2,'.",n), the
a za njihovo radunsko odredivanje uputno je odrediti pomofne radunske veli-

dine, tj, koordinatne razlike i duljine izmedu pribliznog poloZaja todke T i todaka
T, s poloZajem poznatim (zadanim) u referentnom koordinatnom sustavu.
I
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH IVIJERENJA 135
3.1. 18. Iziednaienie presjeka unutarnjih pravaca ion

Presjekom unutamjih pravaca odreden je poloZaj todke T, sl. 3.18. Poznat
je poloZaj triangmlacijskih todaka: Tr, Tr, Ts, Tn i Tu te pribliZni poloZaj todke
T. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti tod-
nost.
1of10
The par
Tno, Zadani podaci: needed
qYi xi revoluti
T1 3485.48 m, 1936.05 m,
C) lar
T2 4390.58 m, 1903.05 m,
T.q T3 4537.96 m, 3133.88 m, Oan
T4 5011.63 m, 5208,00 m, wo
Ts 9251.71.rn, 5784.70 m.
C thr
tra
Podaci mjerenja
@ a,
I.,"l I o' 0' 0".8-l
L=ll"ll lrs 37 2s .1.1

cr(
a: l=l ag e 26.51.
lonl I oo 54 1.1. .41 O th<
Lou_l lros 50 50 .2] en(
Sl. 3.18. Presjek unutamjih pravaca

t ^f ]n
PribliZne nepoznanice Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj preko-
brojnih mjerenja:
The par
likeiy t<
f
"" l _ [rooz.so m-l n=5' u=3' Dt =n-u=5-3=2'
Lu.]=fsaro.oo*]' OIn
Funkcije posrednih mjerenj a:_ cor
be
cx,i+vi +z=arctg= (i=1,2,...,0).
Xi-X C Agr
JednadZbe popravaka occ
resl
Ii-I"- _ p" Ii:5 y _ z +((^, _ *, \ _ r"),
v, = p"
(dl)'x (dlr @ Cot
- Ettf
sdje je: di = - xo)2 + (yi ni =arcte I' -Xo
Xi I' , (i = 1,2,...,6).
C Eig
Pomodne radunske velidine: insr
T, Xi -Xo Yi -Yo di ni [i -0i -li the
T1 838.15, -7934.72, 21.07.917 , 2930 25' 46" .11, 2930 25' 45".37, 3".33,
T2 805.50, -7029.02, 1306.794, 308 3 1.1..73, 293 25 42.63, 0.65,
O Tec
the
T3 2035.98, -881.64, 221.8.677, 336 35 I .42, 293 25 42 .92, 0 .94,
T4 4|TO.IO, -407.97, 4730.297, 354 19 52 .93, 293 25 47 .53, -0.45,
T5 4686.20, 3832.77, 6053.555, 39 76 27 .71., 293 25 37 .51., -4 .47,
zo= 293 25 41 .98, 0 .00.
REGULARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - l, ion I

AAe-ls
[ -eg.ze -38.e1 -r.oo'][-rzs.os-][ e.ss-l[-tzo.eol
l-rz+.zo -s7.zs -t.oo ll-zzz.se o.os ll-zzr.osl ll
| -36.94 -85.31 -1.00 | I -123.26 | I 0.94 ll -722.311.
I ll
-a.ss -4s.7o -r.oo -ss.os ll -0.+s -so.oe ll lofl(
I
I
zr.sz -26.38 -r.oo.l[ -s.at]l-+.+z)[ -to.ze]

Tlie pt
needed
Elementi normalnih jednadZbi: N x * n :0,
revolr:t
I zss ae.szzzm n rT. u n, n zz +.zeoz)l ++ o r I i o a s'1 ;- -s o e-. lo+ z'1 ; n. u J, n u # -1

Q la:
I re+rs. sgr g 2t423.7409 297 .s848 ll sot:qsfi s | | -132.86 19 | I 4000 1.4556 l.
Oan
I zz+.seoz zs7.ss4l s.ooooll sso.oosolf o.ooooll sso.oosol
wc
Rjeiavanje normalnih jednadZbi: C ttr

trr,
c - (c')-tn (c')-t
Irss.zsgzg trs.62o2o t.qzrcs1[-s.rgeso-][ o.oooze I @ a,
I es.7soz61.41e8o ll z.asszs -o.ooaos o.o'tt74
I I L
cr(
I o.oo+sol I r.oores] [ o.ooz+s -0.o174s t.ros+t )
(ct)-tF x oo oo e x t) th<
[zzs. roggo-]lzzs. roggo-][ 0.0001 1 -0.00 o73 o.oo27 4]l oloztz)l o.oeo-l
enl
I ss.eooas ll os.eooes ll -o.ooots 0.ooo43-o.oross ll -o.oroo+ ll -o.ott l.

I s.osootlf s.os0otil o.oozt+-0.01e33 1.22206)l 7.20547 )l-1'.174) t ^f ln
Kontrola matrice kofalrtora nepoznanica, (lU")t Ooe = 3.00000 = u.
ilhe par
iikeiy tr
-l o
I rogz.go * I o.osg *-] [rooz.sso * -l
In
cor
x=xo r*=l s+ro.oo*, l+l -o.orrml=l s+rg.sggm l.
I 293"
L
25 4t ,r] l-r".na .l fzos'2b'40".80.1
be
As,
OCC
Ax-lv
[-r.ee+l I s.ssl I r.as1 to'oo-l resl
l-;ffill l;:;;l l-i:il1
I ."36il.I ;:il l= l-i;l |
o'"=loool
[ooo]
Cor
lr.srel l-o.asl I totl Ert

I z.zos) l-++z.l f-z.re.l Eis
insr
Kontrola izjednadenja: vt v = 14.32383, - lt v = 14.32383.
the
Izjednadena mjerenja
Tec
Lvl
II 14"37o'29.t|
o' o".e.l I r'.as.l I o" oi, zl,',,.2s)
l-1.941 I 14"37 27 .161
the
I aso s'ze".s I * I r".or l= I as" s' ze":nl.

I oo"s+'rr".+ I I t".oz I I oo" sq' n".szl
[ros" so' so".z] f-z".tel [ros" so' +a" .oz)
I
I
Kontrola izjednadenih mjerenj a: ion

L 2e ItZe i
I o" o' z" .zs} | zos" zd 40'.801 I zgs' zs'43".051 I zss" zs'43".0b.1
| 1.4' 3z' 27" .t6 | | zos" zs' 40".80 I I soe" s' z".so I I soe" s' z".go ]
] +s" o' 28".1,1,1-lzos'2s'40".so l= lseo'35 B'.e1 l, lsso" 35' B.e1 l.

I oo's+' 1.2' .47 | | zoz' zs'40".80 | I ssa" rs' ss".zz I I ssa' rs' ss" .zz I
1of10
f ros'so' +e" .oz) lzss' zd+o".eo_l I so" ro' ze".es_l I so. ro' za".as I The par
-IVr,
c _
tr'" _ rcL%n revrtlubi
l_
v , =2.676
C lart
Can
s* =sr Jqo -z.ozo u/oooorr = o.o3 m, "u
=s, n[- = 2.G76.[onoo43:0.06 m, wo
s, -s, t[C --z.aza rftzzzoa = 2 .96.
c the
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja tra
I| o.ezsrs 0.23061
0.23061 0.69799
-0.25100 0.02810 0.16915-l
0.3r71-O -0.00694 -0.23877 o a't
o=Ao* 4'-
I
j_o.zsroo 0.31710 0.56548 0.26874 0.09968l. cro

I o.ozaro -o.oo6e4 0.26874 0.32678 0.38332 |
o the
10.16915 0.23877 0.09968 0.38332 0.586621
en(
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (e O = S.O00O0
)
: u.
Todnost izjednadenih mjerenja: t ^f 1n
Bo, = si = 2.676
G; ^[0.823i,3 =2".43, The pai
4, = si
^t-rr,
=2'676 J0'69799 =2" '24, likely t<
Fo, = Sr J s* = 2.676 J 0s6548 : 2" .01,
CIn
4. = si = 2'676 = 1".53, cor
^tq* '[032678 be
Fou =si G;= 2.676r[0.58662=2".0s.
Todnost poloZaja todke T: C Agr
occ
Xr = 0.00048, se = 0.06 m, tg(2@) =0.837t4,
resl
x,z = 0.00006, ss = 0.02 m, @ = 109'58'L".
Kontrola todnosti poloZaja todke T: sf; + = 0.0039, sf;+ s?u = 0.0039, @ Cor
"fr Enl
Napomene: Pri izjednadenju presjeka unutarnjih pravaca, obzirom da se u ana- O oig

insr
Iogiji s presjekom vanjskih pravaca kao funkcija povezanosti mjerenja i nepoz-
the
nanica uvodi funkcija smjernog kuta, neophodno je i uvodenje nepoznanice kuta
orijentacije z. Kut orijentacije je smjerni kut pravca koji prolazi kroz nultu podje- Q Tec
Iu horizontalnog kruga (limba) teodolita pri mjerenju unutarnjih pravaca. Iako the
kut orijentacije i njegova ocjena todnosti u pralrtidnom pogledu nema znadaj,
bez njegovog uvodenja nije mogu6e definirati funkcijski model.
Opii postav jednadZbe popravka pri presjeku unutarnjih pravaca, pomo6u
koeficijenata smjera
138 REGULARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIII MJERENJA
"Yi-Y^ 'x
-r -
a,=o€ i b,=-p#, -x-
(di)' (di)'
jest vi=ai x+b, y-z-11, (i=t,2,...'n).
Posebna se pozornost pri presjeku vanjskih orijentiranih i unutamjih pra-
vaca treba posvetiti todnosti odredivanja pribliZnih wijednosti nepoznanica koo- 1of1t
rdinata, obzirom na svojstva funkcije smjemog kuta' The pz
needed
3.1.19. Iziednaienie kombiniranog presieka pravaca revolr:t
Presjekom vanjskih orijentiranih pravaca i unutamjih pravaca odreden je O lar

poloZaj to6ke T, sl. 3.19. Poznat je poloZaj triangulacijskih todaka: T1 , T2 i T3 te
Oan
pribliZni poloZaj todke T. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoz- wc
nanice i ocijeniti todnost.
o thr
Zadani podaci: trz
qYixi @ ar
) Tt 159.70 m, 2998.14m, cr(
,.t T2 3190.20 m, 9592.16 m,
Yz 13 9947.33 m, 8346.59 m. o thr
Podaci mjerenja eni
[,0.
-] [ se' +o' 8" 6-l
l ,;: 1 11.73 49 2 .O
, l,'olI lzss 7 2e.41 t ^f ]n
l
"=l "il:l o o o.ol'

1", I lrs+sssz.sl The pa;
iikely t<
Lds_l lzzo rc zo.s)
PribliZne nepoznanice OIn
[ ""-l _ fzroo.zo ml col:
L v" I- [s+oo'ro
m]' be
Sl. 3.19. Kombinirani presjek pravaca O Agr

occ
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj prekobrojnih mjerenja: resl
n=6, u=3, Dr:n-u=6-3=3.
@ Cor
Funkcije posrednih mjerenja: Ert
ei * v,p, : arcts (i = 1, 2,3), O nig
insr
0i*Vo, =t
+z:atctg= (i=r,z,e). the
Xi -X
JednadZbe popravaka: O Tec
the
vs, = - p" Iq;+ * + p;' I" ^} y + (r, - e,),
to,:P" Yr -Yo *_n" *t-1o v-z+((rr",

("5t^-P (q.f , -zr\\r -",)-r.),
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIII MJERENJA 139
ion I
(xo-x,)2+(y" n,p =arctg= Do, =De +180o, (i=r,z,e)
" X. -Xi
Pomodne radunske velidine (vanjski orijentirani pravci): 1of10
q Xo xi yo -yi d: De, Qi -li The pa
T, 4102.06, 3300.40, 5264.934, 38o49' 8".97, 3Bo 49' 8".6, O".37, needed
T2 -2491.96, 26930, 2506.533, 773a49' 6".55, 1730 49' 2".0, 4".55,
revolrrt
\ -1,246.39, -6487.23, 6605.879, 25go 7' 27".49, 25go 7' 29".4, -1".91. O lar
Pomo6ne radunske velidine (unutarnji pravci):
Tt Dor cx'i Do, 0t -Ii
Oan
WC
T1 21,8" 49' 9".97, 0u O' 0".0, 2180 49' 8" .g7 .t ..t.t,
,
T2 353" 49' 6".55, 1340 59' 57" .5, 2L80 49' g" .05, 0".71, C th,
T3 7go 7' 27" .49, 220' 1'B' 20" .5, 278' 49' 6" .gg, 1".35, tra
zo = 2r8o 49' 8" '34, -0'01
COaI
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - l, crc
AAe-ls C
l-z+.sa 30.s2 oll b.e7llo.37'll 6.34.1
the
| -a.ao 81 81 o il -oo.oz jl a ss ll -eo.rz

I 30.66 -5.89 0ll 24.7711 -1.91 I 22.871
i
en(
) zq.sa 30.s2 -1 ll 4.s7ll 0.63 I I s 60

I e.so -81.81 -r ll -er.oz ll o.zr I I eo.so
I
t ^{ tn
I ao.oo s 8e t]l n.zz)[ r ss]l zz.+sl
I
The pas
Eiementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, likely tc
CIn
[sz+s srao -+rilôegz
2.7s61f1 28#.e8803]t
| -aro.oeez rs31.s.41.07 s7.r7ss ll r+sos.sooe ll -seo.ssro
-tilrcz.;r+sss.soss
za*+.iazr't
1i
colt
I z.zsu s7.r7ss 3.0000_lL 62.e36011 0.0oooll 62.e360j be
RjeSavanje normalnih j ednadZbi:

C Agr
occ
c - (ct)-tn (c') t
resl
[so.ss++g 7.2tog4 0.04839.]l -s.oos+zf[ o.orzso I
1.23.s61.38 o.465be j] -s.zssos ll o.ooroz 0.oo80e ], @ Cor
I r.66760.j I o.oosoe ] f-o.oooeo -0.00226 0.bee66 ] Etr€
(c') ts >
I ao.aostsl[ 46.80b13-l[ 0.00031 0.00001-o.ooo4g.][-0.0001611 o.oszr O Eig
llzo.zarcall:ro:erca ll o.oooor 0.00007-0.0013s ll o.oo1.27ll o.ozg .
insr
the
I s.zooro.][ 3.2601e l[-o.ooo+e -0.0013s o.3se6o]L 0.3s777]L o.se7
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (fV")t Ooe = 3.00000 = u.
(J Tec
the
| 7100.20 m I i o.o57m iztoo.zsz^ I

T
x=xo-x=13460.10m l-l o.o2eml=l saoo.rzs- I
|21.8" 49 L34
I [-o'soz ] fzrs" 4s 7 .743 ,
ion I
REGUI-ARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA
Popravci mjerenja
Ax-lv Kontrolapopravaka
| -o.szqf I o.sz-l [-o.rs-l Io.ool
| -z.aqsl I 4,5b I I t.n Atv=lo.ool.
I r.szol I -r.srl= l-o.ss
I
fo.oo l
I o.ozs l* I 0.63 I otr l' 1oflt
I
I
| -z.zsal I 0.711 I -r.s+
Kontrola izjednadenja:
I
T'tre pu
I z:r,s) [-r.es] | o.ae l vt v = 6.58928, - lt v = 6.58928. needed
Izjednadena mjerenja revolut
I sa'+g ' 8".6-l f-olru l [ .r' nn+ ,".nul

L
Q la:
lfiz qs 2.Ol 17.771 177349 3.771
lzss 7 2s .41 ,I -o".ss I I zss z zs .oz Oan
loo o.ol-l o".zrl-l o o o.711'
I
WC
I 134 59 E7 .b I I -l'.sq I I rsa Ee ss .e6

lzzo rc 20.sl I o".esl lzzo n zr.zs)
I
O th,
trt,
Le rt @ a,
cr(
I se' +g' e".+s'l [ e".+s-] 38o 49'
I ns qg 3 .7rl,l fis qg 3 .71l ,
t) th<
fzss z zo .oz
) lzss z zs .ot ) en(
Lo 2e to +Ze f0
I o' o' 0".7r] lzlr.+g' z".zql 1278'4s' a .+sf lzrc'+g' e".asl t ^f rn
lrs+ sg ss.e6l*lzft sg 7 .741=l ssg as 3.71l,lsss +g s.ztl.
lzzorc21 $)lzrc+o
t.z+) zzo.ozj1lzo zzo.ozj1
Ltn ilhe par
Todnost mjerenja likely t<
r-
Cin
",=/'''=@=r'.4s2.
'!nr Y s cor
be
s* = s, :7.482J030031 = 0.03 m,
Jq* O Agi
tu = t, n/cr" :7'482J0ôooo? : o'06 m, occ
res.l
s,=si ,[q", =7.482Jm5r60 =2".96.
@ C<ir
Ettf
I o.zszoo -0.09132 -o.z3s2t o.2;72s -0.06168 *0.20557.]
| -0.09132 0.51154 -0.07498 -0.20640 0.39646 -0.19006 |
C oig
^ ^ t =l
I -o.zsszt -0.07498 ozgozs -o.zzls7 -0.06833 0.29090
t'r=,.us,. o.267zs -0.229s7 0.6b649 o:szgl 0.160621'
I
insr
-0.20640 the
| -0.06168 0.39646 -0.06833 0.1.8284 0.64098 0.17619 |
l-o.20557 -0.19006 0.29690 0.16067 0.17619 0.663141 O Tec

Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (e O ) = S. 00000 : u. the
%, =
: r.482 ,[o:r'7oo =
G; o" .72,
%, = ", ,t-"-
:1.482.farlrrll = 1".06,
",
E . :., J--" = t.482 rfazw% = 0".80, Fo, : si ,t-"* =1.482 J065649 =r" .20,
!Ir-
N.ACUNSTE OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
4, = s, G; = L482
^[o.64oss
= 7"'7e, 4, =s,Jq* = L482^[0'66314:1'"'27'
147
ion t
Todnost potoZaja todke T:
xr = 0.00031, se = 0.03 m, tg(2o) = 0.08431'
x,z = 0.00007, se = o.oL m, @ =2o 24' 35".
: 10f10
Kontrola todnosti poloZaja todke T: sf; + = 0.0008, s] + sl 0.0008.
"fl The pas
needed r
9.7.20. Iziednaienje mikrotriangulaciiske mreie revolutit
obavljena je izmjera mikrotriangrr,rlacijske mreae. Poznat je polozaj todala O larg
A i B te pribliZni poloZaji todaka T, i Tz , sI. 3.20. Mjereni su vanjski orijentirani Oan

pravci i unutarnji pravci. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoz- wor
nanice te ocijeniti todnost, uz eliminaciju nepoznanica orijentacije pomo6u Ga-
ussovogr postupka redukcije.
O the
Zadani podaci: trar
Tt Yi xi @ aw
A 1000.00 m, 1000.00 m, crol
B 1925.46 m, 1000.00 m.
Podaci mjerenja C the
enc
351' 32 55 .42
Qr 64 1.6 5 .11
Qz
<Ps
299 49 55 .t9 t ^f ln
9+
77 25 35 .83
t: c[1 42 38 77 .O5 The pasr
d,2 89 28 44 .46 likely to
c{,3
cI',
117 52 2 .1.8
cts 68 35 31 .28 O In1
ct6 95 45 57 .95 con
147 29 1 .99
be:
SI. 3.20. Mikrotriangiulacijska mrela
O Agr
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj pre- occ'
kobrojnih mjerenja: rest
"?l lzoso.+o*l
[ Irszs.so m-] n=10, u=4, Dr=n-u=10-4=6. @ Cor
l"?l Et€
"':l ;: l=lrseo.ro* I'
I -,; I I ore.eo ml O Eig
Svz )
L
insr
Funkcij e posrednih *j the
:]""j_1, -!J--!L,
(D.+v^ =arctoYz-Ye, ez * v,. = arctg C
? -""
' Xr -Xe Tec
the
Qa f vr, = arctg
Ir - Ye
gg r vq. = arctg ?:+,
X2 -Xe '' Xr-Xg
,
Ye - Yr
------- ---------
0r * Vo, +zr=arctg}-} Ctc f V^ + 74 = alolg
' *2 '
Xg -Xt Xe-Xt
142 REGULARNO TZTNNWACEN.IE POSREDNIH MJERENJA
Cr-+V-. ...,-.Yz-Yt
+Z=at0IClL o4+vd. +zz=arctglL:+,
--J - d-
" -1
Xz -Xt ' xt -xz
os * voo + zz= arctg# cx6 r vou + zz=arctg#;

ioflt
The pr
JednadZbe popravaka: needed
V,p, !+xztP
= o""Y7_ Y^ "x3-xo +(tr, -e,),
t revolut
ffiY, O lar
v,p,=-p + xttp
#y,+(t*,*er),
Oan
w(
V,p, =- ,"#xz*P *#v, +('r. *e.), O trr

trt
V,pn :-p' Y?-+xr *p + (tr- *en), @ a'
#y, cr(
vo,:p *p yt-zt* ((r'",-o,)-ri), O

ft$xr ]1s th,
en
Yo,=p -p yt-zt--((r,", -ur)-"?),

];ffxr ];s t ^f rn
Vo. = P
EF ",- r' ##u,- r' HF*,* o"
ffi Y2- 21+ The par
likely tr
* (("-. - ri),
".) - OIn
voo= " v? - v? " x? - x? " v?_J!*r_ r" "? y2_ 22+
cor
' @-")'*ttP i?l'Yt*P @iz)' @i)' =lrZ be
*(("". -"^)-"2), CAs

occ
ro,=p yz-zz*((,'", -r,)-,7), ICS]
H#xz-p t# @ Cor
p p yz - zz*((',. - o.)-,!). E*{
H#xz - t#
vo. =
C Eig
insr
Koeficijenti smjera i pribliZni smjemi kutovi:
the
s -+k X.-Xk y"*yr di ai bi ni
O Tec
T, --> A 580.10, -86.20, 586.4695, 51.69, 347.89, 35r' 92' 52" .77
the
T, -+ A 525.50, 1090.40, 7270.4224, -153.51, 73.98, 6401.6' 8'.54,
T, -+ B 580.10, -1011.66, 1766.7784, 153.44, 87.98, 299049'50".03,
T, -+ B 525.50, 764.94, 550.7777, -712.15, 357.31., 7t" 25' 32".30,
T, -+T, 54.60, -1776.60, L1.77.8662, 174.93, 8.r2, 2720 39' 24".84.
-.1
Prikra6ena mjerenja (van;ski orijentirani pravci):

t43
ion I
-li
A -+ T, 35Lo 32' 52".77, 351" 32' 55".42, -2".71,
A -+ T, 64o L6' 8".54, 64" 16' 5".1,1,, 3".43, 1of10
B -+ T, 2gg" 49'50".03, 2ggo 49'55".19, -5". 16,
The pa
B -+ T, 17" 25' 32" .30, 77" 25' 35".83, -3".53. needed
Prikracena mjerenja (umrtarnji Ot.n"i)' revoluti
o, Ro, _ oi -li
T, -+ B 1.g7o 25' 32".30, 42o 38'11".05, 754" 47' 27".25, -1,".41., O larl
T, -+ A 244" 16' 8".54, 89" 28' 44".46, 154" 47' 24".08, 1".42, Can
T, -+ Te 272o 39' 24".84, \17" 52' 2" .78, 754o 47' 22".66, -0".01, wol
z? = 754" 47' 22" '26' 0".00.
O the
Do, c[i Do, - 0i -li tra
Tz + Tr rg2" 39' 24".84, 680 35' 37".28, 240 3' 53".56, r".44,
T, B
--> ',t 7go 49' 50".03, .95,
950 45' 57" 240 3' 52" .08, -0".04, @av
T, -+ A
".99
77r" 32' 52".77, 7470 29' 1 , 240 3' 50" .72, -1".39, cro
zZ= 24o 3' 52"'1'2, 0".00.
C the
enc
-l t ^f ]n
o.oo o.oo sr.ofsaz.eg o.oo o.oo -2.71
-153.51 73.98 0.00 0.00 0.00 0.00 3.43
The pas
0.00 0.00 153.44 87.98 0.00 0.00 -5.16
likely tc
-112.75 357.31 0.00 0.00 0,00 0.00 -3.53
-712.75 357.31 0.00 0.00 -1.00 0.00 -I.41 CIn
-153.51 73.98 0.00 0.00 -1.00 0.00 r.42
cor
-774.93 -8.12 174.93 8.72 -1.OO 0,00 -0.01
-174.93 -8.12 174.93 8.72 0.00 -1.00 1.44 be
0.00 0.00 153.44 87.98 0.00 -1.00 -0.04
0.00 0.00 51.69 347.89 0.00 -L.00 -1.39 O Ap'
occ
res-
Elementi redukcije nepoznanice orijentacije z, natodki Tr:
AT -lr @ Co;
o.ool [-r.+t-l Etl
-11.2.15 357.31. 0.00 0.00 -1.00
-153.51 73,98 0.00 0.00 -1.00 oool I r.+zl, O Eig
-1.74.93 -8.L2 174.93 8.12 -7.00 0.00I I-0.011 insr
1"t R- -1.t l. the
3'3'r
[-rao.ao 141.06 58.37 2lr -1.00 0.00] [ o.oo ], O Tec
'l the
A r, --A", - or, r''.1]-= l-1 e'r,r,
"[]
[3 "' ") 3-
I sq:t 2r6.zs -s8.31 -2.71 0.00 o.oo r l-t.+t ,
| -o.os -67.0s -s8.31 -2.71 0.00 o.oo I I t +z I
l-ze.oz -1.4s.r81.16.62 5.41 0.00 o.oo_l L-0.011

Elementi redukcije nepoznanice orijentacije z, na todki Tr:

ion I
A-r2 -l-r2
-174.93 -8.1.2 174.93
8.72 0.00 -1.oo.l I t.a,a,f
0.00 0.00 153.44 87.98 0.00 -1.00 I | -o.o+ l,
0.00 0.00 51.69 347.89 o.oo -1.00 ] l-r.ss l 1of1(
1.'e- -1.'t- The pz
3'" 3" needed
-58.31 -217 726.6s 148.00 0.00 -1.00] I o.oo ], revolut
, (t , \
A-L2: A-L2-el : e'A- l- = t-1.'t- C lar
3"
I
13 ")
-776.62 -5.41 48.24 -1.39.88 0.00 o.ool I t.a,+f
Oan
58.31 2.71 26.75 -60.01 0.00 0.00
I
| -o.o+ l.
|
wc
58.31 2.71. -74.99 199.89 0.00 0.00,1
f-r.so l
Elementi reduciranih jednadZbi popravaka v=A, x, -1,, C th,
A. Ar€ *t, s trt
0.00 0.00 51.69 347.89 399.58 -2.71. 396.87
@ a,
-153.51 73.98 0.00 0.00 -79.53 3.43 -76.r0
0.00 0.00 753.44 87.98 247.42 -5.16 236.26 cr(
-1.L2.75 357.31 0.00 0.00 245.76 -3.53 247.63
O tn<
34.71 216.25 -58.31 -2.77 189.95 -7.47 188.54
enl
-6.65 -67.O8 -58.31 -2.71. -1.34.74 1.42 -133.32
-28.07 -749.78 776.62 5.41. -55.27 -0.01 -55.22
-776.62 *5.4r 48.24 -739.88 -273.67 r.44 -21,2.23
58.31 26.75 -60.01
2.71 27.75 -0.04 27.77 t ^f rn
58.31 2.7r -74.99 199.89 185.91 -1.39 1"84.52
The par
Elementi normalnih jednadZbi: N x, - n = 0, likely t<
NNe
I sssso.ros3 -38343.3168 -13348.s87o z424o.s4srl I errzs.raoo.] CIn
| -ses+s.sros 2067o6.37s2 -264s6.8ss4 -7s.4762 ll t+taoo.zeoa cor
| -13348.5870 -26486.8554 55282.7766 9086.4799 ll 24533.2140l',
I
be
I z+z+o.o+sr -7s.4762 sos6.47se 1e1e33.6e7r_]fzzsras.o+sej
C Agr
-n Al" occ
[| -1418.6651
-+ss.sozolI aooeo.o+zol
I rao:ez.oose resl
| razs.+aso
I I
-zao.qozall zzzzz.eoazl' @ Cor

[- )lzzzstz :soa) Ett
C - (ct)-ttt C nig
I zqz.ozzzz s -1.s9.42i.67 z -5s. 866 roo. rss42r1 [- r. e r sasz-]
1 s 1 insr
I s26.1s6o20 -s2.6ss423 37.05b23e ll -a.oo+oss the
I
I
21.3.0s2771. B2.e3se6s ll -s.ssrszzl,

| +r6.7t467sll _z.sooii.zl O Tec
the
(c') ' (ct )-1 s >
I o.oo+tsz I lrzo.sossgz] lrzo.eossgz-l
o.oorsso 0.002347
I 0.001665 0.000e10 0.0046e3 ll szo.sssoes ll szo.sssoes I
| 00 146 1 0003e0 000e34 002400111290.44448311290.444483

82 82
|
L-0. -0. -0. 0.

1414.1237 ) 1414.7237 )
.--
I
oo
o.ooooza 0.000006 0.000009 -o.oooooa-][ o.ooooso.l [o.ors-]
Qoe x,
745
ion I
I o.oooooo 0.000006 0.00000b -0.000001 o.ooooro ll o.ors ll
I ll
I
o.ooooog 0.00000s 0.000023 -0.000002 o.oooosa ll o.oz+ I'

I o.ooooo+ -0.000001 -0.000002 o.oooooolf-o.ooooor_]lo.oool
Lof10
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (*")t oo€ = 4.000000: u.
The pa
Izjednadene nepoznanice needed
Irszs.so m-] [o.org ml Irszs.srg ml revoluti
-x =xo -*' l20e0.4oml lo.ors*l lzoso.+rs*l
=l rsao.to- I -l o.oz+* l=l tseo.t24ml' O larl
I ors ao * ] fo.ooo *_l I or:.eoo *l Oan
,r=*t Ar, = 0".49, ,r,= *'
1.t
or, =2" .78, wol
let
q --"i + zr:7540 47' 22".66 + 0".49 -1540 47' 22".66, O the
tra
E = + zz= 24o 3' 52" .r2 + 2" .78 -- 24" 3' 54".90.
"Z
Popravci mjerenja Kontrola popravaka @av
cro
Ar x, -t, v
0.687 Io.ooo.]
3.394 -2.71, O the
-1.947 3.43 1..478 Af v=lg:::: enc
4.202 -5.16 -0.962
I
2.664 ,0.866 lo.ooo.l

-3.53
2.174 -r.41 o.764
7.42
t ^f ln
-2.437 -r.022
0.263 -0.01 o.258 The pas
-2.030 7.44 -0.593 likely tc
7.4r9 -0.04 7.377
0.611 -o.784
-1.39 CIn
Kontrola izjednadenja: vt v = 8.88849, - l' v:8.88849. con
be
L v t O Agr
9570 32' 55".42 0 .687 3570 32'56".707 occ
64 16 5 .11 7 .478 64 1.6 6 .588 resl
299 49 55 .19 -0".962 299 49 54 .228
77 25 35 .83 -0 .866 17 25 34 .964 @ Cor
42 38 1,1. .05 o .764 42 38 11. .874 Enl
89 28 44 .46 -1. .022 89 28 43 .438
r17 52 2 .78 o".258 1.17 52 2 .438 O oig
68 35 31 .28 -0 .593 68 35 30 .687 insr
95 45 57 .95 1" .377 95 45 59 .327
29 the
147 1 .99 -0 .784 747 29 7 .206
Kontrola izjednadenih mjerenja: O Tec
-, fe the
351" 32 so".rr-l lssr' 32'56".11-l
64 76 6.bel I 64 16 6.5e1
299 49 s4.zsl'l2ss 4s 54j31'
17 25 sa .oo] | rz 25 34.e6)
Lo zte Lo-Zte fo
I qz"se' rr".er.l lrsq" qz zs".$f lrcz" zd s+".gol I rc2" zs' 34".e6.l
I ee ze qs .qql*11.s4 47 zs .rs l=l 244 1.6 6 .be l. lzqa, rc 6 5e|
Itu sz z .++) +t zs rc)
lrs+ eo zs sol
lzzz so 25 .5e
lzzz i iof10
Lq -f" Tlie
Zze Lo+Zre pa
I oe" ss 30".6el I z+' s' b4".eol I oz'so' zs' .5el I sz" sg' 25".59-l needed
I gs as b9.33li l 24 3 b4.90l=lrre +e s+ J3l, lrrg qg 54 .23l. revolub
lMzzs 1..zrll z+ 3b4.eollfitszsa tt] llrt sz so rr]
L IL -.IL L O lar
Todnost mjerenja
Oan
s.= J-=
,T'" 8.88849 _
2.222.
w(
'!nr 4
C th,
Todnost nepoznanica: trz
s", = si =2.222J00000,4 = o.o11m,
J"-* @ a'
: 2'222J o0ooooo = o'ooo m, cr(
"u, ", J"""
=
s", = si
Jq"* :2'222J 0"0000'z3 = 0 01L m, C th,
eni
su, = s, ,t"r,- = 2.222 Joooooo6 = 0.005 m.
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: Q = A O* At t Î ln

o.67757 0.10805 0.22803 0.05292 0.07308 -O.07794 0.09102 -O.75777 -0.14616 0.30333
0.10805 0.47979 -O.7223r 0,231.20 -0.73927 0.10932 0.02995 0.27170 -0.25103 -0.02067 ilhe par
0.22803 -0.72237 0.52307 0.10138 -0.01959 -0.24328 0.26286 0.00552 0.14476 -0.15028
o.05292 0.23720 0.10138 0.67831 0.30235 0.74476,0.15760 0.09474 -0.02284 -0.07130 likeiy t<
-0.07308 -0.73927 -0.01959 0.30235 0.34297,0.09865 -0.2443L -0.15906 0.10628 0.05279
-0.07794 0.10932 0.24328 -0.74476 -0.09865 0.15542 -0.05677 0.01849 -0.72797 0,rO342 CIn
0.09102 0.02995 0.26286,0.15760 -0.24437-0.05677 0.30108 0.74057 0.01564 0.15620 cor
-0.75777 0.27t70 0.00552 0.09474 -0.15906 0.01849 0.74057 0.31306 -0.07519 -O.23788
-0.14616 -0.25103 0.14476 -0.02284 0.10628 -0.12797 0.01564 0.07519 0.18305 -O.L0787 be
0.30333 -0.02067 -0.15028 -0.07130 0-05279 0.70342 -0.15620 0.23788 0.10787 0.34574
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenj a, tt ( e O = +. 00000 = u.

oAs
) occ
resl
Todnost izj ednadenih mj erenj a:
sr, =., G; = 2.222 ,[0.67781, = 1".83, %, = t, .t-rr, = 2'222,1 0'47979 = 1'" '54, @ Cor
: :2 Ett
F*, =", Jq* :2.222,faszr,w =7".Gt, F*n
", rl-"*
222
'[0'67831':1"'83,
C) eig
4, = s, G; = 2.222,[Az+zw = 1'.30, 4, =si /q* = 2.222,[o :Iss42 = 0".88,
insr
4. =si ^[qu =z.zzz S-. = S, .vGgg = 2'222,[os13o6 =7.24, the
4u =sr j-"* = 2.222,[o1.83o5 =0".95, *u =s,Jq* = 2.222'[a34574=1".3r. C Tec
the
Todnost poloZaja todke Tr:
xr:0.000026, sa = 0.011m, tg(2@):0.63745,
x,z = 0.000005, sn = 0.005 m, o = 160 75' 28".
Kontrola todnosti poloZaja todke Tr: sf; + sfl = 0.000152, s',+ s"u = 0.000152.
T_
MJERENJA
ion I
RAdUNSKA OBRADA GEODETSKIH 747

Xr = 0.000023, sa = 0.011m, tg(2@) = 0.26159,
xz = 0.000005, sg = 0.005 m, @ =772" 40' 13" '
Kontrola todnosti poloZaja todke Tr: szo + t"= 0.000152, + sl = 0.000 152.
"]
1of10
Napomena: Pri izjednadenju mikrotriangulacijske mreZe obavljeno je reducira- The pa
nje nepoznanica kuta orijentacije z, i z, iz sustava jednadZbi popravaka pri- needed
mjenom Gaussovog postupka. Reducirani sustav jednadZbi popravaka sadrZi revolut
samo nepoznanice koordinata todaka T, i Tz , jer nepoznanice kuta orijentacije u
konkretnom sludaju nisu od primarnog znadqa. Njihovo odredivanje je obavljeno
O lar
naknadno, sukladno Gaussovom postupku redukcije, a zbog potrebe obavljanja Can
kontrole izjednadenih mjerenj a. wc
3.1.21. Izjednadenje trokuta (tri kuta i dvije strane) O th,

trz
Obavljena je izmjera trokuta, sl. 3.21. Mjereni su kutovi: c,., B i y s tod- @a'
no56u 2" te strane trokuta b i c s todno5iu 3 cm. Strana a je zadana (a:214.41, crc
m). Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti tod-
nost.
C ttre
en(
Podaci mjerenja
lol Ias'+2,zt,",.n] t ^f ln
lBl l5e'11,53,,.421
t-=lvl=l 55'54e.381. The par
lbl I zor.ee- iikely t<
L"l I roz.es* l
I
CIn
'l cor
x-=t tx" t=tI as'
qz'21".00-l be
" LY"l 159" 11 53,,.00_lt.
c Asr
occ
SL 3.21. Trokut resl
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj prekobrojnih mjerenja: @ Cor

n=5, u=2, Dr=n-u=5-2=3. Ent
Funkcij e posrednih mjerenj a: C Eig
Ct * Vo =;, insr
F+vU=y, the
y r vr = 180'- (X + t), O Tec
sinV the
b+vo=a-.-+'
sin(rao'- (x + V))
C*V"=6
srnx
REGULARNO IzuEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
va=x+(".-o),
vp=y+(v,-F),
Vy -x- u * (- Xo - Yo + 180' - Y),
= 1of10
L sin y^ 1 a,.=y+(u"-u),
cos Y" Tliepa
vr=-iactgxo --:-Xr, needed
p Slnxo p SInXo
revolut
"" =" sinxo cos(xo +yo )-sin(xo +yo )cosxo -- , ^ cos(xo +yo t y+(c"
"*. ffr*,- -c), O lar
gdje je: b.:aI;3sinv, i co
_ sin(xo + yo ) Oan
slnxo sinxo wc
TeZine mjerenja:
K4 L = !=o.nn. C th,
Po=Pg=Pr=e:-=1'00' Pr=P" = s!e trz
Pomo6ne radunske velicine:

@ a'
cr(
sinx. - 0.977445, sin(xo+ yo ) = 0.82077,
cosxo : 0.4L1427, cos(xo + Yo ) = -0.57220, O thr
sinyo = 0.858942, bo = 20206 cm, eni
cos}o = 0.572072, co=2!44Lcm'
ct![xo = 0.451394'
Elementi jednadZbi popravaka: v = A x - I, P, t ^f rn
AAe-ls P The par
I r.oo o.o0l [ 1.00'l [-0.12-l I o.ea.] [t.oo likely tr
I o.oo 1.00 ll 1.00 ll-o.4zll o.sa ll r.oo l
I -r.oo -1.00 ll -z.oo ll -s.se ll -s.se ll 1.oo l.
In
I -o.oa 0.06 ll 0 01 ll u.sz ll rz.gs ll o.44 I
cor
[-o.rr -0 ]l-olz )l
07 t.+olI z.st ]| 0.44)
be
N Ne *n AtPs Ag
[z.oooo 1.o02ol Is.ooao-l I z.ssozl I s. ssaz-] occ
ICS]
Ir.oozo 2.0034.] le.oos+.1 lt.zorc )fo.zrssl
Rje5avanje normalnih jednadZbi: Cor
c *(c') tn (ct)-t (ct )-1 s > Etr{
Ir.arosgo.7o7441ft.Boobe'l[ 0.70605 ll+.osoatl[+.63041-]
| , rzss4],11.s77a2 )l-0.+oz+3 0.81b701L 3.zrtss )13.2118e-l' Eig
insr
Oo Ooe x
I o.oo+so *0.33234-l[0.33216-][-o.62el
the
[-o.ssze+ 0.66536] 10.3 szoz )lt.zat )' Tec
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (w")' Qoe:2.00000 = u. the
Izjedna6ene nepoznanice
x = x. *
" =
f as'
I ;;.
qd zr"so}-
;? il':il]
.l-;
[-o".ozg-l -l as" szl, zd'.szr]1
;a; )= L;;. ;l si" irSl
I
Popravci mjerenja ion

Ax -l Kontrolapopravaka
[-o.ozs-] l-o.tzf l-o:qs\
| -t.zw I I -o.qzl I -r:oz A,Pv=tqqqql
I r.srs ln I -s.se l= | -r.aos l. LU.uuoJ
I
l-o.oul ln.szl ln.aztl Kontrola izjednadenja:

iof10
Io.rsz] |t.+o) |zosa] vt P v = 773.4895, - lt P v = 173.4895.
The pa;
needed
LvLf
las'sz' 21".1.21 I [os" qz zo".sztl las'qz' zo".szt)
I -o".zsg revoluli
I sg" tt' ss".szl I t"lot I I ss" i.1.' s1.".7r31 I sg' tt' st".zrcI Q larl
I ss' 5'4e".381 *l-t".aos l= I ss' E 47'.src l, I ss" s' qz".e$|.
I zor.ss'" I lrz.ezr"-l I zoz.oss* I I 2o2.olem Oan
I rsz.ss * .] | z.ose "*_] | roz.ozo - ] I te2.e26m
I
I wol
C the
tra
@av
cro
C the
el}(
, ^{ 1{1
Todnost mjerenja:
so = sp = s.y : so Je : 7.605 \fioo = 7".60, The par
likelv tr
sb = s" = s. Jqa = 7.605 ,lZ.r, ='1.'1..4't cm.
Todnost nepoznanica: OIn
-*
s* = so J = 7.605 J 056450 = 6" .2O,
cor
be
sy:so J"- =7.605/066536 =6".20.
Matrica kofal<tora izjednadenih mjerenja O Agr
occ
I o.oo+so 0.33234 0.3321.6 -0.04879 -0.049731
resl
| -o.sszs+ 0.66s36 -0.33302 0.0b3bb 0.00770
o* a':
I
o=A | -0.:e216 -0.33302 0.66b19 -0.00476 0.05743 l.

-0.00476 0.00529 o.oo17s @ Cor
| -o.oaezo 0.053b5 trn€
.0.00770 0.05743 0.00175 0.005851
I
L-0.04973
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenj a, tr (n O = Z. 00000 = u
)
. O nlg
inst
Todnost izjednadenih mjerenj a: the
s* = Jd" = 7.60b Jo564bo = 6".2o,
"o O Tec
"p
=
". G; = 7.60b Jos6s36 = 6" .2o,
the
Ey = so Jq* = 7.605 Jos6s19 =6'.20,
"o
=
"o /d* = 7'605 Jo-00529 = 0.55 cm,
% = so /qu; = 7.60s Jo0o58b : 0.58 cm.

Napomena: Pri izjednadenju strana i kutova u trokutu neophodno je, osim uredi- ion I
vanja dimenzija (jedinice mjere) nepoznanica u jednadZbama popravaka za stra-
ne b i c, obavljanje homogenizacije. Kako su predmet istog izjednadenja kutna
(kutovi) i linearna mjerenja (strane) homogenizacija je obavljena odgovaraju6im
definiranjem i pridruZivanjem matrice teZina mjerenja sustavu jednadZbi popra-
vaka (izrazi 3.23 i 3.24, poglavlje 3.1). Koeficijenti u jednadZbama popravaka za 1of1(
strane b i c te pripadne teZine radunati su s mjerenim i zadanim linearnim i-he pi
velidinama (a, b, c i so ) izraZenim u centimetrima. needed
revrtlut
3.t.22. Iziednadenje presjeka duliina i vaniskih oriientiranih pravaca C la;

Presjekom duljina i vanjskih orijentiranih pravaca odreden je poloZaj tod,ke
Oan
T. Poznat je poloZaj todaka: Tr, Tz, T3 i T4 te pribliZni poloZaj todke T , sI. 3.22.
WC
Todnost mjerenja duljina je 6 cm i pravaca 5". Treba izjednaditi mjerenja, odre- O th,
diti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost. trt
(O a'
Zadani podaci:
cr(
qYixi
i
T1 38331.25m, 1.6228.35m, O thr
'12 45635.31m, 17258.98m, gnl
.,.9, T3 47531..28m, 19820.00 m,
r1 T4 41931.00m, 12832.00 rn.
Podaci mjerenja t ^f ln
f^--i
I
ql L | 7or" 2t 5r,2| The par
l-l9zl-1235" e25.5 likely t<
ldrl laogg.grm 1.
I
Larl I zasz.zsr" ) CIn

cor
be
SI. 3.22. Presjek duljina i pravaca
oAg
PribliZne nepoznanice occ
v
[x-l
"o Lv. I
I u l:l Irsszo.oom.] I
resl
Ia2850'00 m.]'
@ Cor
n=4, t=2, Di=n-u=4-2=2. EI

Funkcij e posrednih *j:l.li.' O Elg
insr
(D.+v-
yl -ol =arctoY-Yr the
(J Tec
Qztvp,=arctg x-xz the
dr+ vo, = V (" -

l.a =,
x.)' + (y - ys)-,
d"+v, = +(Y-Y4)-
151
ion I
"y^-Y,
v-ur=_ o:+x-p'-e__] "x^-x1 y+(n1-A1),
' (d?T, )' (dh, )' '
1of10
v,p, =- p ryx+p"Ie-{ y+(nz-a2),
The pai
needed
u'I-
,rn. IoÎq * I* y - (ai - o, ), revoluti
di " d?
,n =I***I*y+(a!-ar). C larl
dz d;
Oan
Pomo6ne radunske velidine: wol
q Xo -Xi yo -yr ai
di bi ni -li
T, -908.35, 451.835,4609.L432, -43.87, .8.82, rO1" 21.' 57".6r, 6".41,
C the
tra
3393.7582' 49.88' -34,72' 235" g' 23".33, -2".17.
T2 -1938.98, -2785.31,'
q Xo -Xi yo -yi d: di ai bi -li
@av
cro
T3 -4500.00,1318.72, 4689.2454' 4689.31' -0.96' 0.28' -0.0646,
14 2488.O0, 919.00, 2652,301,8' 2652.25' 0,94' 0,35' 0.0518. C the
TeZine mjerenja: en(
P'r =Pt,
K
=1= ?9=',oo D-,=D.=i
=Po,-
Por ?9=out
n=r'uu' sl ? nf 1A
Elementi jednadZbi popravaka: v= A x - I, P,
The pas
AAe-lsP
I o.+a -o.oel I -o,ssl I o.+rl I s.es.] [r.oo '] iikely t<
I o.so -0.3b ll o.rs ll -z.tz ll -z.ot ll r.oo OIn
| -o.so o.za ll -o.oe ll -o.ao I -t.rs ll o.oe
I
6.4711 cot
I
I o oa 0.3b.]L 12811 518.11 o.6el

be
N Ne -n AtPs O Agi
occ
I o.oo0z
r.ooro -0.0e62-l I t.soszl [s.zsosl I ssazz)
I 0.2667 )10.1,704)10.171e-l 10.3423]
rest
RjeSavanj e normalnih jednadZbi: @ Cor

c tn (ct) ' (ct)-1s t Etf
-(ct)
fr.soozs-0.073e7.][z.orro+lfo.zoeeo ][+.eoossl[+.ooosol O E;g
I o.b1106llo.7s7zo)10.1.1.1.281.e5673]13.33676_113.336761'
insr
Oo Ooo x the
[o.oosas 0.21.77 411 osznzl zszz) I
lo.ztzz + 3 82878_] l+.0+asz)f- r.+es_l O Tec
the
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (lU")t O=e :2.00000 = u.
-
x = xo + * --
t1s320.00 m.l I -z.szzcml Irssrg.szz m.]
[+zaso,oo *_]* f-r.+es
" )=l+za+e.e8s ml'
152 REcULARNo rz,rnpuednuE posREDNIH MJERENJA
ion I
Popravci mjerenja
Ax v Kontrola popravaka
i ,",,,
-t
Il-o.a++|.
r.rsol I [ z.sos'] A'|-
o.+r'] lo ooo
"P"=[o.ooo] I
l-z.tzl l-z.eogl
I t.etz l* i -0.+o l- | -+.0+a l' rontrola izjednadenja:
l-z.asz) [ s.te] | z.+ot) v,pv=84.42sos, -ltpv=s4.4zsos.
ltt
LvLf
I rcf zl st".zf I z".sos ] I ror' 21,' EB".76l I rcf z158".76
I zss" g' 2s" .El -l -z".aos I I zss' s' 22'.6s I I zss' s' 2z".6sl
I
I +ogg.gr* I l-+.0+e"*l-l 468s.263* l'l 4689.263m l'

lzasz.zs^ ) lz.+ot.r") | zasz.zzst") | zasz.zzs".')
" [r.oo
o*P'-l
Todnost mjerenja:
r 1..00
t.44
I
I
r.++)
I
r'
llI
s,p, =ss, =r. u/a, :0.497 J100 = 6".5, sd,: sd, ="".t/qo :0. +oz ,[t,++= 7.8 cm.
s*:so Jq* =6.497J060343 = 5.20 cm,
r, ="" r/C- :6.497,h.82878=127 crn.
I o.rczzs 0.00879 0.1b067 -0.41646
- - " -s " - I|
n
|
n_a a' _ 0.00879 0.53639 -0.55965 -0.21161. I
0.1s067 -0.5b965 o.74o9s -0.18509 l'

-0.18509 1.1.3220)
L-0.41646 -0.27761.
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (f O)=2.00000=u.

Todnost izjednadenih mjerenj a:
F,, =so Jq, = a.+oz ,fotazto =2".a,
4, = so tl-"r, : o'+oz nlossoso = +"'4,
4, = so Jd" = 6.497
^[a74ogg
= 5.6 cm,
so, = so =6.497 = 6.9 cm'

't"*
potoZa;a
'lT:rczn
Todnost todke T:
h=3.84342, cm,
se=72.7 tg(2@):0.13502,
Iz = 0.58880, se - 5.0 cm, O = 86o 9'19".
Kontrola todnosti poloZaja todke T: sf; + sfr :187.tO40, s] + s| = t87.1040.
I
-
I
RAdUNSKA OBRADA GEoDETSKIH MJERENJA
3.1.23. Izjednaienie triangulacijsko-trilateracijske mreZe

153
ion I
U lokalnom pravokutnom koordinatnom sustavu realizirana je geodetska
mrela, sl. 3.23. Koordinatni sustav mreZe definiran je poloZajem ishodi5ta sus-
tava u todki T, i usmjerenjem osi y sustava prema todki Tr. Mjerena je duljina
1of10
strane trokuta a s todnoS6u 3 cm i strane b s todno5du 5 cm. Mjereni su kutovi
The pa
o, B i ys todno6du 2" .Poznatje pribliZni poloZaj todke T.. Treba izjednaditi
needed
mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost. revolubi
Q lar
Zadani podaci:
Can
wo
Tr Yi xi
T1 0.00 m, 0,00 m, O thr
T2 - 0.00 m. tre
@ a.
Podaci mjerenja cr(
[.,]
lBI
[so" eo',as".a-l
l7O" 47 75 .71 C th,
t=til=lsso 42'3"71. en,
lel I rcss.zz^l
Lbl l zrso.zs* ]
9 ^f ln
Sl. 3.23. Triangulacijsko-trilateracijska mreZa The par
Pribli2ne nepoznanice Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj pre-

j titeh t,
kobrojnih mjerenja: I oi"
[v;'1 lrgss.zoml n=5, u=3, Dr=n-u:5-3=2
*"=l*l
I vl
l=lrooo.ao*1.
I
L'" I frszs.oom]
Funkcije posrednih mj erenj a:
I ":
o. + vq = vi - Vi - arc1tvz-
Yt
xz- xl - "."tgl3-Il,
Xg-Xt L::
0+vn=
r
"l -rl=.r"tsIg
Vl -
'*r-*,
=.r"tsl+
-urctglJ-Jz,
xt x2 I .:;
y vu =
'
V3
Xt-Xg
- "r"rgl?:Jt
Xz-Xg
,
d*v.=|2,
aa
b+vo= (x: - xr )'+ (y: - yr )'
vs = P
eiYz+ P *#xs - P
filv. * ('? -'i -*),
*"'*"xl-x,) ,,v?-vl p-x3-x"

'p=p
.(
til# -ffi|"'- -
Efxs' .#v,+("3 "1 -B), e"
t
)
vv--P', xz-xz u"*o"(v,-vi
" -v3 vi l*., o"f "r-"i -",,-"1 1of1C
r"zi [(d?3), @Z);)*"eIlalJ-ta;y.Jv.' The pe
* ("1 -
"! r), needed
Y^:yz*(v3 -"), revolut
O lar
",-+i".,5ly.+(a;, -r)
Oan
Pomo6ne radunske velidine: WC
T,-->I xj -xi Y; -Yi di nl

O th,
T, --> T, 0.oo, 1953.70, 1953.70, 90' 0' 0".00, trz
T, -+ T. 1666.40, 1373.00, 2759.L7 39 29 10 .31, ,
T, --> T. 1666.40, -580.70, 1764.68, 340 47 16 .05.

cr(
TeZine mjerenja:
K4 th(
Ps=Pg=P1 = 1.00,
sf4 en(
K4 L
= 25' =0.16.
K
P.=+ =s =0.44, Pr-- ,
s;
'a , ^f t^
Elementi jednadZbi popravaka: v =A x -1, P,
The pas
AAe-lsP likely t<
0.61 -0.741[ o.tsl I
I o.oo 0.38 s eol I o zol[t.oo
| -1.10 1.10 ll 0.38 ll 0.e5 ll 1.34 ll
1.00
C In
I r.ro o.ee -0.37 ll -o.zs ll -0.+s ll -o.zo ll 1.00
I r.oo 0.00 0.00 ll 1.00 ll 2.00 ll -1.00 ll o.++ cor
I o.oo 0.77 0 L 1 41.] L-7 e31 f-o.ssl I

64.1 o.to be
Eiementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, As,
NNe -n AtPs occ
I z. ea ro -1. s 1e6 -1.6228f1 -ozau)[ - tz. soool [-tz.osoo'] resl
|-1.51e6 1.5e65 0.4188 ll 0.4e57 ll 11,.1256ll 11.6213I.
l-t.azze 0.4188 1.e6oe_ll o.zsoolI o.eszt.] t.soso.] [ Cor
Etf
c -(c') tn (c')-t Eig
Ir.oszgs -0.89s26 -0.9s606] I -z.zazssl Io.sggrs insr
I o.Be164 -0.4e028 ll
b.16ob1 ll o.sgrss 1..1.21.s3 L the
I o.8ee01l[-+.ooerr.]fo.osozr 0.G1.2321.11358_l
Tec
(C-)-1 s X Oo Qo€ x the
| -a.aszqrll a.asz+tflr.sgsss 1.z4s261.058131 ls.gosszl s.osol I
I t.zzqssll t.zzqssll t.zssza 1.63276 0.68186 ll s.sssee ll -s.ess l.
f -0.+ssoo][-0.+ssoo_][r osare o.6s186
r 24oos)[z.oeoo+_]| +.+a+)
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (lq")t Qoe : 3.00000 = u.
r-
onI
[rgsg.zo m-] [ s.oso cm I I rgss.zsr ml
r =xo r"-l rooo.ao'" l' | 3.333cm l=l rooo.eoz- l.
[1373.00 m ] | a.a6a cm) 11373.045 ml
ioflC
Ax-lv The pe
[-s.sro.] t e.es.l I -t.qzf [o.oo'] needed
l_r.szsl I o.ebl l_o.szl A'Pv=10.001. revolut
z+s l* l -0.+s l= l -z.zo l
II z5.0501 Lo oo.l
l-2.001 I 3.05i () lar
I o.zazl l-z.os.l l-z.az) Can
Kontrola izjednadenja: v'P v :21,.36623, -lt P v =21.36623. WC
LvL f C th.
lso'so'as".el I l' .qz I I so'30'44 .38-l [so" eo' 44" 38] tra
I rc" qz' $" rl | -o".gz I I zo" 47' 14" :sl I zo' qr' 1.4".1's1 @ ar
I sa" qz' 3".71 +l -2".zo I= I se' qd 1'.s0 I se'qz' 1".50 l. ,
I ress.zz* I I s.os"-l I rgss.zso* I rsss.zso - crc
- _l l-z .az "^] [ zrso.rzs *

I
I zrso.zs ] I zrso.rzs '" I O th<

Todnost referentnogi mjerenj a en(
t ^f rn
The pai
[r.oo I
I r.oo I
iikeiy t<
o-P1-l 1.oo c
I z.zs In
I
I
I
cor
o.zs l
be
Todnost mjerenja:
As,
so = s0 = sy = so J% :3.269 \F.00 =3".27, OCC
s.=so j% :3.269^[2-25 =4.90cm, resi
sb = so J% = 3.269 = 8.17 cm. Cor
^[625
Todnost nepoznanica: Et€
su, =so ,tr",* =3.2l9#srr% :4.1.3cm,
Eig
s". insr
J""*
= so = 3.269
^trsw| = 4.18 cr'r.,
the
su, = so
J""" = 3'269 'l'L'z oos = 3'64 cm '
Tec
the
I o.ooseo -0.33767 -0.32813 -0.02368 o.o59b1-l
I 0.33767 0.64487 -0.30720 -0.11904 0.29921.1
o = A oo At= | -0.32813 O.3O72O 0.63533 0.1.4272 -0.358721.
I -o.ozeoe -0.11904 o.74z7z 1.seee3 1.63392 |
L 0.05951 0.2992r -0.35872 1.63392 2.14323)

ion I
156
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (n O ) = S'00000 = u.

Todnost izj ednadenih mjerenja:
Fo = so J q* = 3.269 J 0.66580 =
i,*,,
2" .67 ,
=.. J-"- = 3.26s '[0.64487 :2".62,

"p
",
=.. Jd" :3.209 Jo.osb33 =2".6r,
% = "o Jfu = 3.26e fiseee3 :4'L3 cm'
% : so Jqlr : 3.209 ^[2JBn = 4l9 crn.

Todnost poloiaja todke T. :
h-2.74597,
Xz=0.72684,
sa = 4.79 cm,
se = 2.79 cm,
ts(2@):3.47259,
@
sf
= 360 58'03".
lffi
Kontrola todnosti poloZaja todke T. : + =30.7282, sl + s'" =30.7282
"fl
Napomene: Temeljna geometrijska figura (geometrijski lik) u triangnrlacijskim i

trilateracijskim mreZama je trokut. Geodetska mtela koja sadrZi samo jedan
trokut, definiran todkama u lokalnom koordinatnom sustavu, najelementarniji je
oblik triangnrlacijske, trilateracijske ili kombinirane mreZe koji je uop6e moguie
rcalizirati i koristiti za rjeiavanje odredenih geodetskih zada6a. Osobitost obav-
ljanja izjednadenja i definiranja tunkcijskog modela, u konkretnom sludaju, je
nadin definiranja referentnog koordinatnog sustava mreZe. Pravokutni dvodi-
lll
menzionalni koordinatni sustav definiran je kao lokalni sustav, s fizidki mate-
rijaliziranim ishodiStem u todki T, te usmjerenjem y osi sustava prema todki T, .
Obzirom da su dio mjerenja obavljenih u mreZi duljine, lokalni koordinatni sus-

tav definiran je neposredno i s minimalnim brojem parametara, tj. zadavanjem
koordinata ishodiSta sustava yt, =0 m i xt =0 m te xkoordinate xr, =0 m'
S navedena tri parametra, koordinatni sustav je fiksiran u ravnini, tj.
eliminirana su sva tri stupnja slobode njegovog gibanja, a to su translacija duZ y
i x osi te rotacija oko osi okomite na yx ravninu. Projektiranje i izvedba, a potom
i izjednadenje manjih geodetskih mreLa (lD, 2D ili 3D) u lokalnom referentnom
koordinatnom sustavu desto se koristi u praksi, a u svrhu rjeSavanja osobitih
inienjerskih problema lli zada6a, u kojima je neophodno ostvariti visolm todnost
pozicioniranja todaka. PoloZaji todaka odredeni izjednadenjem u lokalnom sus-
tavu uvijek se mog:u, primjenom odgovarajuieg transformacijskog modela,
transformirati u neki drugi koordinatni sustav.
3.1.24. Izjednaienje poligonskog vlaka
Obavljena je izmjera obostrano prikljudenog poligonskog vlaka, sI. 3.24.

Poznat je poloZaj todaka T1i T3 te pribliZni poloZaj todke Tr. Takoder, poznati
su podetni i zavr$ni smjemi kut poligonskog vlaka. Todnost mjerenja prijelomnih
kutova je 5" i duljina poligonskih strana 3 cm. Treba izjednaditi mjerenja, odre-
diti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
:ion I
1of10
The pa;
needed
revoluli
SI. 3.24. Poligonski vlak

Q larl
Zadani podaci:
Can
wol
T, Yi xi v]
T1 9675.08 m, 427O.OO m, v| = 46' O' u" , O the
T2 9689.20 m, 4592.75 m, ui, = 1'58'18" ' tra
@ av
cro
I n" I I na'so' z/) [r: I f s+qs,snJ
-L=ll[;F: Il=1r79"28 b|
".=l"il=fooazzs*] O the
ll:::p?n1; l. enc
ld'l I ns.zz^ I
Ldrl I r+z.ar- _l
9 ^f 1n
n:5, u:2, Dt=n-u=5-2=3. The pas
iikely tc
Funkcije posrednih mjerenja:
CIn
Fr *v0, =180o-f
"l -vli)=180"-ul + a'"tgp-Jl,
xz- xt cot:
-=+ be
Fz + vp, = 180" - (vTi - vl; )= 180'- arcts
xz*xt
arcts *xg-xz C Ag:
occ
Fs + vp, = 1800-r"l; -vi )= 1800 - arctsr*.
Xs-Xz "8., ICS-
d, + vo, = J tx, - xr)z + (yz- yt)z ,

@ Co;
Etr
d, + vu, : a/t", - x. + (yz- y3)2
)2
O Eig
.
JednadZbe popravaka: insr

the
:- ;
Wxz* P WY'*(rao' -ul
vp, +
"?
-F')'
O Tec
the
-,'f *'t - F, ),
"u,
= o'
[4;+. t#) ", -r" [t#. ffi; ",.
(rao'
vp. =- , *uf, -F.)'

Wxz+P #Yr+(rao"-"!
ion I
"., =? ",*+y,*(a;, -a,),
=* *r,
"..e2 d!. '
frfy,
*r,
+ (a!, - ar).
ioflC
Pomoine radunske velidine:
T, + q xj -xr y; -yr dii n] The pz
needed
T, -+ T, 775.15 , 7 .67 , 175.3778 , 2" 30' 26" .8,
revolr:t
T, -+ T, 747.60, 6.45 , 147 .7408, 2o 30' 7" .9.
q d: ai bi
Q lar
Xo -Xi Yo -Yi -li
T, 775.1.5, 7.67 , 775.3178, 0.999, 0.044, 0.10, Can
T2 -1.47.60, -6.45, 747.7408, -0.999, -o.044, -0.07. WC
TeZine mjerenja: O th,

K K 25
=Pp,--Pp,= -25-r.r., -n^
Pa,=Pa,=a=-=2'78' tre-
P0,
e: n=100'
v: @ a,
Elementi jednadZbi popravala: Ax - I, P,
cr(
AAe-lsP
[-o.srs tt.7s41[ rr.zsol [-o z] | tr.ozzllr.oo I tl th<
II r.rz+ -2s.7o2ll -24.5781 I -4 e | -2e.487 | 1.00 en(
-0.610 1.3.94s il 13.338 ll b.1 ll 18.46s ll
I |
r.oo I
l.
I o.gss o.o44ll r.o+s I s.e ll ro.azg ll 1 z.ze
I
I
f -o oso -0.0441[ -r.o+s]L-u.n.ll -z.osol z.ze) t ^f ln

Elementi normalnih jednadZbi: N x - n : 0,
ilhe par
N Ne -n AtPs likely
I z.+qss -43.20381 I -ss.zsss-l I sz.erro'l I z.ossr-]
t<
| -+s. zose ee3. 2e86.] | oso. oo+o_] ltoz t+s+ )ltt+z

. .z++s )' OIn
RjeSavanj e normalnih jednadZbi: cor
c - (ct)-tn (ct) t .][ (ct)-ts t be
lz.zzaao-1s.833641[rs.asz+e-l[o.soo+g r.ttegslI t.ttegsl C Agr
l rr.250b8_llrs.zea+z)lo.ztzs+0.0367011+z.zaaa+)l+z.zaaa+)'
occ
Oo Qo€ x resl
[0. rzooo 0.00781 ll o:,az+t][-a.se+']
10.00781 0.00135_l 10.00e16-l L-0.5611' @ Cor
Etr€
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (W.)t Oo€ = 2.00000: u.
Izjedna6ene nepoznanice C Eig
x = xo + =
aaas.rs I m-l* [-s.gs+ cm.]: [+++s.ooo m-l insr
" [ooaz.zs *] f-o.sor "*] foosz.Taarn)' the
Popravci mjerenja
Ax-lv O Tec
Kontrola popravaka the
-o.zf -z.sz]
I
I-2.2o4,1
| I
s.oasl l-a.gl I 0.141 AtPv=tqqql
l-z:aslnl b.1l: I z.3Bl. LU.uu l
l-e.ssol I e.8l I L+a,l Kontrola izjednadenja:
vt P v : 23507s2, - lt P v
I a.ssol L-unl I r.++) -- z3.so7sz.
RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIIT MJERENJA
159
ion I
tvt -l f
I Ba'io' zz"I I -z".sz I reo" 30'1e"481 I rso" go'19".48-l
I I o".r+
I rzg" sg +0" |
.38 l-
I rzg" 5s' 46".141 I rzs" sg' qa".Ml
1of10
I fig. z6 s I * I 2" ltto'zB 7'.38 I, I lug'za' 7".38 l.
I ns.zz^ I I r.aacrnl | 175.234m I ns.zs+tn The pat
I
I
I r+z.er* | [ r.+a"*.] |
I
t+z.ez+^ ) uz.ez+^ ) needed

f oerrost referentnog mjerenja revolr:ti
so=
Q lar1
Oan
Matrica kofalrtora mj erenj a wol
[r.oo
I 1.00 I
O trre
o=P-'=| 1oo
|
tra
I 0.36 I
I
I
o.sol @av
cro
Todnost mjerenja:
= sP, :
sP, = sP,
"' JA /r'oo = z"'eo'
=2'799 O the
sd, = sd, : t' J qo = 2'799 J t* : 1"68 cm ' en(
s*, :so j""* =2'799Jol?'g66 = 1'19 cm' t ^f ln
sr,:so =2'79eJ000135 =o'1ocm' The par

F; likeiy t<
I o.rssos -0.3041'4 0.16505 -o0'00000
0oo11 o 0oo11l OIn
I -o.go+r+ 0.66505 -0.36091 -0'00001 | cor
o = e o.^. a'= | 0.16505 -0.36091 0.1958G 0'00010 -0'00010 l' be
I -o.ooorr 0.00000 0.00010 0 18000 -0 18000 I
I o.ooorr -0.00001 -0.00010 -0'L8000 0'18000] C Agr
Kontrola matrice kofaktora izjed'nadenih mjerenj a, tt (n O = Z' 00000 =

)
u' occ
resl
@ Cor
EB, ="o Jd, =2.799J013909 =1"'o4,
Etrt
= = 2'799 J 0-66505 = 2" '28 '
"8, 'o 'tA* O Eig
Fp, =.o Jq* =2.799J019586 :1"'24, insr
=2 7e9 = 1'1e cm' the
4, = so ^F; Jbilsooo
4, = so G; = 2'7ee Jo'lgooo :1'1e cm' C Tec
the
Xr = 0.18000, se = 1'19 cm,

tg(2@)= 0'08765'
X,z = 0.00101, se:0'09
cm' O: 2o 30'16"'
Kontrola todnosti poloZaja todke T,' sf; + sfl = 1'4L83, s?*, + s'r" = t'4783'
160 SINGULARNo IZJEDNAEENJE PoSREDNIH MJERENJA
3.2. Singularno iziednaienje posrednih mierenia
Algoritam singularnog izjednadenja neovisnih posrednih mjerenja razli-

ditih todnosti, uz primjenu metode najmanjih kvadrata, sadrZan je u tablici 3.2.
Osnova za primjenu algoritma je funkcijski model posrednih mjerenja odreden
izrazorn 3.3 i stohastidki model odreden izrazom 3,5, uz napomenu da referentni
1of1C
sustav ili okvir za odredivanje nepoznanica nije unaprijed zadan. The pz
needed
Tablica 3.2. Singulamo izjednadenje posrednih mjerenja razliditih todnosti revolut
Podaci mjerenja: L , P, n, u,
.l
O lar
[Ll [p, Oan
- f' l, -lPzl wc
"1,
I
L"" l
"g" tlL
t_i'
P"l C th,
trt-
Defekt datuma i broj prekobrojnih mjerenja:
d, trr:n-("-O) @ a1
cr(
Funkcije posrednih mjerenj a_ C thr
L: L+ v = f
nx1 nx1 nx1. nx1
en(
t ^f rn
The par
likely t<
L + v =fo+ A x CIn
nx1 nx1 nx1 nxu ux1 cor
be
JednadZbe popravaka: C Agr
Jt: *" "1, - occ
"l"r' "1" resl
i elementi jednadZbi popravaka:
A, Ae, -l:fo-L, s:Ae-1, @ Cor
Ett€
Matrica svojstvenih vektora G i kontrola:
O E;g
S"=ter ez "'ea]' AG: o' insr
nxd
the
Normab:e jednadZbe: O Tec
*
J" "1, *r: "9,
the
i elementi norma-lnih jednadZbi:
N=AtPA, Ne, -n=-Atpl, Atps.
17
t
ion
9. Kontrola elemenata normal:rih jednadZbi:
Ne-n=A'Ps, NG= 0, Gtn = 0.
uxd dx1
10. RjeSavanje normalnih jednadZbi

1of10
The par
x=N-n=Q*n
needed
i elementi de5avanja normabrih jednadZbi:
cct, o*=(*+cc') t-cc'

revoluti
x.
Q lar;
tt. Kontrola matrice kofaktora nepoznanica Can
wo:
OoG = 0.
uxd
O ttre
tra
12. Izjednadene nepoznanice
x-+x =x @ar
ux1 ux1 uxl cro
13. Popravci mjerenja O the

Ax-l=v. en(
74. Kontrola popravaka mjerenja t ^f ln

A'P v=0
uxnnxn nx1 ux1 The par
likely tr
15. Kontrola izjednadenja
vtPv=-ltPv. OIn
cor
be
16. Izjednadena mjerenja i kontrola izjednadenih mjerenja:
t+v:L, f =t, C Agr
occ
res'1
17. Todnost referentnog mjerenja
@ Cor
so= trttt
O Eig
18. Matrica kofaktora mjerenja i ocjena todnosti pojedinih mjerenja: insr
the
3"::_:, s1:so^/[, (i=r,2,..,n).
C Tec
the
19. Matrica kofaktora nepoznanica i ocjena todnosti nepoznanica:
oo, s*, = so.F; (i = r, z,..., u).
t62 sINGI'LARNo IZJEDNAdENJE PosREDNIH MJERENJA
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja i ocjena todnosti izjednadenih

mjerenja:
o =aooA', s=.,.F;, (i=r,2,...,n).
1of1C
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja Ttre pz
needed
revolr:t
U algoritmu singulamog izjednadenja posrednih mjerenja razliditih todnosti, Q lar

sadrZanom u tablici 3.1, koriste se sukladno redoslijedu pojavljivanja sljededi sim-
boli:
o an
wc
velrtor mjerenja,
*, o th,
matrica teZina mjerenja, trr,
"?"
n broj mjerenja, @
cr(
u broj nepoznanica,
Li pojedino mjerenje, (i = t, 2,... , n) , C tht
enr
pi teZina pojedinog mjerenja, (i = t,2,..., n) ,
d defekt datuma,
nr t ^f ]n
broj prekobrojnih mjerenja,
; vektor izjednadenih mjerenja, ilhe par
*", likely tr
,Y, vektor popravaka mjerenja,
7
OIn
vektor funkcija posrednih mjerenja cor
"'", ,
be
J? vektor pribliZnih nepoznanica,
+
CAe
vektor pribliZnih mjerenja, occ
""1 resl
*" matricakoeficijenatajednadZbipopravaka,
@ Cor
.,T, vektorprikra6enihnepoznanica, Ett
"?,
velrtor jedinica, C nig
I insr
vektor prikraienih mjerenja, the
""',
"1,
kontrolni vektor zbroia, C Tec
the
S" matrica svojstvenih vektora matrice N,
J" matricakoeficijenatanormalnihjednadZbi,
J, vektor apsolutnih dlanova normalnih jednadZbi,

-
0
ux1 nul-vektor,
163
ion I
N_ pseudoinverzija matrice N,
uxu
oo matrica kofaktora nepoznanica,
uxu 1of10
x vektor izjednadenih nepoznanica,
uxL The par
so referentno standardno odstupanje, needed
o matrica kofalrtora mj erenj a,

revolubi
nxn
si standardna odstupanja pojedinih mjerenja, (i = t,2,..., n) ,
O larl
Qii kofaktori pojedinih mjerenja, (i = t,2,..., n) , Oan

wol
"X, standardna odstupanja pojedinih nepoznanica, (i = t, 2,...,"),
Q",", kofaktori pojedinih nepoznanica, (i = t,2,...,r) ,
C the
tra
o matrica kofaktora izjednadenih mjerenja,
nxn
@av
a, standardna odstupanja izjednadenih mjerenja, (i = t,2,..., n) ,
cro
qii kofalrtori pojedinih izjednadenih mjerenja, (i = t, Z, ... , n) ,
C the
tt oznaka zatrag matrice.
enc
Izjednadenje singularnih posrednih mjerenja istih todnosti obavlja se ta-

koder sukladno algoritmu sadrZanom u tablici 3.2, ali se djelomidno pojednos- I ^f ]n
tavljuje, jer je matrica teZina mjerenja jednaka jedinidnoj matrici ( P = I ).
The pas
Temeljna razllka algoritma singularnog u odnosu na algoritam regularnog likely tc
izjednadenja posrednih mjerenja, posljedica je nedefiniranosti referentnogi sus-
tava u kojem treba odrediti nepoznanice. U matematidkom se pogiedu odituje, u CIn
Iinearnom funkcijskom modelu posrednih mjerenja, odnosno jednad2bama pop- con
ravaka posrednih mjerenja, kao linearna ovisnost stupdanih velrtora matrice be
koeficijenata A (defelrt ranga), odnosno linearna ovisnost nepoznanica. Obzirom
da se defekt ranga matrice A prenosi na matricu koeficijenata normalnih jed-
C Agr
occ
nadZbi N (todka 7, poglavlje 3.1), javija se njena singularnost te posljedidno
rest
nemoguinost primjene klasidne inverzije pri rjeiavanju normalnih jednadZbi.
Zbog singularnosti matrice N, izjednadenje se naziva "singularnim izjednade- @ Cor
njem", a defekt ranga matrice A (ovisnost stupdanih vektora), odnosno matrice Ert
N, defektom datuma.
C) Eig
Kod regrularnog izjednadenja posrednih mjerenja referentni sustav za
insr
odredivanje nepoznanica je prethodno definiran, odnosno "a priori" zadan. Naj-
the
de56e je zadan indirektno, tj. pomo6u odredenog broja apsolutnih velidina (isto-
vrsnih s nepoznanicama), s vrijednostima odredenim u tom referentnom susta- C Tec
vu, a na koje se oslanjaju geodetska mjerenja. Rjede je zadan neposrednim defi- the
niranjem ishodiSta, usmjerenja koordinatnih osi i mjerila (koordinatni sustavi) ili
definiranjem drugih referentnih parametara. Kod singulamog izjednadenja refe-
rentni sustav nije zadan, ali je za postav funkcijskog modela potrebno njegovo
bar pribliZno odredenje. U protivnom model posrednih mjerenja se ne moZe pos-
164 SINGULARNO IZJEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
taviti. Njegovo pribliZno odredenje obavlja se odredivanjem pribliZnih vrijednos-

ion I
ti svih nepoznanica sukladno geodetskom problemu ili zada6i koja se rjeiava.
Obzirom na vrstu i karakter nepoznanica (geometrijske ili fizikalne veli-
dine), u pravilu su uvijek poznati vrsta i svojstva referentnog sustava kojem pri-
padaju te broj neophodnih parametara koji referenti sustav jednoznadno odre-
1of1t
duju, tzv. parametri datuma. Pri tomu, defekt datuma je jednak broju parame-
tara datuma. T'he pz
Kod regularnih posrednih mjerenja, jer je referentni sustav pri postavu needed
funkcijskog modela zadan, mognr6a su dva karakteristidna sludaja. Ukoliko je revolut
broj zadanih apsolutnih velidina jednak broju parametara datuma, nastupa tzv. Q lar
izjednadenje "bez prisile". Ukoliko je broj apsolutnih velidina ve6i od broja para-
metara datuma nastupa tzv. izjednad,enje "s prisilom". Ukoliko je broj apsolutnih Oan
velidina manji od broja parametara datuma, nije mogm6a primjena regularnog WC
izjednadenja posrednih mjerenja, ve6 se mora primijeniti singulamo izjedna-

denje.
O th,
tre
Kod singularnog izjednadenja posrednih mjerenja referentni sustav se
odreduje u sklopu izjednadenja. Njegovo definiranje je u matematidkom pogledu @ a,
neposredno vezano uz rjeiavanje sustava normalnih jednadZbi, odnosno inver- cr(
tiranje singularne matrice koeficijenata normalnih jednadZbi. Obzirom na singu-
Iarnost, neophodna je primjena opie ili generalizirane inverzije te se zbog posti-
C thr
enl
zanja jednoznadnog rje5enja kao najpogodnija primjenjuje tzv. Moore-Penrose-
ova inverzija ili pseudoinverzija ( N- ). Njen je trag minimalan i ona dovodi do
jednoznadnog rje5enja vektora nepoznanica x, koji ima minimalnu duljinu, tj. t ^f ln
xt x = minimum. (3.48)
The par
Posljedica navedenog svojstva je definiranje referentnog sustava za koji je likely t<
zbroj kvadrata razlika izmedu pribliZnih vrijednosti nepoznanica (pribliZno odre-
denje referentnog sustava) i izjednadenih vrijednosti nepoznanica (definitivno OIn
cor:
odredenje referentnog sustava) minimalan. desto se referentni sustav odreden u
be
sklopu singularnog izjednadenja posrednih mjerenja naziva i optimalnim.
Naime, odreden je na temelju svih nepoznanica ukljudenih u funkcijski model, C Agr
ne postoji prisila za mjerenja uvjetovana prethodnom zadatoSiu referentnog occ
sustava te se postiZe maksimalna todnost nepoznanica. Obzirom da pseudo- resl
inverzija, odnosno matrica kofaktora nepoznanica, ima minimalan trag, ne pos-
toji viSe niti jedno rjeienje velrtora nepoznanica x za koje bi nepoznanice pos- @ Cor
tigle vi5u todnost od one koja je postignuta pseudoinverzijom. Er€
Kako bi se algoritam singularnog izjednadenja posrednih mjerenja pravil- O Eig
no primijenio, uz sve napomene i preporuke koje se odnose na regularno izjed- insr
nadenje posrednih mjerenja i koje jednako wijede za singnrlarno izjednadenje the
(poglavlje 3.1), neophodno je dopunski ukazati na sljede6e elemente:
1.. Primjena algoritma moguia je samo uz ostvarena prekobrojna mjere-
O Tec
the
nja. Minimalan broj mjerenja no, koji je neophodan za odredivanje
jednoznadnog rjeienja (bez izjednadenja), jednak je broju nepoznani-
ca u, umanjenom za iznos defelrta datuma d, tj.
Di=n-Do:rI-(u-A) >0. (3.4e)
T
I
Pretpostavlja se da osim defekta datuma u funkcijskom modelu pos-

ion
rednih mjerenja nije prisutan i tzv. defekt konfiguracije. Javlja se u
sludaju kada broj obavljenih mjerenja n nije dostatan za jednoznadno
odredivanje nepoznanica bez obavlj anj a izj ednadenj a, tj.
n<(u-d). (3.50)
1of10
2. Defelrt datuma je u pravilu, ovisno o geodetskom problemu ili zadadi Ttre pa
koja se rjeiava, unaprijed poznat. U sludaju izjednadenja geodetskih needed
mreZa, kao najde5ieg podrudja primjene singularnog izjednadenja revolut
posrednih mjerenja, odreduje ga za svaku pojedinu vrstu g,eodetske
mreZe, sukladno nepoznanicama (koordinate todaka mreZe) i vrsti O lar
mjerenja, minimalan broj parametara neophodan zajednoznadno defi-
Oan
niranje referentnog koordinatnog sustava. Obzirom da je broj para- wo
metara datuma odreden brojem stupnjeva slobode gibanja koordi-
natnog sustava, ne samo da je poznat defelrt datuma, ve6 su suk- C thr
ladno vrsti parametara za definiranje koordinatnog sustava, odredeni Lre
broj i vrsta pojedinih defekata datuma. SaZeti pregled broja i vrste
parametara datuma za jednodimenzionalan i viSedimenzionalne pra-
O a'
cr(
vokutne koordinatne sustave nekih klasidnih geodetskih mreZa sadr-
ian je u tablici 3.3. C th,
en
Tablica 3.3. Pregled parametara datuma i defekata datuma
Dimenzije, nazl mte?e Broj Vrsta t ^f rn

Vrsta mjerenja paramet. parametra
i nepoznanice
datuma datuma
The par
Nivelmanska mreZa
1D visinske razlike 7 H - translacija likely tr
H - visina
Trilateracijska mreZa
Y, X - ravninske horizontaine duljine J
X, Y - translacija C) In
koordinate
H - rotacija COI
Kombinirana mreZa be
horizontalne duljine i a X, Y - translacija
Y, X- ravninske
2D
koordinate
pravci H - rotacija
oAs
Triangulacijska mreia X, Y - translacija occ
Y, X -ravninske H - rotacija res'
horizontalni pravci 4
koordinate m - promjena
mierila @ Cor
Trilateracijska mreZa X,Y,H-translac. Enl
3D Y,X,H-prostorne prostorne duljine b X,Y,H-rotacija
koordinate m - m'ieriio
O e;g
insr
Odnos stupnjeva slobode gibanja koordinatnog sustava, parametara the
datuma i defekta datuma moZe se zorno objasniti u najjednostavnijem
sludaju, tj. visinskom koordinatnom sustavu. Sukladno tablici 3.3, O Tec
koordinatni sustav nivelmanskih mreZa je jednodimenzionalan (visin- the
ska koordinatna os - H) te ga odreduje samo jedan parametar datuma
(poloZaj ishodi5ta sustava), jer sustav posjeduje samo jedan stupanj
slobode gibanja. To je translacija sustava duZ visinske osi (H - tran-
slacija). Usmjerenje osi sustava je definirano fizikalnim realitetom
SINGULARNO IZIEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA
I
166
(smjer ubrzanja sile teZe), a mjerilo visinske osi mjerilom nivelman-

ion
skih letava kod geometrijskog nivelmana, odnosno mjerilom kose ili
horizontalne duljine kod trigonometrijskog nivelmana' Ukoliko je u
visinskom sustavu poznata makar jedna visinska geodetska todka
(reper), translacija visinskog sustava duZ visinske osi ne postoji, a
1of1C
visina repera (parametar datuma) indirektno odreduje poloZaj isho-
diSta visinskog sustava. Ukoliko je reper obuhva6en mjerenjima nivel- The pz
manske mreZe, informacija o poloZaju ishodi5ta visinskog sustava needed
prenosi se funkcijskim modelom posrednih mjerenja (regulamo izjed- revolr:t
nadenje) na visinski jo5 neodredene repere' Ukoliko mjerenjima nivel-
Q lar
manske rmele nije obuhva6en niti jedan visinski odredeni reper,
visinski sustav je podloZan translaciji duZ visinske osi te je u funk- Oan
cijskom modelu posrednih mjerenja (singularno izjednadenje) prisutan WC
defekt datuma (translacijski defekt), tj, defekt ranga stupdanih vek-

tora matrice koeficijenata A.
C th,
trz
U ve6ini rutinskih geodetskih problema i zadata koji se rjeSavaju
pomoiu nivelmanskih mreZa, uobidajena je praksa da se mjerenja @ a,
mreZe oslanjaju na visinski vei odredene (zadane) repere, jer tada ne cr(
postoji defekt datuma. Ukoliko su mjerenja oslonjena samo na jedan
zadan reper, primjenjuje se regularno izjednadenje posrednih mjere- O thr
en(
njabez prisile, jer je broj zadanih repera (visina repera) jednak broju
parametara datuma. Ukoliko se mjerenja mreZe oslanjaju na vi5e
visinski zadanih repera primjenjuje se regularno izjednadenje posred- t ^f 1n
nih mjerenja s prisilom, jer je broj zadanih repera (visina repera) veii
od broja parametara datuma visinskog koordinatnog sustava' U The par
nerutinskim geodetskim problemima i zada6,atna, preteZno vezanim likely t<
uz realizaciju "geodetskih mreZa posebnih namjena", definiranje visin-
OIn
skog koordinatnog sustava najdeS6e se obavlja u sklopu singularnog cor:
izjednadenja posrednih mjerenja. Naime, nastoji se definicijom visin- be
skog koordinatnog sustavamrele u sklopu izjednadenja sprijediti die-
Iovanje i prijenos pogreSaka zadanih repera (visina repera) na odre- C Agr
divanje visina repera ukljudenih u mreZu. occ
3. U radunskom je pogledu sredi3nja todka aigoritma singularnog izjed- rest
nadenja posrednih mjerenja radunanje pseudoinverzije.
@ Cor
U opiem sludaju, ukoliko je matrica koeficijenata normalnih jednadZbi
Er€
N simetridna i singrrlarna matrica s realnim elementima, gdje singnr-
Iaritet nije posljedica samo defeirta datuma, ve6 dijelom potjede i iz O nig
singulariteta matrice teZina mjerenja (jer je N=AIPA), pseudoin- insr
verzija se moZe odrediti pomo6u tzv. spektralnog rastavljanja. Spek- the
tralnim rastavljanjem matrice N, odreduju se speictralna i modalna O Tec
matrica, koje obuhva6aju svojstvene vrijednosti i svoistvene vektore the
matrice N te omogu6uju radunanje pseudoinverzije. Pri tomu, kljudni
su oni svojstveni vektori matrice N, obuhva6eni modalnom matricom,
koji odgovaraju svojstvenim vrijednostima matrice N jednakim nuli.
Broj tih svojstvenih vrijednosti i pripadnih svojstvenih vektora odre-
--
den je defektom matrice. Navedeni je postupak radunski vrlo opseZan,

vei i pri manjim dimenzijama matrice N, te je njegova
t67
pralrtidna
ion t
primjena bez automatizaclje radunskog procesa, npr. odgovarajuiim
radunalnim programom, neekonomidna i oteiana.
Ukoliko je singnrlarnost matrice koeficijenata jednadZbi popravaka N
posljedica defekta datuma pri izjednadenju geodetskih mreZa, radu- 1ofi0
nanje pseudoinverzije (todka 10, tablica 3.2) The pas
needed
N-=oo=(rv+cc')' oo', (3.51)
revoluti<
je znatno olakiano, jer se umjesto spektralnog rastavljanja matrice N,
matrica svojstvenih vektora G za sve svojstvene vrijednosti matrice N O larg
jednake nuli, moZe neposredno odrediti.
Oan
Stjecajem okolnosti, dimenzije, struktura i pojedini elementi matrice G woI
poznati su i odredeni funkcijskim modelom posrednih mjerenja kod
Helmertove transformacije, primijenjene na istu geodetsku mreZu na C the
koju se odnosi i matrica N. Naime, ukoliko se Helmerlovom transfor- trar
macijom obavlja transformacija todaka te geodetske mreZe iz koordi- au
@
natnog sustava pribliZnih vrijednosti koordinata u koordinatni sustav cro]
izjednadenih vrijednosti koordinata, matrica G je jednaka normiranoj
matrici koeficijenata jednadZbi popravaka. U sludaju trodimenzional- C the
ne geodetske mreZe, u nenormiranom obliku, ona ima sljede6u struk- enc
tum
100 0 Hi' -yi' *?' I ^f ln
010 -Hi' 0 *i' yi'
001 y?' -*i' o H?' The pas
100 0 Il,' -yz' *z' likely tc
010 -l:z' O *z' yz' OIn
.S'"=[n* s," s," s,* 9o 9,H 9*]= 001 yZ'-*Z' o *!, cor
, be
too 0 Hl' -v?' *f'
010 -H;' o *i' v;' C As,
001 Yt -*?' o H?' OI
occ
gdje je: resl
t broj todaka sadrZan u geodetskoj mreZi, @ Cor
S; svojstveni vektori matrice N (i = 1, 2, .. ,d) , En€
xi', vi', Hi' pribliZne koordinate todaka mreZe, reducirane u O Eig
odnosu na teZiSte mreZe, (i : t, 2,..., t; insr
the
Pojedini velrtor g' u matrici G',sukladno funkcijskom modelu Hel-
mertove transformacije, odgovara todno odredenom parametru datu- o Tec
ma, odnosno stupnju slobode gibanja koordinatnog sustava (transla- the
cija, rotacija, promjena mjerila):
gt* translacija koordinatnog sustava dui x osi,
S.u translacija koordinatnog sustava duZ y osi,
168 SINGULARNO IZJEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
SrH translacija koordinatnog' sustava duZ H osi,

g'ry rotacija koordinatnog sustava oko x osi,
gry rotacija koordinatnog sustava oko y osi,
SrH rotacija koordinatnog sustava oko H osi, 1of1C
g* promjena mjerila (mjerilo duZ svih osi je jednako).
T'tre pz
Pojedini redni vektor matrice G', sukladno funkcijskom modelu Hel- needed
mertove transformacije, odgovara todno odredenoj nepoznanici, od- revolr:t
nosno koordinati todke mreZe diji se poloZaj odreduje izjednadenjem,
reduciranoj u odnosu na teZiSte mreZe O lar
xi'=xi-xfi, Oan
vi'= vi - v$, (r=tz,...,t), (3.53) wc
Hl'= Hl -Hi,
C thr
gdje su koordinate teZiBta trz
"i=1i t7 vi, Hi=:I"l

- tT ":, vi=1i t-,
(3.54) @ ar
cr(
Obzirom da je za svaku pojedinu vrstu geodetske mrele unaprijed
izvjestan defekt datuma te vrsta parametara datuma (tablica 3.3), pri- C thr
en(
padna matrica G' se, uz prethodno reduciranje pribliZnih koordinata
todaka mreZe, jednostarmo formira zadrLavanjem u njenoj strulrturi
samo odgovaraju6ih veklora g' (sukladno stupnjevima slobode giba- t ^f ln
nja koordinatnog sustava mreZe) i rednih vektora (sukladno broju
dimenzija koordinatnog sustava - ID, 2D, 3D). Stoga je broj redaka The par
matrice G' uvijek jednak broju nepoznanica koordinata, a broj stupa- tikeiy tt
ca defektu datuma koordinatnog sustava. OIn
Zbog o6uvanja stabilnosti radunskog procesa pri odredivanju pseudo- cor
inverzije uobidajeno se obavlja normiranje matrice G', tj. svodenje be
duljina vektora matrice G' na jedinidnu duljinu. Normiranje se obavlja
dijeljenjem elemenata pojedinog vektora g' s pripadnom duljinom tog
C Ag,
occ
vektora, tj. resl
s=+s'
J(s')'s'
(3.55)
@ Cor
Ettt
Nakon obavljenog normiranja matrica
9ry 9tH g," 9.y 9,H 9*] (3.56) C nig
"9o=[no insr
omogu6uje radunanje pseudoinverzije sukladno izrazu 3.51. Osim, the
normiranosti (Gt G = I ), matrica G ima i svojstvo ortogonalnosti u od-
nosu na matrice koeficijenata jednadibi popravala, normalnih jed-
O Tec
the
nadZbi i kofal<tora nepoznanica, jer je
AG=0, NG=0, Q*G=0. (3.57)
4. U funkcijskom modelu posrednih mjerenja osim nepoznanica koordi-

nata mogLr biti sadrZane i neke druge nepoznanice. Karakteristidni
-
primjer su nepoznanice kuta orijentacije koje se uvode u funkcijski

model posrednih mjerenja pri izjednadenju triangnrlacijskih rmela.
169
ion I
Kako bi se odredila pseudoinverzija matrice N, uz pomoi ortonor-
mirane matrice G, neophodno je osigurati da u normalnim jednad-
Zbama budu sadrZane samo nepoznanice koordinata. Stoga, potrebno
je odgovarajuiim postupkom (npr. Gaussov postupak) iz izvorno 1of10
postavljenog sustava jednadZbi popravaka reducirati sve nepozna- The par
nice kutova orijentacije te s reduciranim jednadZbama popravaka od- needed
rediti normalne jednadZbe. revolubi
5. U odredenim sludajevima defekt datuma u funkcijskom modelu pos- C larl

rednih mjerenja moZe biti manji od broja stupnjeva slobode gibanja
koordinatnog sustava. To je posljedica djelomidne ili nepotpune defi- Oan
wol
niranosti referentnog sustava, jer su odredenim brojem zadanih apso-
Iutnih velidina (parametri datuma) uklonjeni samo neki, a ne svi stup- O the
njevi slobode gibanja koordinatnog sustava. Umanjeni iznos defekta tra
ne utjede na postupak odredivanja odgovaraju6e matrice G i obavlja-
nje pseudoinverzije matrice N. U matrici G se ne zadrlavaju svi, ve6 @ av
samo oni stupdani vektori koji odgovaraju preostalim stupnjevima slo- cro
bode gibanja koordinatnog sustava, C the
Kao karakteristidni primjer moZe se navesti izjednadenje prostome en(
trilateracijske rmele u koju je mjerenjima prostornih duljina ukljudena
i jedna trilateracijska todka s poznatim (zadanim) poloiajem. Obzirom
da je broj parametara datuma mreZe 6 (tablica 3.3) i defekt datuma t ^{ ]n
jednak je 6. Koordinate zadane todke (x, y, H) eliminiraju tri stupnja
The par
slobode gibanja koordinatnog sustava, tj. translaciju sustava duZ sve
iikeiy t<
tri koordinatne osi. Medutim, rotacije sustava oko koordinatnih osi
preostaju. Mjerilo je odredeno mjerilom mjernog uredaja kojim su CIn
odredene duljine, pa matrica G sadrZava samo tri stupdana vektora cor
(9,", 9. i 9,";' be
Najde56e podrudje primjene singularnog izjednadenja posrednih mjerenja
je radunska obrada podataka razliditih geodetskih mreZa. Posebnu pozornost pri
C Agr
occ
radunanju treba posvetiti broju signifikantnih decimalnih mjesta radunskih veli- resl
dina, jer se vei kod manjih geodetskih mre?a, a obzirom na dimenzije matrica i
vektora odredenih algoritmom izjednadenja, pogre5ke zaokruZivanja vrlo brzo @ Cor
gomilaju i nepovoljno djeluju na rezultate. Radunanje bez uporabe odgovara- trtrt
juiih tehnoloikih pomagala, minimalno radunala s mogu6no56u neposrednog
obavljanja matridnih radunskih operacija, je vrlo oteZano, a pri ve6im mreZama u
O Eig
insr
potpunosti neudinkovito.
the
Singnrlamo i regularno izjednadenje posrednih mjerenja, uz primjenu me-
tode najmanjih kvadrata, temelj su suvremene radunske obrade podataka geo- O Tec
detskih mjerenja te su njihovi algoritmi ugradeni u matematidke i geodetske the
specijalistidke programske sustave. Oni omogu6uju automatizirano obavljanje
radunske obrade, uz odgovaraju6u vizualizaciju funkcijskih modela te interak-
tivnost definiranja podetnih elemenata radunske obrade, upravljanje tijekom
obrade ili njeno ponavljanje u sludaju potrebe.
770 SINGULARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
ion I
3.2. 1. Staiali5no iziednadenje pravaca
Na stajali5tu T obavljeno je mjerenje kutova razliditom todno56u, sI. 3.25.

Odredene su pribliZne nepoznanice sukladno pribliZnoj orijentaciji podetnog 1of1C
pravca u polarnom koordinatnom sustavu. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti
izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost. The pz
needed
revolut
Podaci mjerenja: Q lar
tql [ 22" 1.r 10" 111 lz1 o an

L=l L^ l=l 23" 1,4 3.28 l. o=l 21.
IL!] l+s" 2s' 1,1|'.2s) Lsl ' wc
C th,
PribliZne nepoznanice tre
@ a,
[
=l "?-l I as" o' o".oo-l
oz'rr'ro".oo
". "! l=l 11 .00J
l. cr(
L "31 1e0"25 tJ th<
en(
Sl. 3.25. Kutovi
Broj mjerenja, broj nepoznanica, defekt datuma i broj prekobrojnih mjerenja:

t ^f rn
n=3, u=3, d:1, nr =n-("-a):3-(3-1)=1. The par

likely tr
Funkcije posrednih mjerenja: JednadZbe popravaka:
L, + v, = -xr *xz, vr = -x1 +xz +( xi *x! -Lr), OIn
Yz= -xr+x.+( cor
Lr+v, x, +xr, -xZ+*3-Lr), be
L. + v, = ->1, +Is. Vg = -Xr + x. +(-xi +x! -L3).
O Agi
Elementi jednadZbi popravaka, v =A x - I, P, occ
AAe-lsP resl
[-r 1 olIoll-o.rr.]l -o.ttllz I
I o-r r ll o ll-z.zal -z.ze ll z l. @ Cor
[-r o 1]Lol[-ozsj[-ozs]l bl Ettt
Vektor g: Kontrola: O Eig

1, tr-l t o szzss I o.ooooo I insr
e,.= .-s,"=*lrl=" o.s773s l es= 0.00000 l. the
s
"i J(s,. )' s,. V3 L1_l I o.szzss l o.ooooo ]
O Tec
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, Kontrola: the
N Ng gtn
-ltNe -n AtPs
7-z-s o lt 1,.4711 1..471 [ooooool[o.ooooo].
-2 4 -2 ll o ll 4s4 ll 434 l. I o.ooooo
ll-s.arl
I
-s -2 zlLo ll-ser 10.000001

T

gg. oo =(N+ggt)-t_ggt
t7t
;ion t
_ * Oog
f o.ssess 0.33333 0.33333'lI o.oog++ -o.ossso -o.orseglt o.oselto.ododol
|
0.33333 0.33333 0.33333 ll -o.ossso 0.11,1,1.1,-0.05556 ll - o.zzS ll o.ooooo j.
10.33333 0.33333 0.33333_]L 0.0138e -0.05556 o.ooo++l[ o.oos_][o ooooo]
1of10
The pas
[+s" o' o".oo.1 [ o".osel Ias. o' o'.oss.l
x=xo *x:l 67"11'10".00 | .l _-o'.zzgl=l oz"rr' g".277 l. needed
oo.zs 11".0o_l o".oos_j oo"zs rr".oos revolrrtir

I I I ]
Popravci mjerenja Kontrola popravaka Q larl
Ax -t v [O.OOol Can
I o.zezl I o.rrl I o.egz.l Atpv=l0:000i
= i -g rs: I
woI
iL o1 607l
:99 l. I-???
L-0 25_l L 0 357
l to oool
I O the
Kontrola izjednadenja: v'p v = 3.91633, - lt p v = 3.g1633. tra.r
Kontroia izjednaienih mjerenj a:
@ au
L
I zz" tf
ti to
-Lf
t -o.Jn, I lzz" tt o'..,.2rc] lzz" tt s'.218]
cro
I zs" M' z".zel * i o.egz l= 23" 1,4 2 l, I23. t4 Z] .3BB SeS C the
zs tt".zsjt I
l
l+s" o ssz
I Lnu"
zs' tt".aoz
) l+s' zs tl.aot )
enc
Todnost referentnog mj erenj a Matrica kofal<tora mjerenja

[o.so .]
t ^{ in
o - P-t= r o.so
L The pas
i
0.20 I
Todnost mjerenja: likely tc

SL, = so
/", : 1."954 J 0^5O : 1".381, "., =.o ^t"* =r."OS+ J OsO = 1".381, CIn
con
sL. = So J = r."gs4 {o 20 = o" .874.
"*
be
s", ="o
/** =r"'954J0J6r44 =0".515, O Agr
occ
t", =.o j""* = 1." 954J011111 : 0".651, resl
.". =.o /""* = 1.."g54!t!6%a = 0".51b. @ Cor
Matrica kofalctora izjednadenih mjerenja En€
I ozsrcz 0.20833 0.08333.1 O Eig
o =A e* a, = | -o.zos:s o.zgt67 0.08333 l.
insr
I o.ossss 0.08333 0.16667]
the
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (eO)=2.00000=u
- d.
Q Tec
Todnost izjednadenih mjerenja: the
4, =so G;= r."ss4^[a2s1,67 =1".055,
4, = so,t-"* = 1." g54,[O29167 : 1".055,
4. = so Jq* = 1.'e54 J016667 = 0".798.
t72 SINGULARNO IZIEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
ion I
3.2.2. Iziednadenie duliina
Mjerene su duljine izmedu todaka A, B, C i D, sadrZanih na horizontalnom

pravcu, sl. 3.26. Odredene su pribliZne nepoznanice sukladno pribliZnoj definiciji
jednodimenzionalnog koordinatnog sustava. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti
izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
lu
Podaci mjerenja:
)ci
x:l I a,I Irs+.sz m-]
X'A
" "iB I d, I l5o2.62ml
L =l d. l=l 348.31m l.
ldnll632.26rnl
L ds I 1786.5e ml
t xi^1
I
I I roo.oo m-]
du *'=llxsl lzsa,.qornl
,.: l=l ooz.oo-l
L 886'60 ml
L";l
SI.3.26. Duljine
Broj mjerenja, broj nepoznanica, defekt datuma i broj prekobrojnih mjerenja:

n=5, u=4, d=1, rr =n*("-o)=5*(4 -r)=2
Funkcijeposrednihmjerenja: JednadZbepopravaka:
dl +v1 :-x1 + x2, v1 =-x1+x2 +(-xi+x! -dr),
d"+vr=-Vt +*s, Yz=_xr *xa *(-"i +x3 -or),
dr+va- -x, +xa, v3= -x2+x3 +( *x!+x! _d.),
dn+vn- -x2 +I+, v+= -x2 +xn+( -xi +x! -an),
d. +v, =-J, +I+. vb=-Xr +"n+(-xi +"! -au).
Elementi jednadZbi popravaka Vektor g: Kontrola:

AAe-ls
[-r 1o o.][0.]t sll- 3l
l-r o l o lloll -zll -zl
I o-r r o lloll-rrll-rrl. 9tx= 1*
1, e'^-- 't,lllrt [3 3] n
l=io.s
s=l
Io.oi
lool
o.o l.
3x1 {(9r*)'9r* u4t lo.ol
I o-r o r lloll -oll -ol
t
L1l I o.;
Lo ol
[-r o o r]fo.lf 1lL 1l
I

N Ne -n Ats Ng gt n
I s -r -r -r-][ o I [ -211 -zl Io.ol [0. o I.
I r 3-1-llloll 20ll 20l I o.o l,
| -r-r 2 oll o ll -rs ll -rs lo.ol
L-'-'o zlIo]l
I
-5lL -51 Lool

I
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA T73
RjeSavanje normalnih jednadZbi: ;ion

_ ggt oo =(N+ggt) ,-ggt * eo9
[o.zsoo 0.2b00 0.2b00 0.2500][ 0.187s -0.0625 -o.o62s -0.062b][ o.s]io.oobol
io.zsoo 0.2b00 0.2500 0.250011-o.oozs 0.187b-0.0625 -0.062511-s.o llo.oo0o I
lo.zsoo 0.2s00 o.25oo 0.2boo ll-o.oozs-0.0625 o.3r2s o.187s ll +.s llo.o0o0l'

fo.zsoo o.2soo o.2boo o.2s00jL-0.062s -o.o62s o.rl7s 0.3125]L o.slfo.oooo] 1of10
Izjednadene nepoznanice The pas
I roo.oo m] [
o.scm.] [ roo.oos m.l needed
n__ r --l
A-4o __l 254.40 m | , l-5.0cm l_l 25a.350m I
revolutir
602.60m1-l 4.3cml-l ooz.0+sml'
[ 886.60 m_] | 0.3cmj [ 886.603 m I
O larl
Ax-lv Can
t-s.sol t s.l [-2.s"-l
I
lool woI
I g:;: l. -,? l= -l;:n

I I
=
"'" | 3:3 C the
ls.zsl l-ol l-oe"*l
|
Lo'o.l tra:
f-ozsl L rl Ioa"*j @ au
Kontrola izjednadenja: vt v = 13.50, - lt v:13.S0. cro
LvLf O the
[rs+.sz ml [-z.s "*.] [rs+.gas m.] [rs+.sas - enc
lsoz.azml I t.Tcrnl
I
lsoz.oszml lsoz.osz-l
I sae.srm I +l -r.2"* l= I 349z93* L l saa.zsa- l.
lasz.zaml | -0.8cm I aszzsz^l I asz.zsz'r )
I t ^f ln
fzao.so m_] [ o.a cm_] lzeo.sos -j lzeo.soa * ]
The pas
Todnost mjerenja likely tc
/vtv i/rsso
s.= J-= CIn
-I \ z
=2.6crn.
!t, con
Todnost nepoznanica: be
s*, =so
G;=2.6 =1.1cm, ,*, -.o J""* =2.6 Jol,87s =1.1cm,
!6'1875 O Asr
s,. =ro /q^* =2.6^[ffi12s-1.5cm. =.o /*.; =2.6Jffilrzs=1.bcm. occ
"*o rest
I o.sooo o.2soo -o.2boo -0.2500 o.2b0o I
@ Cor
_ I 0.2b00 o.62so 0.3750 -o.r2so 0.12501 trtt€
o=A o* At= | o.25OO 0.3750 0.6250 0.1250 _0.1250 l.
I -o.zsoo -0:.2s0 o.r2so 0.62s0 0.37b0 i
O nig
I o.zsoo ol,zso -o.L2so 0.3750 0.6250] insr
the
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (eO):S.OO00=u - d.
O Tec
the
4, -- "o G; cm, 4, = "o ld;
= 2.6 vrosooo = 1.8 =2.6 ,ioszso =2.1.cr'r.,
Eo, - ro V'E; = 2.6 joszso = 2.1.cm, 4o = so
G; =2.6 ,fo.azso =2:J.cm,
3a. - so G; = 2.6 Jo.625o = 2.r cm.
7t4 SINGULARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
ion I
3.2.3. Iziednaienie nivelmanske mreZe
Geometrijskim je nivelmanom obavljena izmjera nivelmanske mreZe, sl.

3.27. Odredene su pribliZne nepoznanice sukladno pribliZnoj definiciji visinskog
koordinatnog sustava. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoz-
1of1t
nanice i ocijeniti todnost. The pr
needed
revolut
Podaci mjerenja:
In,) ltz.s+szrr-l lrr.zs kml O lar
In, I I 8.3a66m1 I rz.srk'"1 Oan
L=l h, l=l s.ooso * I, d=l 13.as km l. wc
I r'^ I I 7.6be8ml I re.zrrml
I rru I frr.osss ml fzr.os r<m] O th,
trz
@a'
[ lroo.oo m-l cI(
lv"..1l l1o8.3bml
*":l;:l=lroo.oo-l
O tht
L t. I 1112.35 m_l enl
Sl. 3.27. Nivelmanska rmeZa
Broj mjerenja, broj nepoznanica, defekt datuma i broj prekobrojnih mjerenja: D n€ 1fr
n:5, u=4, d=1, Dr =n-("-a)=b-(4 -1)=2 The par
Funkcijeposrednihmjerenja: JednadZbepopravaka: likely t<
h, +v, =-1, +*a, =-Xr
vr +xn*(-xi +x! -nr), CIn
h2+vz=-r1+tz, yz=-xr-:xz +(-xi-x! -nr), cor
h. +v.= _x2 +I+,

be
v3 = -xz +xn+( -xi +xi -nr),
hn+vn= I, -I., v+: xz*Xg +( x!*"3 -hn), oAg
occ
hs +vu = - x.,+ xn. Vs:- xr - *. * *n *(- *i -x! + xi - h. ) resl
Elementi jednadZbi popravaka, v = A x - I, P,
@ Cor
AAe-tsP Et{
[-r o o r.]to.l[+.el[+.a-l[o.es I
l-rloollollsalleall osr C trig
Io-ro1ll oll s.oll soll o.za,
I
l. insr
lo1-1 oll oll ozll ozll o.zo
l o o-1 t llolLou lLou l[ the
I
o+o]
ektor g: Kontrola: O Tec
lo'ool the
lrl lo.sol
' 'lil l;#l loool
9ts =
4 x1,
1
n*=Elil=l!:i!
L1.l L 0.50.l | A'=i
B:ffi
L0:00l
I
t75
I
NECUNSI(E OBRADA GEODETSKIH MJERENJA
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, Kontrola: iion

N Ne -n AtPs Ng gtn
I tloze 0.81,23 0.0000-0.Beosl[0.0000][ 7.w62]l-7.0362-l [o.0oo0-l[o.oooo]
l-o.erza 2Br2s ols7o-0.7+ss llo.oooo ll -o.eo+r ll o.eo+r I 10.00001
I o oooo-o.zslo 1..2126-0.4bb6 ll o.oooo ll -o.azsz ll o.szez I I o.oooo I
1of10
I o.esos-o.z43b-0.4b56 z.osos][o.oooo.][ a.zros_]f e.zrosl [o.oooo]
Rj eBavanj e normalnih j ednadZbi: Ttre pa
ggt O*:(N+ggt) t-gg' needed
lo.zsoo o.2bo0 o.2soo o.2boo-][ o.sasae -0.07434-0.26803 o.o+rrr] revolrrt
Io.zsoo 0.2b00 0.2b00 o.25oo ll
o.oz+sa, 0.24334-0.085s9 -0.08340 i
C lar
Io.zsoo 0.2boo 0.2b00 0.2500 ll
o.zoaos -0.085se o.so733 -0.15371 I'
[0.2500 0.2500 0.2500 0.2500_jL 0.04111-0.08340 -0.15371 0.27822) Can
* Oog Izjednadene nepoznanice: wc
I z.ez ilo.ooooo] f 100.00 m I I z.ez mml [roo.oo2l7 mf
C
I I
o.ss ll o.ooooo
| -o.so li o.ooooo l' ^-ô ^-l 100.69 ml-l-0.50 mm l_l
"_* *_l toe.ss m 0.33 mm
l-l
roe.esose m
100.6950 m l' |
I
th,
trz
112 35 m.] 2'70 mml ml |
l-z.zo)[o.ooooo_] [ [112'34730
@a,
cr(
Ax -l
[-s.szol [+.sl r o.lel Io.oo.]
O thr
I zsqs I-, ls.a I ossl A'iPv=l:.::l
I r.gz enr
I
| -s.ozz I I s.o I = l.
I o.azsI IozI I rozl I o.oo
l-z.zos) Lo u.l l-r zol 9 nf ln

Kontrola izjednadenja: vt P v = 6.L 3380, -l'Pv=6.13380. The par
likely tr
Lvlf
I ml [-o.zg mm -l I z.s+qsz nf I tz.zqq+z m1
n.sqsz t o In
I s.s+oo-l I o.es** | I s.sazas-l I a.sstqs^l cor
i e.egso*l -l 1.e7mm l= I s.ssosz-1. I s.ssosz*l
I z.osse* | r.ozm- I 7.66ol2rn I z.oooez* be
"'- .] [rr.oszeo -.] [rr.oszeo *]

I
Irr.osos -_] [ r.zo As

Todnost referentnog mj erenj a occ
res:
so=
Cor
Matrica kofaktora mjerenja Ent
lt.tzs trig
. I
o=P-'=l
1..231
1.345
l insr
r.321 the
I I
L
2.te5 )
Tec
Todnost mjerenja: the
Sh, - /""
so = t.zs ,ftlzs -- 1.86 mm, sh, = so
^["t" =
L'75 {1"231' = L'94 mm,
Sn, = so J"- t.zs ,[ts+s = 2.03 mm, sh, so

.--
1..75 L.321. - 2.01mm,
T.
= = J a++ = ,,1
"-- IT.2'1'95 = 2 59 mm
sho =so J ass = I'75
t76 sTNGULARNo tz.luoNedsw.IE posREDNIH MJERENJA
ion I
=so =1.7b = 1".08 mm,
"", {e*,*,
s", /q"*
= so =1'75 .[0'24334 = 0'86 mm,
:1'25 mm, 1of1C
= 1'75 Jo5o733
"*. = Jq"*
so
The pz
,[a278n = o'92 mm'
s*n = so
Jq-t =1'75 needed
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja revolr:t
ol+so 0.4155 0.3284 -olz34 0.20501
II 0.4155 O lar
0.7755 -0.3600 0.7352 -0.2247 |
o = a o* e'= | 032a4 -0.3600 0.6884 -0.2586 0.42s7I. Oan

|-o.tzz+ o.r3s2 -0.2586 0.9279 0.6632 I
WC
L 0.2050 -0.2247 0.4297 0.6632 1.09301
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO)=S.OO00=u - d. C th,

tra
4, =so Jq" = L75'[a74g =1'51mm, @ a,
cr(
4, = so ^t"* :1'.75 ^[0.7755 = 1.54 mm,
O th<
4, = "o G; = 1.7b J06884 = 1.4b mm, en(
shn = s. Jqaa =r.75 = 1.68 mm,
'[o.g219
s" =., G; = 1.75 \F0e3o = 1.83 mm. t ^f ]n
The pai
3.2.4. lzjednaienie mikrotrilateraciiske nrreie iikely t<
CIn
Obavljena je izmjera mikrotrilateracijske mrele. Poznat je pribliZni poloZaj cor:
svih todaka mreZe sl. 3,28. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene ne- be
poznanice i ocijeniti todnost.
o As,
Zadani podaci: occ
qvixi res.l
T, 7234.70 m, 7777.70 m, @ Cor

Tz 1055.10 m, 1173.10 m, Ettf
T3 7237.40 rn, 1059.70 m,
T4 1057.30 m, 1062.30 m. C nig
Podaci mjerenja insr
a,-l I rzs.oo m.] the
I
la, I lrrz.+eml () Tec
-t=lla"l lrro.zsml the
o" l=l zr+.no,l'
lau I lzro.szml
I au I L 180.15 m]
Sl. 3.28. Trilateracijska mre2a
PribliZne nepoznanice:
xi
Broj mjerenja, broj nepoznanica, defekt
tuma i broj prekobrojnih mjerenja:
da-
177 -
ion t
II77.70 rn n:6, u=8, d=3,
v? 1234.10 rn
xi 1173.10 m Dr : n - (" -o) = 6 - (8 - 3) = 1.
xo- vz 1055.10 m
x! 1059.70 m 1of10
ya 7237.4Om
1062.30 m The pas
xl 1057.30 m needed r
YZ revoluti<
O larp
- y)'
,__a
d1+vt= (xz - xr)' + (yz , dr+ vr=
Oan
d.+v.= (*, -*)2 + (y, - y)2 , d,+v"= (*, -*r)2 + (yz -i)2 , wor
du+vu= (*r-*)'+$r-yi2 d6+vu= (t3 -x4)2 +$e_ y+)2 C the

JednadZbe popravaka: trar
' -.$-:d?"i *,' - di v,tr * di *r*4y,

,r. = -i'l: vi .4;d- + (ai - o, ), @aw
" di crol
,r, =
- ri:
"i *. -
"aZ'didZ"d;
l/3:Ji y, * "3;"i *. * -v3;li y. + (a! - a, ), C the
enc
:
"' *# "'*W"'-#"' -#Yn * (o3 - a')'
t ^f ln
xl -x3,_vl-_vZ
aZ vr*#*.*-v3;v!yr+(a;
,t" aZ ^.- d; Y3r\u4-_a*), The pasr
"n=--d!:"r- likely to
"'= #*''d#u'-#t #Yn+(ai-au)'

O In1
con
xl- x? vl-v? "3-"i y3__y?
yn+(a;_au).
be
"u: d- ". * -OB-.-: U. - -d-, ,n_
O;
O Agr
Pomo6ne radunske velidine: occ
di s -+ k x! *xfl v3 -vi di ai bi -li rest
d1 T2-) T1 -4.00, -179.00, 1.79.04, -0.02, -1.00, 0.04,
dz T3--> T, -7I7.40, 3.30, 777.45, -1.00, 0.03, -0.04, @ Cor
d3 T2-) T4 110.80, -2.2Q, 710.82, 1.00, -0.02, 0.03, Etr€
d4 T3-+ T2 -71.3.40, t82.30, 274.69, -0.53, 0.85, -0.02,
d5 T1-+ T4 114.80, 776.80, 210.80, 0.54, 0.84, -0.O2, O Eig
d6 T3-) T4 -2.60, 180.10, 180.72, -0.01, 1.00, -0.03. insr
Elementi jednadZbi popravaka: v: A x - l, the
C Tec
lo.oz 1.oo -0.02 -1.ooA 0.00 0.00 0.00 0.00ltf;ll o.tonil Joat the
I r.oo -o.os 0.oo o.oo
*1.00 0.03 0.00 o.oo ll o.oo ll -o.oa | | -o.o+
I 0.00 0.00 1.00 -0.02 0.00 0.00 -1.00 0.02 ll 0.00 ll 0.03 ll 0.03 l.
|
I o.oo o.oo 0.s3 -0.85 -0.s3 o.Bs 0.oo 0.00 ll 0.00 ll -o.oz ll -o.oz I
I o.s+ 0.84 0.00 0.00 0.oo o.oo -0.54 -0.84 ll o.oo ll -o.oz ll -o.oz I
fo.oo 0.oo 0.00 0.00 -0.01 1.00 o.o1 -1.001[o.oo] l-o.oe_lf-o.osl

t78 SINGUTARNO IZJEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
TeZiSte mreZe, reducirane koordinate i matrica G:
Tt Yl xi v:' xiOI
T, 7234J,0 rn, II77.70m, 59.05 m, 88.L2 m,
T2 1055.10 m, 1.1.73.1.0 m, 55.05 m, -90.88 m, 1of1C
T3 1237.40 m, 1059.70 m, -58.35 m, 91..42m, The pz
T. 1057.30 m, 1062.30m -55.75m, - 88.68 m, needed
T. 1118.05 m, 1145.98 m. revolut
10 t\
-.ror
Q lar
01 *?' 9tx=-ffi9tx
7
= 0.50000 gt,, Oan
10 -yz' V(go)'go WC
,f,,t-1
G =l 9t" gtu g,n ]= 01 x2
ot
9tv= r---;
T
9tv = 0.s0000 s;y,
uxo L 10 -v3'
C thr
{(u,u )" -9,y trz
01 ":'
10 grH= _9,.=0.00470g.u,
1,
-yz' @
01 x;' r/(9,H)'9,H
cr(
0.5000 0.0000 -0.41.42 o thr

0.0000 0.5000 0.2775 en(
0.5000 0.0000 0.4277
0.0000 0.5000 0.2587 Kontrola
,9.: [9t" 9ty s."] =
0.5000 0.0000 -0.4297 AG= 0 t ^f ln
b x.l
0.0000 0.5000 -0.2742
0.5000 0.0000 0.4767 ilhe par
0.0000 0.5000 -0.2620 likely t<
Elementi normalnih jednadZbi: N x -n: 0, C In

cor
N
be
1,.2963 0.4510 -0.0005 -0.0223-0.9992 0.0281. -0.2966 -0.4567
0.4510 1.7037 -0.0223 -0.9995 0.0281 -0.0008 -0.4567 -0.7034 C As,
-0.0005 *0.0223 7.2797 -0.4460 -O.2790 0.4485 -0.9996 0.0198 occ
-0.0223 -0.9995 *0.4460 7.7209 0.4485 -0.721.0 0.0198 -0.0004 rest
-0.9992 0.0287 -O.2790 0.4485 1.2784 -0.4910 -0.0002 0.Ot44
0.0281. -0.0008 0.4485 -0.7270 -0.4910 1..721.6 0.0744 *0.9998
@ Cor
-0.2966 -0.4567 -0.9996 0.0198 -0.0002 0.0144 I.2964 0.4225 En€
-0.4567 -0.7034 0.0198 -0.0004 0.0144 -0.9998 0.4225 1.7036
C aig
Kontrola: insr
Ne -n Ats
0.0000 NG: the
-0.0527 -0.0527 O,
0.0000 0.0304 0.0304 8x3
0.0000 0.0216 0.0216 Gtn= 0.
O Tec
0.0000 3x1 the
-0.0304 -0.0304
0.0000 0.0533 0.0533
0.0000 -0.0474 -0.0474
0.0000 -0.0222 -0.0222
0.0000 o.0474 o.0474
7
RAdUNSKA oBRADA GEoDETSKIII MJERENJA
RjeB avanje normalnih jednadZbi:

179
ion t
GGt
o.421.5-0.1.149 0.0731 -0.7077 0.4279 0.1136 0"0774 0.1085
-0.1149 0.3270 0.1185 0.3218-0.71.92 0.1739 0.7L57 0.7773
0.0731 0.1185 0.4324 0.1105 0.0665 -0.1.17r O.4280 -0.1119 1of10
-0.7077 0.321.8 0.1105 0.3169-0.1,1.1.2 0.7791. 0.1078 0.1822 The pas
0.4279 0.0665 -0.111.2 0.4346 01.178 0.0709 0.1.126
-0j.792 needed
0.1136 0.1739 -0.1.1.71. 0.7791 0.7778 0.3252*0.1143 0.3218
r
0.0774 0.rr57 0.4280 0.1078 0.0709 -0jJ43 0.4237 -O.tO92 revoluti<

0.1085 0.1773 -0.1119 0.1.822 0.7726 0.321.8-0.1.092 0.3186
O lar6
os:(N+cct)-1,GGt
0.27 375 0. 03092 -0. 05509 0.083 1 0 -0.1"97 27 -0.09082 -0.021.40 -0.02320 Can
0.03092 0.29003 -0.086 L5 -0. 16 LB 0.08386 -0. 12931 -0.02863 -O.04454
1- wor
-0.05509 -0.08615 0.26461 -0.02661 -0.01445 0.03277 -0. 19508 0.07999
0.083 1 0 -0. 1 1 6 1 B -0.0266 1 0.29849
0.02832 -0.04464 -0.0848 1 -0.r37 67 C the
-0.197 27 0. 08386 -0. 445 0.02832
0.2647 L -0.02452 -0.05300 -0. 08766
01 trar
-0.09082 -0. 1 2931, 0.0327 7 -0. 04464 -0.0 2452 0.29068 0.08257 -0. 7 1.67 3
-0.02140 -0.02863 -0. 19508 -0.08481,0.05300 0.08257 0.26947 0.03087 @ aw
-0.02320 -0.04454 0.07999 -0.13767 -0.08766 -0.11673 0.03087 0.29895 crol
x ooG Izjednadene nepoznanice:
C the
0.024
8x3
0. 11,77.70 m 0.024m 7777 .124 rn
enc
1234.1.0 m *0.018 m 1234.082m
-0.018
-0.013 1773.1.0 rn -0.013 m LL73.O87 rn
0.019 x=x- +x: 1055.10 m 0.0L9 m 1055.119 m
1059.70 m 1059.676 m 9 nf lA
-0.o24 -O.O24 rn
0.020 1237.40 m 0.020 m 7237.42O rn
1062.30 m 0.013 m 1062.313 m
The pas
0.013
1057.30 m -0.020 m 1057.2BO rn likely tc
-0.020
Popravci mjerenja Kontrola popravaka, CIn
Ax Atv= 0. con
[-o.ossz-] [ o.o+.] [ o.oosl 8x1 be
I o.o+sr l l -o o+ I I 0.006
I -o.ozoo I o.os I I 0.006
l
i C Agr
Ii0.00801
o.oooo l* | -o oz l- | -o.orr
l-0.02 I l-0.0101
I occ
rest
I o.o+oz] [-o.os ] | o.oool
Kontrola izjednadenja: vt v:0.000449, - lt v = 0.000449. @ Cor
E*e
L vLf O trig
[ 179.00 ml I o.oog ml I rzg.oog m ] [ rzs.oog m.l insr
I rrz.+o m I o.ooom I I rrz.aso- I I nz qsar' l
I o.oo6ml I rro.zso* I
I
the
I 110.79 m I rro.zsorn
I zw.tttnl ' I zM,.a99 m I' I zra.oss * l'
I
I
ml*I -o.orr C Tec

I zro.ez^l l-o.oroml I zro.eroml I zro.ero-l
I reo.rs -] I o.ooo ml l
I rao. rss rn I reo. rso rn ] the
Todnost mjerenja
,P:o.o21m
180 SINGULARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA
Todnost nepoznanrca:
s*,:so J*^ =o'o2r'ta'zws =o'011m'
= o'0L1m'
'", ='o {""* =o'o27 J0"oo3
"", rfn; = 0.o21,16.16461 = o.o1L m,
= so 1of1t
s", ="o {""* =0'021'Jo'"84'g =oo12m' Tlie pz
needed
s*. = so J-"* :o'o2t o'011m'
revolut
^ta'z6E'/1=
tu. ="o /""" =o'a27 J0"068 =o'011m'
Q lar
s*n =so
J%^ =0'021'^ta'z69n? =o'011m' o an
=o'Q27 Jo"8'gs : o o12 m' w(
"o J""*
su. =
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja o th,
I
o.eztt -o.rro2 -0.71.67 0.2133 0.2095 -0.1781-l ttt
| _-o.ttoz o.g32z -0.0719 0.1"3L4 0.1290 -0.1097 I
0.1392 0.1367 -0.1.1.621 @ a1

o=Ao*
"'=|lo.2o9s 0.1290 0.1367 -0.2499 O.7546 0.20861
B;1BZ-Z?ZiZ B ?3Bl 0.7456 -0.2499 0.21.24 | cr(
[-o.rzer -0. 1oe7 -0.rll2 0.21.24 0.2086 0.8227 ) C th(

en(
Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenja, tt (eO)=S.OO00=u - d
t ^f rn
4, =so J-"": o'o21^[o'82lr-=o'019m,
The par
4, = so .t-"* = 0'021.[o'%n = o'o2o m' likely tr
4, ="o Jq" =0'021fis239 =o'o2om,
:o'o2r
Cin
4n = so = 0'018 m, cor
"t-"* ^[0'7456
4u =so G;= o.o2r^[a7546 =0.018m, be
Fau =so Jqoo= 0'021'^[o'82n =o'019m' O Agr

occ
Todnost poloZaja todke Tt :
resl
xr:0.31386, se:0.012 m, tg(2@) =3.79876'
Xz:0.24992, ss = 0.011m, @ =52o 22' 27". @ C<.rr
Tr' sf; + sfl = 0.00025, sl + sl = 0.00025. Etr€

Kontrola todnosti poloZaja todke
Todnost poloZaja todke T, : O nlg
11 = 0.31310, se = 0'012 m, tg(2o) = 1.57090' insr
xz= O.25oo1', sn : 0'011 m, @ = 118o 45' 36". the
Kontrola todnosti poloZaja todke T, , sf; + sfr : 0.00025 ' s] + sl : 0.00025. C Tec
Todnost poloZajatodke T. :
the
h:0.30544, se:0.012 m, tg(20) =7.88842,

xz=0.24994, se:0.011m, @ =t21" 2' 54".
Kontrola todnosti poloZaja todke T. , s'o + sfl = 0.00025, sl + sl = 0.00025.
RAdUNSKA OBRADA GEoDETSKIH MJERENJA 181
Todnost poloZaja todke Tn :

h:0.37842, se = 0.012 m, ts(2@) =2.09429,
Xz: o .25Q00 , ss = 0.01 1. m , @:57o 45' 43".
Kontrola todnosti poloZaja todke Tn : sf; + sfl:0.00026, s?*+ s?u= 0.00026. iof10
T'tre pe
needed
3.2.5. Iziednatenie mikrotriangulacijske mreZe
revolut
Obavljena je izmjera mikrotriangnrlacijske mreZe. Poznat je pribliZni polo- O lar
Zaj svih todaka mreZe u lokalnom koordinatnom sustavu, sl. 3.29. Treba izjedna-
diti mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost. Can
wo
o th(
Zadani podaci: tra
Tt Yi xio
T, 442330m, 18440.10 m,
@ a\
crc
T2 1'6252.6Om, 28209.50 m,
T3 19228.40 rn, ]"7070.2O rn. o the
Podaci mjerenja: en(
tr.t I r" 1o' 0".64-l
. lr.ll
lr,il 167 10 5e 011
lsoz 28 4s .771. nn{tO
'=l t^ l=l I 10 1.811 ilhe
I !, I lzzs 25 24 .2sl
pas
LLol 1""" 43 15 .51 |
iikely t<
SI. 3.29 Mikrotriangulacijska mre?a CIn

cor:
PribliZne nepoznanice Broj mjerenja, broj nepoznanica, defekt be
I datuma i broj prekobrojnih mjerenja: O Agr

o
i
x1
Irsaao.ro m-] n:6, u=9, d=4, occ
yi I qazzsot' l resl
Dr:n-("-o)=6*(e -4)=1
xo=
xi _lzezoo.so*l
I 1.6252.60 m 1' @ Cor
YZ
o I rrozo.zo .'' I
Er€
x3
v3
lrczza.+o'") O Eig
insr
Funkcije posrednih mjerenja: the
L,+v' +u=^r.tgY!, Lr+ vr"+ zr, = arctg &:+ O Tec
*, -*, X: -Xt
Lr+v", +4r=.r"rn!:4, -v2 t3 the

L4 + vL. + -7r" = arc tlf ;--- _-,
Xt -X3 xz-X3
Lô + v,!5 + z,12=^r.rn!:!, Yt-Yz
L6+vL-+zr"=arctlf :.
_
*r_*, xt -xz
POSREDNIH MJERENJA
SINGULARNO IZJEDNAEENJE
182
JednadZbe PoPravaka:
tp ffi ffi
"
*,* ;' z- 2,,* ((""' - r'') -'i )'
::,:;:Wr," u,-, y
1of10
r' )-'?' )'
",,
= o"
; - ui- *, - o' 4; $- u' - p"
v3;+ *. * p"
*it' u'-'o * ((
"'
-
The pe
needed
,". = -p
ff r. r"
ff u,
ffi* o"
v?;$- *. -o' u
-"' + ((n"' - r'' ) - z[' )' revolr:t
O lar
" ",--
- r"
#;f *,* o"
ffi W *'-'" #'
u,* r' Y s- z'r"* (("'-" - r'^ ) -
"i )'
Oan
ffi -0" "'*'' ffi v3;$-

-"' (('"' - L') -'+' )'
* WC
ffi '-
u
,r.u =p o" ,
lk
thr
*^-'' Y z- zt"* ((""' -
r'' ) - trz
","= - r"
#' *,* o"
# r,* p'
+;7 "i )
@ a1
cr(
kutovr:
Koeficijenti smjera i pribliZni smjerni
S+K Xk-X" Yr.-Y" di" ai bi *1
o th(
26 52.46,
T, -+T, 9769'40' tIBZg'3'
15341'89' 10'37' -8.56, 500 enl
5.56, 1160 27' 49" '96,
ti-t -7369 90' 14805'10' 16538'03' 11'17' -11.68,350'9'0".89.
t,-+f, 17139'30' -2975'80' 77395'72' -2'O3' t ^f rn
Prikra6ena mjerenla: ilhe par

Li - Ll nr,,
Todka Tt oL, --li likely t<
1o 10: 0'.64, 49o 16'
51,".82, 0".44,
T, -+'1, 50o 26' 52" '46 '
ti -t r. t16o 27'49"'96' Ai. tO' b9".01, 49o 16'50".95, -0" '44, Oin
,\,- 49o 16'51"'38' o"'oo' cor
be
T. rL, Li - Li nr',
-lt
Todka
3070 28' 49".77, 348" 59' 0"19' 0 55', CAe
T. + T, 2960 27'49"'96' occ
350o 9' 0"'89' 10 L0' 1".81, 3480 58'59"'08' -0"'55',
f. -t, : ICSl
'\"
348o 58' 59" '64 ' o" '00 '
Li - Li
ot-, -li @ Cor
TodkaT, DL,
Ett{
273' 25' 24" .2g, 2560 43'36"'60' -oii 'tl
T, +T. 17Oo 9' o"'89' ',
ir -i, 230" 26' 52" '46' sg;'n3' 15".5L, 256" 43'36"'95' o" '17
' C) Eig
'"r"
= 256" 43' 36"'78 ' o"'oo ' insr
the
Elementi jednadZbi PoPravaka: -l Q Tec
A
8.56 0.00 -1.00 0'00
0.00 o.ool [ 0.44-l the
Iro.sz -8.56 -10.37 -11.17 -5.56 -1'00 0'00 o.oo il -0.++
11'1..17 5.56 0.00 0.00 -1.00 ll 0.55
|
lrr.v 5.56 0.00 0.00 -77.L7 -5.56 0.00 0'00 |
-2.O3 -17.68 0'00

0'00 -1.00 il -o.ss
0.oo
I
I o.oo 0.00 2.03

o.oo L1.68
2.03 11.68 -2.03 -11.68 0.00 -1'00 o.oo li -o.tz I
I -L0.37 8'56 o.o0 0.00 0.00 -1'00 o.oo ][ o.tz ]

[10.37 -8.56
I
ion
Elementi reduciranih jednadZbi popravaka: v = A, x, - 1,,
A,
,2.34
[-o.ao -7.06 -b.18 4.28 b.be 2.7811 -2.7811 O.44ll
| 0.40 7.06 5.18 -4.28 -5.58 -2,7811 2.7811 -O.44ll 2.34
| 5.58 2.78 7.07 5.84 4.57 1of10
| -5.58 -2.78 1.01 5.84 4.57 -3.06 ll 3.06 I I -0.55 ll 2.51
Ttre pa
|-5.18 4.28 6.20 L.56 -L.01 -5.84 ll 5.84 ll -O.r7 ll 5.67
needed
| 5.18 4.28 6.20 1..56 1.01 revolr:ti
TeZiSte mrele, reducirane koordinate i matrica G:
ri Yi
oooror
xi Yi xi Q lar
T, 4423.30 m, 18440.10 m, -799.83 m, 8878.13 m, Can
T2 1.6252.60 m, 28209.50 m, 8969.57 m, 2951..1.7 rn, wo
T3 19228.40 m, |7O7O.2O m, - 8169.73 m, 5926.97 m,
T. 19239.93 m, 13301.43 m. O thr
tra
T
9t"= r 9t" = 0.577350 gt", ar
1 0 -yi' xi' V(9,* )'9,"
cr(
0 1 *?' y?' 9tv= i
-1
9tv :0.577350 gtr
t o -yi' xi' {(9., )'9," tht
.S'":[n* u.u s'" s*]= 0 1 *Z' yZ' grH= - 1"
g,",
enr
1 0 -y!' x!' l's,t

Jts,n
o 1 *3' y3' T
t ^f rn
9m= r- . g-=0.0000619*,
-9,"=0.000061
/{u* )'v* The par
lo.sztq o.oooo o.b39B -0.0486l likely tr
I o oooo o.s774 -o.o4s6 -o.s39g
Kontrola
. C In
I
lo.szzso.oooo _0.1794 o.54s4l

G = [ 9,* 9,- 9,p e.-l =lo.oooo 0.s774 o.E4s4 0.1,7s41' A,G= 0. cor
IO.5774 0.0000 -0.3604 -0.4967 6x4 be
fo.oooo 0.5774 -0.4s67 0.3604 ]
As,
occ
Elementi normalnih jednadZbi: N x, - n:0, resl
N Ne
*7.7062 -71".4270-84.816b -44.9s47 Cor
Irro.sarz
7.7062 151.7695
92.52271[O.OOOOI
| 120.6029 -79.5438 -1.12.8967 -72.22s611 o.oooo I En€
| -7r.42701.2O.6029 132.6027 -13.1830 -61.7757 -7o7.41.ss ll o.oooo I
| -84.8165 -79.5438 -13.1830 109.7581 97.9995 30.274311 o.oooo I' Eig

I
| -44.9547 -1j.2.8967 -61..7757

97.9995 106.1304 1.4.ss7211 o.oooo I insr
| 92.5227 -72.2256 -107.4199 -30.21.43 1.4.8972 102.43ee ] lo.oooo ] the
-n Al"
I z.ooerl I z.ooerl
Kontrola:
Tec
NG= 0,
| -q.saoz I I a.saoz I 6x4
the
| -t.naall -z.zzael Gtn= 0.
| -s.zooe II -s.zooe 4xI
I o.rosz il o.rosz
I
I t.ezto)l t.azto]
ion I
t84 SINGULARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
Rjeiavanj e normalnih jednadZbi:

GGt
I o.azn 0.0000 0.2099 0.2857 0.1630 -0.28571
I o oooo 0.627r^0.2857 0.2099 0.2857 0.16301
I o.zoes -o.2gs7 0.6630 0.0000 o.r271' 0.2857 |
1of1C
I o.zasz 0.2099 o.00oo 0.6630 -0.2857 0.7271'l'
I o.roso o.2Bs7 o.t271.-0.2857 0.7099 o.ooo0l The pe
| -o.zesz 0.1630 0.2857 0.1271. o.00oo 0.7099-l needed
o* =(N+GGI;-1-GGI xr revolut
I o.oorzo 0.00006-0.00063-0.00095-0.00057 0.000891 l-o.oz+]
I o.ooooo 0.00092 0.00067-0.00056-0.00073 -0.00036ll o'oto I
Q la:
| -o.oooos 0.00067 0.00087 0.000L0-0.00024-0.00077 | | 0.021
I -o.oooss-o.00056 0.00010 0.00105 0.00085-0.00048 ll 0.013 l'
|
Oan
| -o.ooosz-0.00073-0.00024 o.ooo85 0.00081-0.00012 | | 0.003 I
wc
I o.oooao -o.00036 -0.00077 -o.ooo48 -o.ooo12 0.000841 l-o.ozsl C th,
OoG IzjednadenenePoznanice: trz
o. [rea+o.rom-] [-o.ozam-l [ra++o.ozoml
6x4 | 4423.30m1 | 0.010m1 I 4423.310m1 @a,
x =x. * -,--11#i;z:z8 il l.l B B?iil l=l ffi;g;.;lln cr(
rrozo.zo*l I 0.003m1 I rrozo.zos*l
I
I C thr
llszza.+o*l [-o.ozs ^) ltozza.zzz ^) en(
4,=,2r,azr,= 49o 16'51"'38 - o" '278: 49o 16'51'" '707 '

4"=,\,* z'r,:2560 43'36"'78 + 0"'002 = 256" 43' 36"'780' t ^f rn
4="4"* zrt= 348o 58'59" 64 + 0"'166 = 348o 58'59"'803' The par

Popravci mjerenja Kontrola popravaka iikeiy t<
r-fi;r o.Izzt
r oln: r :o;;; to'ooo.l OIn
o:;il | l-o a+ | |
II-o.zer | I l:::::
| o.ss l-| o.zzzI o:"=I8665I I
cor
be
ozer |* |-oss l=l-oz7V I
II o+q+ I;ffiI
I l-orz I I g?Z?l C Agr
l-0.+++l I o.rz ) l-ozzz )

L3:368.] occ
resl
Kontrola izjednadenja: v'v = 0.44282, - It v: 0'44282'
@ Cc,r
Ett
LvL
I r' ro' o".oal I o".a,a'1 [ ro 10' o".otz)
ro so.orl l-0.++l I oz ro sa zsel
O nig
I oz 28 4e.771+l 0,,.551_ 28 50.0421.
insr
l3O7
I 110 1.811 l-0.551 l3O7 I 110 1.5381 the
lzzs zs za,.zsl I -o".tzl lzzs 2s 24.sozl O Tec
fers as rs .sr] [ o".rz] fsss +e rs .zse] the
tL e zr. Lr+4re fi-
I r'ro' o".sn\ [ +s" ro'sr".roz'l-[ so'zo'sz".ore-l I so'zo'sz".ore-l
I oz'to'58".73s]'L nt' ro' s1"'.7o7 )-1rrc" zz'+s".e+sl'ltt6'27' 4s''845)'
I
-
MJERENJA
I
ion I
RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIH 185
LL 2..e Lt*rr.e f"

[soz" ze's0'.042-l,1 34Bo be"se".Bos.l-[zgo" 27' 4s".s4s1lzsa" zz' 49 .8451
I ro' 1".538_] ls+e's8 be".803_J-lsso" s' r".s+z_]'lsso" o'
r" 1." s42)'
LL za"e lr,zr,e E
I zzs' zs' .s62L [zso" as'so".zeol rzo' g' l' s4z] [ rzo' s' 1,' s421 iof10
-|
24"
f ass'+a' 1s".238 ] fzso'43' 36".7801-lzso" za'52'.018-]'1230' 26' 52" .orl)' The pa

['"
s.= J-= 0.44282 revolrrt
= 0 .665.
'!nr 1.
O lar
Todnost nepoznanica
C an
s", = si
J%* = o'665 {too"'zo = o'023 m,
wc
= o'665 = o'o2o m,
"", ", Jq"" Joooo%
=
C thr
S*, = si
tF; = o'665 Joooos? = o'o2o m, tra
su, = si = 0'665 J 030105 = 0'022 m, @ ar
s". : si
""* ^1 crc
/q"* = 0 665 Jo3oo81 = o'019 m,
C the
= Jq"" = 0'665 /oroo84 = 0'019 m'
"". ", en(
Matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja: O = A O* At ,
I o.ssss -0.3333 0.1667 0.1662 -0.1667 0.1667.1 t ^f 1.1
-0.3333 0.3333 0.1667 -0.1667 0.1667 0.1667
|
| -o.rooz
0.1667 0.3333 -0.3333 - 0.1667 0.1667 l The pas
I 0.1667 -0.1667 -0.3333 0.3333 0.1667 -0.1667 {' likely tc
| -o.r00z 0.t667 0.1667 0.7667 0.3333 -0.3333 I
L 0.1667 -0.1667 0j,667 -0.7667 -0.3333 0.3333 l CIn

Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, t. (eO):2.0000:(u-3) - d. COI
be
4, = si JA:0.665 v6h3$ = 0".384, (i = r,2,..., o). C Agr
occ
resl
h=0.001.27, se:0.023 m, tg(2@) = 0.43553,
X,z:0.00091, se = 0.020 m, @ =11" 46' 2". @ Cor
Ett€
Kontrola todnosti poloZaja todke T, , sf; + s'u = 0.0009, sl + sl = 0.0009.
Todnost poloZaja todke T, : O Eig
Xr = 0.00110, se = 0.022 m, tg(2@) =7.75414, insr
the
Xz= o.ooo82, se = 0.019 m, @ = 65o 27' 73" .
Kontrola todnosti poloZaja todke T, , sf; + sfl = 0.0008, st" + s'r: 0.0008 . O Tec
Todnost poloZaja todke T. : the
0.00094,
x,r = se = 0.020 m, tg(2@):8.07336,
Xz=0.0007L, ss = 0.018 m, @ = 131o 28' 1'o".
Kontrola todnosti poloZaja todke T. , + = 0.0007, s'*+ st, = 0.0007.

"f; "fr
186 SINGULARNO IZJEDNACENJE POSREDNIH MJERENJA
3.2.6. Izjednadenie prostorne mikrotrilateraciiske tnteLe
obavljena je izmjera prostorne mikrotrilateracijske mreze, sl. 3.30. Prib-

liZni poloZaj todaka: Tr, Tr, Ts, Tn i Tu odreden je u lokalnom prostornom
pravokutnom sustavu. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepozna- ioflC
nice i ocijeniti todnost.
The pe
needed
revolub
Podaci mjerenja:
Ia. 21.4.18 rn O lar
la"
t-
'1.57.07 rn
tq" 83.66 m Oan
la" 205.90 m WC
1.91..32m
"=l ft L37.01 m O th,
217.29 rn tre
ldt
ld- 59.81m
la" 155.81m @ a,
lol 101.35 m cr(
T1
O th(
en(
SI. 3. 30 Prostorna mikrotrilateracijska mre?a
fo t ^f
Zadani podaci: lxr rn
rt yl xi Hl lvi 102.40 rn The par

q 99.40 m, 1'02.40tr,, '1.1.20m,
In: 99.40 m
lo L'j...20rrr likeiy t<
T2 299.30 m, 151'.20 m, 15.60 m, lXe
t; 1.57.20 rn
T3 L51.20 m, 310.L0 m, 13.90 m, lYz 299.30 m CIn
T4 138.20 m, 253.60 m, 28.30 m, ls;
lo 15.60 m cor
Ts 762.70 m, L55.20 m, 25'40 m tx" 310.10 m be
xo= lo
lYs 1.51.20 m
lu? 13.90 m C Agr
Broj mjerenja, broj nepoznanica, defekt lo 253.60 m
datuma i broj prekobrojnih mjerenja lx+
lo 138.20 m OCC
n=10, u=15, d=6, lYa 28.30 m res'1

Ini 155.20 m
oi : n - (" -o) : 10 - (15 - 6) : 1 l"
lxs 1.62.70 rn @ Cor
25.40m Ettl
lv3
L"; C) Eig
insr
dr+vr= the
dr+ vr= o Tec
the
d.+va= (xs -x1)2+(ys -Vr)'+(Hs -Ar)',
d"+v,= (*" -*r)2 + (yz - yr)'+ (Ar- Fr)',
du + vu = J
r-t"n - x)2 + (yn 'ir)" + lHn -Ar)2 ,
iIIF
i
naduxsra oBRADA GEoDETsKIH
du + vu /
=
MJERENJA
- *r1' + 0s -i)2+ 1Hu - ttr;2,

txu
r87
iion t
d., + vr= a/ txs - *r)' + (i, - yz)'+ 1rt. - Hr;2,
d, + v, = J t"+ xr)2 + (v+ -y"1t. (En - Fr)', iof10

dr+vr=a/ tXu -x.)2+(Vs -ys)2+1nu -H.)2, The pas
'
d1o+v1o=V(rs -xa,)'+ (ys - y+)'+(Hb -H4)'. needed
rcvolutir
JednadZbe popravaka: O lar6
"'=-#"'-n#u' -*#"' *#"'*#u'*T"a-(di-dr)' Oan

wor
"r=--"?o"i t- u=vt -*#", *i""..#u- *{,.Ii" +-(dZ-dz),

: v?-v? O the
trar
-- "3-"i --
t.=- -v? sP u?H1 r--jxs
vB x3-x? -S*u.*E8.jtHs+(d3_d3),
Ol "r- -- Vr
al @aw
U d o?
crol
Ol "r- U Vr -%#",.
.,-_"!-"?- _vZ-vl.
"n= ;4-.T'0,**#", (d!-da), O the
encl
v2-v7 H:-H9
"u=-4t'"rT - d *,*x?-x!
,,-=_*Z-*Z - _vi-vZ u,_Hl-u3
- dB-"n--ifvo*;="n+(d!-d.),
9 nf 1ft
*l-*3 vl-v3_u,_u3- u; H, , *3-*l v3-v3 H: -HB +(d!-d.),
"u=-iB-",-T - d - dB-"u*a'-v.*-if The pasr
likely to
,r= 4#* r-j__Ji.ur-"3
'd7-d?d;'d?'d;d; (di-d,), O Int
="3 "r*#*.*4*u.*I3#-H.r conl
x?-x? v?-v3 H?-H: "9 -"?-*o*vi
"'=-i'-"s-]fvs--if",']' =d -v3 uo*ILS"4-(d;_d8),
dB
ber
C Agr
x3-x3 vP- v?_u"_H3-H3
H._"3-*3 v3-v3 H:-H3 occl
"n--if".]f" d dB-xs'j*v'*-;-" +(d$-dn),
rest
-_ "3-"1__x4-v3-v?
v4
H;-H;,, xP "l*o_y8:yiuurxixiHs_(dio d1o). @ Cor
d;o "n- ^5-
o?o
v5' '
q% dio or'o
"o- d1% Eng
O Eigl
di 4 +To X" -Xk y" -yr H" -Hn ai insr
d1 T, -+T, 207.7Q rn, 51".80 m, 2.70 m, 21.4.08 m,
the
d2 T, -+Tn I5t.2O rn, 38.80 m, 17.L0 m, 157.03 m,
d3 T, -+Tu 52.80 m, 63.30 m, 1.4.20 m, 83.64 m,
C Tec
d4 Tr ->T, 48.80 m, 199.90 m, 4.40 m, 205.82rrr,
d5 Tr-+Tn 1Q2.40 m, -L61.10 m, 72.70rn, 191.31m, the
d6 Tz +T! 4.00 m, -136.60 m, 9.80 m, 137.0Im,
d7 T, -+T, 158.90 m, -148.10m, -t.7Orrl, 217.22m,
dB T. -+Tn -56.50 m, -13.00 m, 14.40 m, 59.74 m,
de T, -+Tu -154.90 m, 11.50 m, 1L.50 m, 1.55.75 m,
dro Tn -->T. -98.40 m, 24.50rn, -2.9Orn, 101.45 m.
188 SINGULARNO IZIEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA

A
-o.g7 -o.24-0.01 0.00 0.oo 0.00 o.97 0.24 0.01 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0 00 1of1t
-0.96 -0.25 0'25 0'L1' 0.00 0.00 0.00
-0.11 0.00 o.o0 o.oo 0.00 0.00 0.00 0.96 0.00
-0.63 -0.76-0.17 0.00 0.00 o.o0 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.63 0.76 0.17 The pz
-0.24-0.97 -O.O2 0.240.97 0.020.00 0.00 0.00 0.00 0 00 0.00 0'00 0'00 0.00
o.o0 0.oo 0.oo -0.54 0.84 -0.07 0.oo 0.00 0.00 0.54 -0.84 0.07 0.00 0.00 0.00 needed
o.o0 0.oo 0.oo -0.03 1.00 -0.07 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.03 -1.00 0.07 revolut
o.oo 0.00 0.oo -0.73 0.68 O.O1 0.73 -0.68 -0.01. 0.00 0.00 0'00 0.00 0.00 0.00
0.oo 0.00 o.0o o.00o.oo 0.00 0.95 0.22-0.24-0.95-O.22 0'24 0.00 0.00 0'00 Q la:
0.00 0.00 o.oo o.oo 0.oo 0.00 0.99 -0.07 -0.07 0.00 0.00 0.00 -0.99 0.07 0 07
o.o0 o.oo 0.00 0.00 0.00 0.00 0.oo 0.00 0.00 0.97 -0.24 0.03 -0'97 0.24 -0.03 Oan
wc
Ae -l s TeZiSte mreLe, reducirane koordinate i matrica G:
o.oo
0.00
-0.10
-0.04
-0.10
-0.04 T xi yi Hi Hi xi' Yf' C th,
0.00 -0.o2 -0.o2 T1 IO2.4Om, 99.40 m,1.7.2Orrr, -92"Lm,-70'76 m,-7.68m' tre
0.00 -0.08 -0.08 T2 L5'1.20 m,299.30 m,15.60 m, -43.3 m,729.1'4 m,-3.28 m'
0.00 -0.01 -0.01 ' @ a,
0.00 0.00 0.00 T3 310.1"0 m,1.51.20 m,13.90 m,115.60 m,-18.96 m,-4.98 m'
cr(
0.00 -0.o7 -o.o7 T4 253.60 m,138.20 m,28.30 m, 59.1m,-31.96 m,
9.42m'
0.00 -0.07 -0.07 T5 1"55.20 m,162.70rrr,25.40m, *39.3 m, -7.46m, 6.52m, C th<
0.00 -0.06 -0.06
0.00 0.10 0.10 T. 194.50 m, 770.16m,18.88 m. en(
1 0 0 o H?'-yi' D nf lO
0 1 0 -H?' 0 *?'
O 0 r y?'-*?'0 llhe par
1 o o o u)'-vZ' likely tr
o 1 o *Hi' o *3' OIn
O 0 7 y2'-*Z'0
i. o o o n!'-v3' cor
,,9'o=[n* s,, sr"

s* s'v s,u]= o 1o-H3' 0 *3' be
0 0 t y3'-*3'0 O Agr
10 O O :HZ'-yZ'
O 10-H;' 0 *?' occ
0 0 t yX'-*o'0 resi
l. o o o H3'-y3' @ Cor
o 1o-H3' o *3' Erf
o o t y3'-*3'o
C nig
s,* = -+= g o = 0.447 214 g r*, n' = ---l g' rn = 0.447 2r4 g r", insr
r/(9'* )'9,* "
{(e,u )"9'v
the
() Tec
stH = + gr*--o.++7zt4 g*r, g* : ---+-s- - 0 006545 g,*, the
J(gr")'g," {(9o)"9,*
T
sN----=
1
, 9," = 0.005874 9,"' grH = r-- _ gr" -- 0.004390 9,".

{(s'u)"s'u {(9,n)'9,n
-7-
9t" 9ty 9Lg 9r* g- 9rn

189
ion I
0.4472 0.0000 0.0000 0.0000 -0.0451 0.3107 Kontrola
0.0000 0.4472 0.0000 0.0503 0.0000 0.4044 AG= O.
0.0000 0.0000 o.4472 -0.4631 0.5410 0.0000 15x6
0.4472 0.0000 0.0000 0.0000 -0.0193 -0.5670 1of10
0.0000 0.4472 0.0000 0.0215 0.0000 -0.1901
The par
0.0000 0.0000 0.4472 0.8452 0.2543 0.0000
0.4472 0.0000 0.0000 0.0000 -0.0293 0.0832 needed
G:
15x6
0.0000 0.4472 0.0000 0.0326 0.0000 0.5075 revoluti,
0.0000 0.0000 0.4472 -0.1"241. -0.6790 0.0000
0.4472 0"0000 0.0000 0.0000 0.0553 0.1403 O larl
0.0000 0.4472 0.0000 0.0617 0.0000 0.2595
0.0000 0.0000 0.4472 -0.2092 -0.3471. 0.0000 Oan
0.4472 0.0000 0.0000 0.0000 0.0383 0.0328 woI
0.0000 0.4472 0.0000 -0.0427 0.0000 ,0.1725
0.0000 0.0000 0.4472 -0.0488 0.2308 0.0000 C the
tra:
Elementi normalnih jednadZbi: N x - n = 0, @alx
cro
N
2.32 1,.78 0.23 -0.06 -0.23 -0.01 -0.94 -O.23 -0.0 1 -0.93 -0 .24 -O.1,O -O.40 -0.48 -0. 1 1 O the
1.rB 1.64 0.18 0.23-0.94-O.O2-O.23-0.06 0.00-0.24-0.06-0.03-0.48-0.57-0.13
0.23 0.18 0.04 0.01 0.02 0.00 -0.01 0.00 0.00 -0.10 -0.03 -0.01 -0.11-0.13 -0.03 enc
-0.06-0.23-0.01 0.88-0.75 0.04-0.54 0.50 0.01 0.29 0.45-0.04 0.00 0.03 0.00
0.23 -0.94 -0.02-O.75 3.11-0.10 0.50 -0.46 -0.01 0.45 0.71 0.06 0.03 0.99 0.07
-0.01-0.02 0.00 0.04 -0"10 0.01 0.01,0.01 0.00 0.04 0.06 0.00 0.00 0.07 -0.01 I ^f 1n
-0.94 0.23 0.01 0.54 0.50 0.01 3.36-0.13-0.29-0.89 -O.21, 0.23-0.99 0.07 0.07
-0.23 -0.06 0.00 0.50 -0.46 -0.01-0.13 0.58 0.04 0.21-0.05 0.05 0.07 -0.01 -0.01 The pas
-0.01 0.00 0.00 0.01 -0.01 0.00 -0.29 -o.o4 0.06 0.23 0.05 -0.06 0.07 -0.01-0.01 iikely to
-0.93-0.24-0.10-0.29 0.45 0.04-0.89 0.27 0.23 3.05-0.24-0.06-0.94 0.23-0.03
-0.24 -0.06 -0.03 0.45 -0.71 0.06 -0.21 0.05 0.05 0.24 0.88 -0.09 0.23 -0.06 0.01 C In.
0.10 -0.03 -0.01 -0.04 0.06 0.00 0.23 0.05 -0.06 -0.06 0.09 0.08 -0.03 0.01 0.00
-0.40-0.48-0.11 0.00 0.03 0.00-0.99 0.07 0.07-0.94 0.23-0.03 2.33 0.14 0.06 con
-0.48 -0.57 -0.13 0.03 0.99 0.07 0.07 -0.01-0.01 0.23 -0.06 0.01 0.14 1.63 0.06 be
0.11-0.13 -0.03 0.00 0.07 -0.01 0.07 -0.01-0.01-0.03 0.01 0.00 0.06 0.06 0.04
C Agr
occ
Ne -n Ats Kontrola:
resl
0.00 0.1633 0.1633 NG= 0,
0.00 o.L257 0.1.257 15x6
@ Cor
0.00 0.0098 0.0098 Gtn= 0.
0.00 0.0340 0.0340 6x1
E€
0,00 -0.L334 -0.1334 () Eig.
0.00 -0.0017 -0.0017
0.00 o.2737 ,o.2737 insr
0.00 0.0101 0.0101 the
0.00 0.02L0 0.0210
0.00 0.1209 0.1.209 C Tecl
0.00 the
-0.0098 -0.0098
0.00 -o.ot92 0.0192
0.00 0.0445 ,0.0445
0.00 0.0074 0.0074
0.00 -0.0098 0.0098
I
190 SINGULARNO IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA

-

GGt
0.30 -0.13-0.02 0.02-0.06-0.01 0.23 0.16 0.03 0.24 0"08 0.02 0.21-0.05-0.01 1of1t
-0.13 0.37 -0.O2 0.23 0.28 0.04 -0.03 0.00 -0.01-0.06 0.09 0.27 0.00
,0.02 -o.02 0.71 -0.01-0.01-0.05-0.02-0.02-0.11.0.03 0.03-0.01-0.01
0.71 0.o2 0.02 0.35 The pz
0.o2 0.23-0.01 0.52 0.11, 0.00 0.15-0.29 0.01 0.72-0.1.5 0.01 0.18 0.10 0.00 needed
-0.06 0.28 -0.01 0.1,1, 0.24 0.02-o.o2 0.10 0.00 -0.03 0.15 0.00 -0.01 0.23 0.00 revolr:t
-0.01 0.04 -0"05 0.00 0.02 0.98 -0.01 0.03 -0.08 0.01-0.05 0.00 0.01-0.04 0.22
0.23 -0.03-0.02 0.15-0.02-0.01 0.21 0.04 0.02 0.2r 0.02 0.01 0.20-0.01-0.01
0.16 0.00 -0.02 -0.29 0.10 0.03 0.04 0.46 0.00 0.07 0.33 -0.01 0.02 0.11 0.00 Q lar
0.03 -0.001-0.11 0.01 0.00 -0.08 0.02 0.00 0.68 -0.04 0.01 0.46 -0.03 0.01 0.05 Oan
0.24 -0.06 0.03 0.12-0.03 0.01 0.21 0.07-0.04 0.22 0.o4-o.o2 0.21.-0.02 o.ot
0.08 0.09 0.03 -0.15 0.15 -0.05 0.02 0.33 0.01 0.o4 0.27 0.01 0.01 0.16 0.00 wc
0.02 -0.01 0.L1 0.01 0.00 -0.07 0.01-0.01 0.46 -0.02 0.01 0.36 0.01 0.01 0.13
o.21, -0.01, 0.02 0.18 -0.01 0.01 0.20 0.02 -0.03 0.21. 0.01 -0.01 0.20 -0.01 0.01 C th,
-0.05 0.27 0.02 0.10 0.23-0.04-0.01 0.11 0.01-0.02 0.L6 0.01 -0.01 0.23 0.00 trz
-0.01 0.00 0.35 0.00 0.00 0.22-o.07 0.00 0.05 0.01 0.00 0.13 0.01 0.00 0.26
@a'
oo=(N+GGt)-1-cc' cr(
0.34-0.06-0.49 0.01 0.05-0.16-0.13-0.18-0.39-0.06 0.08 0.32-0.16 0.r2 0.72 O tht
-0.06 0.44-0.60-0.18-0.16-0.38 0.05 0.09-0.06 0.09-0.15 -o.21. 0.IL-O.22 1..24 enr
-0.49,0.60 5.64 0.03 0.24 2.54 0.33 0.13 2.49-0.76-0.20-0.96 0.28 0.43-9.72
0.01 -0.18 0.03 0.32 0.02-0.01-0.07 0.21.0.02-0.08 0.03-0.04-0.18-0.08 0.00
0.05 -0.16 0.24 0.02 0.22 0.1,2-0.02-0.04 0.05 -0.03 -0.0r 0.05 -0.02 -0.01-0.46
-0.16-0.38 2.54-O.O1,0.72 7.38 0.05-0.13 0.54-O.O2 0.15 0.90 0.14 0.23-5.36 t ^f ln
-0.13 0.05 0.33-0.07-0.02 0.05 0.29 0.o7 0.65-0.08-0.11-0.86-0.01 0.01-0.19
-0.13 0.09 0.13 0.21-0.04-0.1,3 0.07 0.73 0.70-0.09-0.67 *1,.O2 -0.01 -0.11 0.32 The par
-0.18 -0.06 2.49 0.O2 0.05 0.54 0.65 0.70 4.73-0.34-0.84-6.15 0.06 0.15 -1.61 iikeiy tr
-0.06 0.09-0.16-0.08,0.03-0.02-0.08-0.09-0.34 0.24 0.07 0.48-0.01,0.04 0.05
0.08-0.15-0.20 0.03 -0.01 0.15 -0.11-0.67-0.84 0.07 0.95 1.20-0.06-0.1,2-0.32 OIn
0.32-O.2r-O.96-0.04 0.05 0.90-0.86-1.02-6.15 0.48 1,.20 9.21, 0.tO -0.02-3.00
-0.16 0.11 0.28-0.18 -0.O2 0.1.4 -0.01 -0.01 0.06-0.01-0.06 0.10 0.36-0.01-0.58 cor
0.12-0.22 0.43-0.08-0"01 0.23 0.01-0.11 0.15-0.04-0"12-O.O2-0.01 0.47-0.79 be
0.72 1.24 -9.72 0.OO -0.46 -5.36 -0.19 0.32 -7.61, 0.05 -0.32 -3.00 -0.58 -0.79 19.69
oAg
OCC
x Izjednadene nepoznanice:
IeSl
-0.o47 7O2.4Om *0.047 m 102.353 m
-0.038 99.40 m -0.038 m 99.362 m @ CoI
0.086 77.20 rn 0.086 m 77.286rn Ettt
-0.005 QoG 757.20m -0.005 m 151.195 m
0.029 299.30 m 0.029 m 299.329m C) Eis
0
0.046 15x6 15.60 m 0.046 m 15.646 m insr
0.065 310.10 m 0.065 m 310.165 m the
-0.010 x =x- +x= 151.20m -0.010 m 151.190 m
0.027 13.90 m
253.60 m
0.027 rn 13.927 m o Tec
-0.035 -0.035 m 253.565 m the
0.021 138.20 m 0.021m 738.221.rn
0.005 28.30 m 0.005 m 28.305 m
Q.022 155.20 m 0.022rn 155.222m
-0.002 762.70m -0.002 m 162.698 m
-o-764 25.40m -0.164 m 25.236m
Popravci mjerenja
Ax -t v
191
ion I
0.1J42 -0.10 0.013
Kontrola popravaka
0.01.77 -0.04 -0.020
0.0283 -0.02 0.013 o't =
o.0744 -0.08 -0.008 r*, 1of10
-0.0115 -0.01 -0.020
0.o774 0.00 0.077 Kontrola izjednadenja: The par
0.0783 0.011 needed
-0.07 v' v = 0.00413,
0.0817 -0.07 0.010 revoluti
0.0285 -0.06 -0.030 -ltv=0.00413.
-0.0561 0.10 0.040 Q lar1
Kontrola izjednadenih mjerenj a: o an
Lv L f wol
2t4.t8m 0.013 274.193rn 21.4.1.93 rn
1.57.07 rn -0.020 157.050 m 157.050 m o the
83.66 m 0.013 83.673 m 83.673 m tra;
205.90 m -0.008 205.892m 2O5.892r;r
1.91".32rn -0.020 191.300 m 191.300 m
@ av
137.01m 0.0r7 137.027 m 737.027 m cro
217.29 rn 0.011 2I7.301.m 277.3OIrn
59.81m 0.010 59.820 m 59.820 m c the
155.81m 155.780 m 155.780 m enc
-0.030
101.35 m 0.040 101.390 m 101.390 m
Todnost mjerenja 2of10

The pas
7 iikely tc
Todnost nepoznanica: CIn
s*, = si
J** = 0.064 ,tAUn = 0.038 m, con
be
su, = si
/""" = 0.064 ,ta441? = 0.043 m,
:0.064 ,t5s41r:0.153 m,
O Asr
sH, = si
Jq",,r, OCC
s", : si ,F; :0.064 J03161 :0.036 m, resl
su, : s,
{"",- = 0.064 .t02185:0.030 m, @ C<-u
E{
sH, = si
Jqrr; = o o64 vft?88 = o o75 m,
C) Eig
s', = si J""* = o o64 = o'034 m, insr
'to2T?'g
su, = s, ,ta?rro = 0.055 m, the
J""" = 0.064
ss, : si = 0'064 |Zlns = o'140 m' C Tec

J-"* the
s*n = si = o'064 = o'032 m,
/%* 'l"o24n
=", fi; =0.064 J0%81 =0.063 m,
""n
sHn = si
/qrl,; = 0.064 Jr2ors = o.1es m,
t92 SINGUTARNO IZIEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA
s*, : si
Jq"* = 0.064 J 0 36rg = 0.039 m,
suu = s,
J-"" = o'064 .ta4?1, =o.o44m,
sHu = si Jq",,., = 0.064 19.6911 = 0.285 m
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O = A Oo At 1oflC

0.9577 0.0627 -0.0404 0.0260 0.0626 -0.0542 -0.0352 -0.0306 0.0962 -0.1266 The pz
0.0627 0.9071 0.0598 -0.0386 -0.0927 0.0802 0.0521. 0.0452 -0.1.425 0.1875 needed
-0.0404 0.0598 0.9615 0.0248 0.0597 -0.05L6 -0.0335 -0.0291 0.0917 -0.1206 revolut
0.0260 -0.0386 0.0248 0.9840 -0.0385 0.0333 0.021.6 0.0188 -0.0592 0.0778
0.0626 -0.0927 0.0597 -0.0385 0.9075 0.0801 0.0520 0.0452 -0.L423 0.1,877
-0.0542 0.0802 -0.0516 0.0333 0.0801 0.9307 -0.0450 -0.0391 0.L231 --0.1619
Q lar
-0.0352 0.0521 -0.0335 0.0216 0.0520 -0.0450 0.9707 -O.0254 0.0800 -0.1052 Oan
-0.0306 0.0452 -0.0291 0.0L88 0.0452 -0.0391. -O.0254 0.9780 0.0695 -0.0913
0.0962 -0.1,425 0.0917 -0.0592 -0.1423 0.1231 0.0800 0.0695 0.781.2 0.2877 wc
-0.1266 0.1,875 -0.1,206 0.0778 0.1871 -0.1"619 -0.1052 -0.0913 0.2877 0.621,6
o th,
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenj a, tr (n O ) = S.OO00 =u - d . trr,
Todnost izj ednadenih mjerenja:
@
*, = si Jq, = 0'064 ^[o.s;n = 0.063 m, cr(
4, = s, ^t%, = 0.064 Joeoil = o.o61m, o tht
enr
Ba. = si Jd" = 0.064 Jo%1s = 0.063 m,
Qn :si J-% =0.064/b.e84o =0.064m,

t ^f ln
*. =si G;=0.064Joeo7s =0.061m,
si Jquu :0.064 Jo.93o7 :0.062 m, ilhe par
4u =
likeiy tr
e, = s, ,tG = 0.064 Jop7o7 = 0.063 m,
OIn
4, = sr J"* = 0.064 Jos78o :0.064 m, cor
= s, = 0'064 = 0.057 m, be
4n J%r ^[0.7r;'2
to,o = Jqroro = o'064 J06'z16 = o'051m' o As
", occ
ICSl
h=0.47274, se:0.044 m, ts(2@):1.26365,
Xz:0.31766, se = 0.036 m, @ = LL50 49'18". @ Cor
Kontrola todnosti poloZaja todke T, : sf +sfr =0.00324, sf;+s?u=0.00324. Ert
Todnost poloZaja todke T, : O nig
insr
h=0.32125, se = 0.036 m, ts(2@) =0.47226,
the
Xz:0.21333, ss:0.030m, @ =1.2" 38' 23".
Kontrola todnosti poloZaja todke T, :
"f
+ sfr = o.oo22r, sl + sl = o.oo22r. O Tec
Todnost poloZaja todke T. :
the
h= 0.73952, se = 0.055 m, ts(2@) = 0.31.292,

xz= 0.27739, se : 0.034 m, @ : 81o 78' 44" .
Kontrola todnosti poloZaja todke T., sf; + = O.OO42O, sl + sf = 0.00420.

"fr
I
ion
Todnost poloZaja todke Tn:
X,r:0.95483, sa = 0.063 m, tg(2O) :0.19677,
xz=0.23447 , ss = 0.031. m, @:84o 26' 2" .
Kontrola todnosti poloZaja todke Tn : sf; + sfl = 0.00491, s] + sl = 0.00491. 1of10

Todnost poloZaja todke Tu : Ttre pa
h=0.47275, sa = 0.044 m, tg(2@) = 0.18148, needed
xz= 0.36787, ss = 0.039 m, @ = 95' 8' 35". revolut
Kontrola todnosti poloZaja todke Tu : sf; + sfr = O.OO42O, s?,+ s?" = O.OO42O. O lar
Can
Napomene: U poglavlju 3.2 (todka 5) ukazano je na mogu6nost da defekt datu- WC
ma u funkcijskom modelu posrednih mjerenja moZe biti manji od broja stupnje-

va slobode gibanja koordinatnog sustava. Naime, odredeni broj zadanih apso-
C th,
tra
lutnih velidina (parametri datuma) moZe ukloniti samo dio, a ne sve stupnjeve
slobode gibanja koordinatnog sustava. @ar
Kao karalrteristidni primjer navedeno je izjednadenje prostome trilatera- crc
cijske mreZe, koji nadelno odgovara prethodno rije3enoj zada6i, osim dinjenice
da niti jedna todka u mreZi nije unaprijed zadana. Medutim, ukoliko bi npr. todka
C the
en(
Tn imala zadan poloZaj, broj stupnjeva slobode koordinatnog sustava, odnosno
defekt datuma, reducirao bi se s ukupno 6 (tablica 3.3) na 3. Koordinate todke
T+ (x+,ys,H+)eliminiralebitristupnjaslobodegibanjakoodinatnogsustava, t ^f rn
tj.
mognrdnost translacije sustava duZ sve tri koordinatne osi, a preostale bi
ilhe pas
samo rotacije sustava oko osi, jer je mjerilo definirano mjerilom mjernog uredaja
likely t<
kojim su mjerene duljine. Matrica G sadrZavala bi samo tri stupdana vektora
( go, g,v i 9," ) te bi i njena tri redna vektora, koji odgovaraju koordinatama tod- OIn
ke T, , takoder bila ispu5tena. Struktura matrice G' bila bi cor
be
o H?' -Y?'
-H?' o *i' C Agr
yi'-"i' o
o Hz' -vz'
OCC
resl
-HZ' 0 *!'
vZ' -*Z' o @ Cor
,rX.-[n* s,v s.u]= 0 H3' -v3' Etr€
-H3' o *3' O trig
v3' -*3' o
o H;' -v;' insr
o "i'
-Hl' **;' the
vZ' o
C Tec
Uz definiranje matrice G , odnosno matrice G, neophodna je i korekcija the
sustava jednadZbi popravaka, obzirom da se iz vektora prikradenih nepoznanica
x ispu5taju nepoznanice poloZaja todke Tn , jer je unaprijed zad,ana, a sukladno
tomu i tri posljednja stupdana vektora matrice koeficijenata jednadZbi popra,
vaka A.
194 STNGULARNo IZTEDNAdENJE posREDNIH MJERENJA
Na slidan se nadin postupa i u ostalim geodetskim mreiama, gdje odre-

deni broj zadanih apsolutnih velidina (parametri datuma) samo djelomidno defi-
nira referentni koordinatni sustav, odnosno gtdje je defekt datuma manji od ne-
ophodnog broja parametara datuma za jednoznadno i cjelovito definiranje koor-
dinatnog sustava.
1of10
The pa
needed
revolut
O lar
o an
wc
o th,
trz
@ a,
cr(
o tht
enr
t ^f rn
ilhe par
likely tr
OIn
cor
be
CAg
OCC
TCSl
@ Cor
Et{
C nig
insr
the
Q Tec
the
'€Y-'
I
ion I
1of10
Ttre pa
needed
IZJEDNACENJE UVJETNIH MJERENJA revolub
O lar
Direktna mjerenja koja zadovoljavaju odredene matematidke uvjete zovu
se uvjetna mjerenja. Pri njihovom izjednadenju ne uvode se nepoznanice kao Oan
kod posrednih mjerenja, ve6 je svrha izjednadenja odredivanje popravaka mje- wc
renja, a nepoznanice su izjednadene vrijednosti mjerenja.
Uvjeti mjerenja proizlaze iz vrste obavljenih mjerenja i moguinosti nji-
C th,
trt
hovog povezivanja implicitno definiranim matematidkim funkcijama. U op6em
su sludaju funkcije uvjetnih mjerenja nelinearne te je neophodno njihovo lineari- li_F a I
ziranje razvojem u Taylorov red. Pri linearizaciji, mjerene vrijednosti se redovito cr(
uvode kao dovoijno todno odredene pribliZne vrijednosti izjednadenih mjerenja.
Broj uvjeta koji se pri izjednadenju postavlja jednak je broju prekobrojnih mje-
C thr
enl
renja, a svi uvjeti mjerenja moraju biti medusobno neovisni.
Izjednadenje uvjetnih mjerenja uobidajeno se obavlja primjenom metode
najmanjih kvadrata. Algoritam izjednadenja moZe se rastaviti na dva dijela. Prvi t ^f ]n
dio obuhvaia postavljanje uvjeta i linearizaciju te se razlikuje u razliditim geo-
detskim problemima ili zadaiama. Drugi dio je u pogledu algoritma univerzalan The par
i ne ovisi o konkretnom problemu ili zadaii. Osnovna pretpostavka pri izjedna- iikeiy tr
denju uvjetnih mjerenja je njihova neovisnost" Medutim, desto se u izjednadenje OIn
uvode velidine koje nisu neposredno mjerene, ovisnost se zanemaruje. cor
U suvremenim uvjetima, izjednadenje uvjetnih mjerenja je izgubilo na be
znadaju i podrudju primjene, posebice u sludaju radunske obrade geodetskih
mre-a. Zbog programibilnosti funkcijskog modela posrednih mjerenja i uporabe CAg
radunala s naprednim svojstvima automatizacije radunskih operacija, elimini- occ
rana je jedna od rijetkih prednosti funkcijskog modela uvjetnih mjerenja, a to je resi
manji broj radunskih operacija u odnosu na rjeiavanje iste zadaie pomodu pos-
@ Cor
rednih mjerenja. Er'rt
U tablici 4.1. sadrlan je aigoritam izjednadenja neovisnih i neposrednih
uvjetnih mjerenja razliditih todnosti. C-r oig
insr
Tablica 4.1. Algoritam izjednadenja uvjetnih mjerenja razliditih todnosti the
Podaci mjerenja i zadane velidine: L P, n, no,
,
C) Tec
tr,. I
=i!;
[o'Pz I the
, -l I
'.
ox1 l:
L
l
lt" I o, l
196 IZIEDNAdENJE IIVJETNIH MJERENJA
2. Broj prekobrojnih mjerenja

nf:n-no=r
3. Funkcije uvjetnih mjerenja

t= rx10
rx1 1oflC
The pz
4. Linearizacija funkcija uvjetnih mjerenja razvojem u Taylorov red needed
At v+rlr=0. revolut
rxn nx1 rx1 rx1
O lar
Uvjetne jednadZbe:
5.
o an
At v*ro=0, Q=P-t
lxn nx1 rx1 tz7 nxn nxn WC
i elementi uvjetnih jednadZbi:

A, Ae, O, o.
o th,
trz
6. Normabne jednadZbe @ a
* ro=0 cr(
,T.,f, rx1 rx1
i elementi normalnih jednadZbi: o tht
eni
N=AtoA, Ne, (o, s:Ne+ro.
7. Kontrola elemenata normalrrih jednadZbi t ^f rn

Ne:AtQ Ae.
The par
iikely tr
8. Rje5avanje normalnih jednadZbi metodom Choleskog
k = _ N_1. = _(", _"_r(c,)-1ro OIn

")-',:
jednadZbi:
cor
i elementi rjeiavanja normalrrih be
c, ("') '., ("')-'u, x=ce*("'f' (D.
CAg
OCC
9. Kontrola rjeiavanja normalnih jednadZbi ICSl
("')-'u=r. @ Cor
Ett
10. Popravci mjerenja (korelatne jednadZbe) O Eis
v=O A k.
nx1 nxn nxr rx1 insr
the
t't. Kontrola popravaka mjerenja
At v
O Tec
= -ro. the
72. Kontrola izjednadenja

vtPv=-co'k.
t97
I
Izjednadena mjerenja i kontrola izjednadenih mjerenja: lion

L+v=L, f=0.
iof10
Tlie pa
needed
Todnost pojedinih mjerenj a: revolub
s1: so Jq11, (i = r,2,..., n).
O lar
Matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja i ocjena todnosti izjednadenih Oan
mjerenja: wc
o =o-oA N 1Ato, s:..Jqu, (i:r,2,...,n). O th,
trt
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja
@a'
u(no)=n-r, cr(
U algoritmu izjednadenja uvjetnih mjerenja razliditih todnosti, sadrZanom u

C tnr
€ftt
tablici 4.1, koriste se sukladno redoslijedu pojavljivanja sljededi simboli:
*", vektor mjerenja,
tt
t ^f ln
.i. matrica teZina mjerenja,
The par
n broj mjerenja, iikeiy tr
broj neophodnih mjerenja za odredivanje jednoznadnog rjeienja
Do
bez izjednadenja mjerenja, CIn
Li pojedino mjerenje, (i = t,2,..., n) cor
be
Pi teZina pojedinog mjerenja, (i: t,2,..., n),
nf broj prekobrojnih mjerenja, oAg
occ
t broj neovisnih uvjeta,
resl
f vektor funkcija uvjetnih mjerenja,
rxl. @ Cor
0 nul-velrtor, Eol
rx1
A
!xr matrica koeficijenata uvjetnih jednadZbi, C Eig
insr
v velrtor popravaka mjerenj a,
nx1 the
(D
ux1 vektor nesuglasica uvjetnih jednadZbi, O Tec
o the
nxn matrica kofaktora mjerenja,
e vektor jedinica,
rx1
N matrica koeficijenata normalnih jednadZbi,
IXI
onI
198 IzuEDNACENJE UVJETNIH MJERENJA
k vektor korelata,
rx1
s kontrolni vektor zbr oja,
rx1
c gornja trokutasta matrica pri rastavlianju N = Ct C
rxr ,
1of10
rx1 kontrolni vektor zbroja,
The pa
t
nxl. vektor izjednadenih mjerenj a, needed
so referentno standardno odstupanje, revolut
si standardna odstupanja pojedinih mjerenja, (i = t,2,..., n) , O lar
Qii kofaktori pojedinih mjerenja, (i = t, 2,..., n) ,
Oan
o matrica kofaktora izjednadenih mjerenja, WC
nxn
s, standardna odstupanja izjednadenih mjerenja, (i=t,2,... ,n) , Otn
trz
qtt kofa-lrtori pojedinih izjednadenih mjerenja, (i = t, Z, ..., n) ,
tr oznaka zattag matrice. @ a.

cr(
Izjednadenje uvjetnih mjerenja istih todnosti obavlja se takoder sukladno
algoritmu sadrZanom u tablici 4.1, ali se djelomidno pojednostavljuje, jer je mat- O thr
9Ilr
rica teZina mjerenja jednaka jedinidnoj matrici ( P = I ).
Kako bi se algoritam izjednadenja uvjetnih mjerenja pravilno primijenio
neophodno je ukazati na sljedede: t ^f rn
1.. Primjena algoritma moguia je samo uz prekobrojna mjere-nja
Or:n-no=I >0. (4.r) The par
likely tr
Utvrdivanje broja prekobrojnih mjerenja, pri izjednadenju uvjetnih
mjerenja, nema samo formalni karakter, ve6 je izuzetno znadajno. OIn
Naime, broj prekobrojnih mjerenja neposredno odreduje broj neovis- cor
nih uvjetnih jednadZbi koje je potrebno postaviti, kako bi se mjerenja be
ispravno izjednadila. U pojedinim standardiziranim i tradicijski uvrije-
Zenim geodetskim zadaiama razradena su odredena pravila i formule CAe
(fcc
koje olakSavaju odredivanje broja prekobrojnih mjerenja, odnosno ne-
resl
ovisnih uvjeta, posebice u sludajevima kada zadala sadrZi veliki broj
mierenja. Tek nakon preciziranja broja neovisnih uvjeta mogmie je @ Cor
pristupiti definiranju implicitnih funkcija uvjetnih jednadZbi. One ovi- Etrt
se o wsti mjerenja i funkcijskim odnosima koje je izmedu mjerenja
moguie uspostaviti. O Eig
2. SrediSnja todka primjene algoritma je ispravno definiranje funkcijskog insr
i stohastidkog modela koji odgovara konkretnom geodetskom proble- the
mu ili zadaii. U uobi6ajenim geodetskim zadadama, funkcije uvjetnih
O Tec
mjerenja su unaprijed dobro poznate i tradicijski uvrijeZene, izvjesna the
je vrsta mjerenja obuhva6enih funkcijama uvjetnih mjerenja, odnosno
nadin definiranja matrice teZina mjerenja. U netipidnim problemima i
zada1arna, neophodno je jasno precizirati vrstu i oblik funkcija uvjet-
nih mjerenja.
-
I
U veiini je sludajeva, prate6i dio definiranja tunkcijskog modela uvjet- iion

nih mjerenja izrada odgovarajudeg grafidkog prikaza (skica ili shema)
u pribliZnom ili proizvoljnom mjerilu, Na njemu se grafidki prikazuju i
oznadavaju sve mjerene velidine i njihov medusobni odnos. U veiini
geodetskih problema i zada6a, posebice izjednadenja geodetskih mre-
Za, kvalitetan grafidki prikaz mjerenja sadrZanih u funkcijskom mode- 1of10
lu, kao i njihova primjerena oznadenost, neophodna su podlogia za The pa
brzu i udinkovitu primjenu algoritma izjednadenja, odnosno definira- needed
nje odgovaraju6ih tunkcija uvjetnih mjerenja. revoluti
3. U opiem je sludaju funkcijski model uvjetnih mjerenja nelinearan.
Obzirom da je odredivanje izjednadenih vrijednosti mjerenja pomo6u C larl
nelinearnih funkcija vrlo sloZeno, sastavni i obvezni dio algoritma Can
izjednadenja je njihova linearizacija. Linearizacija se obavlja razvojem wol
funkcija uvjetnih mjerenja u Taylorov red, uz zadr?avanje linearnih
dlanova. Pretpostavka za uspjeinu linearizaciju su dovoljno todno od- O the
redene pribliZne vrijednosti izjednadenih mjerenja, koje omognriuju tra
zanemarivanje kvadratnih i vi5ih dlanova razvoja funkcija u Taylorov @av
red. Todnost pribliZnih vrijednosti mjerenja je redovito zadovoljava- cro
ju6a, ukoliko se za njih usvoje vrijednosti samih mjerenja. Pri izjedna-
denju uvjetnih mjerenja, ve6 se pri odredivanju elemenata linearnih C the
uvjetnih jednadibi, a na temelju vrijednosti nesuglasica, dobiva poka- enc
zatelj je li jedno ili vi5e mjerenja ukljudenih u uvjetne jednadZbe nedo-
voljno todno odredeno, odnosno grubo pogre3no.
, ^f ln
4. Linearizacija funkcijskog modela uvjetnih mjerenja dovodi do temelj-
nog sustava jednadZbi koji karakterizfua izjednadenje uvjetnih mjere- The pas
nja, tj. sustava uvjetnih jednadZbi. Linearizacija i definiranje sustava likely tc
uvjetnih jednadZbi je izuzetno valan, praktidno srediSnji korak u pri-
mjeni algoritma izjednadenja. Razlog je dinjenica da se ispravnost Cin
cor
definiranja tog sustava moZe provjeriti tek nakon primjene svih kora-
be
ka algoritma izjednadenja. U sludaju pogreSnog definiranja sustava
uvjetnih jednadZbi, ukupni rezultat primjene algoritma bit 6e pogre- CAs
San. Na tu 6e dinjenicu ukazati tek kontrola izjednadenih mjerenja oc(
(todka 13, tablica 3.7). Zbog detaljnijeg uvida u linearizaciju funk- res
cijskog modela uvjetnih mjerenja i definiranja sustava uvjetnih jed-
nadZbi, potrebno je u razvijenom obliku predoditi matridne jednadZbe @ Co;
sadrZane u todkama 3 i 4 tablice 4.1. Nelinearni funkcijski model Etl
uvjetnih mjerenja (todka 3, tablica 4.1), odreden nelinearnim i impli- O trig
citno definiranim funkcijama izjednadenih mjerenja insr
f the
[q tr,,t,, ,"" )-l tol C Tec

f" t I_ ] o
L(i,, t,, ,t"
IE (r-,,I,,. ., I
r-1 'l
(4.1) the
Lt, ) ] [o
Iinearizacijom (razvoj u Taylorov red), a temeljem wijednosti mjerenja

IZIEDNAEENJE I'VJETNIH MJERENJA
uvedenih kao pribliZnih vrijednosti izjednadenih mjerenja, prelazi u

oblik (todka 4, tablica 4.1)
ion I
At v 0l
lE) (E) la)

I dl, J" l.al, J" l dL. iof10
(n)(n\ (ar,\ J.
The pa
I al, ,J. I al, J" .'. I dL" J. needed
:
le)lE) (E) revolut
I al, J. I dl, J" I aL" ,. O lar

gdje su popravci mjerenja v diferencijalno male velidine Can
ltv wc
lL, I lr-, I ["'l O th,

ll,lli-,
l:-l-l:-l-l:l ll", I (4.3)
trz
l-ll'll'l
Lt-"1 Ll"l L'"1 @ a,
cr(
Vektor nesuglasica co sadrZi konkretne numeridke wijednosti funkcija
uvjetnih mjerenja, koje su radunate pomo6u mjerenja L. Matrica A O th<
sadrZi konkretne numeridke vrijednosti parcij alnih derivacija funkcija enl
uvjetnih mjerenja po pojedinim mjerenjima, takoder radunate pomo6u
vrijednosti mjerenja L
(E) (d,\ (ar,)
I al, J" I di-, J" I dL, /, llhe par
El(ab\ le) f a' ar, "' ar,-l likely tr
f a",' Ir.
Iil, )" Iar,, _l a2,
A= I ar-, J. ,J. -ll:.^r, '.
t
,4.4)
o In
a,z .*l
nxl I
fq) (ar,\ f 4')

La,r cor
be
l.ar-" J" [ar" I ar-" ,J. J" As
Sustav jednadZbi dan izrazorn 4.2, ttz oznake uvedene u izrazu 4.4, od- occ
reduje Linearan funkcijski model uvjetnih mjerenja ili sustav uvjetnih resl
jednadZbi
Atv(D0 Cor
fa'ar"....r,-l[",-l Itt-l Io-] Erf
liii,.4|ll ", ll,, l lol
(4'5)
t: ', tt,"l*l'"1=lol' Eis
La,ra,z "*_lL""l Lr,_l Lol insr
Ako su predmet izjednadenja mjerenja razliditih todnosti, sustavu jed- the
nadZbi popravaka pridruZuje se matrica teZina mjerenja Tec
.]
p=l[p,Pz.. ]l:.lvo'=.lll."?si..
'
^ |, the
r'l"l",l
L P"r L si_l
(4.6)
u kojoj su teZine mjerenja odredene pomo6u podataka ocjene todnosti

IIIF
MJERENJA
I
RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIH 2O7
(referentno standardno odstupanje i standardna odstupanja pojedinih ion

mjerenja) dobivenih: njihovom primarnom radunskom obradom (rezul-
tat izjednadenja direlrtnih mjerenja, poglavlje 2) i zakonitostima pri-
rasta teZina za pojedine vrste geodetskih mjerenja (poglavlje 1.3).
5. Posebnu pozornost, nakon obavljene linearizacije funkcija uvjetnih 1of10
mjerenja, treba posvetiti jedinicama mjere (dimenzijama) pojedinih
mjerenja ukljudenih u uvjetne jednadZbe. Pri rje5avanju geodetskih The pa
problema i zadata nije rijedak sludaj da su u istu uvjetnu jednadZbu needed
tevoluti
istovremeno ukljudena kutna i linearna mjerenja, koja su izraLena u
razliditim dimenzijama. Kako bi se svi elementi uvjetnih jednadZbi C lar
pravilno dimenzionirali neophodno je obaviti pretvorbu odgovarajudih
lineamih velidina u kutne ili obratno. Can
6. Pri konkretizaciji sustava uvjetnih jednadZbi (izraz 4.5 i 4.6), pri- wo
mjerenu pozornost treba posvetiti isprarmom radunanju i pravilnom C the
uvr5tenju pojedinih koeficijenata (elemenata) u pripadne matrice i tra
velfiore.
Posebno treba ukazati na dinjenicu da je redoslijed smje5taja eleme- @ar
nata aij, (i=t,2,...,") i (l=t,2,...,t) , r matricu koeficijenata uvjetnih cro
jednadZbi A, nesuglasica uvjetnih jednadZbi ro, u vektor nesuglasica C the
ro i teiina mjerenja p1 u matricu teZina mjerenja P, odreden redosli- en(
jedom kojim su mjerenja L, uvr5tena u vektor mjerenja L i poretkom
uvjetnih jednadZbi, odnosno funkcija izjednadenih uvjetnih mjerenja u ? nf lO
vekLoru i. Obzirom da je uvr5tenje pojedinih elemenata a,, u matricu
koeficijenata uvjetnih jednadZbi A zahtjevno, korisno je uporabiti The par
jednostavnu shemu koja navedeno poiednostavljuje likely t<
E t..\ QIn
L1 f.r, ar2 "'a'l cor
(4.7) be
a,,
l,t' l,'
I
.
..a,, L
CAg
L.r, dn2 "* ] oc(
7. RjeSavanje normali:itr jednadZbi pri izjednadenju uvjetnih mjerenja (tod- ICS
ka 8, tablica 4.1) obavlja se, u odnosu na posredna mjerenja, djelomice

@ Crr
modificiranom metodom Choleskog. Obzirom da su nepoznanice u nor- En
malnim jednadZbama (korelate) pomoine velidine, neophodne su za
odredivanje popravaka mjerenja pomo6u tzv. korelatnih jednadZbi (tod- C Eig
ka 10, tablica 4.1) insr
v:OAk, (4.8) the
nije neophodno eksplicitno radunanje inverzije matrice koeficijenata O Tec

normalnih jednadZbi N, odnosno trokutaste matrice C, pri rastavu the
N=CtC. (4.e)
Algoritam rje5avanja normalnih jednadZbi koji se uobidajeno koristi pri

izjednadenju uvjetnih mjerenja, temeljen na modificiranoj metodi Cho-
202
ion I
IZJEDNAdENJE UVJETNIH MJERENJA
Ieskog, sadrZan je u dodatku IIL

Homogenizacija mjerenja obavlja se pri izjednadenju uvjetnih mjerenja
na istovjetan nadin kao kod posrednih mjerenja. Mjerenjima se pridm-
Zuje na odgovarajuii nadin definirana matrica teZina mjerenja.
9. Obvezni dio algoritma izjednadenja uvjetnih mjerenja je odredivanje 1of10
kriterija ocjene todnosti. Obavlja se odredivanje kriterija ocjene tod- The pa
nosti: referentnog mjerenja, pojedinih mjerenja i pojedinih izjednade- needed
nih mjerenja. Za ratunanje standardnih odstupanja uobidajeno se revolut
koriste kofaktori odgovaraju6ih velidina.
10. Sastavni dio algoritma izjednadenja uvjetnih mjerenja su kontrole radu-
O lar
nanja. U dijelu algoritma koji se odnosi na odredivanje izjednadenih Can
popravaka i mjerenja, to su: kontrola odredivanja normalnitr jednadZbi, wc
kontrola rje5avanja normalnih jednadZbi, kontrola popravaka mjerenja,
kontrola izjednadenja i kontrola izjednadenih mjerenja. O th,
Od svih radunskih kontrola najznadajnija je kontrola izjednadenih mje-
ttt
renja, jer jedino ona u cijelosti potwduje isprarmost i radunsku korekt- @ a'
nost obavljenog izjednadenja, ukljudujudi i provjeru isprarmosti srediS- cr(
nje todke algoritma, a to je linearizacija funkcijskog modela uvjetnih
mjerenja. Ukoliko kontrola izjednadenih mjerenja nije zadovoljena pot- O tht
gnr
rebno je izjednadenje u cijelosti ponoviti, uz pronalaZenje uzroka koji su
do toga doveli. Najde3di pojedinadni uzroci, koji se desto mogiu pojaviti i
u kombinaciji, jesu: t ^f rn
- radunske pogre3ke odredivanja elemenata matrice koeficijenata
uvjetnih jednadZbi A i velrtora nesuglasica o , ilhe par
- pogre3no uw3tenje elemenata u stmkture matrice koeficijenata likely t<
uvjetnih jednadZbi A i vektora nesuglasica co ,
- pogre5no obavljena linearizacija funkcija uvjetnih mjerenja, koja CIn
COI
dovodi do pogre5nog definiranja sustava uvjetnih jednadZbi te do
be
pogre5nog odredivanja i uwStenja elemenata u matricu koe-
ficijenata uvjetnih jednadZbi A i vektor nesuglasica co , CAs
- radunske pogre6ke vezane uz realizaciju pojedinih koraka algorit- OCC
ma izjednadenja, od ispravno definiranog i radunski korektno ICS]
odredenog sustava uvjetnih jednadZbi, pa do kontrole izjedna-
denih mjerenja. @ Cor
Enl
Radunske pogreike vezane uz rcalizaciju aigoritma izjednadenja, od
isprarmo definiranog sustava uvjetnih jednadZbi, pa do kontrole izjed- C oig
nadenih mjerenja, mogu se tijekom slijednog obavljanja pojedinih kora- insr
ka algoritma pravovremeno ustanoviti i otkloniti primjenom: kontrole the
odredivanja normal:rih jednadZbi, kontrole rje5avanja normalnih jed-
nadZbi, kontrole popravaka mjerenja i kontrole izjednadenja: Ove su
O Tec
the
radunske kontrole, u sludaju neautomatiziranog obavljanja izjednadenja
(primjena temeljnih radunskih operacija) izuzetno korisne. Ukoliko se
radunanja obavljaju neposredno pomo6u matridnih radunskih operacij a
dosljedna primjena prethodno navedenih radunskih kontrola u su5tini
--IF
nije ekonomidna, osim: kontrole izjednadenja i kontrole matrice kofak-

203
tora izjednadenih mjerenja, jer su vezane uz odredivanje kriteri.ja tod-

ion t
nosti koji se kontrolom izjednadenih mjerenja ne mog'Ll provjeriti.
11. Posebna se pozornost pri obavljanju izjednadenja treba posvetiti pra-
vilnom definiranju broja signifikantnih decimalnih mjesta svih u algo- 1of10
ritmu radunski izvedenih velidina. Pri tomu, uputno je pridrZavati se, The pax
kao i kod posrednih mjerenja, nekoliko nadelnih i jednostavnih pravila. needed
Popravci mjerenja, nesuglasice, izjednadena mjerenja i kriteriji ocjene revoluti
todnosti mjerenja, radunaju se uvijek s onoliko signifikantnih decimal-
nih mjesta s koliko su tijekom izrnjere i primarne radunske obrade O larl
odredena mjerenja, koja su polazna osnova i predmet izjednadenja.
Uputno je, zbog pogre5aka zaokruiivanja brojeva pri radunanju, sve
Can
wol
prethodno navedene velidine radunski odrediti najviie s jednim do-
datnim decimalnim mjestom. C the
Obzirom na vrstu radunskih operacija koje se tijekom realizacije algo- tra
ritma izjednadena obavljaju s elementima sustava uvjetnih jednadZbi,
potrebno je elemente normalnih jednadZbi i elemente rjeiavanja nor- @av
cro
malnih jednadZbi u pravilu odrediti minimalno s dvostruko ve6im bro-
jem signifikantnih decimalnih mjesta, u odnosu na elemente jed- O the
nadibi popravaka. en(
'1.2. Pri rjeiavanju konkretnih geodetskih problema i zadaca, tijek primje-
ne algoritma izjednadenja uvjetnih mjerenja te radunski odredene

medurezultate i rezultate izjednadenja neophodno je uredno i pre- 9 nf 1A
gledno dokumentirati, uz uporabu standardnih oznaka i uvaZavanje The pai

slijeda pojedinih koraka algoritma. Obzirom da rezultati izjednadenja, Iikeiy tr
tj. izjednadena mjerenja s pripadnim kriterijima todnosti nisu sami
sebi svrha, potrebno je prosuditi i donijeti odgovarajuie zakljudke o CIn
njihovoj prihvatljivosti i daljnjoj primjenjivosti. Uobidajeno se izjedna- col
denjem odredene velidine koriste kao polazna osnova za obavljanje be
novih geodetskih zadaca. O As.
Potrebno je jo5 jednom ukazati, sukladno prethodnim obja5njenjima. na occ
dinjenicu da se algoritam izjednadenja uvjetnih mjerenja (tablica 4.L) u sadr- resl
Zajnom smislu sastoji od dva karakleristidna dijela.
Pwog dijela, u kojem se postavlja funlcijski model uvjetnih rnjerenja i obav- @ Cor
trtrt
Ija njegova linearizacija te drugog dijela, u kojem se na temelju definiranog i
radunski konlsetiziranog linearnog modela odreduju izjednadena mjerenja te pri- O Eig
padni kriteriji ocjene todnosti. Prvi dio algoritma, odnosno njegova realizacija, insr
razlikuje se u razliditim geodetskim probiemima i zadaiama, ialo podiva na istim the
op6im nadelima. Drugi dio algoritma je bez obzira na razliditost geodetskih pro-
blema ili zadaia uvijek istovjetan. Q Tec
Stoga, postavljanje funlcijskog modela uvjetnih mjerenja i definiranje sus- the
tava uvjetnih jednadZbi zahtijeva odgovaraju6u razinu teorijskih znanja, sposob-
nost aktivne primjene tih znanja te primjerenu inZenjersku kreativnost, posebice
pri rjeiavanju netipidnih ili tradicijski nestandardiziranih geodetskih problema I
zadaea.
IZJEDNAEENJE UVJETNIH MJERENJA
4.1. Izjednaienie kutova u trokutu
u trokutu su s razliditim brojem ponavljanja, mjerena sva tri kuta, sl. 4.1.
Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost.
iof10
Podaci mjerenja: The pa
I [+s. es' +z".sl ts]

needed
I l, revolut
r=l L; l=18e" 42 73..21, p=l9l
I l" I 144"
L 42' 5".3 I
-.1
l2l O lar
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja i
Oan
broj uvjeta: wc
n:3, no=2, r: 11r =n - no- 1.
Funkcija udetnih mjerenja o th,
tt".
Lr+L"+ L. = lggo'
S1.4.1. Trokut Uvjetna jednadZba @ a,
cr(
v1 + v2 * rr. * (r., + L, + L. - 180') = o.
Nesuglasica uvjetne jednadZbe: Elementi uvjetne jednadZbe: O tht
gn(
L1 45" 35' 47".3' at v+cD:0, O,
L2 89 42 73.2,
L" 44 42 5 .3, a O: P-1 o)
t ^{
t 180 0 5.8, Irlfo.ss
t1| 0.20 ][s.a]
rn
-180 0 0 .0,
L The par
I
<o 5.8. L'l o sol

iikeiy t<
Elementi normalne jednadZbe: Rjeiavanje normalne jednadZbe
tr=* 5'8 OIn
atQa k+<o=0, t=-lra'o.) =-5.61290.
\ / 1.0333
cor
atoa to be
Ir.osss ][s e ].
Kontrola popravaka
oAg
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja occ
L V=QAK L
a'v Iesl
las' ss1+2".s-l i-;.;i
[+s" ssl+s".+s]
+ to = 0'00'
I ss" sz' 13" .zl +l _l' .rz I = I ag' 42' 12" .oB l. @ Cor
l++"
j )
+z' u".. l-z".at l++" +z' 2".4s ) Ett
Kontrola izjednadenja: vt P v =32.5548, -co k : 32.5548- C nig
Kontrola izjednadenih mjerenja: Todnost referentnog mjerenja insr
-L, 4bo 3b' 4s".49, ivt P v lsz.ssqe the
s-o!
a_r_= t-=5-!'1,.
L_2 89 42 1,2 .O8' r 1 t O Tec
L" 44 42 2.49, the
r 180 0 0.00.
Todnost mjerenja:
sL, = so JE; 5.71/-o33 = 3".3, sL, = so = s.71, J o .20 = 2" .6
=
"tC ,
SL. = so /-" = 5.71J050 = 4".0.
r'""'

205
ion I
I o.2258 -0.0645 -0.1613 |
o=o-o A N-1At o=i -o.oo+s 0.1613 -0.0968 l.

l-o.rore -o.oe68 0.2581-]
1of10
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, t. (eO)=Z.OO00= n - r. The par
Todnost izjednadenih mjerenj a: needed
4, = so Jqr : 5l1^[0.2258 =2 .71', sL, = so ,l
-
qr, = 5.71 V 0.1613 = 2 .29 , revoluti
4, =so Jq- = 5.7i'^[o2sr;r =2".90. Q larl
Oan
4.2. lzjednaienje kutova na horizontu wol
Na triangnrlacijskom stajali5tu mjereni su kutovi koji zatvaraju horizont, sl.

O the
tra
4.2.Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost.
@
Podaci mjerenja cro
[Lll-1123
t=ll'
uu' 23'
I 4 32.51 12" s1
c the
en(
I L:r I 1734 51 11 .6 l'
LL*.J L nu 156.e1
9 ^f ln
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja i broj
uvjeta: The par
n=4, no=3, r=rtr:fr-4o=t. likely tr
Funkcija uvjetnih mjerenja OIn
5L 4.2. Horizont t-r+lr+ L. + Ln = 360o. cor
be
Uvjetna jednadZba O Asr

vr +v 2+v3 +v4 *(1, +L, +L. +Ln -300" occ
)=0.
resl
Nesuglasica uvjetne jednadZbe: Elementi uvjetne jednadZbe:
L1 56" 23' 12".3, at v+ro:0, @ Cor
L2 1.23 43 32 .5, Et€
L3 134 51 11 .6, O Eig
L4 45 1 56 .9, Irl[*o.z].
r 360 59 53 .3,
-360 0 0 .0, lil
Lrl
insr
the
ro -O .7. Q Tec
Elementi normalne jednadZbe: Rje5avanje normalne jednadZbe the
atak+ro=0, t=-("'")-t, 6'7
\ / =4.0000 =1.6750.
a'a r,l
[ +.oooo ][-o z ]
206 IZIEDNAdENJE UVJETNIH MJERENJA
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka

L v=ak L
I sa' zs' tz" .s1 [ r".oe'] I so" zg' 13".98-l
atv+rrl=o.oo.
lns ss 32.s| .I r".oe I llps qs 34 .18
1of1t
lrs+ s1 11 .61*lr".osl=lrsa 51
|
1.3 .281
145 156.e.1 L1.681 145 7 58 .58 ] T'tre pe
v'v: 77.2225, -ro k = 77.2225.
Kontrola izjednadenja: needed
revolut
Kontrolaizjednadenihmjerenja: Todnostmjerenja
!, 560 23' 13".98,
- tr-=l----
ltt.zzzs Q lar
L2 r23 43 34 .18, s.-.1i trt
"I! =3.35.
L3 134 51 1.3 .28, r V t Oan
L4 45 1 58.58, wc
t 360 0 0.02.
C th,
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja trz
I
o.zsoo -o.2boo -o.2soo -o.2boo l
o=r-a N.1A'=l 1ffi 3:1333

-3?333
:3:ffi I
@ a,
cr(
l-o.zsoo -o.2boo -o.25oo o.Tbool
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (nO):S.OO00= n - r.
O thr
en(
E, =., /d, = s.ss /o:zs =2".eo, (i:r,2,...,+).
t ^f 1n
The par
4.3. Iziednadenie visinskih razlika (trigonometriiski nivelman) likeiy tc
Trigonometrijskim nivelmanom je uspostavljen obostrano prikljudeni OIn
nivelmanski vlak, sI. 4.3. Mjerene su visinske razllke i duljine nivelmanskih coll
strana. Zadane su nadmorske visine podetnog i zaw5nog repera u vlaku. Treba be
izjedna6iti mjerenja i ocijeniti todnost.
O Agr
occ
Zadani podaci:
rest
He=107'254n'
Hs = 171'343 m' @ Cor
Et€
Podaci mjerenja:
O Eig
In,l [rr.zs m-] [z.e rm.] insr
ir', ll13.82ml lr.srml the
L--l h. l=lzs.+a * I, d=l 3.7 km l.
lr', ll16.28ml ls.ttml O Tec
I r,r l L 3.ztm) fo.e tml the
St. 4.3. Nivelmanski vlak
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja i broj uvjeta:

n=5, Ao=4, r=rlt=It-fto=t.
ion
Funkcija uvjetnih mjerenja
E, E, r hr+hn-Es=Hs-Hn.
Uvjetna jednadZba
vr+ v2+ v3 + v4 + vu + ( hl + h2 + h3 + h4 + hu - (Hs - Ho)) = o, 1of10
TeZine mjerenja: Tliepa
pi=, KT needed
'didi=,, (i_r,2,...,s). revolut
Nesuglasica uvjeta: Elementi uvjetne jednadibe: C lai
h1 1.7.25 , -t
a"v+.o=o'
__
o'
h2 rc:A;" Can
h3 25.iA', -"- - o=P-1 wc
h; 16.28, lrllT'84 16e l-o oao
ni s.zt, llli
J
C th,
> 7On4 I 1 ll 13,6e l tte
l l ll
.o -zo.o"ao,
26'oL
-Gru-nol
-o,o4r- 1l L L 0.64 l @ ai
crc
ElementinormalnejednadZbe: Rje5avanjenormalnejednadibe
a'oak+.,=0, 0.049 C thr
t=_{a,o"l
\ / 'r= 49.8700
=0.0009g. en(
a
a"L) (D
[+o.ezoo][-o.o+o]
t ^f 1n
L v=Oak i a'vr'o=0000' The par
I tt.zsmt I o.ooam I [rr.zsgm-] likely t<
I rs.ez-l I o.ooz- | I nszz",'l
I zs.sa* | *l o.ore* l- | 25.ae3m OIn
I ro.ze*i I o.ozom I lro.soo-l
1.
cor
I s.zr -_l I o oor '" I I s.zrr - ] be
Kontrola izjed.nadenja: vt P v- 0.000048, -cok = 0.000048.
C Agr
Kontrolaizjednadenihmjerenja: Todnostreferentnogmjerenja occ
Et tI'258' tr'P
res.l
\' 73'822'
"'= \i ,
" ,ry=o.oo7m. @ Cor
h3 25.493,
Et€
!n 16 306'
h5 3.21L, O eig
I 70.090, insr
-(H -Ho) -70.089, the
<o 0.001.
Todnost mjerenja:
O Tec
the
sh, =so u/q, =O.OOZ ,!i.a+=O.OZm, sh, =so *,
,fqrr=o.ooz./rso =o.or
sh, =So /q.. *,
=o.ooz ulisoo =o.os shn =so u/q;=o.ooz /zoor =o.o+ *,
sh, =So ,/q* =O.OOZ u/O-O+ =O.Of -.

IZIEDNAdENJE ITVJETNIH MJERENJA

I
o.oozs -o.z6s7 -2ls22 -4.o8eo -0.1006.]
o:o-o A N-1o,o=l -2:1?22 -|ZZZZ-3:6313 :12[1-l?trtll

l-4.0890 -0.8814 ^7.7407 72.4443 -0.3338
1of1t
|
L-0.1006 -0.0277 -O.r757 -0.3338 0.6318_l

Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO)=+.0000: n - r. The pz
needed
revolr:t
4, =so ffi -,
=o.oozuG.oozs =o.ore 4, ^[qr, =o.oozn/rsezz =o.ooo
=so *,
Q
*, =so r/q., =o.oozS.osro =o.ozz *,
lar
4n =so n/q* =o.ooz ^[n++n =o.024m,
4. =so /q* =o.ooz/o-oste =o.ooo *' o an
wc
C th,
4.4. Iziednaienie strana pravokutnog trokuta trz,
U horizontalnoj ravnini odreden je pravokutni trokut. Merene su duljine @

svih strana. Duljine su mjerene s istom todno56u. Treba izjednaditi mjerenja i cr(
ocijeniti todnost.
o tht
enr
Podaci mjerenja
I a,'l Ir+.ser m-l
r,=l dz l=lzs.a+zml. t ^f rn
L
a.l lzo.szz m)
d, The par
Broj mjerenja, broj neophodnih mjere- likeiy tr
nja i broj uvjeta: CIn
n:3, no:2, r:nt:r1 -rro=f, cor
Funkcija uvjetnih mjerenja be
Sl. 4.4. Pravokutni trokut ai+ai=ai. oAg
occ
Uvjetna jednadZba IESl
2d' vr+ 2d., vr- 2d, v.
ai + a! - a! ) = o. +(
@ C<.rr
NesuglasicauvjetnejednadZbe: ElementiuvjetnejednadZbe Etr{
d? 206.81316,
a'v+ro=0, O Eig
dZ 667.808e6,
a0J insr
-aZ -an.aqszz, II 51.684
ze:azlfzlzaa+1. the
cD
I
2.77884.
l-se.os+ ] O Tec
Elementi normalne jednadZbe : Rje5avanje normalne jednadZbe the
atak+ro=0, t 2'77884
t = -(a'a)
\ / ,=- 6985.8634
: -o.ooo39g.
ata 0)
I ooes.aosa llz:zea+1.
--
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja

L v:ak L
Kontrola popravaka
a'v+co=o.ooooo.
209
;ion t
I r+.ser ml [-o.orra m.] [r+.soso ml Kontrola izjednadenja:
I zs.esz* I * I -o.oz06 m I = I zs.azu,^1.
^) | o.ozes *] *] v' v = 0.0011", -ro k : 0.0011.
lzo.szz lzo ssos
1of10
Kontrola izjednadenih mjerenj a: Todnost mjerenja
a? 206.48540,
F'" _ reoott _"
The pas
AZ sj -V--V needed
666.7446s,
, =00332m revolut'
-aZ -azs.zszos,
ro 0.00196. O larS
Can
1At
I o.saro -o.2tzs o.243r) woI
o=r-a N =l -o.ztza 0.6176 0.4369 l.
I o.z+st 0.436e o.booe-] C the
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO)=2.0000= n - r. trar
Todnost izjednadenih mj erenj a: @arl

*, =so ui q,, :o.oss2Jo"88G= 0.0312 m, cro
4, =so r/qr, =O.OSS2'[0.6176= 0.0261m, O the

enc
3a, =so Jq.. =o'oss2J0500B = 0'0235 m'
t ^{ rn
4.5. Izjednadenje duljina
The pas
U lokalnom pravokutnom koordinatnom sustavu poznat je poloZaj todaka likely tc
T' i Tz. Na pravcu koji ih spaja, odreden je mjerenjem duljina poloZaj todke T,
sl. 4.5. Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost.
CIn
cor
Zadani podaci: be
T.
qYixi
T, 254.85m, 323.88 m,
O Agr
d, T2 358.48 m, 526.48m. occ
T rest
Podaci mjerenja
- [a.f ltn.qzt''f
t=Lo,]=lrrs.re*l @ Cor
.d, trn€
I, Broj mjerenja, broj neophodnih mje-

O Eig
insr
renja i broj uvjeta: the
S1.4.5. Duljine n=2, D.=1, r=11r=fI-fln=t.
Funkcija uvjetnih mjerenja
C Tec
the
d, + d, : rl ':r- *r)2 + (yr- yr)'
Uvjetna jednadZba
/
(xz-
v1+vc+ld,+d,
r xr)z + (yz
2IO IZJEDNAdENJE UvJETNIII MJERENJA
Nesuglasicauvjetnejednadibe: ElementiuvjetnejednadZbe:
d1 772.42, at v+ot=0,
d2 115.18, ACD
-d - 227.57
Il]t.,'t
,
cD 0.03.
1oflC
Elementi normalne j ednadZbe: Rje5avanj e normalne jednadZbe
The pz
atak+co=0, / * \-1 0.03 needed
k=-la"al
\ / to=- =-0.01738.
ata cD 2.oo revolut
I z.oo I I o.os ]. O lar
L a'v + (D: o.ooo. Can
v=ak L WC
Ittz.+zm-l , [-o.otz m-]_
- [rrz.+os ml Kontrora izjednadenja:
111b.18 m_l [-o.orz ml lrrs.ros m]' v'v = 0.0006, _c.r k = 0.0006 o thr
Kontrola izjednadenih mjerenj a: Todnost mjerenja tre
g, 712.403, / v'v / o.oooe @ ar
d2 115.163, ",={;:{ , =0.025m cr(
-d - 227.565,
o 0.001. o thr
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja en(
.]
o=r-A N ,A,=[ q Tqq -90.5000l'

9999
L-0.5000
I r,{ tn
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (nO):f .OO00= n - r.
The par
Todnost izjednadenih mj erenj a
likely t<
*, = .o, :., Jdr
= 0.025 Josooo = 0.017 m.
o In
con
4.6. Iziednadenje kutova mierenih Schreiberovom metodom
be
Na triangulacijskoj todki mjereni su kutovi Schreiberovom metodom, C Agr

svim kombinacijama, sl. 4.6. Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost. occ
resl
Podaci mjerenja
@ Cor
tr.l I r+'rs 16"I Erf
lt-l I I 8835 13 I
, lL"l 114644 36 C) Eig

"-l L; l-i 74 22 2l
I
ll'l
LLol
lrczst el insr
the
I u, e 74)
O Tec
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja i the
broj uvjeta:
n=6, no=3, r=frr=n-flo=J.
SI.4.6. Kutovi
-
Funkcije uvjetnih mjerenja:
f,r-f,r+ Ln = g,
Uvjetne jednadZbe:
vr- yz+ - L, + Ln) = g,
vn + (L,
2tt
ion I
Lr-Ls+Ls=0, Vr -vs + vu + (L, - L. + r,u)= g,
fn-fu+Lu=9. ve - Vs + vu + (Ln -Lu + t
u) = g.
Nesuglasice uvjetnih jed.nadZbi: 1of10
L1 t+" tSl,rcl,',,, L1 1.4o t3',1.6:', L4 74o 22, 2,,, The pal
-L2 - 8Bo 3b' i.3", -L; _ 146" 44:,36'.,, _i _ rc;,ii
-Ue. -d ;',
L4 2", i tsz. st', g"" il
needed
74o 22'
co1 revoluti
5. _1I . 'i7.
,
a2 cDs
Elementi uvjetnih jednadZbi: Elementi normalnih j ednadZbi: O lar;
Atv+ot=0, Nk+rrt=0,
Oan
AAe0) NNetos
I r 01 0olfil_1lt
2l[_115l r ilIs']t s ltrot woi
Is 3-lllsll-rrll-Bl
t-1
II o-r oll-rl[ ?)
t.
Ir
Lr-r slLsJ[ z][roJ
C the
t o 1ll 2l tra
I o 1-1 ll o
I o o 1ll 1 @al
l
cro
RjeBavanj e normalnihl ednadZbi:
c (c,) t.o t C tne
'z.aaais-1, (c.)-1 s k
Ir,szos o.s773s o.s7.u,s1[ L.zisbot i s.nzsotl-s.soooo enc
iI ll
r
1.632ee -0.8165011-7.7567211 -a.o+ozzll -a.eqozz s.ooooo I
1.41421)l_o.zoztt)l o.zozn)l o.zotnlf o.soooo I

9 nf lA
L _v=Ak_ t The
I r+" rls ro I i- t.;'l I u" ti tz
pas
.s]
ul Arvvr,w= [3.3J
.r likely
I _sa; l m ii iu
I
t<
l.:: l:5I
11,46 44 36 l_l o _llMa 44 s1..ol
I
Lool Qin
| 74 22 2 I I -3 0 l- I Za, U, Sg .o I Kontrola izjednadenja:
cor
lls2 31, e I I + s I lrsz sr rs.sl vtv=6e.0000, be
158 e1.4) L0bl Lse e14.s] _o:'k=6e.0000.
Kontrola izjednadenih mjerenja: cAe
oc(
!r 77",,.5, !t
1,4' 13 1,4' 1,3 17",.5,
L4 74o 2t' sg" .0, res
-_L, -88:35'16".5, -L, - 146' 44' 3t".0, _t, _rjf. ri,ii .u,
Lo 74" 2r'sg' .0, lu -i;;".;;
31'13".s, i;
ol1
1.32" #. @ Co:
En1
Todnost mjerenja
O nig
insr
the
Q Tec
I 0.2500
o.sooo 0.2500 o.25oo _o.25oo _o.2bo0 0.ooo0
the
I 0.2500
|
0.5000 0.2500 0.2500 o.oooo _0.2500 I
0.2500 0.5000
0.0000 0.2500 0.2500
=l-0.2500 0.2500 0.0000 0.5000 _0.2500
I
I o.25oo I
I -0.2500 0.0000 0.2500 0.2500 O.5OO0 0.2500 I
L 0.0000 _0.2500 0.2500 _0.2500 0.2500 0.5000

]
2I2 IZJEDNACENJE UVJETNIH MJERENJA
Kontrola matrice kofalctora izjednadenih mjerenja, tr (f O)=S.OO00: n-r. ion I

s =
", Jqu = +.eo/osoooo = e".+, (i = r,2,..., o).
4.7. lziednaienie duljina mjerenih u svim kombinacijama

ioflC
The pe
DuZ horizontalnog pravca stabilizirane su todke: A, B C i D, sl. 4.7.lzmedu rreeded
todaka mjerene su duljine u svim kombinacijama i s razliditim brojem ponavlja- revolr:b
nja. Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost.
C lar
Oan
Podaci mjerenja: wc
I#l d'l 'l m.l
drl d. I a, I b6.2a I zl
C th,
lo, lle6.o2ml lzl trr
dnl =l
" 3: i=l '33:3t il I "=l ;
i
dui
@a'
I
I
i a. I 1105.16mm.l ls
a.l L 6b.3a cr(
I
L 12)
S1.4.7. Duljine O th(
enl
n:6, Do=3, r=rrr=n-no=J.
Funkcijeuvjetnihmjerenja: UvjetnejednadZbe: t ^f rn
dr-d.+dn+du=9, vr-vg+v4+v6+(dr*d3+d4+d6)=0, The par
dr-d, + dn= g, Yt-Yz+ v4 + (d1 - d2+ d4 )=0, likely t<
dn -du+du=9. v+ -vs +v6+(d4 -ds+du)=0.
CIn
Nesuglasice uvjetnih jednadZbi: cor
d1 56.24, d1 56.24, d4 39.85, be
-d3 ,161.34, -d5 -
d4 39.85, -d2 -96'02' 105.16,
cAg
ai- - os.sa, -d4 39'85 ' -d6 65.34,
occ
,D1 !"09. a2 O.O7 ' ro3 0.03. resl
Elementi uvjetnih jednadibi: At v + ro = 0, o,
@ Cor
AAeO (D
Etrf
I r 1 ol[ 2-][o.bo lIo.osl
I o-r oll 1ll o.Eo ll ooz C nig
l-r o oll-r ll
I
o.zs ll oos
I r 1 1ll 3 ll insr
I
I o o-r ll r ll
o.so
0.33
I'r the
It o t]L rlL
I
o.50 ] Q Tec
Elementi normalnih jednadZbi: N k + ro : 0, the
NNeros
Ir.zsoo 1.0000 1.00001 [s.zsoo.] [o.os-] [e.a+oo.]
I r.oooo 1.s000 0.5000 ll s.oooo ll o.oz ll s.ozoo I
[r.oooo 0.b000 1.3333.] fz.eessl [o os] lz aosel

I
RjeSavanje normalnih j ednadZbi:

ion
c (ct) t<o (ct)-ts > k
I
t.szzaa 0. 7b5e3 [
75se3l 0.06803.] f 2. e 027711 2.so277ll -0os6271
0.
I 0.e6362 -0.0741.211 0.01,927ll 0.e0877 ll 0.e0877 ll _O.OTZSZ l.
[ 0.86e72_]L-0.ozsoo_ll o.e+azzllo.s4672)l 0 02644) 1of10
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka The pa
L v:OAk L needed
I so.z+ m-l [-o.osz'] | ml so.zos
lo.oool revoluti
| 96.02m1 I o.oosl I so.ozsml Atv+ro=lo.oool.
ltgl11'"l_l 00141_lror.es+-l io.oool O lar;
| 3e.85ml l-o.oz+l- I ss.ezoml'
lros.ro-l l-o.oool I ros.rsr'"l Can
I os.s+ mJ [-o.ors] | os.szs * ] wo.
Kontrola izjednadenja: O the

vt p v: o.ooss, -ort k = o.ooss. tra
Kontrola izjednadenih mjerenj a: @av
4t 56'203, d. b6.203. g. 39'826,
cro
- d" 1.6L.354_
-
-d2 -96.029, -d5 -105.151, O the
4n 3e'826
au os.gzs, -d4 39'826'
'
-au os.szs, en(
tot (D2 0'000'
0O0O (D3 0.000.
Todnost referentnog mjerenj a t ^f rn

r---l-
..={/ v'P v lo-oobs
, =f/ , =0.043m. The par
likely t<
Todnost mjerenja:
OIn
sd, =so /qr, =O.O+s./osO=o.os*, sd, =so
^[qrr=o.O+l16sO=O.o:*, cor
sd, =so ut!.. =o.o+s nrbzs =o.oz m, sd. -so ur!* =o.oas JTso =o.os m, be
sdu =so ut![-o.oas

u6^ss =o.oa r", sdu =so ur![=o.o+s nloso =o.os -. O Agr
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=O-O A N-1 At O, occ
rest
I oztrc 0.rc1.7 0.0932 -0.1.t02-0.1186 -o.oo85l
I o.rorz o.22BB o.os47 o.r27r -0.0169 -o.t44r l @ Cor
I o.ossz o.ol47 0.1610 o.oog5 0.0678 0.0763 I
Et€
I -o.ttoz o.r27r 0.oogs 0.2373 0.1,0L7 -0.1356 i'
| -o.rrao -0.0169 0.0678 o.tor7 0.1864 0.0847 I
C nig
f-o.ooes -0.!441. 0.0763 -0.13s6 o.os47 o.2zw I insr
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (nO)=S.OO00= n-r. the
Todnost izjednadenih mjerenja: (J Tec

the
4, =so /q, =o.o+s u6.zt ro =o.ozo -, 4, =so 1'!r, =o.o+s {uzzee -o.oztr..,
Bo,=so Jq., =O.O+sJb.rOro=o.orzm, 4n =so
u/qnn =o.o+S ,fozszS=o.ozt^,
4. =so Jl* =O.OaS u/oreO+ =o.orS m, 4u =so ,/q* =o.o+S trTzzOS =o.ozO *.
214 rzlrpNeesN.rE UvJETNIH MJERENJA
4.8. Izjednadenje kutova
Na triangulacijskom stajali5tu T mjereni su kutovi izmedu pravaca prema

todkama A, B, T, i T". Zadani su smjerni kutovi pravaca prema todkama A i B.
Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost.

1of10
Zadani podaci: The pa
vf = 2s' 4' 1'1'" '8, needed
vB = Bzo 72' 30" .5 '
revolut
Podaci mjerenja
O lar
I I n" +d
t r.. t+" .a]
lt-ll lso rs ra.sl
L=l L: l=124 33 6.71
Oan
WC
l!nl
Lul l+sro 7.41
L
lzo +z sr .+) C tht
tra
Broj mjerenja, broj neophodnih mjere- @ ar
nja i broj uvjeta: crc
n=5, no= 2, r = nt= n-no=3.
51. 4.8. Kutovi i smjemi kutovi
C the
en(
Funkcij e uvjetnih mjerenj a: Uvjetne jednadZbe:
l-r+L.+f,u=vf -vfi, v1 + v3 *.ru * (r-, + L3 + Ls - ("8 -rf l) = o,
t ^f ln
L7+t4=V1-V1, v1+ v4 * (r,, * Ln * (uB - "fr ))= o, The pa:
=;EA
L2+LE=Vt-Vt. v2 + vs * (r., * Lu - (uB * rf l) : o. Iikely tc
Nesuglasice uvjetnih j ednadZbi: CIn
L1 11o 42' !4" .8, L1 11o 42' 74".8, L1 36o 15' 1B".3, coI
L3 24 33 6 .7, L4 45 76 7 .4, L4 20 42 51. .4, be
Lo 20 42 51 .4,
-(vl -vfl - so sa te .2, -t"? -"f ) -b6 bB 18 .7, -tu| -uf ) -56 58 18 .7, O Aei
3.5 -9 .0. occ
-5.8.
resl
ElementiuvjetnihjednadZbi: ElementinormalnihjednadZbi:
Atv+or=0, Nk+o=0, @ Cor
AAecDNNeos Ett
Ir r oltz.][-s.el Is r r']ts'lt-s.alt-o.e'l O
loorll rll 3.bI lrzollgll 3.5 ll 6.5 l.
nig
I r o o ll r
t010|1t lf-ooj L r o z)[e][-oo]L*ol insr
the
Ir o r llz l O Tec
Rje5avanje normalnih j ednadZbi: the
c (c')-tro (ct)-ts >
I t.zszos o.s773s o.s773s-l [ -3.34863-l [-0.46 1 88-] [-0.46 188] [ 1. b2500]
I t.zeoee -0.25820ll 4.20864ll s.zuaa,ll s.zara,a,ll -z srzso l.
I r.264st)l-4.72761)14.4626s)L4.46200_ll s zszsol

L v=Ak t
Kontrola popravaka
215
ion I
In" +d rs".e1 [-o".gs I f n" +d 13".81-l Io.ool
lso rs re.sl I s.za,l I so rs zz .o4l Atv+ro=lo.ool.
lz+ss 6.2|'I rszI = 24 33 B .22J. I o.oo I
I 45 16 7 .41 1of10
-2 tt45 1.6 4 .89
.51,
st.+l
I |
lzo +z b .26 | l2o 42 56 .661 The par

Kontrola izjednadenja: vt v = 51 .2763, -(otk =51,.2763. needed
Kontrola izjednadenih mj erenj a: revoluti
!,1.1o 42' 13".81, L1 ',l'Lo 42' 13".81, L1 36o L5 22 ,04, O lar

L3 24 33 8 .22, tn+sta 4.89, L4 20 42 56 .66,
L6 20 42 56 .66, C) an
(vf, -vil-so sa ra .zo, -(v?-vf ) so sa ra.zo, -(vB -uf ) so sa 1.8 .70, WO
cD1 (D2 0 .00. rrl3 0 .00.
-0 .01 .
Todnost mjerenja C th<

tra
O a,
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja cr(
I
o.szso o.r2so 0.2500 -0.3750 -0.12501 C) thr
,
0.1250 0.3750 O.25oO -0.1,250 0.3750 I
€flt
o=r-e N-1A'=l -o.zsoo 0.2b00 o.booo o.25oo -0.2boo l.
I -0.3750 -0.1250 0.2500 0.3750 0.1250 I
f-o.rzso -0.3750 -o.2bo0 o.tzso 0.37s0 ] t ^f rn

Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, t. (eO)=Z.OO00- n-r.
The par
Todnost izjednadenih mjerenj a: likely tr
4, ",/"" =4.13 vbs750 =2'.53, 4, -", G; =4.13 vb.sTso =2.83,
c In
sr." =si rC;= 4.13 Josooo =2'.e2, srn =si ld; 4.13 vb.s7so =2'.s3, cor
be
4u = sr G; 4.13 Vb.o7so =2 .s3.
As,
4.9. Izjednadenje kutova mjerenih sektorskom metodom occ
resl
Na triangulacijskoj todki mjereni su selctorskom metodom kutovi s raziidi- Cor
tim brojem ponavljanja, sI. 4.9. Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost. Ent
Podaci mjerenja: Broj mjerenja, broj neophodnih Eig

mjerenja i broj uvjeta: insr
the
7050 34 35 .24 n=8, no=5, r=nr=n no:3.
L1
143 33 59 .11 Isl
L2 l6l Tec
L3 t1,o 51, 3r .28 lzl the
L= Lrr 51 23 35 .28
Ltt 54 10 53 .33
L,, 51. 32 46 .I7
"=l3l
t5l
Lzz
43 49 58 .85 lsl
L^^ L5,l
48 77 78 .25
276 IZ'EDNAEENJE UVJETNIH MJERENJA

I.r+ir+ L. = 369o ,
i,-(frr+-rr):0, iof10
Ttie pa
i,-(f,r,+:.,r,+ tr.): o.
needed
revolut
Uvjetne jednadZbe: O lar
vr+ vz* ,r. * (1, + Lr+ Lr- 3oo" = o,
)
Can
vr - Vrr - vrz*(L, - l,r, - Lrr) = 0, wo
Yz- vzr- vzz- vr, + (Lr_ Lzt - Lzz - O tht
-Lr.)=0. tra
SI.4.9. Sektori
@ ar
crc
Nesuglasice uvjetnih jednadZbi:
L1 105o 34' 35".24, L2 33 59 .11,
743"
O the
L2 143 33 59 .11, L1 1O5o 34' 35" .24, en(
-L21 -51 32 46 .17,
L" 110 51 31 .28, -L11-51 23 35 .28,
r 360 00 5 .63, _L -54 10 53.33, -L22-43 49 58 .85,
-360 0 0 .00, 6.63. -Ln-48 71 78 .25, 9 n{ lO
cD1 5.63. cD3 -4 .70.
ilhe pas
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + ro = 0, O, iikeiy tc
AAeO OIn
770 2 0.20 I s.os-] cor
10 7 2 o.77 I o.os l.
be
100 7 0.74 l-a.ro l
0-1 0 -1 0.20 O Agr
0-1 0 _T 0.20 occ
0 0-1 _T o.20
rest
0 0-1 -7 0.20
0 0-1 -7 0.20
@ Cor
Elementi normalnih jednadZbi: N k + ro : 0, Ett€
NNealB O Eig
fo.soos 0.2000 0.1662-l lo.ezaz][ s.oslI o.sooz-l insr
| 0.2000 0.6000 0.0000 ll 0.800011 6.63 ll 7.4300 l. the
fo rooz 0.0000 0.7667 )fo oess.ll-+.ro.ll-s.rooz.]
O Tec
RjeSavanj e normalnih jednadZbi: the
c (c')-to (c')-ts >
lo.zrger o.2go1e 0.2334e1[ 7.BB72Gfl 9.1.147s11 e.1r47s)l -70.60265]
I 0.22215 -o.oeobe ll 6.1,207711 a.zszss ll o.zszss ll -z.stszs l.
I o 83eo1]L-6.4zozo.ll-s.sa v+)l-s.salr,+)l 7.Gsz7s)
,lon
a
I
L v=OAk t
705' 34' 35".24 -3.624 1050 34' 31".616 Io.oool
143 33 59 .11 -o .492 143 33 58 .618 Atv+r=lo.oool.
110 51 31 .28 -1 .515 110 51 29 .765 lo ooo ] 1of1C
57 23 35 .28 1 .503 57 23 36 .783
54 10 53 .33 The pe
1 .503 54 10 54 .833
51. 32 46 .11 57 32 44 .579 needed
-1 .531
43 49 58 .85 -t .531 43 49 57 .31"9 revolut
48 11 1,8 .25
-1 .531 48 77 16 .779
O lar
Kontrola izjednadenja: vtP v = 140.8988, -cot k = 140.8988.
Can
WC
!, lobo 34' 31".616,
\, L430 33 58 .618,
\, 143 33 58 .618, !, 1o5o 34' 31".616,
L,, -57 32 44 .579,
C thr
L" 770 57 29 .765, -L11 -51 23 36 .783, Lz, -43 49 57 .379, fta
t 359 59 59 .999, -L," - 54 10 54.833,
-360 0 0.000, @2 0 .000.
L"" -48 L1 16 .71,9
@ ar
o3 0.001.
-0 .001. crc
Todnost referentnog mjerenja
O the
140.8988 _ en(
6 .853
3
Todnost mjerenja:
: t ^f rn
sL, = so J 6.853 J020 : 3".06, sL, = so ,tG =6.8ss JolT =2".90,
"r, The pai
sL. = so Jq.. = 6.8b3 v6.M =2".s9, sL,, = so ,tr* :6.853 rF20 = 3".06,
likely t<
sL,, = so J[; = 6.853 Jozo:3".06, sL,, = so Jq* = 6.853 J020 = 3".06,
Cin
sL,, = so =6'853 Jo2o = 3"'06, sL,. = so J"" :6.853 J020 = 3".06. cor
^tG
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=O-O A N 1At O, be
0.0896 -0.0428 -0.0468 0.0448 -0.0143 -0.0143 -0.0143 -0.0143 C Agr

-0.0428 0.0886 -0.0458 -0.0274 -O.021.4 0.0295 0,0295 0.0295 occ
-0.0468 -0.0458 0.0927
,0.0234 -0.0234 -0.0153 ,0.0153 -0.0153
resl
0.0448 -O.O2t4 *0.0234 0.1224 -0.0776 -0.0071 -0.0071 -0.0071
-0.0143 -0.021.4 -0.0234 -0.0776 01224 -0.0071 -0.0071 -0.0071 @ Cor
-0.0143 0.0295 -0.0153 -0.0071 -0.0071 0.7432 -0.0568 -0.0568 Ett
-0.0143 0.0295 -0.0153 -0.0071 -0,0071 -0.0568 0.1432 -0.0568
-0.0143 0.0295 ,0.0153 -0.0071 -0.0071 -0.0568 -0.0568 0.7432 C) Eig
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO)=S.OO00: n-r insr
the
4,="o /qr, =o.essfi'oeoo =2".052, 4, =so Jqr, =O.ASS ,6.OaeO :2".04O, C Tec
the
3r_, =so u/qr. =O.SSS 16SOZZ =Z".OaA, 4,,- "o u/qno
=o.ess l0nzq'2".398,
Sr,, =.o u/q[ : o. ass ,! o tzz+ =2" .soe , 4,, =.o ffi =o.ase,l ot+n -2" .soz,
{, =ro r/qr, =O.eS: 161+n=Z'.SOS, 3",,=.o /o* =o'ess jot+zz=2" 'sos.
2t8 IZIEDNAEENJE UVJETNIH MJERENJA
4. 10. Iziednadenje nivelmanske rnreie (geometrijski nivelman)
je nivelmanska mreZa geometrijskog nivelmana, sl. 4.10.

Uspostavljena
Mjerene su visinske razlike i duljine nivelmanskih vlakova. Treba izjednaditi
mjerenja i ocijeniti todnost.
1of10
Podaci mjerenja: The pe
h1 27.6704rn 5.3 km needed
h2 26.8056 m 6.2 km revolut
h3 0.8757 rn 7.4km
h" 3I.0122rn 3.2 km O lar
L= h5 10.9152 m d= 2.8 km
h6 7.5568 m 't.4krn Oan
h7 20.4439 m 2.5krn wo
hB 1.1850 m 3.2 km
he 31.3359 m 2.9km C thr
tra
Broj mjerenja, broj neophodnih mjere- @

renja i broj uvjeta: crc
n:9, no=5, r=nr:1-rlo={.
o the
Sl. 4.10. Nivelmanska rnreza en(
Funkcije uvjetnih mjerenja: Uvjetne jednadZbe:

- E, * h, - hu r rru = g, - v1 + v4 - v5 + v6 + (- h' + h4 - h5 + rru) = 0' t ^f rn
E,-fru tr,+rr,- o, vz_ Ya- * (h, - ho - h, + trr) = 0,
v7 + v8 The pax
6,-[n-hr+hr=9, v3 - va - v8 + ve * (h. - ha - hs + rrr )= o, likely tc
tru + ft, - 6, = O. v5 + vz - v, + (hu + h7 - he) = o. C In
p = KI=
coIl
Te2ine mjerenja: (i: r, 2, .. , o)
-di -,
di be
Nesuglasice uvjetnih jednadZbi: C Agt

-h1 -27.6704, h2 26.8056, h3 0.8757,
h5 1,0.91,52, occ
h4 31..A1,22, -h6 -7.5568, -h4 - 31..0122, h7 20.4439, rest
-h5 -1"0.91,52, -}j'7 -20.4439, -h8 -1.1850, -he - 31.3359,
h6 7.5568, hB L.1850, he 31.3359, cD4 0.0232. @ Cor
rll1 -0.0166. az -0.0101. rrl3 0.01.44. Eti
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v+ro-0, O, C) Eig
A Ae o insr
-1 000 _I 4 5.3 [-ro.o.] the
0100
I-ro.r
1 6.2 | I
0010 t 7.4 Ml,l' O Tec

1 0-1 0 0 3.2 I zt.z I the
-7001, 0 2.8
1L00 0 1.4
0-1 0 1 0 2.5
0 1-1 0 0 3.2
0 0 r-1. 0 2.9
I
Elementi normalnih jednadZbi: N k + ro = 0,

ion
NNeroF
I rz.z 4.a, 4z -z.B l t s.s'l[-ro.o.][-rr.s.]
I r.+ rs.s -3.2 -2.s I o.z ll -10.1 ll -s.e
| -z.z 3.21.6.7 z.s ll7.4ll M,.a,ll zr.s
I
ll ll
I
l-z.a -z.s -z.s s z I I o.o zs.z zs.z ) 1of10

Rjeiavanje normalnih jednadZbi: The pa
c (C')-tro (Ct) 1s >
needed
revoluli
[s.soszr -0.3928b -o.ss7s4-01857011-4.65807j[ -3.17086.][-3.170861[ o.1B6bsl
I s o2s7o-o.s7ssl-0.7746s 11 s.zsose ll -t.+tgzzll -t.qtgzz ll -o.rssra
Q lar
I
I
s.easss-t.rzsa,qll 1.80e63 ll q.s+ssell q.sq+sgll 4.++stzl

I z 3BBe3lL 7 e6807.]110.356ee_]L10.3b6eejl 4$s42) Can
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja wo
v=QAk L
27.67O4 rn -0.99mm 27.66941,m Kontrola popravaka C the
26.8056 m -L.27rnrn 26.80439 m Io.ool tra
0.8757 m -10.68mm 0.86502 m
37.0722m 5.21mm A v*",=13:ffi1 @ar
10.9152 m
7.5568 m
-9.86mm
0.53mm
37.01,742m
10.90534
7.55733
m
m
. fo.oo I
crc
20.4439 rn -7.65mm 20.43605 m Kontrola izjednadenja: C the

1.1850 m 3.99mm 1.18899 m vtPv=99.2891., en(
31.3359 m 5.49mm 31.34139 m -co'k = 99.2891,.
Kontrola izj ednadenih mjerenj a: t ^f ltl
-:n, i2
-zz.aao+t, 26.80439, h" 0.86s02, -!u 10'90534'
!n 3r.or742, -4 -7.8s733, -n^ -zt.otz+i, The par
-tru -to.oost+, -.y, -zo.+saos, -d -1.1889e: !z 20 43605' likeiy t,
iu z.sszzs, [,n, sl
11???n, (D3
ol1 0.00000. a2 0.00000. 0.00000. lll:?, +=###
w3 CIn
col
Todnost referentnog mjerenj a be
lee2Bel OAp
=4.e8mm.
V . oc(
Todnost mjerenja: ICS
sh, =so /q, :+.oa/ss =11.5 mm,
@Co
sh, =so ,[qr, =+.oe^[a,z=I2.4mm, Ent
: ,[qu :q.sa ,[7 A= 13.6 mm,
sh, so
O nig
insr
"[q* =+.se1Ez=8.9 mm,
-so
shn
the
sh. =so Jq* :+.O8'ES =8.3 mm,
shu =So /O* =+.Se/:-+ =5.9 mm,

Q Tec
the
sh, =so mm,
"[q- =+.OAr[m=7.9
sh, :so /q[:+.oe/sz =8.e mm,
shn =so
/q* =+.OaJ2B:8.5 mm.
I
220 IZJEDNAEENJE UVJETNIH MJERENJA
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=O-O A N 1At O,

ion
2.3886 0.9931 1.3955 1..1.544 -0.6894 0.5448 0.3573 -0.0909 -0.2237
0.9931 251rc -7.5779 0.0568 -0.3656 0.5707 0.6927 -1.2476 0.3277
1.3955 -7.5779 2.9135 1.0975 -0.3239 -0.0259 -0.3354 1..1'567 -0.6592
7.1"544 0.0568 1.0975 2.0284 0.5563 -0.3178 -0.0707 -0.4453 0.4856 ioflC
-0.6894 -0.3656 -0.3239 0.5563 t.5tO4 0.2647 -0.6788 -0.0486 0.8315
0.5448 0.5707 -0,0259 -0.3178 0.2647 1.7272 -0.2508 0.3057 0.0139 The p:
0.3573 0.6927 -0.3354 -0.0707 -0.6788 -0.2508 1.4460 0.5025 0.7672 needed
-0.0909 -1.2476 1.1567 -0.4453 -0.0486 0.3057 0.5025 2.0559 0.4539 revolut
-0.2237 0.3277 -0.6592 0.4856 0.8315 0.0139 0.7672 0.4539 r.5987
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (f O)=S.OO00: n-r. O lar
Todnost izjednadenih mjerenja: o an

wc
4, =so /qr =+.oauEseeo =7 '70 mm, 4, =so'[ qu = fz'sL 1o = 7.89 mm,
+.oa
4, *"o V'q., =+'se viz.9135 B'50 mm, 4. =so ,[U =s.gaJzs2sa=7.i.0 mm, o th,
trz
Ftu =so /o* =a.oafsro+ =6.12 mm, 4u:"o '[q* =+'seuElzzz=S'29 mm,
@ a'
4, =so =+'oe^[tt"46o =5'99 mm, Br., =so / q* =+'os Jz osso :7 '1'4 rnrn,
cr(
^[q.
4n =so J qw :+'oe u/rsoaz =o so mm' O tht
enr
Napomene: U sludaju izjednadenja nivelmanskih mreZa s "dvrstom" geometrij-
skom konfiguracijom, broj prekobrojnih mjerenja, odnosno broj neovisnih uvje-
ta, jednak je broju neovisnih nivelmanskih figura koje se mogm razluditi u geo- , ^{ t^
metrijskoj konfiguraciji mreZe. Nivelmanska figura je temeljni geometrijski ele- The par
ment nivelmanske mreZe te je uz njega vezan i temeljni matematidki uvjet koji likeiy tr
moraju zadovoljiti mjerenja. U konkretnom sludaju postoje detiri temeljne i me-
dusobno neovisne nivelmanske figure, u kojima zbroj visinskih razlika u teo- CIn
rijskom smislu treba biti jednak nuli. Pri postavu uvjetnih jednadzbi uputna je cor
uporaba jednostavnog pravila za odredivanje predznaka visinskih razlika, od- be
nosno posljedidno koeficijenata uvjetnih jednadZbi. Sukladno oznakama smjera
uspona terena za visinske razllke nivelmanskih vlakova, oznadenih na skici mre-
oAe
OCC
Ze, sl. 4.10, te odabirom smjera "kretanja" po obodu nivelmanske figure (smjer ICS]
kazaljke na satu), na jednostavan se nadin definiraju uvjetne jednadZbe figumih
uvjeta s ispravnim predznacima visinskih razlika. @ Cor
Ista nivelmanska mreza se moze izjednaditi i s alternativnim postavom trnl
(odabirom) figurnih uvjeta. Naime, u konkretnom sludaju, bilo koja detiri medu-
C) Eig
sobno neovisna figurna uvjeta koja se mogu postaviti u mreZi dovode do istih
insr
vrijednosti izjednadenih mjerenja. Npr. mogu6e je umjesto bilo kojeg od postav-
the
ljenih uvjeta, u izjednadenje uvesti npr. figurni uvjet tzv. obodne nivelmanske
figure, tj. uvjet definiran mjerenjima visinskih razlTka h1, h2 i h3 . (J Tec
Pri uobidajenom nadinu odabira i postava figurnih uvjeta (primijenjen u the
prethodnoj zada6l), figurni uvjet obodne figure je matematidki ovisan o preo-
stalim uvjetima i njegovo je ukljudivanje u funkcijski model uvjetnih mjerenja
iskljudeno. Ipak, odredivanje nesuglasice tog uvjeta korisno moZe posluZiti kao
radunska kontrola za utvrdivanje ispravnosti radunanja nesuglasica u figmrnim
nedursxe oBRADA GEoDETSKTH MJERENJA 227
uvjetima, jer je zbroj njihovih nesuglasica jednak nesuglasici figurnog uvjeta

obodne figure.
onI
4.t7. Iziednatenie uvr5tene triangulaciiske mreZe
Triangulacijska rnre?a odredena todkama: T1 , T2 i T, naknadno je proBi- ioflC

rena s dva medusobno dvrsto vezana trokuta, u svrhu odredivanja poloZaja tod- The pz
ke Tn , sl. 4.11. Zadane su duljine i smjerni kutovi pravaca s todke T, prema tod- needed
kama T, i T.. Obavljeno je mjerenje kutova s istom todnoiiu. Treba izjednaditi revolut
mjerenja i ocijeniti todnost. O lar
Zadani podaci: o an
WC
v?= 4s" 25' 16".7,
vl = 13s' 16' 18".1. o thr
dr = 858'48 m' tra
dz = 633'50 m'
@ AI
crc
Podaci mjerenja
t r..l [sr' 2s' 42" .s) C thr
I rl I i 45 1,1, 14 .31 en(
l!l-l eszs 56i
i
I
"=lI La I 138 25 74.31

i
I
I
i
I!u lzz ze za.zl
LLo.l
t ^f rn
i
i
loa 6 24.8) The pai
SI. 4.11. Triangmlacijska mreZa
I
likely t<
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja i broj uvjeta: Cin
n=6, \o:2, r=rrr=n-no=4. cor
Funkcij e uvjetnih mjerenj a: be
Lr+ f"+ L. = 1g9o , CAg
in+iu+Lu=196o, occ
Ir-In=ui-u?, resl
_-=.=
d2srnl3 slnL6 @ Cor
_ 1
d, sinl, sinl-u Ett{
C Elg
Uvjetne jednadZbe: insr
vr+vz* - ( L, r L, r r,, r8o')= o, the
".
v4 r'v5
"u t(L4+Ls+Lu-r8o')=o, O Tec
the
v1 + v4* ( r,, * Ln - ( ui - "?))= o,
- Lzvz+ A. v. - As vs + Au vu + (togr
",
+ log sin L. + Iog sin Lu - (tog s, +
+ Iog sin L, + log sin Lu )) = O,
sdje je: A, = 4p ctg L,, (i = z, a, s, o).
Nesuglasice i koeficijenti uvjetnih jednadZbi:

L1 57" 25' 42" .8, L4 98" 25' 74" .3, ioflt
L2 45 77 74.3, L5 73 28 26 .7, L1 51" 25 42.8,
L" 83 23 5 .6, L6 68 6 24 .8, L4 38 25 74 .3, T'tre pr
t 180 00 2 .7, t 180 00 5 .8, -rvl-v?t -89 51 7 .4, needed
-180 00 0 .0, -180 00 0 .0, *4.3. revolut
2.7. a2 5.8.
O lar
Ai, Iog sin L,, ai, log sin L,,
Oan
d2 633.50 m, 2.80774662, d1 B5B.4B m, 2.93373018,
WC
L3 83o 23' 5".6, O.24, -O.OO\Ô|OT, L2 45ott't4".3, 2.09, -0.1490988,
L6 68' 6'24".8, 0.85, -0.03250767, L5 73o 28' 26".7, 0.62, -0.07832727, O th,
\= 2'76633793' X, = 2.76630903, trz
or+ =(Ir-t2)=28.90. @ a'
cr(
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + ro = 0,
AAero O tht
Ir o r o.oollz.ooff 2.701
€flt
Iro o o.2711 o.zs ll sso

o o.o2 ll r.oz ll
I
Iro +.so l'

lo r r ooo llz.oo ll z.eo] t ^f ltl
I 0 1 0 -0.06 il 0.94 I
The par
lo r o o.oe][r.oe,] likeiy tr
Elementi normalnih jednadZbi: N k + ro : 0,
C In
NNeos
3.0000 0.0000 1.0000 -0.1848-l s.ersz z]o II )l I o.srsz-l
COI
o.oo00 3.oooo 1.oooo o.o22r +.ozzt s.eoll ll ll e.ezzt I

be
1.0000 1.0000 2.oooo 0.0000 ll
+.oooo ll -+.so ll -o.sooo I
As
-0.1848 0.0227 0.0000 0.0554 )l-o.rozz z.ao ]l )l z.zazz l occ
Rje$avanj e normalnih jednadZbi: ICSl
c (c')-tro (ct)-1 s > C<.rr

f t.zszos 0.00000.5773b-0.106671[ r.sseesll 3.761.s711 3.761571[ -8.639b41
I r.zs2oso.s773s o.o727l ll s.saeos ll s.ozoez ll s.ozoez ll -+.zosso E*t
I -+.szooo ll
I
r ls470 0.046e4 ll -a:r,zas

-+.szooo ll {l e.szzzzl' Eig
I .204L3]l ro.raros ll ro sasro ll ro.sasro ll -zo.zaozzl
o
insr
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka the
L v=Ak L
I sf .af [ -o".oz.] [sr" zs'
zs' +2" 42".n1 Io.oo.] Tec
lqs lrM,.sl I z.eq I las rr 22 .241 A,v+,=I3:ffiI the
I as
zs s 6l *l-ro .se l=les zz 55 .02 I
138 25 14.31 I 4.37 I 138 25 18 .67 l' fo.oo ]

lzs ze za .zl I o .zs I lzs za 27 .45]l
Lur 6 24 a) f-ro .sr ] Lur 6 13 .8el
I
Kontrola izjednadenja: vt v = 313.6324, -ott k: 313.6324'

ion
!, 51o 2s' 42" .73, \n 38" 25' 1.8" .67,
L2 45 \t 22 .24, !u 73 28 27 .45, !, sr" zs' 42' .73,
Lo 38 25 1.8 .67,
L" 83 22 55 .02, LA 68 6 13 .89, 1of10
> 179 59 59 .99, t 180 0 0.01, -tuf u?) -ee sr r .+0,
-180 0 0.00, 180 0 0 .00, rrl3 0.00. The par
cD1 -0 .01, @2 0.01, needed
Iog sin L,, log sin L,, revolubi
@ @ C lar
L3 83" 22' 55".02, -0.0029036' l, rt' 22".24, -0.1490833,
4so
Lu 68" 6't3".89, 0.0325169, L5 73'28' 27".45, -O.O1832O8' C) an
Ir: 2'7663267' 2z: 2'7663261' wo
Todnost mjerenja C the
E *3^
,'={;trG V+ = 8,, 8s.
tra
@ar
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja crc
II o.so+e o.o5b7 o.24sr -0.3048 0.21,33 0.0915
C
|
-o.ossz o.rs2L -0.0964 0.0557 0.2644 0.2087 I the

o:r-e N 1A'=l :.:fru 1:333i ',;lfill 33t1l
en(
-32?13-3 33?3
I
I
o.zrss -0.2644 o.osr2 -0.21.33 0.5073 -o.2s4o I
I
o.oors o.zor'7 -o.oe15 -0.oe1b -o.2s4o o.38bs l t ^f rn
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (nO)=2.0000: n*r. The par
Todnost izjednadenih mjerenja: likeiy tr
FL, =So /qr, =e.eSufO.SO+8 =4".89, 4, =so /q,, =e.ASubr521=3" '45, CIn
4, =so /q* =e.esJo:o+e :4 .89,
col
4, =so /q* =e'esJo'eass =5" '20,
be
4, -.o ulq* -e.eS uitSOZS =O".Sr, 3i_u:so n/q* =e.AS[O:855 =5".50
o Ag
oc(
Napomene: Pri izjednadenju uvrstene triangulacijske mreZe, koja se sastoji od ICS
dva trokuta, neophodan je postav detiri neovisne uvjetne jednadZbe, kako bi se
@ Co:
mjerenja ispravno izjednadila. Broj neovisnih uvjeta odreden je na temelju dinje-
Enr
nice da su za jednoznadno odredivanje poloZaja todke T* neophodno potrebna
samo dva mjerenja, od ukupno 6 obavljenih. Na temelju skice mreZe, sl. 4.11, to C) Eig
su npr. mjereni kutovi Lr iL2 ili alternativno Ln i Lu. Preostala detiri mjerenja insr
su prekobrojna i odreduju broj neovisnih uvjetnih jednadZbi. the
Definiranje funkcija uvjetnih jednadZbi neposredno je vezano uz vrstu
C Tec
obavljenih mjerenja i zadane podatke, posebice zbog dinjenice da je mreZa ve- the
za1,a za ve6 uspostavljenu i prethodno izjednadenu triangulacijsku mreZu. Obzi-
rom da je temeljna figura (geometrijski lik) koja definira triangulacijsku mrezu
trokut, dvije medusobno neovisne uvjetne jednadzbe, tzv. figurni uvjeti, postav-
Ijaju se na temelju osnovnog geometrijskog uvjeta figure, tj. dinjenice da zbroj
224 IZJEDNACENJE UVJETNIH MJERENJA
kutova u ravninskom trokutu mora biti jednak 180o . Naredni neovisni uvjet ko-
ion I
jeg je neophodno postaviti je uvjet fiksnog kuta, odnosno tzv. stajaliSni uvjet.
Zbroj kutova L1 i L4 treba biti jednak razlici zadanih smjernih kutova na todki
Tr. Posljednji neovisni uvjet kojeg treba postaviti je tzv. sinusni uvjet, odnosno
uvjet fiksne strane triangulacijske mreZe. Naime, pri radunanju duljina strana 1of1C
triangulacijske mreZe primjenom sinusnog poudka, jer je to matematidki naj-
jednostavnije, izjednadeni kutovi moraju omoguiiti da se podevSi od duljine T'he pe
needed
strane d1, preko mjerenih kutova sadrZanih u oba trokuta, jednoznadno odredi
revolut
duljina strane d, i obrnuto. Sukladno primjeni. sinusnog poudka, uvjet se naziva
"sinusnim uvjetom". O lar
Obzirom da je sinusni uvjet nelinearan, obavlja se njegova linearizacija () an
razvojem u Taylorov red, uz prethodno logaritmiranje, jer je razvoj funkcije WC
sinusnog uvjeta u Taylorov red jednostavniji, ako se izvorni sinusni uvjet pret-
hodno logaritmira. Rezultat linearizacije je linearna uvjetna jednadZba sinusnog O th,
uvjeta u kojoj je je jedan od elemenata opii obllk izraza za radunanje koefi- tt:r-
cijenata uz popravke kutova (parcijalna derivacija implicitno definirane funkcije (9)a'
logaritmiranog sinusnog uvjeta po mjerenju L, )
cr(
^, +ctsL,,
e-o.4342e, t =#=206264.806'.]. O th(
p \[u-"n rr ) enl
Obzirom da su koeficijenti i nesuglasica u sinusnom uvjetu male velidine
(velidina A je prirast funkcije logaritma sinusa kuta, tj. promjena funkcije loga-
ritma sinusa kuta pri promjeni kotta za 1" ), neophodno ih je uveiati mnoZenjem s t ^f rn
odgovaraju6im falrtorom, kako se tijekom izjednadenja ne bi radunalo s deci- The par
malni.m brojevima koji sadrZe velik broj decimalnih znamenki. U matematidkom likely t<
se smislu uveianje koeficijenata i nesuglasice postiZe mnoZenjem uvjetne jed-
nadZbe sinusnog uvjeta s povoljno odabranim faktorom, dime se uvjetna jed- C)In
nadZba ne mijenja. Uputna je uporaba jednostavnog empirijskog pravila, kojim cor
se velidina faktora veLe uz nominalnu todnost mjerenja. Ukoliko su kutovi mjere- be
ni, u nominalnom smislu, zakljudno sa stotinkom sekunde faktor je 107 , ukoliko C)As
su kutovi mjereni s desetinkom sekunde falrtor je 106 te ukoliko su kutovi mjere- occ
ni sa sekundom faktor je 105 . Izvorni postav sinusne uvjetne jednadZbe obavlja resi
se uvijek uz primjenu navedenog pravila.
(D Cor
Zbog potrebe stabilnosti radunskog procesa i ujednadenog poni5tavanja
Enl
nesuglasica, uputno je raspolagati s uvjetnim jednadZbama u kojima su sve
nesuglasice pribliZno istog reda velidine. Stoga, ukoliko je potrebno, uvjetna O Eig
jednadZba sinusnog uvjeta se dopunski mnoZi ili dijeli s pogodno odabranim insr
faktorom (1.0r , 1.O2, 103 , itd.), kako bi nesugiasica sinusnog uvjeta poprimila the
pribliZno isti red velidine kao i nesuglasice u ostalim uvjetima.
Posebno treba naglasiti da je izjednadenje mjerenja u mreZi obavljeno Q Tec
posve neovisno od referentnog koordinatnog sustava rrrrei,e, u kojem su odre- the
dene koordinate todaka T1,T2 i T3. Stoga, koordinate todke Tn treba odrediti do-
punski, nakon obavljenog izjednadenja, a na temelju izjednadenih mjerenja i os-
talih zadanih podataka te odabirom odgovarajuieg radunskog postupka.
-.IIF
4.t2. Iziednaienie triangulacijske mreie (centralni sustav, kutovi)

225
ion I
U centralnom sustavu su mje-
reni kutovi, sl. 4.I2. Treba izjednaditi
1of10
Podaci mjerenja Ta The par
17" 43 57 .25 needed
L1
L2 31" 27 40 .41" revoluti
L3 78 37 23 .29
b
L= L, 42 52 79 .78 c Q lar
L. 56 18 38 .34
L; 13 6 9.91 Oan
L7
L^ 149 I 47 .5r wo.
80 49 I .00
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja SI. 4.72. Centralni sustav C the
i broj uvjeta:
tra
n=8, no=4, r=Ilr=n-no=4. @ar,
Funkcije uvjetnih mjerenja: cr0
Lr+Lu+ir=196o, Ln+iu+ir=199o,
.=.=- C the
sln L4 srn L2 sln L6 I en(
(rso" - 1I, + L.1) + L, + L, = 360o,
sin Lu sin L. sin L,
Uvjetne jednadZbe:
9 nf tn
v1 + v6 * rr' + (r'' + Lu + L' - 180") = 0,
The par
v4 + vb * ,r, * (ln - 1Bo" ):0,
+ Lu + L,
likely t,
- vz-v3 + v7 + v8 * (- ar-L3+ L7 + l-r-reo')= o, CIn
- Ar vr + A,rvr- As vs + A,nvn- As vs + Au vu + (Iog sin Ln + Iog sin L, + coI
+ log sin Lu - (log sin Lu + log sin L. + log sin L, )) = O, be
sdje je A, = cts L,, (i:t,2,3,4,5,6). OAs

i occ
Nesuglasice i koeficijenti uvjetnih jednadibi:
resl
L7 r4g" g 47 .51",
Ll 17o 43' 57".25, L4 42" 52 79 .78, L. B0 49 9 .00, @ Cor
L6 13 6 9.91, L5 56 18 38.34, -L2 -37 27 40 .41,, Ent
L7 149 I 47 .57, LF 80 49 I .00, -L" -18 31 23.29,
2 r79 59 54 .67, t 180 0 6.52, 180 0 0 .00 O Eig
-180 0 0.00, -180 0 0.00, t 359 59 52 .81, insr
(D1 -5 .33. a2 6 .52. -360 0 0.00, the
(D3 -7 .19.
Ai, log sin L,, Ai, Iog sin L,, Q Tec
the
L4 42" 52 ,1"9 ,,.1.8 , 22.68 , -0.1672595 , L5 56" 18, 38,,.34, 74.04, -0.0798468,
L2 31" 27,40,,.4L, 34.31,, -0.2823949, L3 18" 31,23,,.29, 62.84, -0.4979998,
L6 13" 6 L91, 90.46, -0.6445521, L1 17" 43 57 .25, 65.85, 0.5763064,
Xr =-1'0942065' X, =-1.0941530'
ro+ =(rr-t2)=-s3b.
226 IZJEDNAdENJE T'VJETNIH MJERENJA
Elementi uvjetnih jednadibi: Atv+co=0,
ioflC
The pe
needed
revolut
Q lar
Oan
WC
C th,
ttr-
k
@a,
.lI cr(
o.e+szol
ll -z.sorgr
ll z.r+ozal'
I
O th(
enl
l[ z ooso+ ]
Popravci mjerenja i izjed nadena mjerenja Kontrola popravaka

L v =Ak t ^f ln
57 .25
1.70 43' -0.868 17" 43 56 .382
37 27 40 .4r [o oool The par
-r.243 3t 27 39 .167
A,v _., _ likely tr
18 31 23 .29 ,3.779 18 31 19 .511 B:BB3
42 52 19.18 |
42 52 16 .810
|
-2.370 10.0001 C)In
56 18 38 .34 -3.328 56 18 35 .0t2
136 9 .91 3.208 136 13.118 cor
1,49 9 47 .57 2.990 1.49 9 50 .500 be
80 49 I .00 -0.822 80 49 8 .r78
Kontrola izjednadenja: vt v = 53.1919, _co, k = 53.1g1g.
CAg
OCC
Kontrola izjednadenih mjerenj a: resl
L, r4g" g' 50".50, @ Cor

!, 1.7o 43' s6",38, Ln 42" 52' 16".81, L. 80 49 B .18,
L6 13 6 t3 .12, L5 56 18 35 .01, -L2 -3r 27 39 .18,
Etr{
L? 149 9 50 .50, L8 80 49 8.18, -L" -L8 31 19.51,
x 180 0 0.00, t 180 0 0.00, 180 0 0 .00, C) Eig
-180 0 0.00, -180 0 0.00, t 360 0 0.00, insr
cD1 0.00. @2 0 .00. -360 0 0,00, the
0)3 0.00.
Q Tec
log sin L,, log sin L,, the
L4 42o 52' 16".8r, -0.1672649, L5 56'18 35.01, -0.0798515,
L, 31o 27' 39".18, -o.2823gg2, L3 18o 31' 79".5t, -0.4980235,
Lu 73" 6' tg".t2, -0.644523t, L t7'+3'56".38, -0.51,631,21,
\: -1.0947877, 2z: -I.0947877.
I
ion
Todnost mjerenja
r-
/ .rt ,, ib" 1c1,
c- J- - - l-uroro=3.646.
rr-V -V 4
' 1of10
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=I-a N-1 At
0.3435 0.0587 -0.3310 0.0530 0.0942 0.0301 -0.3134 0.041.2 The pa
0.0587 0.6130 -0.1735 -0.1.473 -0.0667 -0.2844 0.2256 0.2139 needed
0.3310 0.1735 0.5159 -0.031.2 -0.1485 0.1683 0.L627 0.1.797 revolubi
0.0530 -0.1473 -o.o3t2 0.6076 -0.3485 -0.1336 0.0806 ,0.259L
0.0942 0.0667 -0.1485 -0.3485 0.6206 0.0373 0.0568 -0.2720 C) lar
0.0301 -0.2844 0.1683 -0.1336 0.0373 0.2424 -0.21.23 0.0962
-0.3134 0.2256 0.1.627 0.0806 0.0568 -0.2123 0.5258 0.1.374 Oan
0.041,2 0.2139 0.1797 0.2720 0.0962 0.0962 -0.1374 0.5311 wo
Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenja, tr (eO)=+.0000= n-r.
c th(
Todnost izjednadenih mjerenja: Lra
BL-, = Sr u/q,, s.o+ott,o:+ss -2 .r37, sr. = si J azz =3.646J0.6130 =2 .855'

-
(-) ar
cr(
3r. - s, ufq., -s.o+oJo51€, =2' .619, s.L4 = si Jq* =3.646[0.6076 =z .942,
4u nluuu 3.646 Jos2o6 2 .872,
= sr =
S- = =, u/q* =s. a+a 162+z+ =L79s, r) tht
eni
-r,_, -., ,,!r:atz - ^^^^ t^
3.646V0.5258 2.644, s- - u/q* -S.646 Vt5311 = 2 .657 .
"'
t ^f rn
Napomene: Centralni sustav je elementaran oblik slobodne triangulacijske mre-
Ze sa dvrstom geometrijskom konfiguracijom. U geometrijskom smislu, trokuti
The par
sadrZani u mreZi su medusobno dvrsto vezani, s dvije zajednidke strane i s jed-
iikely tr
nim zajednidkim vrhom u sredi5njoj todki sustava. ()In
Obzirom da je u mreZi obavljeno 8 mjerenja, od maksimalno mogu6ih 9, cor
postoje detiri prekobrojna mjerenja. Neovisno od dinjenice da niti jedna strana be
mreZe nije mjerena, za definiranje oblika mrele, odnosno poloZaja svih todaka
neophodna su samo detiri mjerenja. Naime ukoliko se bilo kojoj strani mreZe oAs
zada fiktivna duljina, s detiri mjerena kuta moguie je jednoznadno odrediti i oc(
poloZaj preostalih dviju todke sadrZanih u mreZi. Stoga, neophodno je definirati res
detiri neovisna uvjeta kako bi se mjerenja ispravno izjednadila. (D Cor
Uz dva figurna uvjeta, pri izjednadenju mreZe, postavlja se tzv. uvjet hori- Er'rt
zonta na srediSnjoj todki sustava (kut koji nije mjeren na srediSnjoj todki sustava
supstituira se kutovima iz pripadnog trokuta) i sinusni uvjet. C) Eig
Postav sinusnog uvjeta obavija se temeljem slijedne primjene sinusnog insr
poudka, pomodu kojeg se odreduju duljine radijalnih strana mreZe (strane koje the
izlaze iz sredi5nje todke sustava ili tzv. pola za postav sinusnog'uvjeta), podev5i
od jedne strane mreZe kao podetne te nakon uporabe obodnih kutova iz svih
o Tec
the
trokuta mreZe, ponovnim odredivanjem duljine podetne strane. Ako su mjerenja
ispravno izjednadena, vrijednost duljine mora biti ista. Obzirom da za triangu-
Iacijsku mreZu nije definirano mjerilo, jer niti jedna strana u mreZi nije poznata,
podetnoj radijalnoj strani uobidajeno se dodjeljuje jedinidna vrijednost duljine.
I
228 IZJEDNAdENJE UVJETNIII MJERENJA
ion I
4. 13. Iziednadenje triangulacijske mreie (geodetski detverokut, kutovi)
U geodetskom detverokutu su mjereni kutovi, sl. 4.13, Treba izjednaditi

1of1t
ihe pt
Podaci mjerenja needed
L.I L;
78" 54' 55" .12 revolut
L"
69 16 43 .98
L2,
L3 12 32 1 .85 Q lar
L= L4 35 15 20 .77 Oan
L, Ln L5 62 56 5 .70 WC
L6 42 26 55 .49
L.
b
L; 39 21 46 .73 C tti
a L,I L, c 19 16 15 .43 trz
Sl. 4.13. Geodetski detverokut

@ a.
cr(
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja i broj uvjeta: C th,

n=8, no:4, r=rlr=n-no=4. en
Lr+Lr+ L. + i, = 180o, Ln + iu + Lu + Lr:180o ,
t ^f 1n
sin rO sin]i, + r, ) sin !,
ir+i. +Ln+iu =180o, - r. The par
sin (L, + Lr ) sin Lu sin L,
likely t<
Uvjetne jednadZbe:
v7+ v2+ v3 + vB * (r,, * L2 + L3 + LB - 180') = o, CIn
cor
v4 + v5 + v6 + v7 * (ln * Lu + Lu + L, - r8o') = o, be
v2 + v3 + v4 + vb * (r,, * L. + Ln + Lu - r8o')= o, CAg

occ
(A.un -A.)v. + As*e va
-As - -Ar*r)vr+
vs + Au vu Lz*avz* (Ar
resl
+ (too sin Lu +Iog sin (L. + Ln)+Iog sin L, -(log sin (L, + Lr)+log sin Lu +
+ Ios sin l. @ Cor
)) = 0, Ent
sdje je A, = 4p ctg L,.
O trig
insr
Radunanje nesuglasica i koeficijenata uvjetnih jednadZbi:
the
L1 78o 54' 55" .72, L4 35o 15' 20" .17 ' L2 69o 16' 43" .98,
L2 69 16 43 .98, L5 62 56 5 ,70' L3 1.2 32 1 .85, O Tec
L3 1'2 32 1 .85, L6 42 26 55 .49' L4 35 15 20 .77, the
LR 19 16 15 .43, L7 39 21 46 .r3' L6 62 56 5 .70,
2 r79 59 56 .38, t 180 0 7 .49, t 180 0 1.7 .70,
-180 0 0 .00, -180 0 0 .00, -180 0 0 .00,
o1 -3 .62. a)2 7 .49. (D3 17 .70.
RAdUNSKA oBRADA GEODETSKIH MJERENJA
Ai, Iog sin L,,

58"
Ai, Iog sin L,,
38 1 .56, 12.84,-0.0686145,
225 -
ion t
Lr+Ln 47" 47' 22",O2,19.10,-0.1303689, L3 620 56' 5" .70, 70.76,-0.0503708,
L8 19' 16' 15".43, 60.22,-0.4814389, L 120 32' L".85. 94.71..-0.6635076,

\=-0.7825487, Ez=-O'7824929, 1of10
ro+ =(xr-t2)=-558. The pai
Elementni uvjetnih jednadZbi: At v + ro = 0, needed
A Ae revolubir
c0
100 0.00 1.00 [-s.oz.] C
1010.00 2.00 I z.+e I
lar1
1. 0 1. -0.76 1".24 I rr.zo l' an

0110.19 2.1,9 [-s.se ] woI
0 1 1-0.11 1.89
010 0.23 r.23 the
0 1 0 -0.13 o.B7
tra
100 0.47 1".47
Elementi normalnih jednadZbi: N k + co = 0, @av

cro
I a.oooo o.0oo0 2.00 oo -o.zuz2fru.)rt rl r-Jozl r z.Jszal C tne

I o.oooo 4.0000 2.0000 o.rl52l I o.resz ll z.+s ll re.ozsz en(
I z.oooo 2.oo0o 4.oo0o -o.6727llz.szzsll n.zoll rc.ozzsl'
I
l-o.zezz o:.Bs2 -0.6727 0.e13B ] lo.ru+t)f-s.se ] l-s.+ezz )

RjeBavanje normalnih jednadZbi: 2ofl0
c (ct) t<o (c') ts > k The par
lz.ooooo o.o0ooo l.ooooo -1.81000-][ 1.o4BBB-][ 1.o4BBB-][ 2.9sqs2f likely tr
I -0.1-41.1.211
z.o00oo 1.o0o0o o.os262ll s.z+soo ll a.avazll o.eszoz ll -o.s+soz
I
I
r.41427 -0.4473811 o.soaso ll z.azzzsll z.ezzzs ll -e.aazos l' o In

I o B30e3 ]L 3.768s2)l-2sszss ll z oszso ]l 4.53530 ] cor
Popravci mjerenja i izjednadenih mjerenja Kontrola popravaka be
v=Ak L
Io.ooo.]
780 54' 55".12 2.959 Ag
780 54' 58".079
69 16 43 .98 -0".509 69 1.6 43 .471. A.v+.,,=lB.ffi occ
12 32 1 .85
I
-3 .938 1.2 37 57 "912 resl

35 1.5 20 .1.7 35 15 1.7 .220 lo.ooo ]
-2".950
62 56 5 .70 -4.304 62 56 1 .396 Kontrola izjednadenja: Cor
42 26 55 .49 0".695 42 26 56 .1.85 Etrl
v'v = 79.1805,
39 21. 46 .L3 -0 .931 39 21. 45 .799
19 16 15 .43 5.108 19 16 20 .538 -cot k = 79.180b. C) Eig
insr
Kontrola izjednadenih mjerenja: the
!, 7a" s4'88".08, L_4 3so 1b' t7".22, \, 69o 16' 43" .47, Tec
\, 69 1.6 43 .47, !u 62 56 1 .40, L3 t2 37 57 .97,
the
!. t2 37 57 .91, !u 42 26 56 ,18, L_4 35 t5 77 .22,
LF 19 16 20 .54, L7 39 21" 45 .20, LE 62 56 1 .40,
t 180 0 0.00, t 180 0 0.00, t 180 0 0.00,
-180 0 0.00, -180 0 0.00, -180 0 0.00,
cD1 0 .00. e)2 0 .00. (Da 0 .00.
log sin L,, Iog sin L,,

ion I
L6 42o 26 56 .18, -0.r7o7394, L7 +L8 58o 38 1 .b6, -0.0686091,
L,+Ln 47" 47' 1b".13, -0.1303820,
!. 62o s6' s" .70, -0.0503755,
L, 1.9o 16' 20".s4, -0.4814081, Ll 1,2" 32' 1,".gs, -0.6635449,
\= -0.7825295, 2z= -0'7825295 1oflt
Todnost mjerenja ihe pt
"E
"i-! r
79.1805
4
=4.449.
1At
needed
revolr:t
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=I-.A N O lar
0.6t44 -0.0969 -0.1906 0.1622 0.1253 -0.1216 -0.1659 -0.3269
-0.0969 0.5506 -0.201.2 -0.2237 -0.7257 0.1159 0.2355 -0.2525 Can
-0.1906 -0.2012 0.2189 0.1056 -0.1233 0.1463 -0j286 0.1728 w(
0.1622 -0.2237 0.1056 0.4940 -0.3759 -0.1371. 0.0190 -0.0442
0.1253 -0.1257 -0j233 -0.3759 0.6250 -0j25r -0.1240 0.1238 O ttr
-0.1276 0.1159 0.1463 -0.1.371. -0.1.251. 0.6239 -0.361.7 -0.1.407 tr'.
-0.1659 0.2355 -0.L286 0.0190 -0.1240 -0.3617 0.4666 0.0610
-0.3269 -0.2525 0.1728 -0.0442 0.1238 -0.1.407 0.0610 0,4065
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO)=+.0000= n-r. cr(
Todnost izjednadenih mjerenja: C\ th,

,., =", .!qu =+.++o/o en
"l4u =+.++o,to.at++ =3" .487 , 4, =si ssoo =3".301,
s, =r, /qr. =+. 44s J o 2rls -2" .082, =rn ", ,14* +.++o r[a+o+o =s .tzz ,
) af 1A
s,_"
-Ass =4.449 v/0.6250 -3 .51.7
=si ,l , {u ==, ,!q; =+.++o u/o.ozso =s".sr+,
The par
tt-, ="t rl qtz =4'449 V0'4666 =3 '039'
- {, =s,/q* =+.++oulo.+oos =z .esz.
iikely tr
Napomena: Geodetski detverokut je elementaran oblik slobodne triangulacijske ()In
mrele sa dvrstom geometrijskom konfiguracijom. Trokuti sadrZani u mreZi su cor
medusobno dwsto vezani, a obvezno su definirane obje dijagonale detverokuta. be
Na temelju prekobrojnih mjerenja neophodno je definirati detiri neovisna
uvjeta. To su tri figurna uvjeta i sinusni uvjet. Pri definiranju sinusnog uvjeta,
oAg
OCC
neophodno je odabrati poi te za primjenu sinusnogr poudka koristiti radijalne ICS-
strane mreZe sukladno odredenom polu. Obzirom da detverokut nema srediSnju
todku, za odabir pola su na raspoiaganju sve detiri todke mre1e. Uobidajeno se @ Cor
za pol odabire ona todka dija je udaljenost od dijagonaie mreZe najmanja. Tada Erl
se u uvjet ukljuduju najo5triji kutovi mreZe. Nadelo definiranja sinusnog uvjeta
posve je jednako kao i kod sredi3njeg sustava, obzirom da se detverokut moZe
O nlg
insr
geometrijski izvesti iz srediSnjeg sustava koji se sastoji od tri trokuta. Ukoliko se
the
sredi5nje todka centralnog sustava pomakne duZ jedne od radijalnih strana mre-
Ze van povr5ine obodnog trokuta nastaje geodetski detverokut. C) Tec
the
4.74. Iziednadenje triangulacijske mreZe (eentralni sustav, pravci)
U centralnom sustavu su mjereni pravci, sl. 4.'1,4. Treba izjednaditi mjere-

nja i ocijeniti todnost.
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA 23t
Podaci mjerenja ion I

960 16 3 .05
L1 106 38 0 .06
L2 158 23 55 .60
L3
L4 92 50 21. .5L
Lo 130 53 12 .90 iof10
147 19 10.55
L= iiL^ 359 59 57 .88
The pa
needed
L: 43 21. 8 ,30
L,,n 63 23 13 .68 revolut
Ltt 210 24 6 .23
Ln 0 0 7.42 O lar
120 1.2 55 .36
L3 Lo Can
WC
Sl. 4.14. Centralni sustav

O ttr
trz
n=1.2, no=8, r=nf=fI flo=4. @a,
Funkcije uvjetnih mjerenja: cr(
(i, - t,) * ( In - ar) * ( L,, - f,o) = 180o, O thr
(I. - L)* (i, - i,)* (1,, - I,,)= 180o, en1
(I. - I,) * ( iu - [-) * ( L,o - f,,,) = 180o,

sin (L, - lr) sm (r,u - r,u) sin (r,. - r,r)
t ^f ln
_,
sin (L, - L, ) sin (i, - tr ) sin (Lu - r.n ) The pal
likeiy tr
Uvjetne jednadZbe:
- v1 + v2- v8 + ve - vro r vr, + ((Lz - l, )*( Ln, L, )+( Lr, - Lro )- 1BO' )=0, ()In
COI
- v5 + v6 - v7 +v8 - Vrr f v1' +((L6- lu)*( L' - Lr)+( Lrr*L,.r)_180')=0, be
-vz+ v3-v4+vs - ytztvro +((Ls - lr)*( Lu - Ln)+( Lro- Lrr)- 180"): 0, CAs
occ
A1r,, r,,) t, * (- A1l, r-r) - A,", vz + a1l.-r,r1 vs + a1r,u,r,n1 v+ *
) TCSI
",,
* (-11", -a{ru ..ny)tu nalru-r-u) vo +a{r-r-r-r1t, +(-at.n r-r) -A(r-, ,,,1)t, *
"u1 @ Cor
t A("n nn + (1og sin (ln - lr) + Iog sin (Lu - l-u) + Iog sin (L, -Lr) - Etl
",)
- (tos sin (1, - r,r) + los sin (lu - r-r) + los sin (L. - L^))) = O,
O Eig
sdje je A, :i (r,, -r,,). insr
"to the
Lz -Lr 1.Oo 21' 57".0r, Le -L, 43o 27' 10" .42, L. L2 5L0 45' 55.54,
O Tec
Lg *Le 20 2 5 .38, Lu -Lu t6 25 57 .65, L5 L4 382 51 .39, the
L11-L1o 149 35 55 .L9, L1"-L|o 120 1'2 53 .94, L. L, 90 L1 r0 .87,
> 779 59 57 .58, t 180 0 2.01., 779 59 57 .80
-180 0 0 .00, -180 0 0 .00 -180 0 0 .00
-2 .42. 2 .O1.. o)3 -2.20.
rzrrowadrw.lE rrvJETNrH MJERENJA
A,, los sin(L,-1,), A,, los sin(r,,-1,),

ion I
,'
L6-L516" 25' 57".65,71.39,-0,5483846' L8-L7 43" 27' 70".42, 22.30,-0.1633658'
L3-L2 51o 45'55".54, 16,59'-0.1048629' L5-L4 38' 2' 51".39' 26.90'-0,2101965'
\=-7.7784777, Ez:-7.7184524, 1oflC
<o+ =(Ir ->z)=-7e7. The pe
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + co = 0, needed
A Ae revolut
-1 0 01.15 0.15 | -2.+z) O lar
7 0 -t -7.32 -1.32 I 2.Or I
0010.77 7.77 |-z.zo I

Oan
0 0 -1 0.27 -o.73 f-r.az.l lMC
0 -1 1 -0.98 -0.98
010 0.71 1.77 O th,
0 -1 0 0.22 -0.78 tre
-1 1 0 -0.80 -0.80
1000.58 1.58 @a,
-1 0 1 0.00 0.00
cr(
t -7 0 0.00 0.00
0 1 -1 0.00 0.00 O th<
Elementi normalnih jednadZbi: N k + co = 0, gnl
NNeos
I o.oooo -2.0000 -2.0000 -1.0e021[o.oossl | -2.+z)[-t.stozl
t ^f
| -z.oooo 6.0000 -2.0000 o.6734112.6734ll 2.o11 4.6834 | |
rn
| -z.oooo -2.0000 6.0000 0.230e II
2.230e ll -2.2o | 0.030e l' | The par
[-r.oooz 0.6734 0.230e 5.6s88.1 15.472e )L-1.87_] L 3.6002_l
likely tr
RjeSavanje normalnitr jednadZbi :
c (Ct)-tro (ct)-ts > OIn

I z.asgsg-o.e16so-0.81650-0.44s08-l[-0.e87e6-l[-0.61655-l[-0.61655-l[0.6e818-l cor
I zsosto-tlstle o.t342z ll o.szroo r.eosge t.eosga Il 0.04848 ll ll | be
I z.0ooo0 o.ol.tzlll t.zozso ll o.eoaz+ ll o.eoez+ ll o.sgeao l'
I z.sszoslf-r.orsso.]f r.srzsz]f tslrzsT)lo.43szs) oAg
0cc
ICSl
L v=Ak t
96" 16' 3 .05 -0".797 960 16' 2.853 Io.oool @ Cor
106 38 0 .06 -0 .474 106 37 59 .586 A'iv+':13:ffi Ert
1.58 23 55 .60 o .677 158 23 56 .277 I
92 50 27 .57 -o .482 92 50 27 .028 lo.ooo l O Eis

130 53 72 .90 o .1.23 130 53 73 .O23 insr
747 79 10 .55 0 .359 747 79 10 .909 the
359 59 57 .88 0 .049 359 59 57 .929
43 27 I .30 -0 .998 43 27 7 .302 Q Tec
63 23 13 .68 0 .949 63 23 74 .629 the
210 24 6.23 -0 .099 zto 24 6.131
00 1. .42 0 .650 00 2 .O70
720 72 55 .36 -0 .550 120 72 54 .810
Kontrola izjednadenj a : vr v =3.7245, -ro'k = 3.724s.

I
RAEUNSKA oBRADA GEODETSKIH MJERENJA 233
Kontrola izjednadenih mjerenja: ion

\, -l_, 1.oo 2't' s6'.79, !, -!, 430 21' 1.9" .37, \e -L" 510 45' 56",68,
Lr-Lu 20 2 7.33, Lu-Lu 1.6 25 57.89, Ls -La 38 2 51. .99,
L."-L." t49 35 55 .94, L""-L." t20 t2 52 .74, L."- L.. 90 7t 17 .32,
t1800 0 .00, x 18000 .00, 18000 .00,
-180 0 0 .00 -180 0 0 00 -180 0 0 .00 iof10
o1 0.00. a)z 0.00. (03 0.00.
The pa
needed
rog sin(L, -
), L, roo sin(r., - i, ),
revolut:
!n -!' 20" 2 7.33, 0.4652124, Lz-Lt 70" 21.56 .73, -0.7448932,
!u -!u 76" 25' 57".89, -0.5483829, !' -!' 43" 2',t' 19".37, -0.1633682, O lar
L"-L" 57" 45' 56".68, -0.1048610, Lr -Lo 380 2' 51".99, -O.2t}1,g4g,
t_- Ez- Oan
-1.1 184563, -1.1184563. WC
Todnost mjerenja
C th,
o- r n'.r - jlz.zzas
/ t,rt
"i-! . -! 4 =0.965.
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=I-n N-1 At,

@a
cr(
0.5694 0.3348 0.0958 -0.1750 0.1690 0.0060 0.1767 0.0610 0.1157 0.0949 0.0848 0.0101
0.3348 0.5062 0.1589 -0.0669 -0.0713 0.1382 0.0601 -0.0910 0.0310 0.2151 -0.0783 -0.1367
0.0958 0.1589 0.7453 0.2419 0.0977 0.1442 0.1166 0.0301 0.1467 -Oj.20I -0.0065 0.1266 C th,
0.1750 -0.0669 0.24L9 0.7361 0.1718 0.0920 0.1393 0,0515 0.0878 0.1333 -0.077L -O.7222 en
0.1690 -0.0713 -0.0977 0.L718 0.5919 0.2363 -0.0766 -0.0490 0.1256 -0.1531 -0.0874 0.2406
0.0060 0.1382 -o.r442 0,0920 0.2363 0.6777 0.2159 -0.0025 -0.2134 0.0198 0.0986 0.1184
-0.1767 0.0601 0.1166 -0.1393 -0.0766 0.2159 0.7352 0.7783 0.0866 0.0086 0.7365 0.1279
0.0610 0.0910 0.0301 0.0515-0.0490-0.0025 0.1783 0.5585 0,2632 0.1560 0.2914-O.1354
0.1157 0.0310 -0.1467 0.0878 0.'1256 -0.21.34 0.0866 0.2632 0.6502 0.7474 -0.1548 0.0075 t ^f rn
-0.0949 0.2151 -0.1201 0.1333 -0.1531 0.0198 0.0086 -0.1560 0.7474 0.7450 0.7377 0.1233
0.0848 0.0783 0.0065 0.0111 0.0874 0.0986 -0.1365 0.1548 0.1548 0.1317 0.741,1, 0.L272 'lhe par
0.0101 -0.1367 0.1266 -0.1222 0.2406 -O.1'tA4 0.'1279 0.0075 0.7233 0.7233 0.1272 0.7494
likely tr
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO):e.OO00= n-r.
CIn
Todnost izjednadenih mjerenja: c()r
4, =si u/qr, =o.oos 1'osoo+ = x o' .728, "r.,
=", Jqr, =0.965 Jo5o62 = t 0'.687, be
E. =.,Jqr, =0.965 VtJ453 = t 0".833, q" =s,/qaa =o.oos J0rc61= to".szl, C As,
ul[[=o.oos jos919 = to" l42,

occ
-9.965
^to,olt? =+
sr_u =si o".7g1.,
"r.:",a/q* resl
3l, =si J!- =o.oos,to,nn= x 0 .827, s., =s,Jqes =0.965J05585 = + O" .727,
@ Cor
4, =s'r"![=o.oos 1'o osoz - + o' .778, =srJq,
Br,,o =O.SOs J0?450 =:t 0 .833, Err€
,.,, =.,utE[=o.oos id.z+n= t o'.831, 4,, =s,ui!, =o.oos 1nl+e+=r o'.83s.
C) Eig
insr
Napomena: Pri izjednadenju centralnog sustava, u sludaju mjerenja pravaca, the
matematidki nije mogu6e kao jedan od neovisnih uvjeta uvesti u izjednadenje C Tec
uvjet horizonta. Veliku pozornost treba posvetiti radunskom definiranju koefici- the
jenata uz popravke mjerenja u sinusnom uvjetu. Iako na prvi pogled vrlo slo-
Zeno, definiranje koeficijenata, posebice obzirom na predznak, je vrlo jednos-
tavno uz uporabu sheme za radunanje koeficijenata A i nesuglasice. U konkret-
nom sludaju izvorni oblik sinusnog uvjeta jest
234 IZIEDNACENJE UVJETNIII MJERENJA
sin (L, * L, ) sin (Iu - Iu )sin (l-. l-, )

=I
sin (L, - r,, ) sin (I, - [, ) sm (l-u - l-n
)
i pripadna radunska shema:
A,,Ioosin(Lr-1,), A,,Iogsin(L,-L, ),
ioflC
Le-L8 20o 5 .38, 57.74,-0.4652237, Lr-L, Oo 2t 57 .01, 115.11, -0.7448907,
2
L6 -L5 16o 25' 57" .65, 71.39, -0.5483846, L8-L7 43o 2r' 1'0".42, 22.30,-0.1633658,
The pe
needed
L3-L2 51' 45' 55".54, 16.59,-0.1048629, L5-L4 38" 2' 51".39, 26.90,-0.2101965,
revolut
\=-r.118471,1,, 2z=-7.1t84524.
() lar
Uzuvalavanje redoslijeda mjerenja u vektoru mjerenja, koeficijent uvjetne
jednadZbe uz popravak mjerenja pravca Lr, jer se u sinusnoj uvjetnoj jednadZbi Can
pravac L, nalazi samo u jednoj razlici pravaca, imat 6e neposredno izradunat wc
koeficijent *A", ,, =71,5.11,. Naime, razlika pravaca (Lz-Lt) nalazi se u nazivni- O th,
ku sinusnog uvjeta, a pravac L, ima negativan predznak u razlici (Lz-Lr). Koe- ttt-
ficijent uvjetne jednadZbe uz popravak mjerenja L, odrediti ie se zbrojem koe-
@ a'
ficijenata A izradunatirnzarazllke pravaca (Le-Lz) i (L2-L1 ), jer se mjerenje cr(
pravca L, nalazi u obje razlike. Koeficijent A izradunat zarazllku (Lr-L, ) imat
6e negativni predznak, tj. -Ar-. Lr=-16.59, jer se nalazi u brojniku sinusnogi
O thr
gnr
uvjeta, a pravac L, ima negativni predznak u toj razlici. Koeficijent A izradunat
za razllku (Lz-Lt) imat 6e takoder negativni predznak, tj. -Ar_,_l_, =-115.11, jer
t ^f rn
se nalazi u nazivniku sinusnog uvjeta, a pravac L,
ima pozitivni predznak u toj
razlici. Konadna vrijednost koeficijenta A uz popravak mjerenja L, je zbroj koe- The par
iikeiy tr
ficijenata (-or.-r, ) t (-o", rj. (-16.b9 - 1.1.s.11.: - 131.70).
",), C) In
cor
4. 1 5. Izjednadenje triangulacijske mreZe (geodetski detverokut, pravci) be
U geodetskom detverokutu su mjereni pravci, sl. 4.15. Treba izjednaditi CAs

occ
ICSl
r10 56 1.9 .26 @ Cor

L1 51- 18 4 .33 Ett
L2 70 34 23 .20
L^
L4 0 0 0.28 C Elg
L- 78 54 55 .27 insr
L: L; 148 11 39 .19 the
L7 792 75 40 .35
L. 204 47 42 .1.6 O Tec
L"
Lto 240 3 1 .33 the
Ltt 1.O4 0 17 .03
Lr." 766 56 1.7 .73
209 23 75 .22
Sl. 4.15. Geodetski detverokut

-
iion t
n=12, no=8, r=11r=n-no={.
Funkcije uvj etnih mjerenj a: 1of10
( i, - t,) * ( t-, - Lr) * ( L,, - I,o) : 180o, The pa
needed
( I. - i,) * ( t-u - t.) * ( i,, - f,,) = 180o, revoluti
( iu - ru) * ( t, - r.,) * ( I,, * I,o) = 180o, Q lar

sin (i,, - 1,, ) sin (L, - r., ) sin (r,. - r,, ) Oan
=1 wo
C the
Uvjetne jednadZbe: tra
- vr + v 2- vB + ve - Vro * v r, + ((Lz* L, ) + (t n - L, ) + (t r, - r,ro ) - reo' = o, @ ar
)
crc
- v1 + v3 - * vr, + ((ls - r,, )+ (r,u - r,n )+(t r, -t r, ), teo" = o,
v4 + vb - Vrr
)
- v5 + v6 - v7 + ve - vro * vr, +((Lo -r,u)+(r," -r-r)*(
O thr
L11 -L1o)-1go') = o, en(
A(..-.,) v, - A1l. L,)Yzt (o,", A1r,-r,1)t. + (-A1r,-r,l * 41., .,y)t, - 9 nf 1A

",,-
- * A(r,r, Lro; v10 * (- o,rr,
A1r,, lr) va + A1r,n-rr1 vg - a{.r, tr, * ilhe par
"rr) '.,r1)
r A(r-,,-r-,,)-rr, + (log sin (Lr, - Lrr)* Iog sin (ln - lr)+ log sin (i-. - r-r)- likely tr
- (tos sin (r-. - lr) + los sin (Lr, - Lro) + Ios sin (r,, - lr))) = o, OIn
cor
sdje je , a, : (L, -r., ). be
i "tu
C Agr
Nesuglasice i koeficij enti uvjetnih jednadZbi: occ
resl
L, -L, 39" 27' 45" .07 , Lg - L, 5go 38' 3' .94 Lu -Lu , 690 16 43 .92,
Ln -Le 35 15 19.17, Lu -Ln 7g 54 54.99, Ls -Lt 47 47 20 .98, @ Cor
L1^-L1n 1.05 22 58.19, L1"-L11 42 26 57 .49, L,. - Ln^ 62 56 o .70, trtti
I 180 0 2.43, > 179 59 56 .42, t 180 0 5 .60,
-180 0 0 .00 -180 0 0 .00, -180 0 0 .00 C Eig
2 .43 -3.58. 5 .60. insr
the
A,, logsin(L,-L,), A,, togsin(L,-i,,),
C Tec
Lrr-Lr, 42o 26' 57" .49,23.02,_.0.7707364, Ls -Lr 58o 38 3 .94,1,2.83,-0.0686114, the
Ln -L, 47o 47' 20".98,19.10,-0.1303708, Lr, -Lro 62' 46' O" .70,1,0.76,,0.0503762,
L3 -L2 lgo 16' 78".87,60.22,=0,4814181,, LB -L7 12" 32' 1".81,94.71,-0.6635080,
\=-Q.7825254, 2z=-0.7824956'
o+ = (rr -tz) - = 2gz .
ion I
236 ]ZIEDNAEENJE IryJETNIH MJERENJA
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + co:0,

A Ae
-7 -7 0 0.13 -7.87 I z.qsl
1 0 0 -0.60 0.40 | -s.se
I
I
010 0.47 7.47 s.oo I 1oflC

0 -1 0 0.00 -1.00 l-z.oz )
0 1 -1 0.00 0.00 T'he pe
0010.00 1.00 needed
0 0 -1 0.76 -o.24 revolut
-1 0 0 -0.95 -1.95
1010.19 2.19 O lar
-1 0 -1 0.11 -1.89
Oan
0 -1 1 -0.34 -0.34
110 0.23 2.23 w.C
Elementi normab:ih jednadZbi: N k + ro = 0, O th,

NNe> . tre
@ a'
cr(
I1Hfr :'ru! -?:titi i:t;;i]['i:iiti][*]lii,ilii] O th<
en(
(ct)-tro (ct)-t"
fz.q+sqso.816s0 0.81650 ozrcssll o.ggzo+ll s.zgoss-][ s.zgogsll-o.sos+ol
I zsoslo -1,ls470 0.31e02 ll -r.googs ll -o.qzzzrll -o.qztzr o.+otss ll t ^f ln
I ll
I
z.ooooo -o.4os4tll r.zgtso z.eaaog Il

z.eaeog ll -0.+gsas l'
I r.aosso.l[-r.aoozs.][-o.osoz+ll-o.osoz+.][ r.oaooo.] The par
iikely tr
L v:Ak I o In
11o 56' 1.9 .26 o.t77 i.1o b6' 19".437 Io.oool cor
51 18 4 .33 -1.732 51 18 3 .198 A,v+."=IBB3BI be
70 34 23.20 0.954 70 34 24 .1.54
00 o .28 -o.462 359 59 59 .818 I o.ooo l
As
78 54 55.27 0.897 78 54 56 .767 occ
1.48 7t 39.19 -0.436 748 1.7 38 .754
resl
792 75 40 .35 1.222 792 75 4t .572
204 47 42.76 -0.480 204 47 41 .680 Cor
240 3 1 .33 -o.743 240 3 0 .587 Ett{
104 0 t7 .o3 1.053 704 0 18 .083
166 56 17 .73 -7.249 166 56 16 .481 Eis
209 23 75.22 0.195 209 23 75 .475
insr
Kontrola izjednadenja: vt v =8.4135, -cot k : 8.4135. the
Kontrola izjednadenih mjerenja: Tec
\, -f,_, 39" z!' 43".76, !. -!, 58o 38' 4" .72, !u -!u
47 47 79 .Qt,
69o 16' 42".sg, the
Lg -Le35 15 18.91, L_u -!n 78 54 56 .35, \g -L,
L1r-L1n 7O5 22 57 .33, L1'-L11 42 26 58 .93, L11-L1o 62 55 58 .40,
t 180 0 0.00, > 180 0 0.00, t 180 0 0.00,
-180 0 0 .00 -180 0 0 .00, -180 0 0 .00,
cDl 0.00. 0 .00. 0 .00.
.-
I
BACUNSKA OBRADA GEODETSKIII MJERENJA 237
Ios sin (I,-f,), Ios sin (I,-I,),

ion
Lrz-Lrr 42" 26 b8 .93, -0.1707337, L. -L, 58" 38 4 .72, - 0.0686104,
I, -f, 47o 47'19".01, -0.1303746, irr-iro 62" ss'58".40, -0.0503787,
L, -t-, tg" t6'20".96, -o.41t4os6, Lo -L" r2o 32' 0".77, *0.6635247,
Xr = -0'78251'32' t. = -0.7825132. 1of10
Todnost mjerenja The pa
t needed
'\i r -./8'4135 =1,".450.
",=./t V 4 revoluti
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=t-.A N-1 A' Q lar

0.7076 0.2420
0.0564-0.1306 0.1627 0.0321 0.0864 0.0007 0.0857 0.7324-0.7098 0.2422
0.2420 0.4670
0.2970 -0.7774 -0.0977 0.2026 0.0839 -0.0540 -0.0299 0.1430 -0.0369 -0.1062 Can
0.0564 0.2910
0.6527 0.2420 -0.0716-0.1705 0.0025 0.0533-0.0558-0.0106 0.1466-0.1361
0.1306 0.2420 0.7494 0.7294 0.7273 -0.1350 0.1396 -0.0046 -0.0009 -0.t232 0.t247
0.1114 wo
0.0977 ,0.0716 0.7294 0.7207 0.7500 -0.0577 -0.0979 0.1556 -0.1192 0.2381 -0.1189
0.1627
0.2026 0.7705 0.1273 0.7500 0.72A7 0.7927 -O.0477 -0.1511 0.1201 -0.1149 -0.0052
-0.0321
-0.0864 0.0839 0.0025 0.1350 0.0577 0.1927 0.5958 0.3495 0.0548 -0.1383 0.7522 -O.0739
O th,
0.0007 -0.0540 0.0533 0.1396 -0.0979 -0.0417 0.3495 0.4234 0.2272 0.7056 0.0396 0.1452 trz
0.0857 0.0299 0.0558 -0.0046 0.1556 -0.1511 0.0548 0.2272 0.7L80 0.2435 -0.1126 -0.1313
-0.L324 0.1430 0.0106 0.0009 0.7192 0.7201-0.1383 -0.1056 0.2439 0.7489 0.7273 0.7238
-0.1098 -0.0369 0.1466 -0.1.232 0.2381- 0.1149 0.1522 -0.0396 ,0.7126 0.1273 0.7452 0.1275
€;a
0.2422 0.1062 0.7367 0.7247 -0.1189 -0.0052 -0.0139 0.1452 -0.1313 0.1238 0.1.275 0.7487 Cri
Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenja, tt (nO):e.OO00: n-r. O tli

Todnost izj ednadenih mjerenj a: en
Fr., =si n/q,, =f .+SO J0J016 - + 1." .21.5, t, =siJqz2 = I.450 J 0.4670 = t 0".991,
E" ="' Jq.. = 1.450'l osnz : x L"172, .r- =.,Jq* = 1..450^[A74g4=+ 1".255, t ^f ln
4o =sinft[=r'+so lo.?,o? = ! t' '237, ... Er_u :si ulq* =r.aSO 1[.ZZ7Z = t 1." .238, The par
likely tr
4" =si iqu =t.+soJbsgsg = + 1 .LL9, 4, =s, ,lq;=t.+so,faana= !o .944,
=.,ffi CIn
s", :s,r/q* =1'450 Joi18o : t 7"'229, s,L1o =r.a5o{6J489 =+ 1." .2ss,
cor
t,, =",Jqrr =1.450^[a7452= x7".252, t,, :srJq, =1".450,[a74w = + 1,".255 be
C Agr
4. 16. Izjednadenje trilateracijske mreie (centralni sustav) occ
resl
U sredi5njem sustavu mjerene
su sve duljine, sI. 4.L6. Treba izjed- @ Cor
naditi mjerenja i ocijeniti todnost. Ett
C) tris
Podaci mjerenja insr
Ia,'l ltoztla+ml [.,.] the
Ia"l lssz.sss-l ls"l
,"-li dnl-l
a. l_] roos.zze*l_]
+oe.oso*l-l ";
t,
I o Tec
the
l au l ) ss+.ez+ml 1 'r
I
Lau,l lzzs.tssrr.) [',]

l
SI. 4.16. SrediSnji sustav

IZIEDNAdENJE TIVJETNIH II'I.IERENJA
ion I
n=6, no='l , t=13.t=n-no=1.
Funlcij a uvjetnih mjerenja:
3 3 ( ;z -;2-;2\ 1of1(
Ia, )li-1[ = .'" _jl_f l:
"o.I ztilri soo', (i: t,2,3).
i1 ) The pe
Uvjetna jednadZba needed

4", v", f 4", V", f 4"r t". +aq vq ldr"ur, f orr tt +o=0, revolut
sdje je: O lar

"s.
gs-y----------:--P Oan
' ri_r ri sln cli
w.C
,,(t,."oto,-t -Ir r. . cos cr, .. - r. O

d=:C l-rr---"-r th,
' l. ri-1 ri Stn CLi ri ri+1 sln cl,i+l J='[+.+) . trt
s ( -2 --z -2\ @ a'
<o=) l"r""o.:: l-soo', (i= r,2,3). ct(
[ 2tr-tr, )
=
Koeficijenti uvjetne jednadZbe i nesuglasica: O thr
€fli
Ar =-806.85, Br:-877.79, :295362.8, a,,= 777.75, 4\ =-1619.22,
Fr
Az=-900.81, Bz=-72315, Fz:177478.5, a,":7745.56, a," =-1465.82,
As = -852.28, Bs = -943.74, F3 = 390192.3, a,,: 533.24, ?.. = -7709.17. t ^f rn
ct1 1180 18' 30".25, The par
a2 138 13 33 .05, iikeiy tr
ct, 103 27 36 .75
t 359 59 39 .45, OIn
-360 0 0.00 cor
ro -20.55. be
Elementi uvjetne jednadZbe: Elementi normalne jednadZbe:
atv+co=0, atak+co=0, oAg
occ
a(D ata (D
resl
II 7.746 I [-zo.ss].
o.zre lanza l[-zo.ss ].
@ Cor
I
I
o.sss I
Rje5avanje normalne jednadZbe: E.t

| -r.org I
| -r.aoo 20'55 C Eig

I
k=-("'")-tr-
\ / =2.53308.
l-r.ros.l a.Llz6 insr
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka the
L v=ak I O Tec
Itozz.za+rr-l I r.a mml tozz.zasarr-] f
at v + ro:0.0.
I ssz.sse*l I z.g**l I ssz.seos-l the
lrooe.zze*l*lI 1.4mml lrooe.zzs+-l Kontrola izjednadenja:
I aos.gso* I -+.r**l= I aos.szsg.'' l' vr v =52.0542,
I ss+.ez+*l l-s.z**l I ss+.azos-l
I zzs.rss *_l [-z.e **l I zzs.rszz^) -ro k = 52.0542.
I
Kontrola izjednadenih mj erenj a: Todnost mje renla

ion
cx. 'L 1180 18' 35
35".72,
"r!t
E'" @.0s42
ct 2
cI,
138 13 4444 .72,
1"03 27 39
39 .56,
\r
.l'------..'---'-.-...-...--''.-_=l.ZTntn.
360 0 0 ,00,
-360 0 0 .00, 1of10
0 .00. The pa
Matrica kofakLora izjednadenih mjerenja needed
,0.0472 0.1433 0.1"297
0.9365 -0.701.4 0.09811 revolubi
-0.7074 0.8382 *0.0753 0.2286 0.2070 0.1566 I
O lar
I
-0.0472 -0.0753 0.9650 0.1064 0.0963 o.o72e I
0.1433 0.2286 0.1064 0.6768 -0.2926 -o.2274 I
0.1297 0.2070 0.0963 -0.2926 0.7351. -o.20041 Oan

0.0981 0.1566 0.0729 -0.2214 -0.2004 o.8484l wo
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO)=S.OO00= n-r. O th<
Todnost izjednadenih mjerenj a: tra
4, =s, ffi -z.z/01365 = 7.0 mm, 4, =s'

'la* =t 'z[o'n82 = 6'6 mm, @a'
cr(
4. =si lqu=z.zJ0r65o- 7.1'mm, 4n =s, ,[a* =z.zTszn - 5.9 mm,
4o =s, 14* zzJo%51=6.2mm, %" -=,,1 q* z.zV6.t4B4=6.6 mm. C) th<
en
Napomena: Pri izjednadenju trilateracijske mreZe oblika centralnog sustava, u

kojem su mjerene sve duljine strana, postoji samo jedno prekobrojno mjerenje. t ^f rn
Uvjet koji se postavlja je uvjet horizonta na sredi5njoj todki sustava (pol), defi-
The pa
niran s duljinama strana rmele pomodu kosinusovog poudka. Definiranje uvjeta
iikely t,
te odredivanje koeficijenata uvjetne jednadZbe i nesuglasice, obavlja se uz uvo-
denje karakteristidnih oznaka za radijalne i obodne strane mreZe, jer je zbog cik- QIn
Iidkog karalrtera formula radunanje jednostavnije. cor
be
4.!7. lziednadenje trilateracijske mreZe (geodetski detverokut) oAs
occ
U geodetskom detverokutu mjerene su sve duljine, sl. 4.I7. Treba izjed- res.
naditi mjerenja i ocijeniti todnost. ,Q,
@ Cor
Podaci mjerenja EnI
d,l Izro.srr m-] s,
-l
O nig
d, I ltrz.aso*l s,
o.l ]reo.ros*l= s.
I
insr
L=
dnl l17B.B71ml rl the
I
d. I 21,a.71,9m1 hl O Tec
au l [rto.ooa ml 13l
the
broj uvjeta:
n=6, fro=7, r:11r=n-no=].
SI" 4.17 Geodetski detverokut
IZ'EDNAEENJE T'VJETNIH MJERENJA
ion I
Funkcija uvjetnih mjerenja:
3 3 ( i,2,+n2-s?)
L",' = ),1 .t" cos:f:
ur_, -f
27i_1ii l= 360', (i = 1,2,3).
fr(. )
1of1C
Uvjetna jednadZba
4", v", *d", v", f d". vr. *4q trr l^rrur, *4.. t.. +ro=0' The pz
needed
sdje je: revolut
,, s; ,, sj
6". :P ---- . =p
' ri_r ri sln cr.i !i
=, O lar
,, ( r,-r cos oi - ri ri-1 cos oi,l - ri ) ,, f a, B, ) Oan
ri ' l-------------:----
ar. -l'
r, r,*, sin ai*t ) ' I 4 =-'' wc
I rr_, r, sin cx,, 4-t /
" / 2 +ri2 z\ O th,
,=i | .r""o" 2t,-rt, l-soo', ri-1 -si (i= 1,2,3). . ttt
fi t ) @ a'
Koeficijenti uvjetne jednadZbe i nesuglasica: cr(
At = -779.45, Br = 0.59, F1 = - 19687.0, d", 2205.57 , ar: 1885.84, C tht
Az= -65.22, Bz=-1'54.76, Fz= 27087.9, d"" 1153.16, a,,=-2248.67, eni
As = 6.91, 83 = - 111.00, Fs : 19818.2, €Iss 7875.42, dh = 7234.87 .
42' 1".05,
cr,1 2690 t ^f ln
d"2 33 18 10 .24,
o" 56 59 28 .31, The par
t 359 59 39 .60, likely tr
-360 0 0 .00
(D -20 .40. OIn
ElementiuvjetnejednadZbe: ElementinormalnejednadZbe: cor
atak+or=0, be
at v + co:0,
a(D ata (D
cAg
| -z.zoa I [-zo.ao ] Iro.aaoeo ][-zo.+o]. occ
I 1.153 resl
I r.azs
I
Rje5avanje normalne jednadZbe:

I r.seo
I
I t 2o'40 @ Cor
| -z.zas t = -(ara\
\ / ,= =1.02764 Ert
I
19.84936
L 1.235 l

O nig
insr
L v=ak L the
[ZfO.Sf f m'l [-2.3 mm I [ZrO.Srr ml a'v + ro = 0.0.
I rrz.eso*l I r.z** I I rrz.eso-l O Tec
I reo.rgs*l*lI 1.emm I I reo.rss*l the
I rza.azr* I 1.9mm l= I rze.ezr* I'
lzM.zrc^l l-z.s** I lzt+.2rc^l
[rro.oo+ *_l I r.s ** _] lrro.oo+ *]
Kontrola izjednadenja: v'v: 20.9617 , -ro k = 2Q.9677 .
--
Kontrola izj ednadenih mj erenj a: Todnost mjerenja

241
ion I
cr1 269" 42' r1".77 ,
a-r / ,rt.r I zo.safi_=4.6mm.
az 33 18 13 .09, "i-! -r
r -V
cr" 56 59 35 .74, 1.
r 360 0 0.00, 1of10

-360 0 0 .00,
rrl 0 .00. Ttre par
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja: O=t*e N-1 A' needed
revolubi
0.754s 0.1.287 0.2084 0.2095 -0.2499 0:,3721
0.1281. 0.9330 -0.1090 -0.1096 0.1306 -O.O7r7 J
Q larl
o.2og4 -0.1090 o.B22B -O.r7B2 0.2725 -0.1167 ]
0.2095 -0.1096 -0.1782 0.8208 0.2736 -0.1173 l' Oan

-0.2499 0.1306 0.21,25 0.21,36 0.7453 0.1399l wol
0.1372 -0.0717 0.t167 -0.7173 0.1399 0.92321
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (f O)=S.OO00= n-r o the
tra
€) av
4, -", Ja. =q.a^[o,75as = 4.0 mm, 3a, =si Jq, =+,oJos33o = 4.4mm,
cro
4, =s,u/qr. -a o 10'azn 4'2mm, 4n =si Ja* =a,.avbsrog = 4.1 mm,
o the
%. ', /q[=+.oJo:+ss = 4.0 mm, 4o =s,u/q* =a.o ,O.ozu=4.4mm. enc
Napomena: Pri izjednadenju trilateracijske mrele oblika geodetskog detvero-

kuta, u kojem su mjerene sve duljine strana, postoji samo jedno prekobrojno 2of10
mjerenje. Kao i pri izjednadenju centralnog sustava uvode se karakteristidne The pas
oznake strana mrele, kako bi se jednostavnije radunali koeficijenti i nesuglasica likeiy tc
uvjetne jednadZbe. Sukladno definiranju pola, uvode se oznake radijalnih i obod-
nih strana mreZe te sredi5njih kutova. Izvorni uvjet koji se postavlja na polu je CIn
cor
stajaliSni uvjet. Medutim, uputno je stajali5ni uvjet prevesti u uvjet horizonta,
be
tako da se u uvjetnu jednadZbu umjesto najve6eg sredi5njeg kuta uvede nje-
gova dopuna do 3600. C Ag,
OCC
4.18. Iziednatenje mjerenia u visinskom trokutu resl
@ Cor
U visinskom je trokutu, uz kosu duljinu d i visinski kut cr , direlrtno mjere- trn€
na visinska razlika h, sl. 4.18. Todnost mjerenja duljine je 1.5 cm, visinske razlike
0.5 cm i visinskog kuta 1 . Tre- O nig
ba izjednaditi mjerenja i ocije- insr
niti todnost. the
O Tec
Podaci mjerenja the
tal z' so' 10".231
I
r.=lal=l e.433m
Ir'I L,.r,'
I
ll
Sl. 4.18. Visinski trokut
242 IZIEDNACENJE UVJETNIH MJERENJA

n=3, tlo=2, r=nf :n-no:1.
Funkcija uvjetnih mjerenja Uvjetna jednadZba
Sln
h
=:. coscr,v0*o
,, h vd-p,,7 "["i,'o-!)=o 1of1C
C[,
d o, -vh+p l. d/ T'he pe
TeZine mjerenja: needed
K7 K1 K1, revolut
= , =:=1'00, oo =g= pn =?=
od =4.00.
Po
s;r Ls"--o'44, O lar
Nesuglasica uvjetne jednadZbe: Elementi uvjetne jednadZbe: at v + co = 0,
C an
sin cr 0.133170, aO(D
-hld -0.133362,
--T-----T'300-igz II o.osrl
29.t6rll 2.25
[r.oo l[-so.az]
WC
or --------ldE
o thr
l
I
f-zra.oosl o.zs ] tre

Elementi normab:e jednadZbe: Rj e5avanje normalne jednadZbe
@ ar
atoak+co=0, 39'42 cr(
atoa ro
1= -{a'o /
\ ")-t, =1,3867.7364 =o.oe2l4.
f rceaz .zsa+ ] [-ao.az ]. o th(
enl
L v=Oak t atv+rrl=o.ooo. t ^f rn
[z'ss 70".n) [ o".oos ] [z'3e'10".233]
I g.+ss*l*l o.19cml:l e.43aeml.
I r.zse *] f-o .ro
"*l I r zsoa -l ilhe par
iikeiy tr
Kontrola izjednadenja: vt P v - Q.712O5, - co k : O.172Q5.
OIn
Kontrolaizjedna6enihmjerenja Todnostreferentnogmjerenja cor
sin cr O.733771,, be
-rrlO -O.rSSrZr,
--t----TSoooo-0, = 0.335. C Ag:
ro -0.01.
OCC
res'l
Todnost mjerenja:
so =so ,/q* :0.335\F-0:0".335, "o
="or/qoo =0.$5Jt.2S=0.50 cm, @ Cor
s6 :so r/qp, =0.335 r/ozs =o.rz Ert

"*.
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja C eig
I
o.sggs -o.oo47 o.oo3e l insr
o = o-o A N-1Ato = I -o.oo+z 1.9396 0.2586 the
L 0.003e 0.2s86 0.0345 ji.
Q Tec
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, u (nO)=2.0000= n-r. the
s" =s, ../qr, =0.335 J0.9999 =0".335, 5o =s. nftr, =0'335J1-9396=Q.47 cm,
=t" Jq.. :0.335J00345 =0.06 cm.
"n
Fq*.a-r'-,-
f:Fz:"-'
t
l
I
I
4.19. Izjednadenje trokuta (iedan kut i tri strane) ion

U trokutu su mjerene sve tri strane i kut y , sl. 4.19. Sve su strane mjerene
s todno56u od 4 cm i kut T s todno56u od 8" . Treba izjednaditi mjerenja i ocijeni-
ti todnost. 1of10
Podaci mjerenja
Ttre pa
I v'] [ o+' a' s+"'l
, lal lrsoe.ee-i
!=t- l=t t.
needed
revoh:t.
lbL 11650.34m1
L"_l lroer.zo -] Q lar
broj uvjeta:
Oan
WC
n--4, flo=3, r=rlr=rI-flo=f.
a
Funkcija uvjetnih mjerenja C th,
a2 +82 -2a6cosy=s2. ttz
SI.4.19. Trokut @a
cr(
Uvjetna jednadZba
" a-bcosv va-P - b-acosv - C th,
P aDsrny
'. '. vb-P '' c V.'vur en
abslny absrny
a2 +b2 -c' -2a b cos 1
+p =0.
2absinv 9 nl lft
TeZine mjerenja:
The par
^t1 - jK16
- oz -' 1.25, pa
K16
=pn=p.= " = " =1.00. likely tr
"v si 4'
Nesuglasica uvj etne jednadZbe : Elementi uvjetne jednadZbe :
CIn
cor
a' 2276749.032, atv+co=0, o, be
b2 2723622.116, aO (D
-c2 -28283t6.698, I r.oo I [a.oo [-r +so ] C Agr
-2ab cos y -2772085.959, i o.zs ll r.oo occ

t -31.509, I o.gr ll r.oo resl
p" /2absiny 0.046, f-r.ss ll 1.oo
@
(D -1.450.
Cor
Et€
Elementi normalne jednadZbe : RjeSavanje normalne j ednadZbe
a'oak+ro=0, r'450 C nig
a'oa 1= (a'o")-tr=
\ / =o.rBO92. insr
ro 7.759I the
lt.zsr;l I [-1.450 ].
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka O Tec
L v=Qak 'l I the
[o+. e, I o .z
Sa,,] loa" B. 34 .7f a, v * tll _ 0.000.
]rsoe.ao-l* o.1cm l= | rsoa.eor*l
I 1650.34m1 1 0.2cm I I 1650.342m1'
Iroer.zo '" J [- o.s "* _] [ roer.zsz - ]
244 rzJsoNeduN.IE IwJETNIH MJERENJA
Kontrola izjednadenja: vt P v = 0.271'I, -o: k = 0.2711.

Kontrola izjednadenih mj erenj a: Todnost referentnog mjerenj a
a2 22767s3.r29,
E2 2723627.7sr,
-E2 -zgzggoo.gos, 1of10
-2ab cosy -277207 3.915,
0.000, T'he pa
p" /2absiny 0.046, needed
o 0.000. revolut
Todnost mjerenja: O lar
=.o nGr.y = o.s2J4=t" .o, s.: sb = s" =so /q* =o.sz r,I1= 0.5 cm.
", Oan
Matric a kof aktora izj ednadenihrTs;"5.., -r wc
4s -0.47 os o. 79 8 1
o=o-o A N 1A."=l -B:BBll ,,:\ttZl C th,
_3 ii63 _B BS3B tre
I o.zoar o.t44s o.tlz2 o.6e11l
@
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (nO)=S.OO00= n-r.
cr(
., =*" Jqr, = O.52[L%76=O" .7 , =". Jqr, :0.52,[A%n=0.5 cm,
o th(
"" en(
+ ="" Jqs3=0.52J03925 =0.5 cm, E ="" Jq* =0.52[0-6911=0.4 cm.
9 nf lO
4.2O lzjednaienje trokuta (tri kuta i dviie strane)
ilhe par
U trokutu su mjerena sva tri kuta te strane a i b, sI. 4.20. Svi su kutovi
likeiy t<
mjereni s todno5iu od 2",duljina a s todno5iu od 4 cm i duljina b s todnoSdu od OIn
3 cm. Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost. cor
be
Podaci mjerenja
C Agr
tal [os' za' rs".r'l
occ
IpI | 58" 13, 25,..8
t=lvl=1b8"18 zs.4l.
I
resl
lPl I zsa.qzrnl
Lbl I zas.so," @ Cor
_l
Eri
broj uvjeta: O Eig
n:5, no=3, r=rlr=n-no=2. insr
S1.4.20. Trokut the
C Tec
Funkc. uvjet. mjerenja: Uvjetne jednadZbe: the
cr+B+7=180', vq +vp *.r, *(o+B+T-180')=0,
a sin l3
-ctgcx. vd +ctop vo+p"1rr" -p"]to *p' l' :+=g - t'l=o
b sin cr ' a D \DSIn0 )
245
I
I
i
TeZine mjerenja: ion

p.=5 4 K 4
P0 =Pp =Py = \=1=100,
sf
= O.44.

I
cx, 63'28' 15".1, 1of10

58 13 25 .8, a sin B
a
21968.58, - ctg cx, = -0.499,
B b sin 21,970.43, ctsB = 0619, The pa
t
58 18 25 .4,
180 0 6.3, @ -1.000000,
p" +: 7.s82, rreeded
-180 0 0 .0, ar-17.31.. -p" += -8.400. revolut
6 .3.
Elementi uvietnih jednadZbi: At v + o = 0, Q,
C lar
.][r.oo Oan
It|ilr.oo -o.so.] [ o.so It 6.30'l wc
| 1.00 0.62 ll 1,.62 ll 1.oo ll-rzsr O
I 1.00 0.00 ll 1.00 ll
I
1.00 th,
I o.oo 7.e8 ll 7 e8 ll 4 oo I
trt
L 0.00 8.40 _lL-8.40 lL
2.25 l
Elementi normalnih jednadZbi: N k + ro = 0,
@ a,
cr(
NNecDs
[s.oooo o.r2ozll 3.r2o21[ o.sol I e.qzozf C thr
lo. noz 41.4.21.ss )l+t+ssot )f r z. e r ] [ soz. oszs ]' enr
c (ct)-tr'l (c')-1S > k t ^f ln
I t.zszos o.o6s421l 3.637311[ 8.43877 ll s.qsezzfl -2.1.0r70f
I,o 3s226)l o.s6277 )11.s.+eoao]lro.+8e4e][ 0.0423e ] The par
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka likely t<
L v:OAk I
[os' zs' rs".r] I os' 28' i.2".sll -,v+o=fo.ool OIn
I -z".tz to.ool
I
lse"ro zs".al I z..,.oe I lur' rc:,n;,,,.721

158" 18 25.41+l-2.IO l- l58'18 23.301.
^ cor
be
I zse.qz'" I I r.a
"* I I 2EB.la4' CAs
I i I
I
z+sso* _]
vt P v
"-l
o.e z+s.ssz^ )
occ
Kontrola izjednadenja: =1,3.9744, -rot k = 13.9744. ICS:
Kontrola izj ednadenih mjerenj a:
@ Cor
630 28' 72" .98, Etrt
58 73 23 .72, a sin B 21969.60,
58 18 23 .30 b sin o 21969.60, O
1800 0 0, @ -1.000000,
Eig
insr
-180 0 0 0, ror 0.00. the
co1 0.0.
Todnost referentnog mjerenj a O Tec
the
"o-! r -\
"^=./''"' =.8'**
2
=r.un
Todnost mjerenja:
so : ss: sy = so ,[q* =Z.AaJTqO =2" .A,
246 IZIEDNACENJE ITVJETNIH MJERENJA
s" = nft- =2.G4^[+oo :b.3 cm, sb - so ,[q* =z.a+JT.m:a,.0 " .

"o
I|
o.oooo -0.3326 -0.3334 0.0416 -0.0246-l
0.6659 -0.3333 -0.0447 0.0264
-0.3326 I
o - o-o A N 1 A'o=l -o.ss:+ -0.3333 0.6667 0.0031 -o.oo18 l.

0.0031 1.53s1 1.4567 1of1t
| 0.0416 -0.0447 |
L-0.0246 0.0264 -0.0018 1.4567 L.3877 ) The pe
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (f O)=S.OO00= n-r. needed

revolut
% =to Jq, =z.o+/o-0660:2".1'6, fu =." Jqr, =2.64[06659 :2".16, C lar
5, = s. ulfir. - 2.64^[o.GG67 =2'.16, % = so
^[q* =z.a+'[Lfig1=3'3
cm, Oan
wc
su = so ,[G =z'asJhBn =3 1cm'
C th,
trt
4.21. lzjednadenje trokuta (tri kuta i tri strane)
@a'
U trokutu su mjerena sva tri kuta i sve tri strane, sI. 4.21,. Poznata je tod- cr(
nost mjerenja. Treba izjednaditi mjerenja i ocijeniti todnost.
O tht
Podaci mjerenja: €Ilt
t.,l las' +2, zt,',,.n) so=1,,'

lBl 15e"11,44,,.221 sB =2,,,
t ^f in
, lyl 155'549.381 sv=2'
'-l9l-l 2t4.21,rn l'
lol I zor.ee-l
sa =3 cm,
sr =2 cm,
The par
L".i I roz.zs*] s" =2 cm'
likeiy t<
Broj mjerenja, broj neophodnih mjerenja i OIn
broj uvjeta: COI
c n=6, Do=3, r=Dr=n-no=3. be
51.4.21. Trokut CAg
Funkcije uwj etnih mj erenj a: occ
aslny resl
o+P+7=180", :jt"g=1,
b sin cr cslncI, @ C<.rr
Uvjetne jednadZbe: EI
' t+B- v-
vo+vptv, t(o 180''l = 0.
l O trig
L vn+p,(i :-1
asin8 ) insr
ctgd vq+ctgB vp+p"* l-0, the
".-0" b \ Dsrn0" )
, ( asinu ) ! O Tec
-ctg., va +ctgt Y vu,ar P" L ,^-P" c v"+p I csrnc[ 1 t=0. the
\ )
TeZine mjerenja:
= 1.00,
RAEUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA 24t
F,= ^=
K4
= 0.44, pr = p. K4 = 1.00.
ion I
saJ ^
s; 2'
cr 65" 42' 27".L2,
B 59 11. 44 .22, a sin
b sin
B
cr
18398.94,
18400.25, 1of10
y 55 5 49 .38, @
> 179 59 54 .72, -1.000000
The pa
-180 0 0.00,
ol-------------=28.
'or-1,4.79. needed
revolut
a sin y 1,7567.84,
c sin cr 17566.28, - ctg cx. = -0.451, O lar
ctg B = 0.596,
@ -1.000000,
ctg Y = 0.698,
- p" * = -10.217
- p" += -1'0.702.
,
Oan
ro. 18.26,
p" := s.62s, WC
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + <o = 0, Q, O th,

trz
AAe '1t 'l
Ir.ooo -0.4s1.
1.000 0.5e6
0.4b1 ll o.oe7-][0.25 s.28 @ a,
1.000 0.000
0.000
0.698 I
| 1.5e6
1.698 I
|
1.00
1.00
llll r+ zo
1.8.26
I. cr(
I o.ooo s.62s ll
1.00 l'l O tnr
e.62e 1s 2sB ll 2.25
I o.ooo 1,0.217 o.ooo ll -lc'.2fi ll en(
f o.ooo o ooo to zoz)lto.toz ll
I
1.00 I
Elementi normalnih jednadZbi: N k + ol = 0,

NNe (Ds t ^f rn
I z.zsoo 0.4834 o.5B4B-l I s.grez I I
-5.281[ -r.sorel The pai
0.4834 313.4169 208.6701. I SZZ.SZOS I 74.7s 507.78s1.1.
likely t<
Io.sa+a 208.6701.323.6eb6 ] [ssz.osos ] [ re.zol fssr zoaz]
RjeSavanj e normalnih jednadZbi: C) In
c (c') tro (c') tg > k COI
Ir.soooo oszzzs 0.3B9B9ll 3.b2oool[-1.307861[-1.30786 l[ 2.355481 be

I nlools tr.7l1,74Jl 0.77132 ] zetnot ll ze:loz I o.t+tos
I r3.5e17o.ll 2.rt2e2111,s.704621lrs.7o462ll 0.1bb461
.
C Agr
0cc
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka resl
L v=OAk l Io.oool
I as" +z' .1.21
21. I o".sso 650 42' 21,' ]rcl Atv+r,l=lo.oool. @ Cor
]ss'rr' 44.221 I z".a,ss 590 11'46".663
[o ooo ] trrf
,l z".Z+z
55" 5' 4e'.38 |
21.4.21.m I l-o.zcm
55" 5' 5l'.627 .
2L4.208 rn
Kontrolaizjednadenja:
O Eig
m
)
201.88 I -r .s 201.865 m vtPv=17.4498, insr

rcz.zs^ ]lr.z"-"-
I
| 1.92.747 rn I
- rot k = 17 .4498 . the
Kontrola izjednadenih mjerenja:
Q Tec
4 65o 42' 21." .71.0, a sin B 18398.91, 1
a sin 17567.82, the
B trf59 11 46 .663,
b sin cr 18398.91. o
c sin 17567.82,
y cc c cr.ozl,
- L4 4n-
a sin y/c sin c 1.000000,
t 180 0 0.000, @ -1.000000; -1.000000
-180 0 0.000, co, 0.000. co, 0.000
o)1 -IIJOU
248 IZJEDNAEENJE UVJETNIH MJERENJA
so=
Todnost mjerenja:
:t" .Zt, sp: 1of10
^[q,, =2.+tZ,[An Jqrd, =2.4 1.2Î11JO=2".4I,
so = so sy = s"
sb=s"=""Jqoo :2.41,2\fTno=2.4cm. T'he pa

".=.oJq.. =2.412"[2-25=3.6cm, needed
revolr:t
-0.1110 0.0L4r -0.oo30 -o.oo39l
-0.4426 -0.0062 0.0314 -0.02e8 |
O lar
0.5536 -0.0079 -0.0284 0.0336 |
-0.0079 0.4677 0.4398 0.4197 I' Oan

-0.0284 0.4398 0.4165 o.3e4o I WC
0.0336 0.4797 0.3940 0.38001
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (eO):S.OO00: n-r. o tht
tra
=., @
% =.o ,[qu =2.+tz,lozzn=t" .tzz , rp /q,: 2.4r2.[asffi7 =L" .795,
crr
=2.a.2 J 0.46:z :1.6 cm,
"" Jq*
s, = so r/q33 = 2'41'2^[o'5536 =7" '794, C=
c*. O thr
% = so ,[q* =2.+tzu/0.+ros =r.o + =
"" r/q*
= 2.412"!o.seoo=1.5 cm.
en(
4.22. lzjednaienie poligonskog vlaka t ^f ln

Obavljena je izmjera obostrano prikljudenog poligonskog vlaka. Zadane ilhe par
su koordinate podetne i zavr6ne todke vlaka te podetni i zaw5ni smjerni kut. likely t<
Prijelomni kutovi su mjereni s todno56u od, 2" i duljine poligonskih strana s tod-
no56u od 3 cm. Treba izjed-
OIn
I cor
I
naditi mjerenja i ocijeniti tod-
i ..,r, nost.
be
q
A"+ C Agr
Zadani podaci: occ
IYi xj resl
A 2861.165m, 3825.390m,
@ Cor
B 2835.290 m, 3555.590 m,
Etrf
vl =16g'25'1'4".2,
C) Eig
ut =ros'27' 45"'5'
insr
Podaci mjerenja the
R r n -r lrgs" re' r+".s-l C
--i" I
I 61 I ras" t+'zs".o
t=l b; l=l gs' 23 48'.sl'
I
Tec
the
Tr" Ft
ld'l
dr_l
I rze.se- I
L
I r+zlzr" )
SI. 4.22. Poligonski vlak
-
I

ion
n=6, no:3, r=Ilr=n-no-3.
Funkcije uvjetnih mjerenj a:
"l*Fr*Fr*E-540":v{, 1of10
x, +d,
"o.(u!
*p, -rao')+d, cos(tl *Ot +B, -soo')=x.,
The pa
yr, + d, sin(v! * B, -rao')+ d, sin(""q *E * g -soo')=v.. needed
revoluti
Uvjetne jednadZbe:
O lar
vp, *vp, +vB3 +(F, *F, +8, +v| -vi *540")=0,
Oan
- 1(o, sin(v! + B, -180o)+d, sin("1 *8, +B, -360o))"0, - wo
p\\
O th<
-!orsin(,,! +Fr +02 *360')vu, *"or(,r| +B, -180')vo, +
pt tra
.,ro,
*
"o"
(u! + Fr + Fz - 360') * (a,
"o.
(u! + 8, - 180') + @ar
cr(
+d, cos(ul *B, +B, -360')*xr -".)=0,
O th<
1(o,
p\ "o"(ul
*8, -180')+d, cos(ul *B, +F, -soo'))vu, + enr
*!or"o.(,r! +Fr +02 -360')vu, +sin(v! +B, -180o)vo, +

p' C nf lO
+sin(v! +Fr +Fz -360")rro, *(c, sin(v! +B, -180")+ ilhe pa

likely t
+d, sin(ul *B, +B, -360') +yt -vr):0.
TeZine mjerenja:
CIn
cor
pp,
K4.
=e = 22:L.oo, (i=1,2,3), o", =ft:S=r.nn, (i=1',2)' be
Pomoine radunske veli6ine: CAg

V-,1r
TT
sln vT' cos vT
occ
ICS'1
rl + F, - L80o : 782" 43' 28" .7 , - 0.047536, - 0.998870,
ul +9, +B, -360o :'1.87" 57' 54".3, -0.138570, -0.990353.
@ Cor
En€
d, cos (vl + B, - 180" -1.2843.46, C Eig
insr
Ft L930 L8 74 .5, d, cos (ul * B, + B, - 360o -14135.30, the
Fz 185 74 25 .6, Xt *Xg 26980.00,
q. 95 23 48.5, CtJ2 r.23. O Tec
T.
vA' _ VT3 663 28 .7, *6rr.22, the
-540 0 0.0 d, sin (vl + B, - 180')
-2 .7. d, sin (vl + Fr + Fz - 360") -7977.80,
Yr -Ys 2587.50,
-1".52
IZIEDNACENJE IIVJETNIH MJERENJA
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + or = 0, Q,

AAeO
Ir.ooo [
0.013 -0.131-] o.aez-] [r.oo ll
I r ooo o.o1o -o o6e llll
o.s+r r.oo ll-z.zo1
rzs I
1of10
| 1.000 0.000 0.000 | I 1.000 ll 1.00 -r sz
ll
I o.ooo -o.eee -o.o4g I I -r.o+o z.zs
ll I
The pa
[o.ooo -0.ee0 -o rss_][-r.rzo ]l z.zs l I
needed
Elementi normalnih jednadZbi: N k + ro = 0, revolut
NNetos C lar
I s.oooo o.o22t -o.1ee3l I z.ezzell -z.zo1l o.nzel
I o.ozzt 4.4s20 0.413311+.aatsll Lzs ll o.rrso l. Oan
f -o rsss 0.4133 0,0701.1 lo.zau1l-r.sz.ll-t.zsza) WC
Rj eiavanje normalnih jednadZbi: O th,

c (C')-tro.] (c')-1 s t k tre
It:zzos 0.a1.27s -0.11508.1 [ [
-r.ssees 1.55s8s I[ 0.070e1
-]
[ z.ooszrl @ a,
I z.rosgs 0.1e6se ll o.sgsrs ll o.sgsrs ll z.egsoo ll -g.sessz l.
[ 0.1.34s2)lta+zzes )l-rcltzas ]f-rs.sszsr lloo.aooaa ]
cr(
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Kontrola popravaka C thr

en(
L v=OAk t
Iros'ra'r+".s1 [ -s".ss] [rss" re e".ez]
Atv+al=lo.oool.
Io.oool
I
Iras'r+'zs".o I o'.oz | |res' u' za".zz| t ^l rn
I os' zs' +4".s | - I z".n l= I ss" 23' s6'.11 l. lo ooo ]
I rze.ss* I lro.s"*l I rzs.oas- I llhe par

I uz.zs^ ) l-0.4"*l I t+z.asz^ ) likeiy t<
Kontrola izjednadenja: vt P v =1,84.2990, -ott k = 184.2990. OIn
cor
T be
sln -fvT'
. _I
v;' cos vT'
ul+Fr-1800=1820 43' 23" 1, - 0.047509, - 0.998871, O Agr

*0, +B, -SOO' =1,87o 57' 49".4, -0.138546, -0.990356. occ
"l / m
resl
^\
-
d, cos (ul * =0, - 180" - 1.2854.33,
) @ CoI
e 1930 18 8 .9, d, cos("1 *n, +B, -soo') -t4I2s.G7,
Ert
p, 185 t4 26.3, x, - x. 26980.00,
0" 95 23 56.1, 0rz 0.00. O Eig
"l-"8; 66 03 28 .7,
a, sin (vl * F, - rao') - 611.39,
insr
-540 0.0 the
0.0. a, sin (v! * F, * 0, - 360" *7976.71.,
Yr -Y
)
2587.50. O Tec
(D3 0.00. the
ion I
Todnost mjerenja:
sD, - sp, = sp. =
". G; =7.84 nE3o=7".84,
sd, = sd, - =7 '84 {225 = 1'17 '6 crn'
". G; 1of10
Ttre pa
I o.assz 0.341.s -ols42 0.3675 -0.36851
| 0.3415 0.6664 0.3249 0.0140 0.0120 needed
o=o-o A N-1At o-l o.og42 -0.324s 0.4191 -0.3815 0.3805 I. revoluti
I 3:3333 -3:3ii3 3 3333 -3 333? 3:33311 Q lar

Kontrola matrice kofaktora i"]earr"e.nitt mjerenja, t, (nO)=Z.OO00= n-r. Can
wo
ffi -z.a+^!0.+sv s"tt, sF, : so,t q; =z.e+/o.ooo+ - 6".40, C the
"p,=.o tra
s0, = so J qu =Z.e+tfC+rOr = S".OZ, 3o, = so G* =z'a+ Vb$88 - 5.8 cm,
@trar
%" - "o ,[q* =z.A+ /omes = 5.8 cm.
crc
Napomene: U geodetskoj se praksi izjednadenje po smjeru i duljini obostrano O the

prikljudenih poligonskih vlakova preteZno obavlja primjenom pribliZnog postup- en(
ka izjednadenja. Neovisno se i zasebno obavlja izjednadenje prijelomnih kutova i
izjednadenje koordinatnih razllka izmedu poligonskih todaka sadrZanih u vlaku.
t ^f ]n
Izjednadenje prijelomnih kutova i koordinatnih razlika obavlja se sukladno uvjet-
nim mjerenjima, primjenom metode najmanjih kvadrata te uz pretpostavku da The par
su koordinatne razlike todaka neposredno mjerene. Nesuglasice odredene po- likely tr
moiu prijelomnih kutova, odnosno koordinatnih razllka todaka, u odnosu na po-
detni i zavrini smjerni kut, odnosno koordinate podetne i zavr5ne todke vlaka,
CIn
cor
proporcionalno se raspodjeljuju na pojedine mjerene velidine.
be
U prethodnoj zadaci i zadaci sadrZanoj u poglavlju 3.I.24. predodeno je
tzv. "strogo" izjednadenje poligonskog vlaka, koje se temelji na primjeni metode C Agr
najmanjih kvadrata. U sklopu funkcijskog modela posrednih mjerenja (3.I.24) i occ
funkcijskog modela uvjetnih mjerenja (4.22), zaiednidki su obuhva6ena kutna i resl
linearna mjerenja, uskladene su jedinice mjere svih velidina u jednadZbama
popravaka i uvjetnim jednadZbama te je pomo6u te1ina obavljena homogeni- @ Cor
Etrt
zacija. U oba su sludaja odredene izjednadene vrijednosti mjerenja i pripadni
kriteriji todnosti, a kod posrednih mjerenja, obzirom na osobitost funkcijskog O Eig
modela, i izjednadene vrijednosti nepoznanica, odnosno poloZaja nepoznate tod- insr
ke u koordinatnom sustavu. Iako u radunskom pogledu ne5to op5irnija, primjena the
izjednadenja posrednih mjerenja je razvidno korisnija, obzirom da su neposredni
rezultat algoritma izjednadene vrijednosti koordinata todke poligonskog vlaka s C Tec
pripadnim kriterijima todnosti. Kod uvjetnih mjerenja ove koordinate tek treba the
izradunati pomoiu izjednadenih mjerenja te ne postoje elementi za odredivanje
njihovih kriterija todnosti. Takoder, treba naglasiti da se izjednadenje poligon-
skog vlaka moZe obaviti i primjenom singularnog izjednadenja posrednih mjere-
nia. Tada je u funkcijskom modelu defelrt datuma jednak tri, jer koordinatni sus-
IZIEDNAEENJE TIVJETNIH MJERENJA
tav ima, kao i u sludaju trilateracijskih mreZa, tri stupnja slobode gibanja: x i y
translacija 2D koordinatnog sustava duZ koordinatnih osi i rotacija oko osi oko-
mite na koordinatnu ravninu (H - rotacija).
Na analogan nadin, kao u sludaju izjednadenja poligonskog vlaka, isti geo-
detski problemi ili zada6e mogu se rije5iti primjenom posrednih ili uvjetnih mje- iof10
renja, a prednost u suvremenoj radunskoj obradi podataka geodetskih mjerenja
imaju posredna mjerenja. The pa
needed
revolut
O lar
Oan
WC
C th,
tra
@ar
crc
O the
en(
t ^f ln
The pas
likeiy tc
Cin
con
be
o As,
occ
rest
@ Cor
Er€
C) Eis
insr
the
O Tec
the
I
ion
1of10
The pa
needed
IZJEDNACENJE revoluti
KOMBINIRANIH MJERENJA O lar
Rje5avanje nekih geodetskih problema i zadata zahtijeva kombiniranje
Can
wo
razliditih vrsta mjerenja: direktnih, posrednih i uvjetnih. Obzirom da su razlidite
vrste mjerenjavezane za istu zadadu neophodno ih je zajednidki radunski obra- C thr
diti, odnosno izjednadenjem odrediti njihove izjednadene vrijednosti. Postupci tra
izjednadenja, kojima se obavlja zajednidko izjednadenje razliditih wsta mjerenja,
zovu se kombinirane forme izjednadenja i razlikuju se: @a,
cr(
- izjednadenje direktnih i posrednih mjerenja,
- izjednadenje posrednih mjerenja s uvjetima nepoznanica, C tht
- izjednadenje uvjetnih mjerenja s nepoznanicama. en
Najop6enitija kombinirana forma izjednadenja je izjednadenje uvjetnih
mjerenja s nepoznanicama. Temeljem prekobrojnih mjerena definiraju se medu-
sobno neovisne funkcije uvjeta, u koje su istovremeno ukljudena mjerenja i ne- 9 ^f lr'l
poznanice. lz ove se kombinirane forme izjednadenja mog-u teorijski izvesti The pa
izjednadenja klasidnih posrednih i uvjetnih mjerenja. Zajednidko izjednadenje likely tr
direktnih i posrednih mjerenja svodi se na izjednadenje posrednih mjerenja, dok
se izjednadenje posrednih mjerenja s uvjetima nepoznanica moZe rijeiiti na viBe CIn
nadina. U sludaju malog broja uvjeta nepoznanica prijelazom na klasidna pos- coI
redna mjerenja, direktnim rjeSenjem koje je analogno izjednadenju uvjetnih mje- be
renja ili prijelazom na direktna mjerenja razliditih todnosti.
Kombinirane forme izjednadenja se rjede koriste, a nalaze primjenu pri
oAg
occ
rje6avanju nekih zadada u fotogrametriji, poligonometriji, triangulaciji i sl. U ok-
resl
viru algoritama izjednadenja uobidajeno se koristi metoda najmanjih kvadrata
uz temeljnu pretpostavlflr o medusobnoj neovisnosti mjerenja. @ Cor
Algoritmi izjednadenja kombiniranih mjerenja, u osnovi su podudami s Ett
algoritmima izjednadenja klasidnih posrednih i uvjetnih mjerenja, uz osobitosti
C) Eig
koje proizlaze iz kombiniranja razliditih vrsta mjerenja. Sva nadela, postupci i
insr
preporuke vezane za definiranje funkcijskih modela klasidnih direktnih, posred-
the
nih i uvjetnih mjerenja, Iinearizaciju, uredivanje jedinica mjere, homogenizaciju
mjerenja i ostalo, podjednako vrijede i kod kombiniranih formi izjednadenja. o Tec
the
5.1. Izjednaienie direktnih i posrednih mierenia
Kombinirana forma izjednadenja direktnih i posrednih mjerenja nastaje

kada su nepoznanice, koje su ukljudene u funkcijski model posrednih mjerenja,
254 IZJEDNACENJE DIREKTNIH I POSREDNIH MJERENJA
ujedno i direl<tno mjerene. Stoga, uz klasidni postav jednadZbi popravaka pos-

ion I
rednih mjerenja, neophodno je u izjednadenje ukljuditi i sustav jednadZbi pop-
ravaka direktnih mjerenja nepoznanica.
Primjena ove kombinirane forme dobiva na znadaju s pojavom mogudnosti
neposrednog mjerenja koordinata u okvim lokalnih geodetskih mrela, gdje i na-
1of1C
lazi najve6u primjenu. Primjena je moguia i u drugim zadalama inZenjerske
prakse. The pe
Algoritam izjednadenja direktnih i posrednih mjerenja u velikoj
se mjeri needed
podudara s algoritmom izjednadenja posrednih mjerenja. Zasebno se definiraju revoh:t
jednadZbe popravaka direlrtno mjerenih nepoznanica, sukladno klasidnim di-
rektnim mjerenjima (poglavlje 2.1.) te jednadZbi popravaka posrednih mjerenja,
l) lar
sukladno klasidnim posrednim mjerenjima (poglavlje 3.1). Na temelju oba sus- Oan
tava jednadZbi popravaka, obzirom da je u njima sadrZan isti vektor prikraienih WC
vrijednosti nepoznanica, odreduju se zajednidke normalne jednadZbe i nadalje

primjenjuje algoritam posrednih mjerenja na uobidajeni nadin. Treba naglasiti O th,
da broj direktno mjerenih nepoznanica 116 , n€ mora bezuvjetno biti jednak
trt
ukupnom broju nepoznanica uvedenih u funkcijski model posrednih mjerenja, @ a,
jer sukladno problemu ili zadadi koja se rjeSava ne postoji potreba ili moguinost cr(
mjerenja svih nepoznanica. Tada matrica koeficijenata jednadZbi popravaka,
koja odgovara direktno mjerenim nepoznanicama, nije jedinidna matrica formata
Cr th<
enl
u x u, ve6 pravokutna matrica ili redni vektor, s formatom no x u i koeficijen-
tima "l" upisanim na odgovarajuda mjesta strukture. Broj direktnih mjerenja no
ne smije biti veci od broja nepoznanica u. , ^f ]n
U tablici 5.1 sadrZan je algoritam izjednadenja kombinirane forme direkt- The pai
nih i posrednih mjerenja razliditih todnosti (regularno izjednadenje): iikeiy tr
Tablica 5.1. Algoritam izjednadenja kombinirane forme direktnih i CIn
posrednih mjerenja cor
Podaci mjerenja: be
Lo, Lo, Po, Po, nd, np,u.
C As,
occ
Broj mjerenja i broj prekobrojnih mjerenja: resl
n=(tro+tro), Dr=n u>0.
@) Cor
Et€
Funkcije direi<tnih mjerenj a
Ia-La+vo-1o. o trig
ndxl ndxl ndxl noxl
insr
the
Funkcije posrednih mjerenj a
Io-to+ro=fo o Tec
npxl npxl npxl noxl the
PribiiZne nepoznanice Xo
ux1
I

iion
Lo + vo= fo + Ao x
]px1 npxl. npxl npxu ux1
JednadZbe popravaka direktnih mjerenja 1of10

=,f"'" J, -
,J:, "li',' """g""
The pa
JednadZbe popravaka posrednih mjerenja needed
vo-= Ao lo Pp revolr:t
,,1r- npxl' npxnp
Elementijednadzbio;;J,'u
Q lar
Ad, Aae, -la:Aaxo-La, sa=Aoe-lo, Pd, Oan
Ap, Ao", -lp:fo-Lp, sp=Aoe-lo, Pp WC
O th,
Normalne jednadZbe direktnih mjerenja
=,1";
. tr:
Jt ,,1'- I.t @a
Normalne jednadZbe posrednih mjerenja cr(
J: J'-
=
l; "9;
C th,
€I1'
Elementi normalnih jednadZbi:
No=AlPaAo, Nae, -na:-AlPala, A!Poso,
No=AlPoAo, Noe, -Dp=-AlPeL, Afeoso, t ^f 1r1
N=Na+No, Ne, -n=-na-np, s:AlPoso+Af Poso, s:s+e. The pa;
iikely tt
Kontrola elemenata normalnih jednadZbi
Ne-n=s. CIn
cor
be
RjeSavanje normalnih j ednadZbi metodom Choleskog
x N 1
n= oo r, = ("' =
O Agr
=
occ
")-t, "-r(c')-1n
i elementi rjeBavanja normalnih jednadZbi: resl
c, -("') ',,, ("')-', ("')-'u, x =ce-(c')-1n*(c')-'.. @ Cor

Et€
Kontrola rjedavanja normalnih jednadZbi C Eig
(ct)-1 s = >. insr
the
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica O Tec
(rve)'o*e = rr. the
Izjednadenenepoznanice xorx : *.
ux1 ux1 uxl
t'
r {a4i?a
256 IZJEDNAEENJE DIREKTNIH I POSREDNIH MJERENJA
Aa x-la =va,
Aox-lo=vp.
Kontrola popravaka mjerenja

A! Po vo + Al Pe vp :0. iof10
T'he pa
Kontrola izjednadenja needed
vtP v=v!Po vo +vf eo vp =-l5Po vo -lf Pp vp =-ltPv. revolut
Izjednadena mjerenja i kontrola izjednadenih mjerenja:

O lar
Lo+vo=Lo, t:to, Oan
Lo*vo=Lo, +=t" WC
O th,
Todnost referentnog mjerenja tre
@
cr(
Matrice kofaktora mjerenja i ocjena todnosti pojedinih mjerenja: o th(

en(
Oa = P-1, .o =."nffio, (i=t,2,...,no),
ndxnd ndxnd
Qo = Po-t, to,=t.nffio, (i=t,2,"',to)' I a$ tt]

np xnp np xnp
ilhe par
Matrica kofaktora nepoznanica i ocjena todnosti nepoznanica: likeiy t<
oo, s*,=sor[[ (i=r,2,...,u). OIn
cor
be
Matrice kofaktora izjednadenih mjerenja i ocjena todnosti pojedinih izjed-
nadenih mjerenja: C Agr
Od = Ao O*A!, s. =
". \F;, (i =r,2,... , no ), OCC
nd xnd resl
(i=r,2,...,
"o). @ Cor
Etf
Kontrola matrice kofal<tora izjednadenih mjerenja () nig
t.(eo oo +ro oo)=u. insr
the
U algoritmu izjednadenja sadrZanom u tablici 5.1, koriste se sukladno re- Q Tec
doslijedu poj avljivanj a sljedeii simboli: the
L.
vektor direktnih mjerenja,
"*-t
L.
,. J, vektor posrednih mjerenja,
I
ion
"9
nd xnd
matrica teZina direlrtnih mjerenja,
"l
ndxnd
matrica teZina direlrtnih mjerenja,
1of10
nd broj direktnih mjerenja,
The pa
Dp broj posrednih mjerenja, needed
n ukupni broj mjerenja, revoluti
u broj nepoznanica, O lar
i"d"
ndxl
vektor iziednadenih direktnih mjerenja, Oan
wo
v-
,";1 velrtor popravaka direktnih mjerenja,
C th<
vektor funkcija izjednadenih nepoznanica, tra
""t:, @a'
i"f"
npxl
vektor iziednadenih posrednih mjerenja, cr(
_
v_
-i. velrtor popravala posrednih mjerenja, C tht
enr
ft
npxl
vektor funkcija izjednadenih nepoznanica,
x_ t ^f ln
,;"i velrtorpribliZnihnepoznanica,
The par
fo vektor pribliinih posrednih mjerenja (tunkcije pribliZnih nepoz-
likely tr
np x 1 nanica),
A_ CIn
-- :.1. matrica koeficijenata
jednadZbi popravaka posrednih mjerenja,
npxu cor
be
.,1, vektorprikra6enihnepoznanica,
CAs
-O..q. matrica koeficijenata jednadZbi popravaka direktnih mjerenja,
ndxu occ
_t ICS-
,nT, vektor prikracenih direktnih mjerenja'
-l_ @ Cor
f , vektor prikra6enih posrednih mjerenja, Enl
".
"9,
vektor jedinica, O Eig
insr
^".9.
ndxl kontrolni velrtor zbrojakod direktnih mjerenja, the
- ".f
npxl . kontrolni vektor zbrojakod posrednih mjerenja, O Tec
the
Jt matrica koeficijenata normalnih jednadZbi direktnih mjerenja,
-nd vektor apsolutnih dlanova normalnih jednadZbi direktnih

ux1 mjerenja,
258 IZJEDNAEENJE DIREKTNIH I POSREDNIH MJERENJA
nul-vektor,
"9,
J: matrica koeficijenata normalnih jednadZbi posrednih mjerenja,
-np velrtor apsolutnih dlanova normalnih jednadZbi posrednih

ux1 mjerenja, 1of10
N matricakoeficijenatanormalnihjednadZbikombiniranih The pa
uxu mjerenja, needed
-n vektor apsolutnih dlanova normalnih jednadZbi kombiniranih revolut
ux1 mjerenja,
C lar
kontrolni vektor zbtoja,
"1, o an
j, kontrolni vektor zbroja, WC
:T matrica kofaktora nepoznanica, C thr

trz
gornja trokutasta matrica pri rastavljanju N: Ct C
"9" ,
@ :tI
J, kontrolni vektor zbroja, cr(
J, vektorizjednadenihnepoznanica, o th(
so referentnostandardnoodstupanje, enr
.O-1
nd xnd
matrica kofaktora direlrtnih mjerenja,
sd, standardna odst. pojedinih direktnih mjerenja, (i = t,2,... , ro ) ,
t ^f rn
Qd,i kofaktori pojedinih direlrtnih mjerenja, (i : t,2,... , ra ) , ilhe par

iikeiy t<
matrica kofaktora posrednih mjerenja,
"31" CIn
sp, standardna odstupanja posrednih mjerenja, (i=t,2,..., , cor
"o )
be
Qpu kofalrtori pojedinih posrednih mjerenja, (i= t,2,... , ro ) ,
s", standardna odstupanja pojedinih nepoznanica, (i = t, 2,...,") ,

C Agr
OCC
Q*,*, kofaktori pojedinih nepoznanica, (i = t, 2,...,"),
resl
-dj
nd xnd
matrica kofaktora izjednadenih direktnih mjerenja, @ Cor
standardna odstupanja pojedinih izjednadenih direktnih mjere- EtI
"o,
nja, (i: r,2,,.,,no) , () nig
qa,, kofaktoripojedinihizjednad. direlctnihmjerenja, (i=t,2,...,no), insr
the
-dj matrica kofaktora izjednadenih posrednih mjerenja,
nd xnd
(J Tec
%, standardna odstupanja pojedinih izjednadenih posrednih mjere- the
nia, (i:1,2,...,no),
do' kofaktori izjednadenih posrednih mjerenja, (i : t, 2,. .. , ro
) ,
tr oznaka zattag matrice.

-
I
iion
Izjednadenje kombinirane forme direktnih i posrednih mjerenja istih tod-
nosti obavlja se takoder sukladno algoritmu sadrZanom u tablici 5.1, ali se dje-
lomidno pojednostavljuje, jer su matrice teZina jednake jedinidnim matricama.
1of10
5.1.1. Izjednaienie visina repera i nivelmanskih mierenia
The pa
needed
U svrhu ispitivanja visinskih odnosa izmedu repera: A, B, C i D, koji se revoluti
nalaze na nepravilnom prostomom objektu, obavljeno je mjerenje visinskih razli-
ka primjenom geometrijskog nivelmana, sl. 5.1. Definiran je Iokalni visinski koor- O lar
dinatni sustav pomoiu repera R ( HR = 0.0000 m ), koji je sadrZan u horizontalnoj
ravnini baze objekta. Direktno su mjerene visine todaka: A, B, C i D te visinske
Oan
wo
razlike izmedu tih todaka. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene ne-
poznanice i ocijeniti todnost. O the
. tra
Podaci direktnih mjerenja
@ ar
s"-l
I Ir.ossz m-]
- lH. I lz.zssa,ml
crc
"o=l
L
"l Il=lo.ggsz*l
no lr.+ses mJ
O the
en(
Podaci posrednih mjerenja:

t ^f 1n
[n,-l Ir.osasml lrso.sm.]
Irr,I l'tll76rr-l lrzs.a,ml The par
- lrr"I lo.stazml I so.zml iikely tr
""=ln" l=l o.sorr- I'do=l +o,om
Itr. I I t.2422rnl I oo.zml
I
OIn
firu] [0.+oa+m] | +o.om_l coI
RY be
Sl. 5.1. Koordinatni sustav i mjerenja
oAe
occ
Broj direktnih i posrednih mjerenja, broj nepoznanica i prekobrojnih mjerenja:
res'
na:4, no:6,u=4, nr=(no+no)-u=10-4=6.
PribliZne nepoznanice Funkcije direlrtnih mjerenja: @ Cor
AnA+v,,
H^ :x. EI
-. ""-l Ir.ssoo ml
[
_ly"l_lz.zsooml Hu +v"":y, C) Eig
oo -l
,o l-lo.oooom I' H" +v"" =2, insr
L r, I lr.+ooo m_l H^ + v- : t.
! rrD the
JednadZbe popravaka direktnih mjerenja: Funkcije posrednih mjerenja:
hr+vr= 1
O Tec
vHo = +(x. -Ho), _ -HR, the
}:2+vr= t -Hn,
trn" = y +(v"-Hn), h.+v.= 1 - t,
vH. z +(zo-FI"), hn +vn =- x+ V,
vHo t+(t" -uo). hu+vu= y -2,
hu +vu = -Z +';l,-
IZJEDNACENJE DIREKTNIH I POSREDNIH MJERENJA
JednadZbe popravaka posrednih mjerenja:

vr= x +( xo -H"-hr),
v2= t+( +to-HR-h2),
v3= x -t+( xo -to -ir.), 1of10
v4=*x+y +(-*o*yo *hn),
Vs= y*z +( yo-zo -hu), Tlie pa
v6: needed
-z+t+( -zo+to -itu).
revolut
TeZine direlrtnih i posrednih mjerenja:
pu, = (i=a,B,C,D), O lar
K 100
pi,, =. =.
' cti oi ,
(i=t,2,...,0). Oan
WC
Elementi jednadZbi popravaka direktnih mjerenja: va = Aa x - lo , Po,
Ad Aa e -ld sd Pd
C th,
Ir o-][r.ll-s.zfl-+.z1lt
oo
-l trz
lorooll rll-s.all-a.a,ll t @;,.,
looroll rll-s.zll-zzll r
I
lo o o'lL'lL "llrr)L
I
cr(
'l
Elementi jednadZbi popravaka posrednih mjerenja: vo = Ao x - lo , Po, C thi
enl
Ap Ao e -lp sp Pp
[o.oa -]
I oer t ^f rn
I rgg
I
I z.+a
I
The par
I ros
I
likely t<
I
I
z.rs l
Elementi normalnih jednadZbi direktnih mjerenja: Na x - na = 0,
OIn
cor
Nd Noe -no Alposo be
Ir o o o']trll-s.zll-+.21
Ioroolltll-unll-nnI C Agr
l0 0 10ll 1ll-3.211 _22 OCC
L0 0 0 1lL1.JL 17Jl zz
I
I resl
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: No * - np = 0, @ C<,ir
Np No . -np efeoso trtri

I s.og+g -2.463r o.00oo -1.9920-] [o.osge.] [-te.see+.] I -tz.z+aal O Eig
| -z.qa:;- 4.rros -1.6474 0.0000 ll o.oooo ll -o.sssz ll -o.sssz
I o.oooo -r.6474 3l7s6 -2.132211 o.oooo ll -e.srss ll -a.srss l' insr
I
the
f-r.oozo o.oooo -z.t3z2 4.e346_lfo.aroall zz.zsrc)l za.o+zzj1
Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih mjerenja: N x - n = 0, O Tec

the
I o.os+s -2.4ffi1N 0.oooo -1.ee20-lrr.Ifgel l-ra.;8eat t-r0.3+aol
| -2.+au 5.110s -r.6474 0.0000 | | r.oooo ll -n.zzsz | | -ro.zssz
|
I
0.0000 -7.6474 4.7796 -2.1322ll 1.0000 ll -11.5159 ll *10.5159 l'

I r.oszo 0.0000 -2.1322 s.e346lfr.ero+_ll za.oaral eo.z+zz) I
I
RjeSavanje normalnih jednadZbi: iion

I z.qaa,,--.. ee76' "0. ooooo -0. BO68el r-l".lr.?l
I z.ozsss -o.8r2r2 -o.3s684 ti _s.qazzsl
I z.o298o -r.zos22 ii -g.+ogzs ''
I r.ot+rzlf ssszor] iof10
(c')-t (c')-ts t Tliepa
[0.+osoo I [-o.aooro-] [-0.+ooro l needed
I o.rggzr o.4szs6 ll -z.szsqall z.ezs+al revolut
I o.ozgzo o.rs723 o.4s266 il -z.ezgos ll -z.ezeos I'
lo.zaz+o 0.22680 0.31123 o.szz+z)l t.zzooo)l z.zzooo) O lar
O* Qoe x
Oan
f o.zzagz 0.17344 0.12093 o.rszosl lo.zrcqsf [ +.os-]
I o.fisq+0.33334 o.1.677s0.1184e tt ols3o2li s.o+
WC
I
I o.rzoss 0.16775 0.33e58 ol.6260 ll o.zeoeo ll z.sz l'

O th,
[0. r azoo o.1.tl4s 0:s260 o.zz zo+)f o. oo r r r ] f-z.oo l trz
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (IrI.)t Qoe = 4.00000 = u.
@ a.
Izjednadene nepoznanice cr{
I r.ssoo m-] [ +.os mm-] [ r.ssaos m-]
-
!-* +Y-l
l2.23oornllll I s.e+--ll:l lz.zzsaa,t..l O the
| 0.9900m l' | 3.42rnrnl | 0.99342m I'
I
erl(
I r.+ooo '" [-z.os **
] | r.+szsr * ] ]
Popravci direktnih mjerenja Popravci posrednih mjerenja
Aa x -ld vd Ao x -lp vo t ^f ln
I s.aqz 1 I -s.z.l [-o.ss t ']
1 [-a.s I I o.ss q.aqz -l
ls.osel ls.+l I o.za,l l-z.osol I z.a,l lo.srl The par

I t.+zsl' |-r, l=| o.zz| | o.zss l- I-ur i-I o.os likeiy t<
r-2086| I 17) L-03e1
I
| 22121 I_)ll l-331 I

C)In
cor
ls.soel Luul loool be
Io.oo ]
C Agr
I
OCC
A'ipv A! po vo + Rf
= no
""= I l'li ;.i;= li"i:::;;i;;;:;",:lJl resl
Lo.oo l
@ Cor
Kontrola izjednadenih direlrtnih i posrednih mjerenja: Etrf
td vd Ld fd
Ir.gssz m-] [-o.ss mm-] [r.ss+os ml Ir.sgaos ml O oig
I .I oz4rnml I z.zssaa,^l I z.zssas^l
z.zzsqt"l *l insr
o.ggszm l o.Z2rn''-l= I o.sssaz- I' i o.gssaznt I'
I
ir.+sas *l f-o.so *'"_l I r.as-zsr ml I r.+sror *] the
Lp vp Lp fp C) Tec
Ir.gs+sm-l I o.gs mm-] [r.ssaos ml Ir.ssaos ml the
I r.+szo*l I o.er**l I r.aszgr-l I r.aszsr'''l
lo.+zozml,' | 0.03mm l_ | o.+zozs* | lo.azozs-l
I 0.3011m I l-0.11mm I 10.30099m I' 10.30099m l'
I t.zszz^1 I o.oz ** I I t.zqzzzt"l I tzazzztnl
lo.+oa+ m_l I o.oo **_l fo.aoa+o - [0.+oa+o '" ] ]
262 IZIEDNAEENJE DIREKTNIH I POSREDNIH MJERENJA
Matrica kofaktora direktnih mjerenja, Oo = Po-1= 1. 1of10

Todnost direktnih mjerenja: The pa
sH, : so J% = 0'36 JT = o'36 mm, (i: a,B, c, D). needed
revolut
Matrica kofaktora posrednih mjerenja
Io.o+ O lar
i
o.at
1'99 Oan
Oo=Po-1=l
-o -d 2.46 wc
| 1.65
I
L ,ral O th,
Todnost posrednih mjerenja:
tre
sh, = so /"r, = 0.36 J064 =0.45 mm, sh, = So
^tC=0.81J064 =o'40
mm, @ ar
cr(
sh. = so /"* = 0.36 \F59 =0.25 mm, shn : so .t"*:0.36 \EZ6 =0.23 mm,
sho = so G;= 0.36 fi.os =0.28 mm, sh, - so J"" = 0.36 J2l3 = O.241111'1.. o th(
en(
s" =so./qo : a36"[0278w = 0.19 mm, .u =.. n/or" :0.36J033334 = 0.21mm,
t ^f rn
s,=so = 0.21 mm, =so./q., : ffi6^[0.27294= 0.19 mm.
^[qu =0.36!6]3958
s,
Matricakoraktorat"t"*il,"r?looT:Hf ilhe par
likeiy t<
il'r"r'o?ir.rrr
da =Aaoo =13 il33 3:?3i3 3:1333 S il33l OIn
"h cor
10.1371 0.1185 0.1.626 0.2729) be
Todnost izjednadenih direktnih mjerenja:
mm, **, C Agr
4o =so ,/qr, =O.Sa ufOZzSo =0.r9 5H" =so ,[q; =O.S+'/O:SS3 =o.zr
OCC
4" =so /q* =o.s+/o:eoo =0.21mm, fuo:so ^[q^^

=o.z+^[o27n=0.19 mm, resl
Matrica kofaktora izjednadenih posrednih mjerenja @ Cor

I o.zzoo 0.r37! 0.1419 -0.1055 0.0b25 0.0162] Ert
I 0.1371 0.2729 -0.13s8 -0.0186 -0.0441 0.1103 |
() nlg
,. _ a^ a. _ I 0.1419 -0.1358 0.2777 -0.0869 0.0966 -0.09421
..n -l-0.1055 insr
-0,0186 -0.0869 0.2654 0.1131-0.06541'
I 0.0162 -o.o44r
o.oszs o.oe66 0.1131 0.3374 o.1277l
0.1103 -0.A942 -0.0654 O.1.277 0.2873 )
the
L
O Tec
Todnost izjednadenih posrednih mjerenja: the
4, = so n/q,, mm,
=o.s+,lo.zzso =0.t9 Fn, = so ^t qu =o.t+,!ozzm =0.t9 mm,
4, = so ul[r. =o,s+ ,lozzn =0.t9 mm, 4n = so ,lq; =o.s+ lo.zas+=o.te mm,
sn. = So u/q[ = o.s+ szl + =o.zt mtr., 4o = so u/q* = o.s+,[o,zels =0.t9 mm.
^[o
ion t
RACI'NSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA 263
Kontrola matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja

tr (ro oo + Po eo )= 4.oooo = u.
5.1.2. Iziednadenie duliina

iof10
The pa
DuZ horizontalnog pravca stabilizirane su todke: A, B C i D. Mjerene su needed
duljine: dr, dz i d. . Takoder, neposredno su mjerene i duljine D1 i D2 koje od- revolut
govaraju nepoznanicama y i z, sl. 5.2. Treba izjednaditi mjerenja, odred.iti izjed-
Q lar
nadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
Can
Podaci direlrtnih mjerenja wc
.-o-Lorl-fas.orm,l'
_ [ D,-l_ loe.zs m.] o th,
trz
.d, Podaci posrednih mjerenja
I a,I [rre.++ m.]
@ a
L" : I d,
' La.jl:lfroz.ssml
ttz.ttml. cr(
O th,
S1. 5.2. Duljine en,

na:2, no=3, u:3, nr=(ro+ro)-u=S-3=2. ,^11n-
PribliZne nepoznanice The par
[""'l Iso.roml
xo:l yo oe.zsml.
iikely tr
l:l OIn
r. _J fas.st mJ
L
cor
Funkcijedirektnihmjerenja: JednadZbepopravakadirektnihmjerenja:
be
D, +vo, =y, rD,= +(v. -Dr),
D, + vo, =2. tDr= O
"+( zo-Dr).
Agr
occ
Funkcijeposrednihmjerenja: JednadZbepopravakaposrednihmjerenja:
resl
dt +vt =x+y, vr = x *y +(xo +yo -dr),
dr+vr: y +2, Yz: y+z+( V" +zo-dr), @ Cor
dr+v.=x+i +2. v3 = x +y +z +(xo +yo +zo -d3). Et
Elementi jednadibi popravaka direktnih mjerenja: va = Aa x - la ,
O Eig
Ad Aoe -lo sd insr
I o r o lt r lt o.oo.][ 1.oo I the
I o o r lL tlL o.oo lL 1.ool'
Elementi jednadZbi popravaka posrednih mjerenja: vp = Ao * - lo,
C Tec
the
Ap Ao. - lp sp
I r r ol tz-lt o.ool[2.00-]
Iottllzll o.o5 ll 2.osl.
Ir r r]ls_jf-ooallzool
I
IZJEDNACENJE DIREKTNIII I POSREDNIH MJERENJA
ion
Nd No e -na Also
o o oltolto'l tol
o 1 o ll r ll o ll r
oo llL'lLolL'l I
iof10
The pa
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: No * - np = 0, needed
Np No e -np .]t Al"o revolut
I z z t.l[ s l [-o.o+ a.go l
Izez ll zli o.o1 ll 7.01.L
C) lar
It z zll ulL o.or.lf s.or l Oan
wc
Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih mjerenja: N x - n:0,
NNe-ns O th,
lz z t l[sl[-o.oa-][a.se I tte
I z a, zll all oor ll sor
|t z zllulL oor l[ oor ]
I
cr(
c -(c') tn (c')-' th(
I o.tozrt
-l
It.+t+zt r.4142r o.7o7rr1[ o.ozazsl en(
I r.41,421. 0.7071.r i
0.03536 ll -0.7071.1
l 0.70777
L
I r .41.421.]l o.ooss+ ll
o.ooooo -0.3b35b 0.7071.1.1
') nf lO
oo Oo€ x
lq.z:asalla,.z:-asall r.ooooo -0.soooo o.ooooo.] [ o.sooool I o.oas.] ilhe par
l z.rsooa l l z.rsooa l l -o.soooo 0.62b00 -0.2b000 l l -o.rzsoo l l -o.oz+ l. likeiy t<
ItJztso ]11,.77t30 )L 0.00000 0.2s000 0.500001 L 0.2s000.j L-0.003_l
OIn
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (*")t Qoe : 3.00000. cor
Izjednadene nepoznanice be
I so.rs m] [ o.oas m.] lso.zgs ml
x=x- +*:I os.zs* l*I -o.oza- l:I os.zzo- l. C Agr
" f+s.or*] |ooos*] [+s.ooe*] occ
resl
Popravci direktnih mjerenja Popravci posrednih mjerenja
Aax vd Aox- -lo vp @ Cor
-ld - - - - -
| -o.o24,1 ,ooo] t_ooza,f [ 3331].[ 333]=[ 333i] Ert
| -o.oo3 | [ooo]= [-ooos] L 3:3i31. L_3:3ll= LjtsiiI O Eig
Kontrola popravaka Kontrola izjednadenja: insr
the
I o'ooo I ,r'v- = v!,
-d-dv- + vl
-p-v- = o.oo2o4.
A,pv=Ahpovn+Alp.v.=lo.oool
d --p-p -p O Tec
Lo:oool -ltv=*l5to -llto:0'00204' the
Kontrola izjednadenih direlrtnih mjerenja:
LdvdLdt
I oa.zs ml _ [-o.oza *] _ | aa.zzam) | aa.zzarr.l
L 43.e1 m_l -
[-o.oo3 *_l | as.ooa m ]' I as.ooe m l'
I
Kontrola izjednadenih posrednih mjerenja: ion

Lp vp tp fp
I rrs.++ m.] [ o.ozr m-l 118.461m-l 118.461m-l
lrrz.rr-l*l o.o24ml= 112.1sam1, 1.L2.L34rnl.
I roz.ss'" I f-o.ozr *] 162.369 m I
162.36e m I
1of10
Todnost mjerenja
trG
c - i-=+
0.00204
0.032 m.
The pa
needed
!r, 2
revolrrtj
Todnost nepoznanica
Jeo :0.032rF-0000:0.032 m,
s" =sr sv =si Jaw =0,032J0.62500 = 0.025 m,
C lar
s,=s,^[q) -0.032rlosoooo = o'023 m' o an
wo
Matrica kofaktora izjednadenih direktnih mjerenja
e6 = 460o A! = [ I9?:9 -of:991.
0.5001'
o thr
L-0.2500 tra
Todnost izjednadenih direklnih mjerenja:
6, m @ar
Eo, = sr u/qr, = o'osz Jos'zso = o'025 m , =s, "lqu =o.oszJosooo:0.023 crc
Matrica kofaktora izjednadenih posrednih mjerenja
I
o.ozso -o.12so 0.3750 I O thi
oo =Aoeo ni =l o.rzso 0.6250 0.1250 l. enl
I
o.szso o.t2so o.62so l
Todnost izjednadenih posrednih mjerenja:
4, = s, Jq, = 0.032 J06250 = 0.025 (i = r, z, s). m, ) r'f tft
The par
Kontrola matrica kofaktora izjednad. mjerenja, u (eo Oo + fo Oo )-+.0000 = u.
likely tr
5.1.3. Izjednaienie azimuta i kutova

CIn
cor
be
Na triangulacijskoj todki T
zadani su azimuti pravaca prema C Agr
todkama A i B. Mjereni su kutovi occ
izmedu pravaca prema todkama A, resl
B, T1 i T, , sl. 5.3.
@ Cor
Treba izjednaditi mjerenja, Etrt
odrediti izjednadene azimute pra-
vaca prema todkama Tt i T, koji C) Eig
su neposredno mjereni te ocijeniti insr
todnost, the
o Tec
Zadani podaci: the
A+ = 15" 28' 24" ,
Ai =99" 50' 25".
SI. 5.3. Azimuti i kutovi

Podaci direktnih mjerenja Podaci posrednih mjerenja

-l L,
.l
zs'+s' rs"l
-"
L-=l
[a]I l=l
I ar" rs' o""
""
I
l. L-= Lzl_lI 54 51 3e
L+ll-lfse
zg 6 38 I'
L.
I
Lal ) l7o 20 8l P
so sz ] 1of10
Broj direlrtnih i posrednih mjerenja, broj nepoznanica i prekobrojnih mjerenja: The pa
na:2, np=4, u=2, nr=(no+ro)- u=6-2:4. needed
revolut
*- =[".]_[ar"rs'ss"-l O lar
" LY._l 170 20 8 l Oan
Funkcije direktnih mjerenja: JednadZbe popravaka direktnih mjerenja: WC
T
A;" + v^rr = X, tol=x +(xo -"+t)'
-nT
T
y+( y,-A+L).
C th,
Ai'z+v
I A:z =v.
-^
'oF= tra
Funkcijeposrednihmjerenja: JednadZbepopravakaposrednihmjerenja @a,
Lr+vr: x -A+, vr= x +( xo -Af -Lr)' cr(
Lr+vr: t*Af, Yz: y+( y,-A+-Lr), O th<
L. + v. = -X +V, v3 =-x +y +(-*o *yo -L.), enl
La+vn=-; +A?. Va=-x +(-xo +af -Ln).
Elementi jednadibi popravaka direktnih mjerenja: va = Ao x - la ,
t ^f rn
Ad Ao e -lo sd
Ir o.]tr.lto.ltt-l The par
Lo lL'lLolL'l likely t<
'
Elementi jednadZbi popravaka posrednih mjerenja: vo = Ao x - lo, OIn
Ap Ao e -lo sp cor
I r olt r-]t-a'lt-s-l be
I o r ll r ll 5 ll 6
l-r r ll o ll-s ll-s
I
O Agr
L i o lL-'lL-'lL*l
I
occ
Elementi normalnih jednadZbi direktnih mjerenja: Na x - na = 0, resl
Nd No e -no Also @ C<ir
Ir o-][r][oltr-] Ert
Lo 'lL'lLolL;l
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: No x - np :0,
C nig
insr
Np No e,no Afso the
I s-t']tz-lte-ltro-l
f-r z)ltlt'lL-;l O Tec
the
Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih mjerenja: N x -n: 0,
NNe-ns
I a -t -lt s I t e -lI rr -]
I r ,.lLrlLolL ,l
Rje6avanje normalnih jednadZbi

;ion f
- (c')-tn
c (c')-1 (c') ts x
.][o.ooooo.][o.oooool
[z.ooooo-0.b00001[+.ooooo][o.soooo
I r osesr ] | r.zooos ] [o rsozo o 60302_] fs.orer+j [s orsr+]'
1of10
oo O*€ x
f o.zzzzs o.oeoell lo.sosoal z.Bzf I The pas
needed
f o.osoor 0 36364 ] [0.+s+ss ] l-o.zzz )'
revolutir
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (lg")t Ooe = 2.00000.
O larl
Oan
x = x" + * rs' ss'l *l z'.rc]- [+r" rs' 32'.8]
[nt' 20
8 _l L-0 .73_l l7o 20 7 .3) woI
L7o
Popravci direktnih mjerenja Popravci posrednih mjerenja C the
Aa x -ld vd Ao * -lp vp trar
| -z.nzf I o.ool I -z.zf l -z.:.r,z'l t-+ I t-o.z I
@arl
l-o.zzz)* lo.oo.l= L-orl
l-o.tzz l.l
u l=l 43
11.455 1 l-5 I l-3.5 l'
I
crol
lz.rcz) l-zl L-+el O the
Kontrola popravaka Kontroia izjednadenja: enc
A'v = A! vo + Af vo =
[3:SS] ;';=:;";._li;" _zizlzz 9 nf lrl
Kontrola izjednadenih direklnih mjerenja:
td vd -d The pas
io
likely to
+r rc' 3s".1 ,I -z".zl qr 13' 32
|
lzo I
zo 8 L-o .t)- -llzo zo 7 3l
8.1 [ +r' rs' sz".a]
lzo zo 7 3l C Inr
Kontrola izjednadenih posrednih mjerenja: con
Lp
l | -a".zl
fzs'+s' rs"
vp Lo
I zs" ss 8' .el I zs' ss' s".el
t be
O Agr
|,l
ls+ st 3e + gl _lsq st sz .sl ls+ sr as.sl
lzs 638 I l-s.sl-lzg 634 .sl' occ
lzs o s+.sl'
fsa so sz ] Ln r.] lse :o sz zl [ss so sz z]
rest
Todnost mjerenja @ Cor

Et€
"=E=
'!nr O nlg
Todnost nepoznanica: insr
,!o.zzzlz = z" .a, .u

the
s, = s1 ./qo : +.0 = r, nic- = +.0 /o:osoa : e".0.
Matrica kofaktora izjednadenih direktnih mjerenja

Q Tec
the
oo = Aoeo A: [ 2?7?7 9 9?9: l.
L 0.0e0e 0.3636 j'
=

{rn =r, Jd" = +.0,fozzn =2".a, FoT: =s, J-"-:+.0/o:oso =s".0.

I o.zzzz o.oeoe -0.1s18 -0.2727)
Qo = Aooo = _3:?3?3 3t?2? 31212-3:?3?3
"l |
| -o.zzzz -o.oeoe 0.1818 o.zzzz )
I
1of10
Todnost izjednadenih posrednih mjerenja: The pa
Fr., = si G; = +.0 .fozzn --2" 'a, 4, = si "n; =+.s /oêo:o = e"'0, needed
revolut
e. = s, Jd- = a.o /o+s+s = s".s, 4n = ",
,n; =+.0 ^fozzn =2".a.
O lar
Kontrola matrica kofaktora izjednad. mjerenja, tt (eo Oo +Po Oo )=2.90000=u.
Can
wo
5.1.4. Iziednadenje luinog presieka
o tht
U lokalnom pravokutnom koordinatnom sustavu odreden je ludnim pre- tta
sjekom potoZaj todke T, sl. 5.4. Mjerene su duljine, a istovremeno su neposredno @
mjerene i koordinate todke T. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene cr(
nepoznanice i ocijeniti todnost.
o thr
Zadani podaci: en(
qYixi
T1 5.326 m, 3.234rn,
9 nf lO
T, 10.546 m, 6.349 m,
T3 15.295m, 39.456m. ilhe pai
likeiy t<
Podaci direktnih mjerenja OIn
,"o -Lou]-lrz.zozm)'
I a.-]_ zr.e+s ml
f cor
be
Podaci posrednih mjerenja

C Agr
occ
Ia,l
d,
lzz.rstm] resl
Lo =l
L
d.ll=lzo.eosm l.
l77.751rn) @ Cor
SI. 5.4. Ludni presjek Et€
C) Eig
insr
na-2, np=3,u=2, nr:(ta+no)-u=5-2:3. the
[ l f zt.a+o m1
o Tec
"' = "-
lv.-J= [rz.soo *] the
Funkcijedirektnihmjerenja: JednadZbepopravakadirektnihmjerenja:
dx+vd*=*, vo* : *(*. -d-),
d"+va"=y. ro": y+( y,-d").
I
Funkcije posrednih mjerenja: ion

d1+v,=JG-nf .(t-t',f , (i= 1,2,3).
Jednadibe popravaka posrednih mjerenja:
",=u?t"-5oy*(a;-a,), 1of10
sdjeje: di:m, (i= 1,2,3). The par

needed
Pomoine radunske velidine: revoluti
I Xo -Xi yo -yi dl
T1 18.606, 1L.974, 22.126, Q larl
T2 1"5.497, -1.3.246, 20.382, Can
Ts -77.616, 2,005, 17.730. wo:
Elementi jednadZbi popravaka direktnih mjerenja: va = Aa x - la ,
C tne
Ad Ao e *ld sd tra
I r o -] [ r -l [-o.oos .] [ o.sss -]
Lo tllrlI o.oos][rooe] @av

cro
Elementi jednadZbi popravaka posrednih mjerenja: vo = Ao x - lo ,
Ap Ao e -lp sp C the
I o.e+r o.b41l I r.sszl [-o.oos-ll t.zzzf en(
I o.zoo 0.6b0 ll o.rro ll o.ors o.rzs l. I
f-o.ooa 0.113.1 f-o.aao ] l-o.ozr ] [-o.soz ]
, ^f ln
Nd Na e -nd Ah The pas
-l .] -]l "n likely
I r o I r [-o.oos o.ges -l t<
L o t.ll r II o.ooo.lf r.oos l OIn

cor
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: No * - np = 0,
be
Np No -np Al *o
" oAs
I z.zzzo -o.rsr2ll z:.zoa lI o.ozoe fl z.Mza I
I o.rsrz o.72so.]l o szoe .lf-o.orso lI o.sosz ]' occ

resl
Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih mjerenja: N x - n = 0,
NNe-ns @ Cor
I s.zzzo -o.rs1,zlI e.rzos.][ o.ozrall zt+za1 Etr€
l_-o.tstz 1..7280 ][ r.szoa ]f-o.oroolI r.sooz ] O trig

Rj e5avanj e normalnih jednadZbi: insr
c ttt (ct) t
(ct) ts > the
-(c')
[r.sosao-0.08360-]l o.otzozllo.sszes ffz.zsotzflz.zeofi]
I r 311B8,l f-o.oozso ] lo osszs 0.76227 )lz.rczoz )lz.rczoz )' O Tec
the
Oo Ooe x
Io.soogz 0.026851 I o.ssszz] [-o.ooo+-]
[
fo.ozoss 0.58105.1 [o.oozso ] o.ooso_]
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (m")t Qoe = 2.00000 = u.
rzlroluedrr.lE DTREKTNIH I posREDNIH MJERENJA
-x=xo +":lt2r.84o m1 [-o.oooaml f zt.eso rr.l
rz.soo* l*l 0.0056* l=l rz.soo* |
Popravci direktnih mjerenja Popravci posrednih mjerenj a

vp
Aax -ld vd - ll"- - -lp - - 1of10
t r:::1.[rlk] t :::akl [i,lli].I l,li?] [_l,liii]

The pa
needed
Kontrola popravaka Kontrola izjednadenja: revolut
A,v=a!vo +Af ,o =[3:S33S] O lar

;,;:]il;--t;:=;ffi. Oan
Kontrola izjednadenih direktnih mjerenja: WC
Ld vd Ld f"
ml* [-o.orr+ ml-- [zr.ssso m-] [zr.esse m-]
I zr.a+s O th,
ln.zsz -l L 0.00s6 -l frz.soso m ]' lrz.:056 m ]' tra
Kontrola izjednadenih posrednih mjerenja: @ a,
tp vp Lp f" cr(
I zzlsrrnl [-o.ooza -.] | zznza ml I zz.nsa ml
O
I 20.369m | +1 0.0045 ml= lzo.szssm l. | 20.373sm l.
thr
I rz.zsr'"_] [-o.or+s*] ln.zsaz -l lrz.zsoz-] en(
Todnost mjerenja
lv'v i0 , ^l tn
vr
! '' \/ ry91 =o,t27m'
c l-- i-
-
ilhe par
Todnost nepoznanica: likely t<
s* =s,../qo =o.orzzlo:ooez =o.oo7o m,
OIn
t, =", r/o- :o.orzz/osetos =o.oo97 m. cor
Matrica kofaktora izjednadenih direktnih mjerenja be
Qa =AoQ* A: =[ 9199? 9 9?9? I C Agr

L 0.026e 0.5811 l' occ
Todnost izjednadenih direklnih mjerenja: resl
.o,:.,G;: o.or27 Joso6, =o.oo7om,
@ Cor
sd" = si J-"- =0'0127 J05811 = 0.0097 m' Er€
Matrica kofaktora izjednadenih posrednih mjerenja C) Eig
Io.arro -0.0119 -o.zzzzf insr
oo =Aooo ei =l-o.orre o.3e6r -0.2548 l. the
l-o.2327 -0.2548 0.3043 l o Tec
Todnost izjednadenih posrednih mjerenja: the
*, = s, Jq, = o.otz7 Jo4116 = o.ooe1m,
e, = s, G; =o.or27 Jo3%1 = o.oo8o m,
4. = s, Jd" = 0'0127 Jo3o43 = o.oo7o m.
MJERENJA
I
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH 277
ion
Kontrola matrica kofaktora izjednad. mjerenja, tr (fo Oo +eo Oo)=2.00000=u.
Todnost poioZaja todke T:
0.58366,
Xr = sa = 0.0097 m, tg(2@) = 0.19588,
xz=0.30426, se = 0.0070 m, @ = 84o 27' 31". 1of10
Kontrola todnosti poloZaja todke T The pa
+ = + sf = 0.0001. needed
"'o "'u "l revolul
5. 1.5. Izjednadenje presjeka vanjskih orijentiranih pravaca C lar

Can
U lokalnom pravokutnom koodinatnom sustavu odreden je poloZaj todke T wo
presjekom vanjskih orijentiranih pravaca, sl. 5.5. Koordinate todke T odredene
su i direktnim mjerenjem. Pravci su mjereni s todno5iu od L", duljina d" s tod- C th<
tre
noSiu od 2 cm i duljina d, s todnoS6u od 3 cm. Treba izjednaditi mjerenja, od-
rediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost. (O a.
cr(
Zadani podaci:
qYixi O thr
enl
E I.234m, 't.562m,
T2 5.345 m, 50.839 m,
Ts 67.434 m, L5.994 m. ) r'$ tt1
The pai
Podaci direktnih mjerenja likely t<
. I a"-][zs.+er m.]
'o =l ou l=fzo.zss*_] OIn
cor
be
Podaci posrednih mjerenja
T^t CAg
Iq1'] I 46"51 25.51
Lo-l Qz l=l 139 49 24 '3 occ
0 I As I I 285 1,7 54 .31
I
resl
SI. 5.5. Presjek vanjskih pravaca @ Cor

Erl
lx lzs.qatrr'l- O Eig
"" =[v"l=fzo.zss-] insr
the
Funkcije direktnih mjerenj a: JednadZbe popravaka direktnih mjerenja:
d, +v-, =x. to"=" *("o -d-), Q Tec
dr+vo"=y. to": y+( y,-dr). the
ei- v, - ur" rg ]-Ji, (i = r,2.3)

-xi
ion I
272 IZIEDNAdENJE DIREKTNIH I POSREDNIIT MJERENJA
vi= -P"Y^-Yr j*Y+(ni-qi)'

"x^-x:
tr*+P
sdje je: di = nr: arcte 1" - lt , (i = r, z, s).
X. -Xt 1of10
Pomo6ne radunske velicine: Tlie pa
T Xo -Xi yo -yr di ni needed
T1 23.919, 25.527, 34.978, 46'51" 21".2, revolut
T2 -25.358, 21.41O, 33.188, 139" 49' 31".0,
T3 9.487, -34.679, 35.953, 2850 17' 59".4. O lar
TeZine mjerenja: Oan
o"":5 =|:o.ru, oo":* :!=o.tt, o.,, =5 =l=t.oo. WC
C th,
: tra
Elementi jednadZbi popravaka direktnih mjerenja: va Aa x - lo, Po,
Ad Ao e -lo sd Pd @a,
I r olIrlIo.o-][r.o-][o.zs -]
cr(
Lo tllr.lloolLtoll orr.l
C thr
Elementi jednadZbi popravaka posrednih mjerenja: vo = Ao x - lo , Po , en(
Ap Ao e -lp sp Pp
[-as.os 40.331 I -z.zo ] [-+.g I [ -o.go ] [r.oo
-]
| sz.se ll ll
o.z li -eo.ae ll r.oo t ^f rn
-ao.ro -47.4s l.
I ss s+ 1b.14.]l zo.+a lL u t zs.oz jl 1.00.] l[ ilhe par
Elementi normalnih jednadZbi direktnih mjerenja: Na x - na = 0, likely t<
Nd No e -nd Alposo.l OIn
-lI
I o.zs o.oo o.zs ] I o.oo I I o.zs cor
Iooo o.rr.ll o rr llooo.ll o rr l be
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: No * - np = 0,
O Agr
Np No e -np AfPoso occ
laszt.ttzt 1006.6se9l I zszz.naol I lzzza.stsol
rse.zseg-l resl
I r ooo. oseo 4r to.s24B)fs r r z. r esz_] l-+tz.+oao )l+z o+.zz se I @ Cor
Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih mjerenja: N x - n:0, trti
NNe -ns
I aszt.sazz 1006.6590.1 lzsze.ozazl I rse.zsegl I zzzalast] C) Eig
I r ooo. o soo 4 1 1 0. 6 360.l I s r r z. z o so_l l- uz. +oeo)l+z o +.aez o ) insr
the
Rje5avanj e normalnih j ednadZbi:
c - (c')-tn (c')-t (c')-ts x
-][ss.osssz.][9s.69397] Q Tec
lao.zs+ss r2.46s6o11 2.46101.11 o.o123g the
I ur.eooz+ll-2.045es_ll-ooo245o.o1seo_lfss.esaeslIsb.8588b]'
O* Oo€ x
Io.oooro -0.000041 [0.00012'l [-o.os.]
fo.oooo+ 0.00025]Lo.ooozrlI o rr]'
Kontrola matrice kofaktora nepoznanica, (W")t Qoe = 2.00000 = u.

273
ion I
-x=x +*=lt za.zss-]*L
2s.4lrrr-1 [-o.os cml I zs.+gos ml
o.11cm]=[ zo.zsor-j'
Popravci direktnih mjerenja Popravci posrednih mjerenj a iof10
Aa x -ld vd Ao * -lp vp The par
I o.oael I o.ol [-o.os.] I o.szsl I a.sl lz.szf needed
| -s.aos l* I o.z l= | s.so l.
I o.rrzl* Lo o.l= | o rrl revolr:bi
[-o.o+z] Lutl [+.ro]
Kontrola popravaka Kontrola iziednadenja: O lar
vt v= v! Po vo + vf eo vp =33.87297,
P Can
e'p v=Al Po vo +Af Pp vp =
[s:ss] -lt P v= -15 Po to -4 Pp vo = 33.87297. wo
Kontrola izjednadenih direktnih mjerenja: C the
Ld vd f" tra
I zs.+u m.l , [-o.os cml _ [ 25.4805 m'l I zs.+eos ml
lzalss-.] L 0.11cm]- [ z0.zsorm]' I zo.zsor * ]' @ ar
crc
Kontrola izjednadenih posrednih mjerenja:
Lo vp Lo fo O ttre
I ao" si' zs".s] I z'.szl f +a" sl' 27" B2l I ae" sr" 27".82) en(
Irss ag z+ sl +l s.so l= lrse 4s 27 .60l, lrss 4s 27 .601.
lzas n s+.s) la.rol lzas n sB 4e] lzas n 58.4e.] t ^f in
The pas
iikely tc
Matrica kofaktora direktnih mjerenja OIn

col:
o-=p
_d _d'-[o.zs 0.11
^ __-1 be
I 1.
Todnost direlrtnih mj erenj a: O Agr

sd"=so Jq" =3.36\6.25 =632cm, sdu = so = 3'36 !611 = 10.08 cm. occ
^t"r,
resl
Matrica kofaktora posrednih mjerenja
[r.oo -l
@ Cor
oo = Po-1= ] r.oo EtE
L
I
1.00_l
Todnost posrednih mjerenja: O Eig

insr
.r, =
"o J"" = 3.36 \E-o = 3".36, (t = r, z, s).
the
Todnost nepoznanica
s*= so /qo = 3.36 Jo3oo16 = o.o4 cm, O Tec
the
su = s" : :
n/or" 3.36 J0O0025 0.05 cm.
Matrica kofaktora izjednadenih direlrtnih mjerenja
e6 = 460o A: = || -0.00004
9 99919 -9 99991]
0.00025l
IZIEDNACENJE DIREKTNIH I POSREDNIII MJERENJA

.o" = to G; = 3.36 Jo0ooG = o.o4 cm,
*, : "o ^tG = 3.36 Jo.ooo2b = o.o5 cm.

1of10
I o.gqrcz -o.z2sql -0.28677 I
oo =Aooo ei =l -o.zzsaa 0.6777s -0.40910 l. The pa

l-o.28677 -0.40910 0.48056 l needed
Todnost izjednadenih posrednih mjerenja: revolut
Fr, = ro :3.36 F€4162 = 3".08,
Jd, ,t-rr, =n6 ,[0.6777s :2".77
4, = so ,
O lar
fu. = so Jd* = 3.36 Jo38o56 =2" .33. Oan
Kontrola matrica kofaktora izjednad. mjerenja, tr (eo Oo +fo Oo )=2.00000= u. wo
Todnost poloZaja todke T: o thr

h:o.ooo27, sl :0.05 cm, tg(2@) = 0.83515, tta
Xz = 0.00015, s3 = 0.04 cm, @ = 109'56'0". @ AI
Kontrola todnosti poloZaja todke T, sl + sfr = s] + sl : O.OO47 . crr
C the
en(
5.2. Izjednaienie posrednih mjerenia s uvietima nepoznanica
Kombiniranja forma izjednadenja posrednih i uvjetnih mjerenja nastaje t ^f ln

kada, pri klasidnom izjednadenju posrednih mjerenja, nepoznanice uvedene u ilhe pai
funkcijski model dopunski moraju zadovoljiti i odredene matematidke uvjete. likely t<
Uvjeti ovise o osobitosti geodetskog problema ili zada6e koja se izjednadenjem
rjeiava. Obzirom da se nepoznanice odreduju sukladno klasidnim posrednim OIn
mjerenjima, neophodno je definiranje funkcijskog modela posrednih mjerenja, cor
ali dopunski i funkcijskog modela uvjetnih mjerenja, u kojeg se kao uvjetne veli- be
dine uvode nepoznanice. Definiranje funkcijskih modela posrednih i uvjetnih
mjerenja obavlja se sukladno istim nadelima i postupcima koji se primjenjuju
O Agr
occ
kod klasidnih posrednih i uvjetnih mjerenja, pa je pripadni algoritam izjedna-
resl
denja odgovaraju6a kombinacija algoritama izjednadenja posrednih i uvjetnih
mjerenja. @ Cor
Temeljna osobitost algoritma izjednadenja je nadin definiranja i de5ava- Eot
nja normalnih jednadZbi. U odnosu na klasidna posredna mjerenja, broj normal-
nih jednadZbi je uve6an za broj postavljenih uvjeta nepoznanica. Zato je u O elg
insr
radunskom pogledu izjednadenje efikasnije ukoliko je broj uvjeta nepoznanica
the
mali. Izniman sludaj nastaje kada se kao nepoznanice u izjednadenje uvedu sve
mjerene velidine. Tada je broj nepoznanica jednak broju mjerenja, a matrica O Tec
koeficijenata jednadZbi popravaka je jedinidna matrica. Stoga se i pripadni algo- the
ritam izjednadenja na odgovaraju6i nadin pojednostavljuje. Uslijed povedanja
broja normalnih jednadZbi, za njihovo rjeiavanje rijetko se koristi metoda Cho-
leskog prilagodena posrednim mjerenjima. Metoda rje5avanja se takoder temelji
na invertiranju matrice koeficijenata normalnih jednadZbi (tzv. neodredeni
r'
--
nadin rje5avanja normalnih jednadZbi), ali se za invertiranje koriste tzv. Schur-

Frobeniusove relacije, jer je matrica koeficijenata normalnih jednadZbi sastav-
;ion f
Ijena od karakteristidnih sub-matrica.
Izjednadenje posrednih mjerenja s uvjetima nepoznanica moze se obaviti
samo ukoliko postoje prekobrojna mjerenja. Ujedno, neophodno je osigurati da
10f10
broj nepoznanica u, uvijek bude veii od broja uvjeta nepoznanica r, a broj mje-
renja n, od razlike izmedu broja nepoznanica i broja uvjeta nepoznanica (u -r ). The pas
Osnovno podrudje primjene kombinirane forme izjednadenja posrednih needed
mjerenja s uvjetima nepoznanica je izjednadenje geodetskih mreZa, gdje postoji revoluti<
potreba da odredene velidine (nepoznanice) zadrLe ili poprime zadane vrijed-
O lare
nosti i nakon obavljenog izjednadenja.
U tablici 5.2 sadrZan je algoritam izjednadenja kombinirane forme posred- Oan
nih mjerenja razlidite todnosti s uvjetima nepoznanica, uz primjenu metode naj- wor
manjih kvadrata.
C the
Tablica 5.2. Algoritam izjednadenja kombinirane forme posrednih mjerenja trar
s uvjetima nepoznanica a$
@
L, P,n,u,r. crol
Broj prekobrojnih mjerenja: o the

or-n-(u-r)>0, u>r i n>(u-r). enc
Funkcije posrednih mjerenja i funkcije uvjeta nepoznanica: t ^f ]n

The pas
L = t+ v = f =
nx1 nx1 nx1 nx1
likely to
O Inr
con
PribliZne nepoznanice xo be
uxL
C Agr
occ
L + v =fo+ A x resl
nx1 nx1 nx1 nxu ux1
@ Cor
Linearizacija funkcija uvjeta nepoznanica razvojem u Taylorov red
Etrt
Bt x+r,l=0.
rxn nx1 rx1 rx1 O trig
insr
JednadZbe popravaka the
Jt = *" -
.,1,
"l"r' "1" O Tec
i elementi jednadibi popravaka: the
A, Ae, -l=fn-L, s=Ae-1,
Uvjetne jednadZbe nepoznanica
Bt x+ro=0,
rxn nx1 rx1 rx1
276 rzrrpuedrwlE poSREDNIH MJERENJA s TTvJETIMA NEPoZNANIcA
i elementi uvjetnih jednadZbi nepoznanica:

B, cD.
7. Normalne jednadZbe posrednih mjerenja

J" J, -.,T, =
"9, 1of10
i elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: The pa
N=AtPA, Ne, -n:-AtPl, AtPs. needed
revolut
8. Kontrola elemenata normalnih jednadZbi posrednih mjerenj a
Ne-n=AiPs. O lar
Oan
L Normalne jednadZbe kombinirane forme posrednih mjerenja i uvjeta WC
nepoznanica
I N s.]t*l-l-.1=lol
I n.] to.l O tht
tra
L"' ol[r]
@ ar
10. Rj eiavanj e normabrih jednadZbi pomo6u relacij a Schur-Frobeniusa crc
[*l [N s-l
"l '[ [o* o*lf n-l O thr
[t ]=lu' o.l L-,.1-[o[ o*.]f-ro"l ell(
i elementi rje5avanja normalnih jednadZbi:
o*=-(s'w tu)-t,
t ^f rn
' , x=Oon-O*r.o,
o*: -_I-'_B__?i,^, k =ot,, _ o* o. ilhe pai
Qo =N-'-N-'B o*' iikeiy t<
t1 Izjednadene nepoznanice OIn

xo+ x
ux1 ux1
=t 1rx1
cor
be
72. Popravci mjerenja

C Agr
occ
Ax*l:v
resl
13. Kontrola popravaka mjerenja @ Cor

AtPv=-Bk. trn€
't4.
C Eig
Kontrola izjednadenja insr
vtPv=c'rtk*ltPv. the
15. Izjednadena mjerenja i kontrola izjednadenih posrednih mjerenja: C Tec

the
L+v:i, f=t.
Kontrola uvjeta izjednadenih nepoznanica
s:0'
I
ion
Matrica kofaktora mjerenja i ocjena todnosti pojedinih mjerenja: 1of10

*""=il: s,=so./[, (i=r,2,...,n). Tlie pa
rreeded
revolut
Matrica kofaktora nepoznanica i ocjena todnosti nepoznanica:
oo, s", = so.F; (i = r, z,..., u). O lar
Can
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja i ocjena todnosti izjednadenih WC
mjerenja:
o =aooA', s=r".Eil, C th,
(t=r,2,...,n). tra
@ ar
Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenj a crr
tr(ro)=u-r.
C the
en(
U algoritmu kombinirane forme izjednadenja posrednih mjerenja razlidite
todnosti s uvjetima nepoznanica, sadrZanom u tablici 5.2, koriste se sukladno
redoslijedu poj avljivanja sljedeii simboli: D nf lA
*, vektor mjerenja, The pas

iikeiy t<
matrica teZina mjerenja,
"1" CIn
n broj mjerenja, con
u broj nepoznanica, be
r broj uvjeta nepoznanica, C Agr
nr broj prekobrojnih mjerenja, occ
; vektor izjednadenih posrednih mjerenja,
resl
*",
vektor popravaka posrednih mjerenja,
@ Cor
,Y, Etr€
7
vektor funkcija posrednih mjerenja,
"'*, O Eig
velrtor funkcija uvjeta nepoznanica, insr
,?, the
,9, nul-vektor,
O Tec
vektor pribliZnih nepoznanica, the
Jl
vektor pribliZnih mjerenja,
"1',
*" matricakoeficijenatajednadZbipopravaka,
278 IzuEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA S UVJETIMA NEPOZNANICA
x.- vektor prikraienih nepoznanica,

ux1
B matrica koeficijenata uvjetnih jednadZbi nepoznanica,
uxr
0)
rx1 vektor nesuglasica uvjetnih jednadZbi nepoznanica,
-li
1of10
nx1
vektor prikracenih mjerenj a,
The pa
s kontrolni vektor zbroja, needed
nx1
revolut
N matrica koeficijenata normalnih jednadZbi posrednih mjerenja,
uxu
ve}<Lor apsolutnih dlanova normalnih jednadZbi posrednih mje- O lar
-n
ux1 renja, Oan
0 nul vektor, WC
ux1
oo matrica kofaktora nepoznanica, O tht
uxu
tra
O"k
blok matrica,
uxr @ ar
okk crc
IXI
blok matrica,
k vektor korelata,
O th<
rx1 en(
x velrtor izjednadenih nepoznanica,
ux1
so referentno standardno odstupanje, I nf lA
o matrica kofaktora mjerenj a,
nxn ilhe pai
si standardna odstupanja pojedinih mjerenja, (i = t,2,..., n) , likeiy t<
Qii kofalrtori pojedinih mjerenja, (i = t, Z, ... , n) ,
OIn
s*, standardna odstupanja pojedinih nepoznanica, (i: t, 2,...,"), cor
be
Q*r*, kofalrtori pojedinih nepoznanica, (i = t, 2,...,u),
o matrica kofaktora izjednadenih mjerenja, C Agr
nxn occ
standardna odstupanja izjednadenih mjerenja, (i = t, Z, ,.., n) , resl
",
qtt kofaktori pojedinih izjednadenih mjerenja, (i = t, 2,..., n) ,
@ Cor
tr oznaka zatrag matrice. trn€
Ukoliko su posredna mjerenja obavljena s istom todno56u algoritam izjed- C) nlg

nadenja sadrZan u tablici 5.2 se djelomidno pojednostavljuje, jer je matrica te- insr
Zina mjerenja jednaka jedinidnoj matrici. the
C Tec
5.2.1. Iziednadenie kutova s uvietima fiksnog kuta the
Na triangulacijskom stajaliStu T zadani su smjerni kutovi pravaca prema

todkama A, B i C te je obavljeno mjerenje kutova, sl. 5.6. Treba izjednaditi
mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
-.-
RAEUNSKA OaRADA GEoDETSKIH MJERENJA
Zadani podaci:
279
ion f
vf = 1t' 78' 34" .g ,
vi = 48' 7' 2t" .3 ,

vF = 9go 1'g' 6" '4 ' 1of10
Podaci mjerenja:
The pas
r. I lrc'z+' tz".zf
t needed
" l:.,)l 1364851 .4
, lL"l1492936.71
I revolutir
'-l L; l-lzs M, B.4l Q
i!ul
LLol
lssssrs.sl
larp
l+s n +z t) Oan
PribliZne nepoznanice: wor
[ *"-1 lrc' s+' rz" .zl C the

*- =l Yo l-123 14 43 .41 trar
" lzo I 112 40 36.0
Lt" I
lez sr rs .ol
I
@avr
Sl. 5.6. Smjerni kutovi i kutovi crol
Broj mjerenja, broj nepoznanica, broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja: C the
n=6, u:4, r:2, Dr=n-("-.)=6-(4*Z)--4. enc
Funkcije posrednih mjerenj a: JednadZbe popravaka posrednih mjerenja:
L1 + Vl = x, vt =x -L'), 9 nf tn
L2 +v2:x +y, v2=x+y +(xo+Yo - Lr),
L3 +v3:- +y +2, Vg:x+ Y* z + (xo + yo + _L"), The pas
L" +v4: t, yq= y +( yo _ L;i, likeiy to
L5 f vs - y +2, vs= y+z +( Yo*zo _L.i,
L6 +v6 = z +t. vo= z+t+( Izo +t"-L;). O in'
con
Funkcije uvjeta nepoznanica: Uvjetne jednadZbe nepoznanica:
be
x+V-("8-r+ =0, **y*(*o * yo - -
"B "fr ))=0,
_/^
Z+t-("i-ui :, O Asr
=0. z+t+(zo+to- ufi _u?
)) occ
Nesuglasice uvjetnih jednadZbi nepoznanica: resl
Xo 1,3" 34' 1.2".2, zo t2o 40' 36" .0, @ Cor
y. 23 1.4 43 .4, t^ 32 31 1.3 .0, Enf
-(vB -vfl - eo +a +o .a, - (vfi -vll - +s rr +s .r,
cDl I .2. a)2 3 .9. O Eig
Elementi jednadZbi popravaka posrednih Elementi uvjetnih jednadZbi insr
mjerenja: v=Ax-1, nepoznanica: Bt x + co = 0, the
Bro O
I t o -][g.zl
Tec
Ir
lr I r o llssl the
lr I o r l' '
lo Lo t l
lo
L0
IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA S UVJETIMA NEPOZNANICA
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: N x - n = 0,

N Ne -n -Ats
I s z r ol e I t-o.s-l t 5.1 I
I z a, z ol B ll s.z ll n.z
I t z s tl 7 ll s.s ll rz.s l' iof10
I
lo o r rl z lI oo.]L 'nl The pa

Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih mjerenja: lu rl[x] [ ".1_[ol
needed
I n, o lLt J L-,.1- Lo.l' revolut
321.0 10 -0.9
O lar
2420 10 3.2 Can
[N sl 1231, 01 [-nl 5.9 wo
ls'ol 0011 01 L'l -Q.9 O tht
1100 00 9.2 tta
0011 00 3.9
@
crr
N-1 N-l B Bt N 18
I o.soo 0.2b0 o.ooo o.ooo.] [ o.zso 0.000.] [ o.ezs o.ooo I
- thr
l-o.zso 0.62s -o.boo 0.b00 ll o.szs o.oo0 llo.ooo 1.000_]' en(
| 0.000
0.000
-0.500 1.000 -1.000 ll -0.500 0.000
0.500 -1.000 2.000.l L 0.500 1.0001
|
L
t ^f ln
o*:-1BtN-tB; t o*:-N lBokk Qo=N t-o*BtN-t -l
[-r.ooo 0.000.] [ o.aoo 0.000 ] [ o.+oo -0.400 0.200 -0.200 The pas
I 0 000 -1 000r | -3 likely t<
-3:333 3:333 | I 3:i33 -3:i33 333 3:333 I
I o.eoo r.ooo ] f-o.zoo 0.200 0.600 o.ooo.l In

Oon -O"t o x Okr -Or.xo k cof
[
I r.eaol -s.oso-l [ -r.e+l [-z.soo-] -lt+lzol Itz aol be
| -r.a+o | * | -5.b20 l_ | -7.36 [-o ooo_] L 3.eool L-3 ool As,

I 1.4201 ' | 7.3601 I B.7B I' I
occ
l-t.+zo) f-rr zoo.l l-rz.oe.l resl
lrc's+' tz".zl [ -r".e+-l [rs"s+' ro".sol
t^^ 1.4 +s
Ccir
trtt
x=xo r*=li;ao .+l*l -z .eo l-lzs t+ so .o+
sa.ol i s.zsl t12 40 44.78'
]
lsz ar rs.ol [-rz.oe] lez x o .sz|

Eig
insr
Popravci mjerenja Kontrola popravaka the
Ax -l v -Bk Atv O Tec
[-t.e+.j Ioo-] l-t.a+l t r2s6l l-nsa)
| I I 4.21 | -s.oo I
-s.zo I -1.2.s61 l-rz.so
the
00l l-ZqgI IL 3001 | s.ooI

sool=|
I
|-o+zl*I-utl_|-sszI
l-7361 l
I 1..421 I 4.7 I I 5.52 I
s.ool
[-soo] Lunl l:.ool

.-
l
I
ion
Kontrolaprikradenihnepoznanica Kontrolaizjednadenja:
-r
Btx+co=L;:il][o.oo-]
vtv=752'496, <otk-ltv=152.4s6.
1of10
Lv ir
I rc' ss' tz" .zf I _l' .ea,-l I rs" sa 10 .36.1 [rs" 34' 10".36-l The par
lso +e sr.al I s.ool lse as 46 .4ol I es ae sa .qol needed
l+o zo za .z ,l -s .sz l_lqe ze 31 .18 I lqe zs 31 .18 revoluti
lzs M qs.q l-z.so l- lzs M
I
36 .04I' lzs M, eo .oa l'

lssssrs.s ls.szr lssss zo .B2l I ss ss 20 .82. O larl
l+sn+zt) [soo]l+sn 45.10_l l+s n +s ro]
Can
Kontrola uvjeta izjednadenih nepoznanica: wol
tL30 34' 1,0".96, z 1.2" 40 44.78,
t23 14 36.O4, t 32 31 0 .32, C the
)
-(vH-vf -so aa +o .ao, -(v9 vB) -+s rr +s .ro, tra
0 .00. 0.00.
@av
Todnost referentnog mjerenj a cro
O the
enc
s"= s1 Jqo = 6.17 J0.400 =3".9I, rr: ,/o- = 6.17 JO40O:3".91,
", t ^f rn
s,=si ,[q,, = 6.17 vlosoo =4".78, s, = s1 Jq,, = 6.17 J0600 :4" .78.
The pas
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja likeiy tc
I
o.+oo o.ooo o.2oo -0.400 -o.2oo o.ooo I
CIn
I
o.ooo o.ooo 0.ooo o.ooo o.ooo o.ooo I
o ao o,_l o.2oo o.o0o 0.600 -0.200 0.400 o.ooo I

con
0.400
| 0.200 0.000 -0.200 0.400 0.200 0.000 l' be
| 0.000 0.000 0.400 0.200 0.600 0.000
L 0.000 0.000 0.000 0.000 0.000 l
|
C Agr
occ
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tt (eO) = 2.000 = u -r rest
@ Cor
4,:s, ,!qu:a.n trttf
4, =so fir, =o.rz Jo.+oo =s".gr, Joooo =o".oo,
4, =si fi.. =o.rz Jo.ooo =+".2e, 5r_n=si,lq* =A.n,,6.+OO =S".Sr, O Eig
insr
sr" -s, ,ffi* = a.fi ,fosoo=a,".la, t. -", G* =o.rz u6ooo =o".oo. the
5.2.2. lzjednaienie kutova mjerenih sektorskom metodom

C Tec
the
Na stajaliStu su mjereni kutovi selctorskom metodom. Definirana su tri
sektora, a kutovi su mjereni s razliditim brojem ponavljanja, sl. 5.7. Treba izjed-
naditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost.
282 IzuEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA S UVJETIMA NEPOZNANICA
Podaci mjerenja:
r, r [110o 51' 36".3-l iot
Itll
L=l L: l=l ros
114333
s+
58.21 lsl
zs sl,p=l z l.
1of10
l!nlls410 The pa
L Lu.J
I si. 23 3?jl Lrl needed
PribliZne nepoznan ]ce: revolut.
[".-l [r 10'51' 36".3-l O lar
lu" llt 43 33 58.21
x"=l zo l 05 34 2e .31. Oan
1
l=l
l"'.li 54 10 59.5 I
wo
) I 51 23 34 .2)
I
l'r.
O th<
SI. 5.7. Sektori tra
Broj mjerenja, broj nepoznanica, broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja:

@ ai
crc
n=s, u=b, r--2, or:n-("-r)=s-(s*2)=2.
O the
Funkcijeposrednihmjerenja: JednadZbepopravakaposrednihmjerenja: en(
L, +v, =1, vr =x * (*o - L'),
Lr+vr= t, vz=Y+ Yo - Lr), t ^f rn
L.+v.= Z, vg= z + zo - t-. ),
T,-._=
L4 - v4 - L7, v"= z" + ,ro _ rn), ilhe pa:
Lu+vu: vs = zzt Zr -L^1. likely tc
"r.
Funkcijeuvjetanepoznanica: UvjetnejednadZbenepoznanica: Oin
cor
x +y +2 =0, x+Y+r*(*. +Yo+:.0-360')=0, be
z1 i z2 =z'
;-;-;--l\
-z+ztrz2+\-zo*zto'zz.)=O. O Agr
occ
Nesuglasice uvjetnih jednadibi nepoznanica:
res.l
xo 1100 51' 36".3,
yo 143 33 58 .2, ,ro 54o 10'59".5, @ Cor
z" 705 34 29 .3, zz" 5t 23 34 .2, trtt€
t 360 0 3.8, -zo -105 34 29 .3,
-360 0 0.0, @z 4 .4. O Eig
3.8. insr
the
Elementi jednadZbi popravaka posrednih mjerenja: v = A x - I, P,
A=I Ae -l s O Tec
Itrlto.olIr-][o I the
1 ll rll ooll rll s
1 ll rll ooll rll
r ll rll ooll rtl 2 a4)
I
'lL' l[oo][r ][
t
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIII MJERENJA 283
ion t
Elementi uvjetnih jednadZbi Elementi normalnih jednadZbi posrednih
nepoznanica: Bt x + co = 0, mjerenja: Nx-n=0,
Bro N=P Ne -n AtPs
-lto'lto.olIol
I r ollg.zl 1of10
I r o ll ss
6
5
ll;ils:sll;l The
I
par
I 1.-1
I lL i
lo rl 2
I
tt 4 il+ llo.o ll+

q)lq.lLoolLnl
needed
L0 1l
l
revoluti
[w sll"l I rl_lol
t- - C lar
Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih rn;erenta:
l"t o -
Lkl L-'l Oan
l Lo_l'
6ooo oir o 0.0

wo
0 5 0 0 0i1 0 0.0 C) th<
T'l
IN BI
o o 2 o oir-l 0.0
tra
t-t- 0 0 0 4 0i0 r [-".l
lB"0l I ro l- 0.0 @ ar
0 0 0 0 4i0 1.
--Q-Q
cr(
71. 10 0i0 0 3.8
O thr
0 0-1 r rio 0 4.4 en(
Rj eSavanj e normalnih j ednadZbi:

N 1=P-1 N 18
.l[o.roz o*=-1BtN 18)
BtN-1 B 1
, ^{ 1^
0.1.67 0.000-l[ 0.867 -0.50011 t.azrc -o.sroal
0.200 o zoo o.ooo lf-o.soo r oooll -0 8108 -t.+os+) The par
ll
0.500 ll 0.500 -0.500 | likeiy tc
0.250 ll o.ooo o.zso I
o.zso_][o.ooo o.zso,] CIn

cor
'Boo
oioao =-N{-1Bor
= oo =N-1 -o*Bt N be
I
lo:
loe:
o.z't
2703
o.z 0.135
3.135:;1'l
Io0.L2 -0.0541 -0.0676 -0.0338 o.O338l
1,21,6
t-0 0547 0.13b1
3243 0.1"622
0.1"62,
).1"62]. I
-0.05 -o.o4o5 -o.og11 -o.oaos I C Agr
4054
I o.a
o.+o --0.297:
-0.2973 si l-o
).297:"2 0676 -0.0811 0.1486 0.0743 o.ozas l.
-0.06 occ
I o.z
o.zo
2027 0.351,
0.3514 4tll-o
).3514a,l 0338 -o.o4ob 0.0743 o.t6z2 -o.oezs
-0.03 i
rest
lo,2027
lo.zo 0.351,
0.3514 4lIL-o
).3511+) 0338 -o.o4os 0.0743 -o.oB7B otazzl
-0.03
ooxn
OoI 'O*t o
-O*t (o
o) x OLr kOrro @ Cor
Io.o
Io.ooool I| -1.62
-t.ezi
-t.ezz1 [-rr.621
a
[o.oooo] *ls.zzozl _ lo.zzszl '
E.t€
i o.oooi
o.oo -t
-1.95)t
I| -r.os
t-
l-rgt.95
)
ool+l| -0.2s
I o.oo
I
-0.23r i=
l
)j31,
| -o.z
10.0000_l le.264e Le.264e l O Eig
loo
I
-o.zs
t-
I
ool | -2.32
o.oo
II 0.0 -z.szzl
-z.szl I
-r..
| 2.32
insr.
Loo o0l |tl-z.szl

o.o0 -2.32)l
-z.sz | 2.32
L -2.3
I
|
|
the
Izjednadene nepoznanice Q Tec

' T
110. b1 so'.s-l [-r".ozl [rro'sr' s+"os.l
the
|
_ 1143 33 58.2i l-1 .e5] 1143 sa so.zsl
x=xo tx_1105 34 2e .3
l+ l-o .231=1 1ob s+ zo .oz l.
i 5410 5e.51 l-2.321 | s4 1"0 s7 .tgl
L 51, 23 34 .z) l-2 .32) | s1, 23 sr .ae l
ion t
284 EleoNadnw.rE posREDNIH MJERENJA s UVJETIMA NEPoZNANICA

Ax-lv -Bk AtP v
| -r.az-l to.o'l I -t.az) I -slzgzf l-s.zzgz1
lr.ssl lool l-r.osl l-s:2s7 1 l-s:zezl 1of10
l-o.z: l+ lo.o l= l-0.231 I -0.464el= | -o.aoao l.
l-2.321 l00l l-2.321 l-e.264e I l-0.zoaol Tlie pa
| 2.32I L0 0l l-2.32) l*e.264e _l [-o.zo+s I needed
Kontrola prikradenihnepoznanica Kontrola izjednadenja: revolub
B,x+co=[S:BS] vt P v = 77.73837, <o' k -l' P v =77.73837. C lar

Kontrola izjednadenih mj erenj a: Oan
wo
Lvl t
hro'sr' so".e-l I _l'.az-l [rro'51' 34".681 [rro" st' 34".68-l C tht
lr+s gs se.zl l-r.ss I lr+s 33 b6.251 I ras se 56 .25 tra
lros sa zs.s I +l-o.zs l- lros 34 2s.o7l, | 105 34
|
I
2e .071.
I s+ ro ss,sl l-z.szl 154 10 b7.1Bl | 5410 57 .18I
@ar
I st zs s+ .z) l-z .sz ) | s1 23 31 .88] lsrzs 31 .881 crc
Kontrola uvjeta:
C the
x L10o 51' 34".68, en(
, 1,43 33 56.25, 4 540 10' 57".1"8,
z ro5 34 29 .07, 22 51 23 31 .88,
r3600 0 .00, -z - 105 34 29 .07 ,
t ^f rn
-360 0 0 .00 -0 .01.
(D1 0 .00, The pas
Todnost referentnog mjerenja likely t<
OIn
cof
be
Matrica kofalrtora mjerenj a
lo.rz
I 0.20 I O Agr
o=P-'=i occ
I
o.so
I o.25 resl
L
I
o25l @ Ccir
Todnost mjerenja: trtt
sL, = so Jq,, :o'zs .[olz =2" 'ss ' sL, = so r[qu =A.ZS ,[AZO =2" .ZO, O Eig
insr
sL, = so fi.. =o.zr ^faso:a".+t, sln = so {qnn =A.ZZ ,!O.ZS =5" .tZ,
the
slu = so n[[=o.zs ^[un =s".tz.
O Tec
Todnost nepoznanica: the
s" = so ./E* =o.zs sy = so =O.ZS ,[OlS:51=Z".ZO,
"folna:z".tz,
:6'23 !61486 =2" '40, s", = so 'fq*
",:,o ^[q", ,E^^ -a.zs.[olan=2".st,
s,, : so
,Er, =a.zs .st.
"folan=2"

o.nrc
285
ion f
I -0.0b41 -0.0676 -0.0338 -0.0338
-0.0541 0.1351 -0.0811 -0.0405 -0.0405
|
o = A o* At = oo = | -o.oozo -0.0811 0.1486 0.0743 0.0743
l-0.0338 -0.0405 0.0743 01.622 -0.0878
L-0.0338 -0.0405 0.0743 -0.0878 0.1622 1of10
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (f O) :2.0000 = u - r. Ttre pa;
needed
Todnost izjednadenih mj erenj a:
revoluti,
-a2, =z .29,
-f- =s* = so .17,
4, VQrr =2 S,L2Yu
=S-- = S- tl
-r--s, - 5,L4Z1O C larl

4, so r/Qse -2 .40, =s- = s- ,!q*=z".sr,
.". =.", = so vQss =2 .5L
Oan
- wol
C the
5.2.3. Izjednadenie duliina s uvietima fiksne duljine tra
Na horizontalnom pravcu zadan je poloZaj todaka A i D te njihova medu- @ av
sobna udaljenost AD:57.90 m , sl. 5.8. Mjerenjem duljina odreden je poloZaj to- cro
daka B i C. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocije- C the

niti to6nost. Neophodno je osigurati da nakon izjednadenja duljina BC zadr?i enc
mjerenjem odredenu vrijednost (a, = S.zS -) .
t ^f ln
A x B v C z DZadaniRoltaci The pas
d = AD = 57.90 m.
likely tc
Podaci mjerenja
a,'l [zs.os m']
I C) In
la, I ls.zs-l con
L=l d. l=lzo.ooml. be
d^ ianl lso.orml C
L au I m)
ltz.tz Agt
occ
Sl. 5.8. Duljine
rest
Broj mjerenja, broj nepoznanica, broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja: @ Cor
n=5, u=3, r=2, Dr=n-("-r):s-(s-z)--+. Etr€
O Eig
[ fzs.os ml
*"=l "".]
v"l=l 5.23m1.
insr
the
L
r, I fzo.so ml
Funkcijeposrednihmjerenja: JednadZbepopravakaposrednihmjerenja: O Tec
d, +v, = 1, vr=x *(*o -at), the
dr+vr= t, vz= y +( yo -dr),
d.+vr= Z, v3: ,*( +zo-dr),
dn+vn: V +y v+=x+y +(xo+yo -dn),
d5 +vu = i +2. vs= y+r+( yo+zo-d,u).
I
IZIEDNAdENJE POSREDNIH MJERENJA S UVJETIMA NEPOZI\IANICA
ion
Funkcijeuvjetanepoznanica: UvjetnejednadZbenepoznanica:
x+y+Z=d, x+y+z+(xo +yo+zo-d)=0,
y-dz:0. y+(y. -dr)=0.
Nesuglasice uvjetnih jednadZbi nepoznanica: 1of10
xo 25.63, The pa
Yo 5'23,
z" 26.ee, ;:v s.23.
_s.2s.
needed
revolub
s
L trqotr
rt'ort (r)- 0.00.
-d - 57.90, O lar
ol1 -0.05.
ElementijednadZbipopravakaposrednih UvjetnejednadZbenepoznanica: Oan
mjerenja: v=Ax-I, Btx+co:O, WC
AAe-ls Bco O th,

Ir o o']tr'lt o.ool[1.ool I r o.][-o.os I tta
I o r o ll r ll ooo ll roo I r r ll ooo
l o o r ll r ll o.oo ll 1.oo
I I
I IL J
L10l @ a,
I r r o ll z ll-o.os ll rss
l
cr(
Io r r,]LrlL
I
o.os llzos l
Elementinormalnih jednadZbi posrednih mjerenja: N x -n = 0, O th(
en(
N 'ltNe -n Ats
I z t o s'lt-o.o5.lI z.gs-]
Irsrll sll o.ooll 5.ool. t ^f ln
l0 1. 2.lL 3.lL 0.05.113.05 l
The pas
Elementi normalnih jednadzbi kombiniranih rnrerenra:
[w gl T"-] [ t" l-o'.l
-l_;] =lol,
o I fr.l
likely t<
I
", Oin
Iz r oiro] [-o.os.l
r ., lrar!rrl -loooI cor
liL ; l=l q 1 ? i_1 .o_

rl111i00i I lt -l-0.05
l=l o.ou ;
C
be
Agr
1010i001
1
L0.00 1
occ
Rje5avanje normalnih j ednadZbi: resl
N-1 N 18 B o*=-1BtN-1By
BtN-1 1
@ Cor
I o.ozs -0.250 0.12s-]lo.soo -0.2s0][r.ooo 0.000] [-r.ooo o.oo0.] Etr€
| -o.zso
o 50o -o.2bo ll o.ooo 0 500 lfo.ooo o s00_] | o.ooo -2.0001'
O
L 0.125 0.250 0.625110.500 -0.2501 Eig
insr
o"r,=-N-lBora. oo=N t-o*BtN 1
the
[o.soo 0.s00.l I o.zso 0.000 -o.2sol
I I
o.ooo 1.oo0l 0.000 0.000 0.000l. O Tec
fo.soo -0.s00_l f-o.zso o.ooo 0.250,] the
O*D -O"t o x Oln -Or.ro k
I o.ozs ] fo.ozs ] fo.osol lo.ooo ] , [-o.oso] _ [-o.oso-]
I o.ooo|+looool=10.000l, fo.oool L 0.000.1-L 0.0001
| -0.025 0.025I 0.000
| | | |
I
iion
lzs.os ml lo.oso ml lzs.os m-]
x=x"+x=l b.23m
fzo.oo *] l-l o.ooo*
io.ooo *]l=lfzo.oo
5.23m
*l
l.

Ax-lv 1of10
I o.oso I o.oo.] [ o.oso.] -sk A'v The pa
I oooo lo.ool lo.oool io.os'l to.os.l needed
I o.ooo - | o.oo l.
l= I oooo I oo5 l= I o.os I
revolr:t
I o.oso l-o.osl looool fo.osJ [o.os]
I oooo Io.o5| Ioosol C lar
Kontrola prikraienih nepoznanica Kontrola izjednadenja:
.o oool Oan
lJ"x+o,=10.ooo1 vt v =o.oob, cot k -l'v= o,oo5, WC
Kontrola izjednadenih mjerenj a: Kontrola uvjeta: C th,

Lvt i x 2s.68, tr;
lzs.os m.] [o.os m-] lzs.os ml lzs.oa ml t 5.23,
t @ a'
I s.zs-l lo.oo*l I szemll s23ml z 26.99,
-d,
5.23,
I za.ge * *l o.oo * l= I zo.sg -5.23,
'" l.l zo.ss - t
I 57.90, cr<
I so.sr-l lo.oo-l I so.gr-l l so.gr-l
I
@z 0.00.
lzz.v *) fo os *l lsz.zz'"] lsz.zz^)

-d - 57.90,
o)1 0.00, C th,
enr
Todnost mjerenja
.,= /''' =- rl@=0.035m.

'Vnr
"j - rl
4 V t Î ln
Todnost nepoznanica: The pal
iikely tr
s*: s,
"/qo = o.o3b Jazso = 0,018 m,
r, n/C- :0.035 J0^000 = 0.000 m,
= OIn
", cor
s,: si 1[q* = 0.035 Jo25o = 0.018 m. be
O Agr
I o.zso o.ooo 0.250 0.250 o.25ol occ
|
0.000 0.000 0.000 0.000
0.000 |
rest
o = A oo A' = | -0.250 0.000 0.250 -0.250 0.250 l.
I o.zso
0.250
o.ooo -o.2so o.2bo -0.250
0.000 0.250 0.250 0.2501
| @ C<,tr
L- Er€
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, t. (nO) = 1.0000 = u - r.
O Eig
Todnost izjednadenih mjerenja: insr
the
4, = si G; = o.oss v'0250 = 0.018 m,
4, = si lq; = 0.035 Jo-ooo = o.ooo m, O Tec

the
*. = si Jq* = 0.035 Jo25o = o.o1e m,
Fan = G;si = 0.035Jo2so = 0.018 m,
*u = sr G; = o.o3b Jo25o :0.018 m.
zaa IZIEDNACENJE POSREDNI}I MJERENJA S I'VJETIMA NEPOZNANICA
5.2.4. Iziednadenie luinog presieka s uvjetom fiksne duliine
PoloZaj todke T odreden je u lokalnom pravokutnom koordinatnom susta-

vu ludnim presjekom, sl. 5.9. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjednadene 1of10
nepoznanice i ocijeniti todnost, uz uvjet da duljina tt, i rr"ton izjednadenja za-
The pa
drZi mjerenjem odredenu wijednost ( dr = 45.95 m ). needed
revolut
Zadani podaci:
Ti yt xi O lar
T1 725.43rn, 130.54 m, Can
Tz 160.76m, 296.97m, WC
T3 269.76m, 259.61m,
T4 278.48m, 131.79m. O th,
Podaci mjerenja
. tra
I a,-l [ +s.os m-] @ a,

- la"l
o.
lrso.osml cr(
"=l l=lr+a.os* |
O th(
Lanl ltzz.aom) en(
SI. 5.9. Ludni presjek
Broj mjerenja, broj nepoznanica, broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja: t ^f ln

n:4, u:2, r=!, hr=n-("-t)= 4-(2-1)--3. The par
PribliZne nepoznanice: iikely t<
I x^-l lroo.so ml OIn
"' =[v.l=frso.zo*-] cor
Funkcije posrednih mjerenj a: be
d,+v,= J{x-x,)' +(V-yi)2, (i=r,2, O Agr
occ
resl
: [*' **[ u..;u,
u*
'1.
..,,
di.,l
=*,'l t dl I)' 1o; - ;,
o,
@ Cor
Ett
gdje je: af = J 1x" - x,)2 (i=t,2,...,+)
C) Eie
Funkcij a uvjeta nepoznanica insr
the
(*-*, )'*(v -yr)t -dr:o
Uvjetna jednadZba nepoznanica
O Tec
/\/\ the
t?1".[?Jv+(d?-o'):0,
sdje je di:J( *-*r)" +(v-v, )2.
RAdUNSKA OBRADA GEODETSKIII MJERENJA
Pomoine radunske velidine: Nesuglasica uvjeta nepoznanica

289
ion I
I Xo-Xi yo-y, d:
T1 29.76, 33.77, -' 45.01,
.- -. d? 45.0r,
T" -1,36.67, -1.56, 136.68, -d1 -45.05,
T3 -99.31, - 110.56, L48.61., (D -0.04. 1of10
'14 28.51., -1.1.9.28, 1'22.64.
Elementi j ednadZbi popravaka posrednih Uvjetna jednadZba nepozna- The pa
mjerenja: v=Ax-1, nica: btx+rD=0, needed
revolr:t
AAe-ls bro
I o.oo o.7bl [ 1.411[-0.04-ll t.szf [o.ool [-o o+]. C lar
| -r.oo -0.01 ll -r.or I I o.os ll -o.so I
|075|
| -o.oz -o.74ll -t .ar ll -o.o+ ll -r.as I
Can
I o.ze -o e7l f-o.za] f-o os] [-o zo] WC
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: N x - n = 0, C th,

N Ne
-n Ats trz
I r.sezo ol7a5fl zlrcr l[-o.oor+ ll z.asqzl
I o.zzas 2s624I I z s+oo ][ o.oaoz ] | z.aazo l @ a'
Elementi normalnih jednadZbi kombiniranih mjerenja: In rll"l_l "l_lol cr(
lu' 0llkl -rol

j_ -
0l' O thr
enr
r* "t=[ t]];e,;z;li BffI r-"r=hBi:; I

LB'0l -;;s---d;d] L,l
|;ea L-oo;
I
l t ^f tn
Rj e5avanj e normalnih ednadZbi:
j
The pal
N-1 N-1 b btN-1 b ouu =-qbtN-1b;1 iikely tr
I o.ooasz -o.z2effiflo.zzss+J
0.571551 10.276e8 )
I o.asoae ] i -2.77eoel
Oin
l-0.22e63
cor
o* :-N-1bQn oo =N-1 -odobt N-1 be
I o.ossoa 1 I o.aeM2 -0.406631
lo.zaoz+ ] f-o.aooo3 o.3be35 ]' C Agr
O:n -O"r.o x Oln -Or.ro k occ
o.oazss-l * [o.oz+ss-] _ [ o.ozz'] [o.ooezz] + [-o.tosoo] = [-o.tozos]. rest
I
l-0.041,71,) 10.02e331 L-0.0121', @ Cor
Izjednadene nepoznanice Etr€
-x-xo +"- t 160.30 ml I o.ozzmf I rco:zzrnl C) tris

rso.zo*
| l-l-o.orz* ]=l rso.raa- |
insr
the
Ax-lv
I o.ose.] [-o.o+.] [ o.ooo.] -bk Atv
C Tec
l-o.ozzl I o.obl l-o.ozs Io.oozs-] [o.oozgl
the
I o.ose I ' | -o.o+ l= | -o.ozs l lo.ozzol= lo.ozzo]
I o.ozs] f-o os] f-o ozrl
Kontrola prikraienih nepoznanica Kontrola izjednadenja:
bt x + co = [o.ooo ]. vt v = 0.00662, cot k -lt v = 0.00662.
I
i
I
I
I
i
I
290
I
IZIEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA S IryJETIMA NEPOZ\IANICA
Kontrola izjednadenih mjerenja: Kontrola uvjeta

ion
Lvti
[ +s.os m.] o.ooo[ *l [
+s.oso m.] +s.oso ml [ a, 45.0b,
1136.63m l-l-o.ozsm l_ lrao.oozm
I l-l
lrso.oozm II' I
dl -45.05,
I 148.65m I -0.075m r+s.szsm I 148.575m l' ro 0.00.
Irzz.asm) f-o.ozr-l frzz.oos*_l frzz.ooo*] 1of10
Todnost mjerenja
The pa
needed
revolut
O lar
s"=so fio
= 0.047,[a46142=0.032 m, ""="o rlor"
:0.047J035835 =0.028 m.
Oan
wc
Io.oooo o.oooo o.oooo o.oooo.]
v _- a n
n ss
'r o, _ | o.oooo o.4s2r 0.0058 -0.4977
" - I 0.0000 0.0058 0.0001 -0.0064 l' |
O th,
tta
fo.oooo -o.4s77 -0.0064 0.5478_]
Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenja, tr (eO) = 1.0000 = u - r. @ a,
cr(
Fd, :so ,lqu:o.o+zJooooo =o.ooo
-, 4, =so ,!qu =o.o+l ,[o.+szt:o.ozzt", O thr
en(
4. ="o Jq.. =o.o+z n/oooor =0.0004 m, Fan =so
"{
q; =o.o+zn6saze :o.oss m.
Todnost poloZaja todke T:
h:0.87977, se = 0.043 m, tg(2@) = 7.88989, t ^f ]n
Iz = 0.00000, se = 0.000 m, @:1380 36' 42". ilhe par
Kontrola todnosti poloZaja todke T: sl + sfr = 187 .7040, s2* + s2u= 0.0018 1. likely t<
OIn
5.2.5. Iziednaienje trilateracijske mreie cor
be
U lokalnom pravokutnom koordi-
natnom sustavu odreduje se poloZaj to- O Agr
daka A i B, sl. 5.10. Treba izjednaditi OCC
mjerenja, odrediti izjednadene nepozna- resl

nice i ocijeniti todnost. Neophodno je osi-
gurati da todke A i B pripadaju pravcu @ Cor
odredenom todkama Ii i Ta te da duljina Etf
AB zadriti mjerenjem odredenu vrijed- C eig
nost (d, =72.77 m). insr
Zadani podaci: the
qYrxi O Tec
T, 0.00 m, 0.00 m, the
T, 7548.24m, 754.67 m,
T3 723.43m, 1435.86 m,
Tn 2I23.O4m, 2345.34rn.
Sl. 5. 10. Trilateracijska mreLa
TI
1
ion I
I 297

d1
d2
7094.29m
1045.75 m
["ll
fert.zsml
lv'^ I lzg+.ss-l
d3 873.65 m =l
". ;: l=lezo.zz^l 1of10
L= d,
d5
1045.13 m
873.08 m
-; I lz+2.+am1
ILYB-l L
The pa
d6 2057.17m rreeded
d7 L2.77 m
revolr:t
Broj mjerenja, broj nePoznanica , broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja:
n=7, u=4, r=3, or: n - (" - t)= 7 - (4 - 3)= 6. O lar
Funkcije posrednih mjerenj a: Can
- -n)2 + (V" _ y)' , (i=7,2,...,7). WC
d, + v, = Jto"
JednadZbe popravaka posredni.h mjerenja C th,
x9-xl v3-v3 x3-x3 -ro -ro ttt
= -dl- *" - -di- u" - ^'n yo+(ai-o,),
-'" di\/
", @ a'
=-- vll' cr(
sdje je: d:= J(4 -xi)' + (vl (i=1.,2,...,n).
Funkciie uvjeta nepoznanica: C thr
-
r---------- en(
J(o"-*o )', (v"-vo )'-dr=0,
xotgvio-ya=0,
-T"
laftO
x"tsvft-ye=0. The pas
Uvjetne jednadZbe nePoznanica: iikely t<
_ "3 *o * - vB -vX uo *4;"L*", #vu *(a? or)= o, Cin

="i
d;â?rAd?"dl' cor
tsu$" d*o-dyA +("i.n'l; *vl)=0, be
tgu$'d*" -dyB +("3 ,n"ft -vB )=0. C Agr

occ
Pomoine radunske velidine: rest
d, T"-+To "3-"i v3-vi di bi -Ii ai @ Cor

d, T, -+A 81'1'.23, 734.33, 1094.23, O'74, 0'67' -006' Etr€
d, T', -+ A 656.56, -813'91, 1045'72, 0.63, -0'78' -0'03'
O. t -+a -624.63, 610.90, 873.71, -O'71, 0'70, 0'06' O Eig
On t, -+ n 665.55, -805.76, 1045.09, 0.64, -0'77, -O'04' insr
ai t --> B -615.64, 619.05, 873'06, -o'71, 0.7r, -0.o2, the
ai t* -+ B -1.525.12, -1380.56, 2057.77, -o'74, -0'67' 0.06'
O, a -+n 8.99, B'15, 12'13, 0.74, 0'67' -004' C) Tec
Nesuglasice uvjeta nePoznanica: the
d; 12.13, x[ tg vi* 734.34, x$ to vf 742.48,
-d.7 -72.77, -YX -734.33, -vi -z+2.+a,

ol1 -0.04. 0.01. 0.00.
ion I
IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA S UVJETIMA NEPOZNANICA
Elementi jednadZbi popravaka posrednih mlerenj a: v=Ax-1,

A Ae -l s
0.74 0.67 0.00 0.00 7.47 -0.06 1.35
0.63 -0.78 0.00 0.00 -0.1 5 -0.03 -0.19
-o.7t 0.70 0.00 0.00 -0.02 0.06 0.04 1of10
0.00 0.00 0.64 -0.77 -0.13 -0.04 -0.18 The pa
0.00 0.00 -0.71 0.71 0.00 -0.02 *0.02
0.00 0.oo -0.74 -0.67 -7.47 0.06 needed
-1.36
-0.74 -0.67 0.74 0.67 0.00 -0.04 -0.04 revolut
Elementi uvjetnih jednadZbi nepoznanica: Br x + ro = 0, O lar
Bco
I o.zq o.e1 o.oo.l [-0.04-] Can
| -o.az -r.oo o.oo ll o.o1 l. wo
I o.z+ o oo o.or |[ o.oo ]

O tht
I o.oz o.oo -1.ool
tra
Elementi normalnih jednadZbi posrednih mjerenja: N x - n = 0,
@ ar
I z.oose o.ooooTo.sage -o 4e76l lo.#?nl l-oolrzt ro.frl, crc
I ll
r
o.oooo i'ss6z _-0.4s76 -0.4s1.1.I I r.os+o o.oaar I I r.rozr

| -o.s+ee -0.4s76 z.oor3 0.0041 1l o.gsso ll -o.oesr ll o.azsg I'
I
O th<
en(
f-0.+ozo -0.4s1.1. 0.0041 1.ee8z.llr.os+rll o.oazsllr.orre]
I Iv s l[x-] [ nl tol
Elementi normalnih jednadzbi kombiniranih rrrerenra: - =
1". o] [x] f_r ] lol' 9 nf lO
2.0038 0.0066 -0.5489 -0.4976 .74 0.91 0.00 -0.0812 ilhe pai
0.0066 7.9962 -0.4976 -0.451 1 .67 -1.00 0.00 0.0481 likely t<
-0.5489 -0.4976 2.0013 0.0041 0.74 0.00 0.91 [-nl -0.0831
[N s-] -0.4976 -0.4511, 0.0041 1.9987 0.67 0.00 -1.00 In
ls'ol -0.74 -0.67 0.74 0.67 0.00 0.00 0.00 'l rol ro:04_--
-0.0423
cor
0.91 -1.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.01 be
0.00 0.00 0.91 -1.00 0.00 0.00 0.00 0.00
As,
occ
N-1 N-1 B
resl
[o.sese 0.0804 0.1813 o.164sl'll-o.zsss 0.4530 -0.00041
I o.oeo+ 0.b7s6 0.1649 0.1496 -o.zzsa -o.so2e -o.0oo4 i Cor
I o.rers 0.1649 0.b902 0.0811 tl o.zqaz -0.0008 o.4s32t' trt€
fo.ro+s 0.14e6 0.0811 o.s74s)l o.zzto -o.oo07 -o.sora_]
Eig
Bt N_1 B ooo =-18'N-1By-1
insr
I o.oos+ o.oo1o -0.0005.]l*r.soze 0.0017 -o.ooog-l the
I o.ooro o.s1.zs 0.0000 ll o.oorz -1.0eb4 o.oooo l,
0.0000 0.e116_lL 0.0009 0.0000 ()
L-0.0005 -1.0e6e1 Tec
Q*:-N-1Bor.r oo:N-1 -o*BtN-1 the
| -o.szoz 0.4s67 -o.oooT l l o.zzss 0.2474 0.2733 o.z474l
I o.sssr -o.ssoa -0.0006 ll o.zsz+ o.z23g 0.2474 o.z:r,sl
I o.sztz -0.0013 o.4s73ll o.zzss 0.2474 0.2733 0.24741'
I o.ssoo -o.oo12 -0.54e8_lloz+z+ 0.2474 0.2474 o.zzr,s)
RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH
oo n -o*r o x
MJERENJA
ok t, --ooo t-- - o
293
ion I
to.o+ss-l t-o.frzsl [o'ozo-l Io oirrl [-o os:o-l l-oô^??1]
l;fiil1' l;00;;l l0ostl loooool*l oooosl=l 99191 |
l;:;;;; I I ;:o;;01= l0 GB l' lo oreo.l l-o ooso.l I o ot+21

[o osos] [ o.otot l Lo.o4e] iof10
'
Izjednadene nePoznanice
t811.23 ml lo.ozo m-l farr'zs m'l
The pa
needed
l73a.33ml lo.osz*1 lze+'asml
-x -'xo r * -lgzo.zz* revolub.
I 'l o.osg ml- lazo'zzmS
lz+2.+e^) fo.o+o m-l lz+z'+eo,) O lar
Popravci mjerenja Kontrola PoPravaka
Ax-lv -Bk A'v Can
I o.oaoa-] [- o.oo-l [-o.ozt l [-o.oeso
I
Il= [- o.oaso-l
| 0.0611 l.
wc
l-o.ooezl l-o.oel l0'043 0.0611
C
I I I 0.06 | | o.oso I | th,
I
o.ooss o.oosa] o.oose.l

l-o.ooog l+ l-o.o+ l- | o'o++ l' trr
I
| -o.oooz I I -o oz | | -o ozs (O
l-o.ozosl l0.06 l l-o.o1eI
1
a'
I o.oeso] [ ooa] | ooool cr(
Kontrola prikracenih nepoznanica Kontrola izjednadenja: O thr

Io.ooo-l k v = o.o0884' €fIt
vt v = 0.00884, <ot -lt
Brxr<o-lo.oool
IooooI
Kontrola izjednadenih mj erenj al n af lft
LvLf'
troea2g *l f -o.ozr ml [too+.zoo ml froo+'zoo ml The par
likely tr
lroas.zs*l I -o.o+sml lro+s.zozml 11045'707m1
I ezs.os*l I o.oso*1 | ezs'zooml I 1045'086m B7370eml
CIn
I roas.rs* I +l - 0.044m l= I roas.oeom I' I l'
I ezs.oe*l l-o.ozs*1 | azs.ossml | 873055m1 c()I
lzosz.rr*l I -o.oro*1 |zosz.oorml 120570e1m1 be
I n.n^) [ o.oooml I rz.rzom.] | 1'2'r7om)
CAe
Kontrola uvjeta:
oc(
a, 1"2.17, xo tg v]" 734.36, -" tg vf' 742'53, ICS'
-d7 -72.17 -ye -734.36, -vt -7a38'

cD1 0.00.
'
0.00 0.00. @ Cor
E.{
Todnost mjerenja
O Eig
.- E= \@--oo3'm. insr
!'' 6 the
Todnost nePoznanica:
O Tec
s*o =so
/o"* =o'oseutzzra =o'o2o m' the
suo =so
tG-" :o oza"{o'zzn =o'018 m'
m'
s"u =so
UG"* =o'osa16'zln=o'o2o
=so uG** =o'ooa"'!o'zzn=o'018 m'
"u"
I
294 IZJEDNAEENJE POSREDNIH MJERENJA S UVJETIMA NEPOZNANICA

ion
0.4972 -0.0283 -0.0302 -0.0225 -0.0233 -0.4972 0.0000
-0.0283 0.0016 0.0017 0.0013 0.0013 0.0283 0.0000
-0.0302 0.0017 0.0018 0.0014 0.0014 0.0302 0.0000
O=AOoAt = -0.0225 0.0013 0.0014 0.0010 0.0011 0.0225 0.0000
-0.0233 0.0013 0.0014 0.0011 0.0011 0.0233 0.0000 1of10
-0.4972 0.0283 0.0302 0.0225 0.0233 0.4972 0.0000
The pa
o.o00o 0.0000 0.0000 0.0000 0.0000 0.0000 0.0000
needed
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (f O) = 1.0000 = u - r' revolr:t
Todnost izjednadenih mjerenja: O lar
4,=so tft,r =o.ose ,,[0.+slz=o ozz 4, =so u/qr, =o oss rio-ooto -o ooz t",
^, Oan
=.o u/qr. =o.osa u6ooG=o'ooz *, sao -so ulq* =o oee u6'ooto =o oor *' wc
"o,
%" -"o ulq* =o.oee n6.ootr -o.oor *, sa^ =so r/q* =o ose 10'+on -o'027 m,
O th,
4, =so ulqr, =o'osa fioooo =o ooo *' tra
Todnost poloZaja todke A: @ a,
h=0.49722, se:0.027 m, ts(2O) =10.02546, cr(
x,z = 0.00000, se = 0.000 m, @=42o9'7".
sl + sfl = o.ooo73, =l + sl = o.oo1B1.
O thr
Kontrola todnosti poloZaja todke A: en(
Todnost poloZaja todke B:
h=0.49722, se = 0.027 m' ts(2O) =10.02546,
Xz = 0'00000, ss = 0.000 m, @=42"g'7". t ^f rn
Kontrola todnosti poloZaja todke B: sf; + sfl = o.ooo73, =l + sl = 0.00181. The pas
likely t<
5.3. Izjednadenje uvietnih mierenia s nepoznanicama QIn

cor
be
Kombinirana forma izjednadenja uvjetnih mjerenja s nepoznanicama, koja
je najop6enitiji postupak izjednadenja, nastaje kada se u klasidne tunkcije uvjet- C Agr
nih mjerenja istovremeno uvede i odredeni broj nepoznanica. OCC
Algoritam izjednadenja ove kombinirane forme u osnovi se podudara s al- resl
goritmom izjednadenja klasidnih uvjetnih mjerenja, ali se zbog uvodenja nepoz-
nanica uveiava broj normalnih jednadZbi. Poseban sludaj nastaje kad je broj @ Cor
Etr€
uvjetnih mjerenja jednak broju postavljenih uvjeta. Tada je matrica koeficijenata
uvjetnih jednadzbi jednaka jedinidnoj matrici, a postupak izjednadenja se pojed- O Eig
nostavljuje. izjednadenje je mogu6e ako postoje prekobrojna mjerenja, uz btoj insr
uvjeta r, koji je ve6i od broja nepoznanica u te broj mjerenja n koji je veii od the
raziike broja uvjeta i broja nepoznanica (r - u).
Izjednadenje uvjetnih mjerenja s nepoznanicama koristi se preteZno pri Q Tec
obradi geodetskih rme;a, u kojima se odredene velidine ne mogu mjeriti, a the
neophodno je odredivanje njihove ocjene todnosti. Stoga se te velidine uvode u
izjednadenje kao nepoznanice.
Algoritam izjednadenja kombinirane forme uvjetnih mjerenja s nepozna-
nicama sadrZan je u tablici 5,3. Uobidajeno se koristi metoda najmanjih kvadrata
.-
uz pretpostavku medusobne neovisnosti mjerenja.

295
ion f
Tablica 5.3. Algoritam izjednadenja kombinirane forme uvjetnih mjerenja
s nepoznamcama
Podaci mjerenja i zadane velidine:
iof10
The pas
Broj prekobrojnih mjerenja: needed
Dt=n-flo=f-U' t:;z r>u, i n>(r-u). revolutir
O larr
Funkcije uvjetnih mjerenja
(f,,fr,...,I", x1, tr,..., x" )l Oan
[t, wor
i =l?(",'",' "'r.'r,' r,' " '
r' ) l= o
tx7 l: rx1
I O the
Lq
(i'' rr,..., r", x1, x2,.'., x" )l trar
@au
crol
O the
enc
Linearizacija funkcija uvjetnih mjerenja razvojem u Taylorov red
At v+B x+tlr=0. I ^f ln
rxn nx1 rxu ux1 rx1 rx1
The pas
Uvjetne jednadZbe iikely to
At v+B x +or=0. O= P-1
rxn nx1 rxu ux1 tt7 rx1 nxn nxn O Inl
i elementi uvjetnih jednadZbi: con
A, Ae, o). be
O Apr
Normal:e jednadZbe uvjetnih mjerenja occ
*,9, =,9, resl
,Y,,1,
i elementi normalnih jednadZbi uvjetnih mjerenja: @ Cor
N=AtQA, Ne, co.
Ettf
C trig
Kontrola elemenata normalrih jednadZbi uvj etnih mjerenj a insr
Ne = Ato Ae. the
O Tec
Normalne jednadZbe kombinirane forme uvjetnih mjerenja s nepoznani- the
carna
I r.t s.][*l ['l [o]
I a' o llxJ-[o]-fol'
296 rzrnoNedsN,IE UvJETNIH MJERENJA s NEpozNANIcAMA
10. Rje5avanje normali:ih jednadZbi pomo6u relacija Schur-Frobeniusa
L"l
- [*s, "]-'t'l--[o*
[r.]-
L
o6l[ro-l
ol Lol - | oi" o* lLoJ
i elementi rje5avanja normalnih jednadZbi:
iof10
oo=-(e'u 1r)-1,
' The pa
k=_On or,
or.*=-N'Bos, *=_o[ro. needed
Q*=N-1-N tgoL, revolut
O lar
17. Popravci mjerenja (korelatne jednadZbe)
v=QAk Can
nx1 nxn nxr rx1 wo
72. Kontrola popravaka uvjetnih mjerenja i prikradenih nepoznanica C tht

Atv+Bx:or. tra
@ ar
13. Kontrola izjednadenja crc
vtP v - rot k.
=
o the
en(
14 Izjednadena mjerenja i nepoznanice te kontrola izjednadenih mjerenja i
nepoznanica:
L +v=L, i=0.
t ^f rn
XolX=X,
The pas
likely t<
15. Todnost referentnog mjerenja
C)In
so= cof
be
16. Matrica kofaktora mjerenja i todnost pojedinih mjerenja: C Agr

occ
O, = to./qu, (i = 1,2,..., n).
resl
",
@ Cor
1,7. Matrica kofalrtora nepoznanica i ocjena todnosti nepoznanica: trt€
do= -oo, s,, =t.\F;, (l=r,2,..',u)'
O Eig
insr
18. Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja i ocjena todnosti izjednadenih
the
mjerenja: (J Tec
o =o-oA okkAto, q=.,l8;, (i=1,2,...,n). the
19. Kontrola matrice kofalrtora izjednadenih mjerenja

tr(eo)=n-r+u.
U algoritmu izjednadenja uvjetnih mjerenja razliditih todnosti, sadrZanom u

ion t
tablici 5.3, koriste se sukladno redoslijedu pojavljivanja sljededi simboli:
vektor mjerenja,
"1,
matrica teZina mjerenja, 1of10
":" The pa
n broj mjerenja,
needed
u broj nepoznanica, revolr:ti
r broj uvjeta,
Q lar
nr broj prekobrojnih mjerenja,
n-" broj neophodnih mjerenja za odredivanje jednoznadnog rje5enja Oan
bez izjednadenja, wo
,1, vektor funkcija uvjetnih mjerenja i nepoznanica, O tht

tra
,9, nul-vektor,
@ a'
Jl pribliZnenepoznanice, cr(
*, matrica koeficijenata uvjetnih jednadZbi mjerenja, O tht

enr
,,Y, vektor popravaka mjerenja,
.P,, matrica koeficijenatauvjetnih jednadZbi nepoznanica,

t ^f ln
.,1, vektorprikradenihnepoznanica,
ilhe par
,?, vektor nesuglasica uvjetnih jednadZbi, likely t<
S" matrica kofal<tora mjerenja, OIn

cor
,?, velrtor jedinica, be
,Y, matricakoeficijenatanormalnih jednadZbi, oAg

OCC
,f, vektor korelata (pomo6ne nepoznanice),
resi
3T btok matrica,
@ Cor
Erl
3f blok matrica,
O nig
?S blok matrica, insr
; the
.,i, vektor izjednadenih mjerenja,
vektorizjednadenihnepoznanica
O Tec
J, the
so referentnostandardnoodstupanje,
si standardna odstupanja pojedinih mjerenja, (i = f,2,..., n) ,
er kofalrtori pojedinih mjerenja, (i = f, 2,..., n) ,

298 IZIEDNAdENJE T'VJETNTH MJERENJA S NEPOZ\IANICAMA
:"T matricakofalrtoranepoznanica,
s*, standardnaodstupanjanepoznanica,
Q*,*, kofaktorinepoznanica, 1of10
S" matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja, Tlie pa
standardna odstupanja izjednadenih mjerenja, (i = t, Z,..., n) needed
S ,
revolut
e,, kofalrtori pojedinih izjednadenih mjerenja, (i = t, 2,..., n) ,
tr oznaka zatrag matrice. O lar

Izjednadenje uvjetnitr mjerenja istih todnosti s nepoznanicama obavlja se
Oan
WC
takoder sukladno algoritmu sadrZanom u tablici 5.3, ali se djelomidno pojedno-
stavljuje, jer je matrica teZina mjerenja jednaka jedinidnoj matrici. o tht
tra
5.3.1. Izjednaienie kutova u trokutu @
crc
U trokutu su mjereni svi kutovi, sl. 5.11. Treba izjednaditi mjerenja, odre-
diti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost. o the
en(
Podaci mjerenja
tr I
t"'t I
[os'rr'+s'.0-]
I I nf lO
L=l
I
Lz I= | 58 49 13 .8 l.
lL. I lssss
LI
s.7l ilhe pai
likeiy t<
T^,"1
*"=l *ol=165"11 45.61 OIn
Yol 158 49 13
L .8-J cor
be
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj
neophodnih mjerenja: C Agr
Sl. 5.11. Trokut n=3, u=2, nn=2. OCC
resl
Broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja:
@ Cor
1: (n + r) - ro = (S + Z) - 2=3, Dr= r - u:3 -2=1. trt€
Funkcije uvjetnih mjerenja i nepoz.: Uvjetne jednadZbe:
v1 -x *(L, -*.)=0, () nlg
!r-x=O' insr
L2 - y:O, v2 -y* (L2 -y")=0,
l.-(rao'---u)=o v3 + x+ v+ (1, + x + y - 180')
the
= o.
Nesuglasice uvjetnih jednadZbi: C Tec

the
L1 650 L1 45.6, Lz 5s'4e' 13".8, -".1: ,3?'uB u3:1:
-x -65 11 45 .6 -y" -58 49 13 .8, I 180 0 5 .1,
or1 0 .0. @z 0.0. -180 0 0.0
(D3 5 .1.
RAdUNSKA OBBADA GEODETSKIH MJERENJA 299
ion I
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + B x + c0 = 0,
A=I B
Ir lt-r o'][o.ol
CD
I r ll o-rll o.ol. 1of1(

I 'lL'rl[sr.] The pr
ellkl lrol lol
[I oll"l lol Lol'
Elementi normalnih ieanaaZfi: ll l+l l-l I needed
lB' revolut
I r o oi-1 ol t o.o.l C lar
- lo l olo-1 -lrol- I| oo
. Bl-l
o o ri r r
I l
lN -^l
l-;*; ri-o ; L't=l#l Oan
I
Ls' o.l I'

Lo-t r!o ol ool L
WC
Rje5avanje normalnih jednadZbi: O th,

trt
N-1=I N-18 BtN-18 oo=-(BtN-tB)-t ou.=-N-1BQo
I r o o.] t-r ol I z r1 [-o.oooz 0.33331 [-o.oooz 0.3333.] @ a'
I o r o I I o-t I r.l I o.ssss-ooooz.l | 0.3333-o.oooz l,
lt cr(
Lo o 1l L 1 1_l L 0.3333 0.3333_l
errr.:N-1 -okBt N-1 _k=-on co_ _x=-okro_-]
C thr
enl
I o.ss1s 0.3333 0.3333-l | -1.7000 I [ - t.zooo
I o.ssss 0.3333 0.3333 ll -t.zooo ll-r.zooo l
I o.ss:s 0.3333 0.3333 _] L -1.7ooo l , ^f t^
zo l [qq' 11 4g'eg-].
The par
x = x- + * = [uu" 11' 45".61* [-r" = likeiy t<
158 4e 13 .8_l
l-7 .70 J 158 4e 1.2 .1.o)
Popravci mjerenja i izjednadena mjerenja Cin

t cor
[-r".zo ] 65o t t' +s".ool be
*l-r.zol= 58 49 72 .1,O1.
f-r zo
l
55 5e + .oo_l OAg
occ
Kontrola popravaka i nepoznanica Kontrola izjednadenja: resl
Io.ool
Atv+Bx+co=lo.ool. vt v =8.070, -rot k =8.670. @ Cor
lo.ool
Etl
Kontrola izjednadenih mjerenja i nepoznanica: O Eig
L. 55o 59' 4" .OO, insr
65011' 43".90, L2 58o 49' t2" .7O, x+V 124 0 56.00, the
- 65 11 43 .90, -t -58 49 12 .70, t 180 0 0.00,
(D1 0 .00. @z 0 .00. -180 0 0.00 O Tec
the
Todnost mjerenja Matrica kofaktora nepoznanica
^t
bi -.1-
f," -
\l nr
IZIEDNACENJE UVJETNIH MJERENJA S NEPOZ\IANICAMA
s" =so ./qo = 2.g4,lOSAAI:2".40, r, =." nlCu" =
2.g4 ,[A6667 =2" .40.
Matrica kofaklora izjednadenih mjerenja
I o.oooz -0.s333 -0.3333 1
o=o-o A okk At o=| -o.ssss 0.6667 0.3333 l. 1of10

L- 0.3333 -0.3333 0.6667 J The pa
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (P O) = 2.0000 =n - r + u. needed
Todnost izjednadenih mj erenj a: revolut
4, =so,! qu :z.o+ ^[osaaz
=2".+0, (i: r, z,s).
O lar
5.3.2. Iziednadenje nivelmanske mreZe
Oan
wo
U mreZi geometrijskog nivelmana zadana je visina dva repera, sl. 5.12. o th(
Mjerene su visinske razlike i duljine nivelmanskih vlakova. Treba izjednaditi tra
@ a\
crc
Zadani podaci:
Hr = 539'9140 m'
Hz = 580'2640 m'
o the
en(
Podaci mjerenja:
I rr,.l [zr.ozs+ m.] [ a,I Ir.rr rml t ^f rn
I rr" I I r.622sml - I a" I I 3.11kml
t t=l r," l=l rz.oosr* I'o=l a" l=l r.zom l'
ilhe pas
l
I irn fra.oero m]
[ an fz.rs r<m.l ] likely t<
Oin
PribliZne nepoznanice col:
I x^.] lsor.seoo m-l be
"o L v"l
V
-i
v l-l
1563.2100 m-l'
I
O Agr
Sl. 5.12. Nivelmanska mrela occ
resl
Broj mjerenja, broj nepoznanica i broj neophodnih mjerenja:
n=4, u=2, ao:2. @ Cor
trtt
1 = (n + r) - *o : (+ + z) - 2 : 4, Dr:r-u=4-2:2. C) Eig
Funkcije uvjetnih mjerenja i nepoz.: Uvjetne jednadZbe: insr
E, -(r - H,)=0, v1 -x *(hr-xo+Hr)=0, the
t'r-(9-")=0, v2 x-dy+(h, +xo -y.)=0, o Tec
h. -(Hr* t ):o' vs ay+(tr, +yo -H2)=0, the
[n-(Hr-"):0. v4 x +(frn+xo-H2)=0.
TeZine mjerenja:
pn,=
K1= (i=t,2,...,+).
-
' cti -,
cti
ion I

h1 21.6734, h2 I.6225, h2 17,0651, h4 18.6819,
-xo -561.5800, Xo 561.5800, yo 563.2100, Xo 561.5800,
H1 539.9140, -yo -563.2100, -rf2 -580.2640, -Il2 -580.2640, 1of10
cD1 0.0074. a2 -0.0075. o)3 0.0111. co4 -0.0021.
The pa
Elementi uvjetnih jednadZbi: At v + B x + crt = 0, O,
needed
A=I O=P1 B revoluti
r rr
cD
I
i r ll s.rr l[-r
llr o-ll 7.41
ll r-rll z.sl Q lar
I r ll t.zo ll o rllrrrl
L tll 21311 ro.lf zrl Can
wo
Erementi normarnih jednadzbi:[*. " [*] - [:l = tll, I
O
fa'olLx.J Lol Lol' th<
tra
I t.tt o.oo o.oo o.oo ji-1 o I I t.a,f
I o.oo 3.11 o.oo o.oo r -r i l-z.s @ar
[Ngl Io.oo 0.00 1.20oo0i01| t,t Irr.rI
I
crc
L"'o_]-l i:io -qo I
-0-,-0-9
11 1 o 1 jool
q,-o-q
-0-:q-0- -2:-19 Ltl=l --r,1-l'
Io O thi
lo -r 1 o lol
I
en(
Rj eBavanj e normalnih j ednadZbi:
B'N-18 1B)-1
N-1 =I N-1 B oo=-1BtN t ^f lll
[
[o.oo o.oo 0.00 o.o0-] f -o.oo o.ool 1.6e1e -0.321b-l | -o.az+t -o.rzsel
I o.oo o.sz 0.00 o.0o
I o.oo o.oo o.B3 o.oo
illl
o.sz -0.32 ll -o.szrs 1.1s4e.ll-o.rzsa -0.e143]'
o.oo o.B3 l'
The par
likeiy tr
lo.oo o.oo o.oo o.+zll o.+z o.oo]
Or..=-N-1Boo or.r=N 1-o*BtN t k=-ora,ol x=-ot<o
CIn
cor
l-o.sazz -o.rsosl[o.sga+ 0.1304 0.1304 o.zaaofl-z.esse+l [ +.zs-] be
ou+a -o.23Br llo.reo+ 0.1e84 o.1eB4 -o.0680 ll+azzsz I l-e.orl
) 0.7448
| 0.2930 0.0816.110.2640
0.7619 ll 0.1304 0.1e84 0.1984 -0.0680 Il-1..82237
0.0680 -0.0680 0.331911-1.01147.j
|
CAc
L occ
Izjednadene nepoznanice resl
- -- +* lsor.seoo m) , |
x=xo +.zs **.] -_ | sor.sa+zs ml
*]' @ Cc,r
fsos.zroo*_]*f-e.or;l [sos.zoroo
Etrt
Popravci mjerenja i izjednadenih mjerenja
L v-OAk t O Eig
lzt.azs+m1 I -s.rs -m'l f zt.azozsml insr
I t.azzsml, -s.oz."ml_l r.oross*l m- l-
the
I 17.06b1m | ] -2.19 | rz.oozor m l'
O
[18.6819 m I [-2.15 mm I Ire.0zozs m]
Tec
the
Kontrola popravaka i nepoznanica Kontrola izjednadenja:
Io.oo.] v' P v = 2s.4069, -cot k = zs.4o6g.
Atv+Bx+.,=l::::l
Lo.o0 I
I
302 TZIEDNAdENJE IryJETNIH MJERENJA S NEPOZIVANICAMA
ion
Kontrola izjednadenih mjerenja i nepoznanica:
h1 21.67025, h2 1.61683, [3 17.06297' h, 18.67975,
-t -561.58425, t 567.58425, y 563.20109, t 561.58425,
Hl 539.91400, -y -563.20109, -Ilz -580.26400, -H2 -580.26400,
(D1 0.00000. (Dz -0.00001. o:3 0.00000. ro4 0.00000. 1of10
Todnost referentnog mjerenja The pa
i
lv'P v t-==--:-- needed
"':{ * =t125.4069
, =3'56mm' revolut
Todnost mjerenja: O lar

sh, =so /q, :S.sOJf mm, sp,:so /122 =3.56J&11=6.29 mm,
rr =3.76 Oan
sh. =so /q* =s.soJrzo:3'90 mm, sho =so /q* =s.soJzts =5.20 mm. wo
Matrica kofaktora nepoznanica To6nost nepoznanica: O tht

o.az1f- 0.1738-l t*=to /q* :s'sonroôzar =2'82mm, . tra
sH
^ -
- ^
-vs -l
- [ o.rzse 0.9143 l' .r=.o /qr" =3.s6J0.9143:3.41 mm. @ar
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja crc
I
o.az+t -0.4503 -0.1738 -o.6z4t I
O thr
o=o-o A ekk A, -B
_B:1?BB _l:ll88 Zi?l B:i?lB en(
"= | I
l-0.624t 0.4503 0.1738 o.6z4t l

Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (P O) = 2.0000 = n - r + u. t ^f rn
The par
4, =so /ctr :s.so/oôz+t =2'82mm, {, =so Jq, =s.sofi l9o8 :3.89 mm, iikeiy tr
4. =so /q* =e.so/ost+s =3.41mm, 4n =so fi[=s.so/oôz+t :2.82rnrn.
OIn
cor
5.3.3. Iziednaienie duliina be
C Agr
Duljine su mjerene izmedu todaka: A, B, C i D, koje su sadrZane na hori- occ
zontali:o poloZenom pravcu, sl. 5.13. Treba izjednaditi mjerenja, odrediti izjed- resl
nadene vrijednosti nepoznanica i ocijeniti todnost.
@ Cor
"A x F Y a z D. Podacimjerenja Eo€
l. d' ,i
I a,-l I ss.+s ml
la, I lzg.az*l C Eig
i 4i r=l a. l=l zo.ooml. insr
i, d. ,i ldn I 161.97m1 the
d, I au I I ss.os m_l O Tec
id.i the
Sl 5.13. Duljine

n:5, u=3, tro=3.
MJERENJA
I
303
Broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja: pribliZne nepoznanice ion

1=(n+u)-no=(s+s)-3=b, ["..l llttq*]
x^=ly^
" L;;jl=126.36mi.
Dr=r_u=5_3=2. fssos*l
Funkcije uvjetnih mjerenja i nepoz.: Uvjetne jednadZbe:
1of10
9t-* =0, v1 -x +(ar-x") =0,
gr-t-Y =0, v2 -x-y *(d, -xo -yo):0, The pa
9. -Y =0, v3 *y *(d,-y") =0, needed
9n -t-Z=O, v4 -y-z+ (dn -y, *2.):0, revolr:t:

d5 -z=0. vs - z+ (au - z") =0. Q lar
Nesuglasice uvj etnih jednadZbi:
da 6r.97, Can
d1 b3.4s,
_x. _ss as, _;: i' -ZiTi' _vid._zasa,
26 36, -Y^ - ZO.SO, d5 35 65' WO
_;;:;;: -r. -SS,OS, -zo -35'65'
o)1 0'00, r, ro3 C th<
t"q 0.00, rtl. -034' cDb 0'00' tre
Elementi uvjetni jednadZbi: At v + B x + ro = 0,
A=I B @ a,
t 'l[ .l[ ro
r -t o oll
ll-r-r
o o.oo.]
0.06
cr(
1 ll o-r oll o.ool.

I
O th,
1 ll o-1-1 ll o.o+l en
r.lL o o-r.ll o.ool
, ^! tn
Erementi normalnih jednadzbi: l*. "l[*l - [rol to]
L"'ol1x.l-fo.l=fo.l' The par
10000 *700 0.00 iikely t<
01000 -1, -7 0 0.06
00100 0-1 0 0.00 CIn
[N s] 00010 0-1-1 Ir,ll cor
Ls'o] 00001 0 0-1 ' Lol
-0.04
0.00
-o*--
be
-7-1.0 0 0 000
o-r-7-1 0 000 0 C Agr
0 0 0-1-1 000 0 occ
rest
N 1B __BtN 1B__ o*=_(BtN-18)-1 @ Cor

N-1 =I oio,=_N-1Beo
[r 1 0 0 0ll 1-10 o-][2
o o o ol[-1 t o']t-o.olb o.2so-0.1.25-]1- o.ofr o.2so_-012s't Etr€
i0 010 011 r s r ll 0.zbo _0.500 o.2so ll_0.375 _0.2b0 o.1.2sl O Eig

i0 0li 0-1 0ll 01zlJ-o.tzs 0.250_0.62sll o.zso_0.500 0.2s01.
l0 0 0 1 0ll 0 -1 -11- 'l ons _0.250 _0.s7b inst
L0 0 0 0 1li 0 0 1l
i
the
l_o.tzs 0.250 _0.625 l
okk =A1-l-g*gt 1t-t k=-on co x=-o[<o O Tec

_ the
I o.szs -0.37s o.2lo,0.1,2s
o.rzs _-0.1.281 I o.oiis I t o.ozji I
l-o.szs 0.32b -0.2s0 o.r2sl I ll 0.00s l.
I o.zso 0.2b0 o.boo -0.250 o.2bo I I -o.ozzs
o.ooso ll -o.ozz I l
I o.rzs -o.r2s -0.250 0.37s 0.3751 I o.ozzs l'

l-o.tzs 0la8 0.2b0 0.s75 0.375.] l-o.ozzs )
304 IZIEDNAdENJE UVJETNIH MJERENJA S NEPOZNANICAMA
53.45 ml I O.OZ8 ml 53.478 ml
x:xo *x= 26.36m1+l o.oo5ml= 26.365 m l.
35.65m] f-o.ozz*] 35.628 m ]
Popravci mjerenja izjednadena mjerenja Kontrola popravaka i nepoznanica
L v=Ak L 1of10
[ss.+s ml I o.oze I --] lss.aza Io.ooo ]
The pa
lzg.ez."l l_oozz I lzs.eas."l Atv+Bx+co=lo.oool
I o.ooo I
I zo.so * *l o.oos l= zo.gos .'' l.

needed
I I
lor.gz*l I o.ozs I Ior.ggs*l Io.ooo I revolut
fes.os *]
l-o.ozzl fss.oze * ] lo.ooo l
O lar
Kontrola izjednadenja: vt v = 0.00255, -cot k = 0.00255.
Oan
Kontrola izjednadenih mjerenj a: WC
a" 7s.843. -d3 26.365, a, 61.993. d5 35.628,
-d1 53.478, _!* _SS.+Z\. _t' _ZO.SOS. O tht
-x -53.478, _v _io.coi, -t -26.365, _; _a;:.6r4" -z -35.628, tra
<o1 0.000. .o, 0000 to3 0.000. ,_ 0000 o)s 0.000.
@ar
Todnost mjerenja cr(
0'00255
= /r-r -./ z = 0.036 m.
'!nr O thr
", \ en(
Matrica kofaktora nepoznanica
I o:zsf
o.ozs -o.2bo
t ^f ]n
o*=-o*=l -o.2so o.soo -o.2so l.
I o.rzs -0.250 0.625 1
The pai
Todnost nepoznanica: likeiy t<
s* =s, nfto :o.o3o Jo62b =0.028 m, OIn
su =s, Jq- =o.o3o Josoo =o.o2b m, cor
be
s" =s, fi- =0.036 Jos25:0.028 m.
Matrica kofalrtora izjednadenih mjerenja C Agr
-3:333 -ZIZZ occ
3:3?3 3:313 I -3:IZ?l resl
o=r-A e* A'= | -o.zso o.z5o o.soo 0.250 -o.2bo I.
| -0j25 0.1.25 0.250 0.625 0.375 I @ Cor
I o.rzs -o:zs-0.2s0 0.375 0.625j trtrt
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (P O) = 3.0000: n - r + u. C eig
Todnost izjednadenih mjerenj a: insr
sa, =si r/dn =0'036Jo€25 =o'028 m, the
4, =s,n/qr, *,
=O.OaO'/O-OZS =O.OZa C Tec
the
4.:si n/q.. :O.OSO/OSOO =O.OZS *,
*n =si /q* :O.OSO =O'OZS *,
'/OOZS
*, =si r/q* =O.O3OJOSZS =O.OZa *.
i
I
i
RA6UNSKA oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA
5.3.4 Izjednaienje triangulaciiske mreZe

305
ion f
U triangulacijskoj mreZi su mjereni kutovi, sl. 5.14. Potrebno je izjednaditi
1of10
Podaci mjerenja The pas
I r..
'l [oz'sa' 13".5-l needed
I i-i I l+e +z 5e.31 revolutir
t=lLsl=lsese 41, .21.
I !n I lea" qq 41 .61 C larl
LLul lao zr 11 .el
Can
wol
PribliZne vrijednosti nepoznanica
*"= [LYol sz' .o] C the

""'l [s+" 15
193 53.01
1,2"
trar
SL 5,14. Triangrulacijska mreZa @av
cro
n:5, u=2, no=4. O the
Broj uvjeta i broj prekobrojnih mjerenja: enc
1=(n+r)-ro:(s+z) -4=3, Dr=r- u=3-2:7.
Funkcije uvjetnih mjerenja i nepoznanica:
=== 2of10
L, +L, + L3 = 1800,
_ fr+in +iu +x=180o, The pas
LttLs rLu +y=360o. likely tc
Uvjetne jednadZbe: CIn
v1+v2+v3 * (r,, * L2 + L3 - 180') = o, con
be
-v2 +v4+vb+x *(-tr+Ln+Lu+xo-1800)=0,
v1 +v4+vb +av+(1, +L4 +Lb +y" -360') =0. O Apr
occ
Nesuglasice uvjetnih j ednadZbi:
rest
L^ _.480 42'59.3, L1 920 3g 13.5,
L1 92o 38' 13".5, L4 84 44 41 .6, L, 84 44 4L6, @ Cor
L2 48 42 59 .3, L5 89 21. 11 .9, L5 89 27 11 .9,
L" 38 38 41 .2, x^ 54 37 t2 .o 93 1.5 53.0,
Ene
> t79 59 54 .0, t 1800 6 .2, r 3600 0.0, C Elg
-180 0 0.0, -180 0 0.0 -360 0 0.0 insr
oJ1
@z 6.2 the
Eiementi uvjetnih j ednadZbi: Atv+Bx+co=0, C) Tec
ABo) 'l the
1 o 1-lI o o'] t-o.o
1-1 o ll r o ll oz I
1 o o lfo r]L ool

0111
o 11l
IZIEDNAdENJE UVJETNIH MJERENJA S NEPOZNANICAMA
ion
ellkl lorl lol
Elementi normalnih leanaaZUi: []. olL.l.Lol:Lol'
LB'
I s-r rio o-] .]
. Bl-l
.l-1 z zirol - - [-0.0
I 6.2 iof10
t z s!o r
I
lN
Ls' ol l;-t ;ir . I' Lsl l:*I
I
The pa
I o o r!o o L oo l I
needed
revolut
Rjeiavanje norrnalnih jednadZbi:
N-1=I N-tB BtN-18 oo=-1BtN-18;-1 O lar
I r.oo 1.60 -r.oo-lI r.oo -r.oo.][ -r.ao-] l -i.aaaz -z.ssssl
r.oo r.oo r.oo r.oo
Oan
I -1.40-1.40 ll -r.+o l[-r.+o r.oo_]f-z.saes -z.aaaz l'
1.601 1-1.40 1.601 WC
L-1.00
C!ro. =-N-1BQo Qr.l=N t-O*B' 1g-1 k=-O*rox=-Qkro O th,
I o.-sss -o.sssd l I o.siss o.ooo0 0.0000'l [ 2.oooo ]l -+.zol . tta
I r.oooo 0.0000 ll o.oooo 0.0000 0.ooo0 ll 0.0000 ll -2.00 Il'
lo.oooo 1.0000I I o.oooo o.ooo0 o.0o0o _l I o.oooo
' _]
@a'
cr(
zz' *ltz" .o) .zo] zz' z".eo-l C thr
" + * = [un'
x-
x = -ls+" -+"
Le3 15 53 .01 L-2 .00J Le3 15 51 .001 eI1(

L v:Ak t ^f ln
lsz'ss' rs".sl I z".oo-l 92" 38' rs".so-l
lae az ss.gl lz.oo 48 43 r.sol I ilhe par
lga se M.zl*l o.oo l= 38 38 +s.zol. likely t<
I aa, +a, ar .al I o .oo 84 44 ar .oo
feo zr rr .o] [ o .oo j 89 27 11 .eo_l
I
I
OIn
Kontrola popravaka i nepoznanica Kontrola izjednadenja: cor
Io.ool be
Atv+Bx+co=lo.ool. v' v : 12.00, -cot k = 12.00.
ool
O Agr
Lo 0cc
Kontrola izjednadenih mjerenja: resl
!, 92" 38' 1s".bo, -LJ *48043' 1 .3, !, 92" 38' 75" .5, @
L4 84 44 41 .6, \n 84 44 47.6, Cor
\, 48 43 1 .30, L5 89 27 11 .9, L5 89 27 t7 .9, Ert
L" 38 38 43 .20, x 5437 7.8 t 93 15 51 .0,
t 180 0 0.0, t 180 0 0.0, r 360 0 0.0, Eis
-180 0 0.0, -180 0 0.0, -360 0 0.0, insr
(D1 0 .0. the
0.0. cD3 0 .0.
Todnost mjerenja Matrica kofaktora nepoznanica Tec
the
_r /''' =t
_V@=3".46. o* o*
",= ! r, t _.__ = - =
[ tr:3222 Z:Ztt] l
To6nost nepoznanica:
s* =s, n[* = s.aa
^fzsaaz
=b".GG, ." =.' n@ = s.+a r[zsaw =5"'66.
r

MJERENJA 3O7
ion t
II o.oooz -0.3333 -0.3333 0.0000 0.0000 1
-0.3333 0.6667 -0.3333 0.0000 0.0000 I
o=r-e o* A'= | -o.sess -0.3333 0.6667 0.0000 0.0000 l.

I 0.0000 0.0000 0.0000 1.0000 0.0000 |
I o.oooo o.oooo o.oooo o.oo00 1.oo00l 1of10

Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (P O) :4.0000 = n - r + u. The par
Todnost izjednadenih mjerenja: needed
frr., =si /q,
=s.+o/osooz =2".83, fr', =si.lq; =s.+a.[a6667 =2" .83, revolubi
frr,. =si /q.. =S.aO16SOOz =2".83, ftr.n =s; ,lq; =2.+au/o-oooz =s".+0, O larl
frr,u = si /q* =:.+o /o"oooz = 3' .46 .
Can
wol
5.3.5. Iziednaienie luinog presieka
C the
PoloZaj todke T odreden je presjekom duljina, sl. 5.1.5. Treba izjednaditi tra
mjerenja, odrediti izjednadene nepoznanice i ocijeniti todnost. @ av
T; cro
), ,uo""tdoo""l,
xi O the
enc
T1 227.56m, 573.96 m,
T2 668.42rn, 546.98 m,
T3 642.36rn, 1.36.76 m, I nf 1O
T4 246.38m, 120.36 m.
The pas
Podaci mjerenja
likely tc
d,-l [zoa.so m.]
L= a, l_ | stt.+e m CIn
d. I l30a.5aml'
I
con
dn l lzoz.ttrr,) be
Sl. 5.15. Ludni presjek
O Agr
occ
n:4, u= 2, no:2. resl
1= (n + r)- ro =@+ Z)-2=4, rr= r - u:2-2=2. @ Cor
PribliZne nepoznanice: Ert
"o [xv.Il
v -l
u l:l
la26'00 ml'
L
lsso.ooml I O Eig
insr
Funkcije uvjetnih mjerenja i nepoznanica: the
a, - J(x - *,)' n (t - v,)' = o, (i = 1,2,3,4). O Tec
Uvjetne jednadZbe the
",
_fi"i " _5o v + (a, _ oi) = o,
sdje je: di =
rz.ruorvadew.rE UvJETNIH MJERENJA s NEpozNANTcAMA
Radunanje nesuglasica i koeficij enata uvj etnih j ednadZbi: ron I

T, Xo-Xi yo-yt di -ai -bi or =dr -di
T, -223.96, 3.98.44 299.23, 0.75, -0.66, -0.67,
'12,196.98, -242.42, 31"2.36, 0.63, 0.78, -0.88,
T3 21.3.24, -216.36, 303.78, -0.70, 0.71, 0.76,
'14 229.64, 179.62, 29L.54, 0.79, 0.62, 0.57. 1of10
Uvjetne jednadZbe: At v + B x + ro = 0, The pa
A-I BcD needed
Ir -l
I o.zs -0.661 [-o.az ] revolut
li ll o.os I 0.88
o.7B I
O lar
lr ll -o.zo o.7r l 0.76
I
r ll -o zo -0.62 | o.b7 ]
Oan
Normalne jeonaazue: I
N e'l Tkll+ [roll:l to ] wo
'---------
Ls' o
xl 0l l0l' i
O tht
I r o o o 0.75 0.66 I lo.ozl tra
lo 1 o o ,0.63 o.7gl o.BsI
[NslIo o 1 o;ozoottl tr]]076| @ ar
-0 I 9 1 +:07?
["' o]-l10.750.630.700.79i I Lol-]l09,-52
0 0 I
-o-,9? |
crc
l-o.ooo:Bo:1.-o62io o I Lo ]
I
C the
en(
N 1=I N 18 BINB oo=,1BtN 18; 1
I r o o o.][ o.zs-0.66.]l z.otto -0.0216-ll-o.qezg -0.0054.1 I nf lO
I o r o o ll 0.63 o.7B lL -0.021.6 1.e2eoll o oos+ 0 518b ]' ilhe pai

t0 0 1 0 |-0.70 0.71.t
lo o o r lf-o.zo-062] iikeiy tr
orr.= N-1Boo or.r=N-1-o*BtN t !=-auog x=-o[<o OIn
I o.isze -0.3398.] [o.sooe o.03Bo 0.4s32 o.o72;l I o.o++ I o.ssz I cor
I o.soez o.4obg I o.osao o.4so4 -o.o7z3 o.4s32ll o.zsz Iooso]
]
)
be
| -o.sssr o.36bb I o.sssz o.o72s 0.s045 -0.0388 | | -o.oso i
|-o.sesz -0.3::7 )lo.ozzs o.4s3z -0.0388 0.4e83]| o.zso I

As,
Izjednadene nepoznanice occ
x- Xo
t3bo.oo
-"-f+zo.oo*]
ml. lo.ssz m-l lsso.ssz m ] resl
[o.oeo*,-]=f+zo.oso-_l Ccir
Popravci mjerenja i izjednadenih mjerenja trtt€
L v=Ak L Eig
lzga.som I I -o.o++ml lzss.srom I
insr
lsrr.+a*
|
,l
304.54m
| _lzn.tn^l
0.232m
| | -o.os6m - lzoq.qqqrr'l' the
lzoz.n^) [ ozso*] lzoz.t+o^l C Tec
Kontrola popravaka i nepoznanica Kontrola izjednadenja: the
I o.oool vt v = 0.11783, -rot k = 0.11783.
Atv Bx+.,=l:,:::l
lo ooo ]
.--
RAdUNSKA oBRADA GEODETSKIH MJERENJA
Kontrola Izjednadenih mjerenja i nepoznanica:

q *-*, d, +v, cor:di -di
309
ion f
Y-Yi F(t, t)
T1 -222.98' 198.48' 298,517
' 298.516, - 0.001'
T2 -196.00' -242.38' 377,7L3' 31'1.712, -0.001,
T3 21'4.22, -21,6,32' 304"445' 304.444, -0.001'
T4 230.62' 179,66' 292,340' 292.340, 0.000. 1of10
Todnost mjerenja Matrica kofalrtora nepoznanica The pa,s
-- needed
- /r'" =VE'tt*
."'-!', z
=0'43m. o*=-o*=[ 3 3331 3 3?31 I
revoluti,
Todnost nepoznanica: O lart
s* =si r/ao - o 2n jo'+uo =o'L69 m, sv =sr

Jqw -0.243 Jo51B5 =o'175 m' c an
Matrica kofaktora izjednadenih mjerenja wol
I o.+gsz -o.o3go o.4s32 -0.07251 C the
o=r-a o* A,- I i ?Bl3 -0.4s32
B:BglB
o.o3B8
Z:2ZZZ-3:6333
o.sorz l
I
tra:
f-o.ozzs @
Kontrola matrice kofaktora izjednadenih mjerenja, tr (P O) = 2.0000 = n - r + u' cro
*, C the
*, =si Gr, = o'z+s,! o'+osz- o'170 m, *, =si "{qu :o.z+sJo,sooo =o'rzs enc
4. =s, Jd- = o.z+s,{ o.+oss =o'17 7 m, 4n -", ,,fu;=o.z+s.lo.5u7 =o.r72m

Todnost poloZaja todke T: t ^f ln
h=0.51928, sa = 0.175 m, tg(2@) = 16.91988'
The pas
Xz=0.48210, se:0.169m, @:81o 32' 24"'
likely tc
Kontrola todnosti poloZaja todke T: sf; + sfl = 0'00073, s?*+ = 0.00181'
"2u
OIn
cor
be
O Agr
occ
resl
@ Cor
Etrf
C Eig
insr
the
C Tec
the
RAEUNSKA OBRADA GEoDETSKIH MJERENJA 311
ion I
1of10
The pai
DODATAK needed
revohrbi
I. Deriv e
O larl
Derivaciie iednostavnih funkciia
Y=c v =0 Oan
wol
Y=cx v =c
Y=xt Y =nx" C the
tra
Y=slnx Y =cosx
Y=cosx @ av
Y =-srnx cro
,t
Y=tgx t-2 c the
cos'x
enc
7
Y=ctgx Y
- sin2 x
2of10
y = arcsin x v
The pas
likely tc
y = arccos x v
OIn
cor
y: arctgt x Y
1.
be
l+x2
t CAs
y = arcctg x v occ
I.
"' resl
,L
Y=Inx @ Cor
X
Derivaciie zbroia i razlike trtlt
Y=uiv v =u tv C Eig
Derivaciie produkta i kvociienta insr
Y:cu the
Y =cu
Y=uv v =U \/+UV O Tec
the
u . u v-uv
I_
\7 v"
Derivaciie sloi ene funkciie
v=t(") i u=s.(x) y' = r'(u) s'(x)
--t
i
i
I
ion I
312 DODATAK
II. Metoda Choleskog - posredna mierenja

Normalne jednadZbe: N x - n = 0,
N-ns
I nrr ..,2 nr3 nr+ I [-"t.] [ q I 1of10
I ntznzznzznzsll nzl Ez1 The pa
I nr: nzs ns: ns+ I I n3 .. I
needed
Inanz+ns+nq+IL "*lLq]
revoh:b
Shema rje5avanja normalnih jednadZbi: x = C 1(Ct) 1n,
c -(ct)-1tt (c')-1 .J (ct) 1s x o*:c-t(ct)-t x Q lar
[1tt11tz11ts1t14ll lt15ll [t161 [trot.J [:,-][tooll6zlt68lf6etlIxr'J Oan
I l22ll23lt24ll lt2s)l 126)1271 I lLzot I >rllrcz)LzzlLz8lfzetllx2
I t33lf34ll ltsstl 1:o11sz11ee1 ltsotl I t3llt68lt78lt88lt8elllx3' wo
L I 441 lt4b ll Lf 46147lt48lt4el.l ft+ot.l l:nl ltosl zotteotf ooll lxa l
Radunski korak br. 1: tai :unski korak br.

C tht
tra
t11l=Jrh , 122 -11n22-11'212 ,
[12)=nrt11tr.,, 123 -(n2s-[12][1.3] lrza,

@ar
crt
[13]-nt3/[11], 124 =(];'24-u2lll4llrza,
[1.4):rlr4lU1], 125 :(-n2-l1,2llL5llrzq, C the
[15]: n1/[11], 126 --(tranellvzt, en(
t16l:vt11l, 127 =111221,
t10l=q/1111, =(e, pz11to1)f7zz1,
>,t =flll+fLzl+ [13] + [1a] + [1s]+[16],
120
Lz + + 4l +
t ^f rn
= l22l I23l 12 [25] + [26] + 127 I,
Kontrola radunanja:[10] = Xt .
Kor trola radunanj a:[20]-Z ilhe pai
2
Rai :unski korak br. 3: Rai runski korak br. 4: iikeiy tt

[33 l=l,[,-trcf -tmf , [44 etF* t -rzsf +af
^f 5l
,
C) In
[34 | -(n34 -[13][r 4]-12311241)l33l, [45 | = (- n4 - t1+l 11l24lt25l-1341 t35l)/t441, cor
[35 | =(-n3 -t13lt15l-t23lt25l)/1331, 146 I = (t141 t16l + t 241[26]+1341136l) ll44l, be
[36 | -(tr:t tro1 + t23lzq) It:q,
= 147 - - (tz+llzz + t3 41rc7
| I t441,
C
| 1
Agr
137 I =-(tzarzzlltsst, [48 t= (ts+tt:el)/t++1,
occ
[38 I =1/t331, t4e I-lt44l, resl
[30 | =(Q ttstttol t23lt2ol)/t331, [40 =(I
sn -1t+1 1to1 -l24ll2ol-t341 t30l)/t441,
=[33]+[34]+[35]+[36]+[37]+[38], t4 -{441+1451+1461 + [47] + [48] + [4e], @ Cor
Kor rtrola radunanja:[30] =t3 Kor Ltrola radunanja:[40]=>n. Ett€
Rat ;unski korak br. 5: Radunski korak br. 6:
x1 --( [1b][16]+[2s][26]+[3s]1361+t4slt46l
O Eig
[66 l-[1.612 +[26]2 +[36]2 +[a6]2 , )
insr
[b/ | =[26] [27] +[36] [37] + [46] [47], x2- -([2sll27] + [3b][37] + [45]1471 ),
the
[68 | -[36][38]+[46][48], x. - - (lssltsal*i4bll4el).
[6e l=l46l14el,
=-(1+slt+ol). Q Tec
177 l-[2712 +13712 +[47]2 , "n
the
17B l=[37][38]+[+7][+B],
17e l-l47ll4el,
lB8 l:[38]2 +[a8]2,
[8e l=[48][4e],
Ise l=t4sl2 .
ion I
III. Metoda Choleskog - uvjetna mierenia
Normalne jednadZbe: N k + ot = 0,
Nrrls
, .rznr3nr4 Ilr, IIs, I
Ir,n.tznzzn4nra 1of1(
I nrsnzsn3303a ll a2 I E I
Tlie pr
I llr.il s3l
l_ nu nz+ n34 n4+ ] I,*l I q ]
needed
revolui
Shema rjeiavanj a normalnih jednadi bi: k = t(c')-tr,
-c
([ it) r,r ict; 1s t k O lar
[rrrtrrrfirrrr14]l
I [15 I ltrot] [:,I It,I Can
I
tzzllzstz+tl
Isstt34t I
[25 I ltzoti lz, llr.,
[35 I llsotl l:.1 lt.l
I
WC
L
I
t++tl I 145 J
Lt4ol.l L:nl L r.n l
O th,
Rai lunski korak br. 1: Radunski korak br. 2: trt
[11 l=!G;' 7zz1:r[irr1zy,
112 l=\zlltll,
@ a'
l2,3l = (n n - [1 2)t1s]) I t221, cr(
[13 l:n13/[11], l24l - (n 24 - 11. 217r +1)
I 1221,
[14 l-nl'4l11,1l, l25l = ( a 2 - u217r s1)I 1221, O tht
[15 l=.,Jrl111l, 1zo1 = (4 - 1tz1t1. ol)I t221, en(
[10 =41[11.], L, -- l22l + l2sl + I24l+ [25],
- 11, 1,1 + 11,21 + [1.3] + [1 a] + [1 5], Kontrola radunanja: [20] =I, .
Kor ttrola radunanja:[10]=t1. t ^f lll

Radunski korak br. 3: Radunski korak br. 4: The pal
1sa1 :.[1. -1r3]t -tmf , ftal=f, nna-[7+12 -72+12 -ys+12 ,
likely tt
[3a] = ( n3n - [1 3]tr4l -t23lt24t )/ts sl, [+ 5 ] = ( oa - - l24lt25l -
+ 1t1,5] 13 41351) I 1441,
1:s1 =(or3 t13lt15l-t23llzs1) l7sz1, :

[1
CIn
[40] ( s4 - il 4l Uol - l24lt2ol -13 lrcol) I t441, cor
t30l =(4 -t1311101-1zs11zo1)/1ss1, >4 -[44]+1451, be
t3 =[33]+[34]+[35], Kontrola radunanj a: [40] = )n .
Kontrola radunanja: [30] :Ia .

O Agr
Radunski korak br. 5: occ
k4:-l45lll44l, rest
k3 =-([35]+k4 t34l)/t331,
@ Cctr
u." - ([zs] +x nt24l +}Yj23l)f t2zl,
Ete
k1 =-([1b]+k4 [14]+k3 [13j+k 2lr2])flLl
O Eig
inst
the
O Tec
the
314
ion I
IV. Schur-Frobeniusove relaciie
Ntt Nt, Qrr orz
N= O=N-1 =
Nlr o Ql, Qr"
1of10
"--L*lro lLol, arrl-LoI ol
No=[N,, N,rlI o" o'rl=[
IJ The pe
needed
N' Or, + N12 Ol2 = I revoh:t
N, Or, +N, Qr, =0
wl, orr:0,
Q lar
N!, or, :1' Oan
wc
Radunski korak br. 1
or, =-(Nlr rrrr{ wrr);1 O th,

Radunski korak br. 2 . tra
or, : -Nii Np o22, @ ar
Radunski korak br. 3 cr(
orr = Nil - o12 Nl2 Ni11 O thr
en(
t ^f lrr
ilhe par
likely t<
OIn
cor
be
O Agr
occ
resl
@ Cor
Ent
C Eig
insr
the
O Tec
the
t-
RAdUNSKA oBRADA GEoDETSKIH

-
MJERENJA
315
1of10
Tlie pa
needed
revolr:t
C lar
Badi6, 2', Baxi6, T.: sateritska geodezija II. sveuditiite u Zagrebu
fakultet, skripta, Zagreb, 1999. - Geodetski Car
Barry, B' A.: construction measurements. w(
A volume in the wiley series of prac_
ticar construction Guides, ISBN o-47r-g3663-X,
John w'ey and sons, Ctt
New york, i.98g. tr
Bauman' E': vermessungskunde, Lehr-
und ubungsbuch fur Ingenieure Band
1' Einfache Lagemessung und Nive'ement. - @a
Ferd. Di.immler Verlag, ISBN
3 -427 -7 9044_4, Bonn, 1 994.
Bjerhammar, A.: Theory of errors and generalized Cth
matrix inverses. Elsevier sci_
entific publishing company, New york, 1973. en
caspary, w. F.: concepts of network and
deformation analysis. The university
of New South Wales, Kensingrton, 1ggg.
dubranii, N': Teorija pogreSaka s radunom izjednadenja. 1.,{ tn
Tehnidka knjiga, Za-
greb, 1967.
The par
dubranii, N.: ViSa geodezija. Sveudiliina naklada
Liber, Zagre b, Ig74. likely tr
Gajdaiev, p' A" Borjsakov, V. D.: Teorija
matematideskoj abrabotki geodezides-
kih izmjerenij. Izdavateljstvo,,Njedra,,, Moskva, j.969. CIn
Feil, L.: Teorija pogreiaka i radun izjednadenja _ coI
prvi dio. Geodetski fakultet
Sveudili5ta u Zagrebu, Zagreb, 19g9. be
Feil, L'; Teorija pogreiaka i radun izjednadenja
- drugi dio. Geodetski fakultet CAe
Sveuditi5ta u Zagrebu, Zagreb, 1990.
occ
Hanrey, B' R.: practicar Least squares and
statistics for surveyors. Ttre univer_ res
sity of New South Wales, Monograph 13, ISBN
O-8bBa9_050_0, Sydney,
1998. @ Co;
H6pcke, W.: Fehlerlehre und Ausgleichsrechnung. Etr
Walter de Gruyter, New
York, 1980.
Huaan, F': Theory of Errors and Least Squares O olg
Adjustment. Royal Institute of insr
Technology, Department of Geodesy
and photogrammetry, ISBN 91_ the
7 77 0 -2OO_9, Stockholm, Sweden, 1997,
Iliffe' J' C': Datums and Map projections for remote
sensing, GIS, and
(J Tec
ing. \l/hitttes publishing, cRC press, ISBN survey-
the
2003.
0_8493_0g84_4, New york,
Illner, I.: Freie Netze und S_transformation.
AVN, gO, 757_L70.
Jankovid, M.: InZenjerska geodezija - prvi
dio. sveudilisna naklada
reb,1982.
-t
I
316 LITERATURA
Klak, S.: Teorija pogre5al<a i radun izjednadenja. Sveudili5na naklada Llber, Zag- ion
reb,1986.
Kreyszig, E.: Advanced Engineering Mathematics. Eight edition, John Wiley &
Sons, Inc., ISBN 0-471-33328-X, New York, 1999.
Kuang, S.: Geodetic Network analysis and Optimal Design. Ann Arbor Press,
Inc., ISBN 1,-57504-044-1, Chelsea, Michigan, L996.
1of10
Macarol, S.: Pralrtidna geodezija. Tehnidka knjiga, Zagreb, 1978. Tlie pa
Mihailovi6, K.: Geodezija II - prvi dio. Gradevinska knjiga, Beograd, 1974. needed
Mihailovi6, K.: Geodezija II - drugi dio. Gradevinska knjiga, Beograd, L987. revolut
Mihailovi6, K., Vradarid, K.: Geodezija IIL Naudna knjiga, Beograd, L985.
Mikail, E,M., Ackerman, F.: Observations and least squares, Harper & Row
O lar
Publishers, London, 1976. Can
Niemeier, W.: Ausgleichungsrechnung. Walter de Gruyter, ISBN 3-11-014080-2, WC
Berlin - New York, 2002.

Pelzer, H.: Geodiitische Netze in Landes und Ingenieurvermessung II. Konrad O th,
tte
Wittwer, Stuttgart, 1985.
Rainievi6, K.: Fizikalne velidine i mjeme jedinice medunarodnog sustava (SI). @ a,
Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1985. cr(
RoZi6, N.: Prilog izjednadenju geodetskih rme?a posebnih namjena. Magistarski
rad, Geodetski fakultet Sveudili5ta u Zagrebu, Zagreb, 199 L O th(
en(
RoZi6, N.: Datum geodetskih mreia i S-transformacije. Geodetski list, 7992, 4,
451"-463.
RoZi6, N.: Repetitorij i zbirka zadataka iz teorije pogre5aka i raduna izjednade- t ^f ln
nja. Geodetski fakultet SveudiliSta u Zagrebu, ISBN 953-6082-00-4, Zag-
reb, 1993. The pai
RoZi6, N.: Ispitivanje sludajnihi sistematskih pogreiaka u geometrijskom nivel- likely t<
manu. Doktorska disertacija, Geodetski fakultet SveudiliSta u Zagrebu,
Zagreb, 1995.
CIn
c()r
Schofield, W.: Engineering Surveying 2. Butterworths, England, Kent, L984. be
Teunissen, P. J, G.: Adjustment theory - an introduction. Series on Mathema-
tical geodesy and positioning, DeIft University Press, ISBN 90-407-1974- O Agr
8, Delft, 2000. occ
Vaniiek, P,: Introduction to adjustment calculus. Lecture Notes No. 35, Univer- resl
sity of New Brunswick, Canada, Fredericton N.8,, 1980.
Wells, D. E., Krakiwsky, E.J.: The method of last squares. Lecture Notes No. 18,
@ C<,ir
trtti
University of New Brunswick, Canada, Fredericton N.B., 1971.
Wolf, H.: Ausgleichungsrechnung nach der Methode der kleinsten Ouadrate, O Eig
Bonn, 1968. insr
Wolf, H.: Ausgleichungs rechnung I - Formeln zur praktischen anwendung. the
Ferd. Dummler Verlag, ISBN 3-427-78352-9, Bonn, 1994,
Wolf, H.: Ausgleichungs rechnungi II - Aufgaben und beispiele zur prahischen Q Tec
the
anwendung. Ferd. Dimmler Verlag, ISBN 3-427-78362-9, Bonn, L994.
Wolf, P. R., Ghilani D.: Adjustment Computations. Statistics and Least Squares
in Suweying and GIS. Wiley series in surueying and boundary control,
John Wiley & Sons, Inc., ISBN 0-471-16833-5, New york, 1997.
377
1of10
The pa
KAZALO reeded
rev()luLi
A F O lar
algoritam figurni uvjet 223,227
zakor]a o prirastu funkcija Oan
direhnih mjerenja 5, 7, 8, IO' 22' 44' wo
kofaktora 29
61
teL'ina22
varijanci 7 figurnog uvjeta 26 C th,
posrednih mjerenja 69, 73 trz
izjednadenja
direlrtnih i Posrednih mjerenja uvjetnih mjerenja 198
tqa tunkcijski model @ a,
dvostrukih mjerenja 54 posrednih mierenja 67 cr(
klasidnih direktnih mjerenja 42 uvjetnih mjerenia 198
uvjetnih mjerenja 195 C ttr<
vi5estruko mjerenih veklora 60 G en(
regularnog izjednadenj a posrednih Gaussova redukcija 147
mjerenja 69 geometrijski nivelman 36, 58
singularnog izjednadenja posrednih girusna metoda 96 , ^{ tn
mjerenja 160
aritmetidka sredina The pas
obidna 45, 54 H likeiy tc
op6a 45 Helmertova transformacija L67
homogenizacljaTB' 202
CIn
B cor
broj I be
direktnih mjerenja 7,23, 4L' 62' 254, izjednadenje
257 6vornog rePera 51 C As,
dvostrukih mjerenja 55 direlrtnih i posrednih mjerenja 253, OCC
nepoznanica 62, 73' 162, 257' 275 254-258
posrednih mjerenja 43' 257 direi<tnih mierenia 4t - 42 resl
prekobrojnih mjerenja 42, 44, 60' 63' duljina 98, I72, 209, 21'2, 263' 286'
69,73, 165, 196, 198 302 @ Cor
uvjeta 195 duljine Poligonske strane 48' 57 En€
dvostrukih mjerenia 54-55
GPS mreZe 113 CJ Eig
c gravimetrijske mreZe L10 insr
Cholesky 70,78, 196' 201,255,3L2' 313 klasidnih direktnih m-1eten1a 42- 47 the
kombiniranih mjerenja 253
D kombiniranog presjeka pravaca 138
kutova 52, 84, 86, 91, 94, 2O4, 27O'
o Tec
datjinomjer s konstantnom bazom 15 the
214,265,278,281' 298
defekt datuma L60, 165
ludnog Presjeka 126,268,288' 3O7
definiciia teZine 25
derivacije tunkcija 311 mikrotriangulacijske rmeLe L47, 181
direlrtno mjerenje 5, 7 mikrotrilateracijske mreZe L28' 17 6'
186
dvostruka rnlerenja 42, 54
318 KAZALO
nivelmanske mreZe 106, 774,218, kofaktora

300 izjedna6enih mjerenja 70, 198
poligonskog vlaka 1,57, 248 mjerenja 30, 31, 197
posrednih mjerenja 67-68 nepoznanica 63, 70
posrednih mjerenja s uvjetima nepo- teZina
znanica 253,274-278 mjerenja 23,25,3L, 43
pravaca 96, 1,70 nepoznanica 63 1of10
presjeka vanj skih pr av aca 27 7 varijance mjerenja 7,8,25, 37
triangulacijske mreLe 22L, 225, 227, varij ance-kovarii ance
The pa
230,234 mjerenja 9 needed
trilateracijske rnrei,e 237, 239, 290, nepoznanica 86 revolut
305 metoda Choleskog 69, 78, 201,,312-31,3
trilateracijske strane 56 metoda najmanjih kvadrata 41, 67,253 C lar
trokuta 1,47, 208, 243, 244, 246 mjerni proces 5
unutarnjih pravaca L35 modalna matrica 166 Can
uvjetnih mjerenja L95-2O3 rnreta WC
uvjetnih mjerenja s nepoznanicama mikrotiangulacij ska 141, L B 1
253,294-297 mikrotilateracijska 56, 1,28, 17 6, 786 O thr
vanjskih pravaca 132 nivelmanska 706, L74, 21,8 trz
visinskih razlika 64, 206 triangnrlacij sk a 221,, 225,228, 23O,
viiestruko mjerenih vektora 60-63 234 @ a,
izjednaduju6i pravac 103 trilateracijska 237, 239 cr(
multiplikacijska konstanta 1 3
J O th(
jednadibe popravaka 42, 61. N en(
nepoznate velidine 7
nesuglasica
K dvostrukog mjerenja 54 t ^f rn
klasidna direktna mjerenja 42 nivelmanska figura 26
kofalrtor 5 niz dvostrukih mjerenja 59 The pai
funkcije direktnih mjerenja 29 normalne jednadZbe 43, 61, 69, 196
duljine 32
likeiy t<
mjerenja 28, 3L
izjednadenih mjerenja 198 o CIn
visinske razlike 32 optimiranje cor
kontrola kutnih mjerenja 35 be
izjednadenja 43, 62, 202 Iinearnih mjerenja 34
popravaka 43,45,62 mjerenja 33 O Agr
kriteriji todnosti 5 orijentirani pravci 132 occ
kvaliteta mjerenja 6
resl
koeficijenti smjera 134, 137
kombinirani presjek pravaca 13B P
koordinatni sustav 77 paralaictidki @ Ccir
kut orijentacije 147 kut 15 trr,.i
trokut 1.5
parametri datuma L65 O Eig
L poloZajna todnost todke 70 insr
linearizacija funkcija 73, 1,99 popravak the
ludni presjek 126 mjerenja 41, 43
posredna mjerenja 6
prekobrojna mjerenja 44
Q Tec
M presjek the
matrica unutarnjih pravaca 1.35
koeficijenata j ednadZbi popravaka vanjskih pravaca L32
72,75 pribliZna
koeficijenata normalnih jednadZbi nepoznanica 42,44,67
63, 198
pdkra6ena nepoznanica 43
mjerenja 61 oploija i obujma kvadra 2L
nepoznanica 44, 54 powSine
pdrast kruZnog prstena 12
kofaktora 29 trokuta L4
teLina26 smjemog kuta 15
varijanci 7, 10 strane trokuta 17, 1.8 1of10
pseudoinverzija L67 visine 18
Ttre pa
visinske razlike 19
totalni diferencijal needed
R funkcije direktnih mjerenja 7 revolut
radunske kontrole 11 trigonometrijska visinska razllka 19, 31
referentna varijanca 25, 31 trigonometrijski nivelman 3B O lar
referentni sustav 76 trilateracija 57
referentno standardno odstupanje 41, Can
44, 56, 198 wc
regularno izjednadenje posrednih mjere- U
nja 69-83 usktadivanje jedinica mjere L6 C th,
Reichenbachov daljinomjer 13 uvjet horizonta 239
uvjetna mjerenja 195
trt
uvjetne jednadZbe 196
S COa,
sektorska metoda 89, 215, 281, cr(
Schreiberova metoda 9I, 21'0 V
Schur-Frobeniusove relacije 3 14 varijanca 5 C ttrr
singularno izjednadenje posrednih mje- funkcije direktnih mjerenja 7 en(
renja 160-169 mjerenja B, 25
sinusni uvjet 224, 227, 230 velrlor
spektralna matrica 166 apsolutnih dlanova normalnih jed- t ^f ]n
stajaliSni niet224 nadLbiT2
standardno odstupanje 5 tunkcija The pa:
funkcije direirtnih mjerenja 7, 9 direktnih mjerenja 25
posrednih mjerenja 71. iikeiy tc
izjednadenih mjerenja 47,44, tg9
mjerenja 4L. 44, 45, 54, 198 uvjetnih mjerenja 197
nepoznanica 47, 44, 45, 54 izjednadenih mjerenja 44 C) in
nivelmanska figura22O jedinica 44 cor
mjerenja 43, 71 be
nesuglasica 1'97,200
T popravaka mjerenja 44, 73, 197 O Agr
Taylorov red 73 prikraienih mjerenja 44, 73 occ
teodolit 1.9 teLrr:a 45
rest
telina 5 visinski kut 19
funkcije direktnih mjerenja 23, 25 viSestruko mjereni vektori 42
mjeren1a22,31 @ Cor
ln'tta25,28 Erg
povrBine parcele 26 z
strane trokuta 27 zadane velidine 7 O trigi
visinske razhke 26, 36, 37 zakon insu
teZinska sredina 45 o prirastu kofaktora 6, 28-31 the
todnost o prirastu pogreSaka 6
duljine 13,14, L5 o prirastu teLina 6,22-25 C Teci
kuta 20 o prirastu varijanci 6, 7 -12
the
u detverokutu 12
u pravokutnom trokutu 16
koordinata todke 20
mjerenja 43

AOGM Rozic Compressed

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AOGM Rozic Compressed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ron

2.3. IzjednaienieviSestrukomierenihvektora 60 Oan

9.2. Singularnoiziednadenieposrednihmjerenja 160

4. IZJEDNAdENJE UVJETNIH MJERENJA 195 1of1t

4.18. IzjedUadenje mjerenja u visinskom trokutu 241 The par

5. IZJEDNACENJE KOMBINIRANIH MJERENJA 253 O Agr

RACUNSKA OBRADA GEODETSKIH MJERENJA

Iiditim postupcima, kako bi se zorno predodile njihove osobitosti i razlike te obu-

nost pojave tzv. "mehanidkih" pogreSaka radunanja.zbog sustavnosti, edukacij- needed

se istowemeno moZe odredivati vi5e nepoznatih veiidina I (j = t, 2,... ,"), koje su

vom sludaju nepoznata velidina jest

a u drugom sludaju nepoznate velidine jesu:

za njihovo radunanje u pravilu koriste prethodno ve6 jednoznadno odredene wi-

1.1. Takon o prirastu variianci ion I

F = F(L1, Lr,...,L"). ilhe pas

Velfior koeficijenata i matrica varijance mjerenja:

Standardno odstupanje funkcije mjerenja

u algoritmu zakona o prirastu varijanci, sadrzanom u tablici 1.1, koriste se

Tablica 1.2. Algoritam zakona o prirastu varijanci (vise nepoznatih velidina) t ^f ln

naeuwsxe oBRADA GEoDETsKIH MJERENJA

Matrica koeficijenata i matrica varijance mjerenja:

[ar,) (ar"1 lar") needed

I dt,,1"lr" J, [*" J. revolutir

U algoritmu zakona o prirastu varijanci, sadrZanom u tablici 1.2, koriste se

n broj mjerenja, O Agr

sf varijance mjerenja (i = t,2,..., n),

* matrica varijance mjerenja,

10 ZAKON O PRIRASTU VARIJANCI f," Y

Sukladno svemu navedenom, pri praktidnoj primjeni zakona o prirastu va-

i primjena zakona o prirastu varijanci je takoder jednostavnija' Broj i vrsta veli-

njihova odgovarajuia radunska obrada, tj. izjednadenje direktnih mjerenja (pog-

1.1.1, Todnost kuta u ietverokutu

Funkcija mjerenja The par

Mjereni su polumjeri koncentridnih kruZnica rt i r, koje odreduju prsten, sl.

RAdUNSKA oBRADA GEoDETSKIH MJERENJA

f 2rnl lss.ozsool -- ["3'' _ fo.ooos

s3 =a'Vn a=9.0130, @av

Pomo6u Reichenbachovog daljinomjera ditane su podjele na daljinomjernoj 9 ^f lt-t

1. 1.4. Todnost duljine odredene pravokutnim koordinatama

Funkcija mjerenja O th,

Sl. 1.5. Trokut

Funkcija mjerenja ion

Totalni diferencijal tunkcije mjerenja C Agr

Napomena: Neophodno je obratiti pozornost na jedinice mjere u kojima su t ^{ In

U pravokutnom trokutu mjerena O Eig

1.1.10. Toinost strane trokuta (jedna strana i dva kuta)

a= 254.34rn, s"= 3 cm, needed

Dva su visinska trokuta spoje- @ Ccir

az=I' 34' 25" '7' so":!" '

.n =./.fr, =Joooorss =0.016m. needed

1.1.13. Toinost kutova na staialiStu

I =-Lr +Lg' O tht

Totalni diferencijali funkcija mjerenja:

f"r" "ru tf I L O Eig

U lokalnom pravokutnom koordinatnom sustavu mjereni su smjerni kut v

Totalni diferencijali tunkcija mjerenja: O th<

"r: n[r] =,trfl4n = 1.4 cm. be

22 ZAKON O PRIRASTU TEZTNA

^ [drr2d. dr+2d, 2(dr+or)l-l sa.zzoo 128.1800 202.00001 revolut

1.2. 7a,kon o prirastu telina t ^{ rn

U odredenim se geodetskim problemima i zada6ama kao prioritetna potre- The pal

Odredivanje velidina obavlja se pomo6u izraza'1"7 ili 1'2, dok se

Totalni diferencijal tunkcije mjerenja ion

F nepoznata velidina (funkcija direlrtnih mjerenja), t ^f rn