2.

RADIOGONIOMETAR
DF – Direction finder

1
 POVIJESNI RAZVOJ RADIOGONIOMETRA

1. Heinrich Hertz 1888 godine eksperimentira s

usmjerenim antenama Pokretna vojna okvirna
antena (oko 1918. godine)
2. Bellini i Tosi 1907godine razvijaju sustav fiksnih antena

3. F. Adcock, engleski farmakolog (?) 1917 godine predlaže

sustav dvaju vertikalnih antena

4. . Sir Watston-Watt 1925/26 , engleski znanstvenik, koristi

sustav s dije adcock antene

6. . 1941 godine počinje se primjenjivati Dopplerov pomak

frekvencija za određivanje smjera nailaska signala

7. Ranih sedamdesetih primjena digitalne tehnike naglo ubrzava

razvoj i primjenu radiogoniometara

2
1. U navigaciji: 4. U SDMA:
Određivanje položaja vlastitog broda (Space Division Multiplex Access)
Pronalaženje trenutnog smjera nailaska
Navođenje (Homing)
signala
Određivanje broda u nevolji
5. U znanosti
Nadzor plovidbe (obalni RG)
U radioastronomiji
SAR – čovjek u moru
U snimanju promjena na Zemlji sa satelita
(Earth Remote Sensing)
2. U kontroli radioprometa
Potraga za izvorima interferencija
Lokalizacija ilegalnih odašiljača

3. U vojnoj primjeni:
Detekcija radio aktivnosti neprijatelja
Prikupljanje informacija o neprijatelju

3
 Stanica 1 - Kozala

f
eO
za (Lin
1 ) LO P
la
Ko
io n 1 –
Po jnica

Položaj
broda
s it
St a

St aj
n ic a
2
Stanica 2

4
 Stanica 1 - Kozala

Ortodroma

Trenutni
kurs
broda

Trenutni
položaj
broda

5
 RG 1
¸Raz
m
pod jena
atak

Smnev
a
u
j e r ol j i
s i g pr e
RG 2
na m a
la R
br G
od 1
a

Brod u nevolji

da
b ro G 2
R
n al a ma
e
r sigi pr
j e ol j
Smnev
u

6
 Štapna
antena
Okvirna
antena

rotacija
Ulazni
VF MF
titrajni Miješalo Detektor
pojačalo pojačalo
krugovi

Biranje
stanice
Lokalni NF
oscilator pojačalo

Slušalice

7
 u(V) e2
e(t)=Emaxsin(wt) Dio sinusoide
elektro- a
e1 magnetskog
vala

a t(s)

+ +
Vertikalna štapna

Vertikalna štapna
EM val
Du´= Du.cos(a)
u1 u2
a
antena 1

antena 2

- - a

Du=u2-u1
a´=a.cos(a)

8
 a , 2  a ,  a
Fazni kut na razmaku štapnih antena:   t      cos( )
2c T  

Napon na izlazu štapne antene:

uo (t ,  )  K cos( ) cos(t )
Promjena u Promjena u
prostoru vremenu

Polarni dijagram prijma okvirne antene

-DU DU

(1800+a) DUmax
-DUmax
- a

a
+
-(180 +a)
0

-DU DU 9
 Pogled odozgo:

i=f(h) Karakteristika
antena

prijma:
antena kružnica
h

u(t)

u(t)=0,6.h.e(t)

10
 Polarni dijagram prijma okvirne antene

Polarni dijagram prijma štapne antene

“oštar” minimum
“osmice”

- +
“otvoreniji” minimum
kardioide

Ukupna karakteristika prijma - kardioida

11
 Pramac
broda

Impedancije “crvenog” i “plavog” strujnog kruga su jednake!

Q
Hmax.cos(Q)

a – fiksna zavojnica
b – fiksna zavojnica H1max

H1max.cos(Q)
okomita na zavojnicu a Q
900

B Hmax.sin(Q) b H1max.sin(Q)
900
Rotirajuća
A – fiksna okvirna antena a tražilica
u smjeru simetrale broda (Search Coil)
B – fiksna okvirna antena
okomita na simetralu broda
A
Simetrala
broda

12
Brodska konstrukcija oblika štapne antene

odašiljač

p
f1
Pravi smjer
jarbol signala odašiljača

H1 antene

H1
f1  p  q  sin(q ) 13
H
 Brodska konstrukcija oblika zatvorene strujne petlje

Vodljivo
x
uže H0 p
RG
antene H
petlja
Antene su u
H1 ravnini petlje
Strujna
petlja

f 2  p  q  K  sin(2q)

14
 Kalibracija (kompenzacija) radiogoniometra

Krivulja greški «štapne antene»

Greška je semicirkularna;
Veličina greške

dva puta mijenja predznak

unutar zakreta broda od 3600
Krivulja greški petlje
Greška je kvadrantalna;
četiri puta mijenja predznak
Veličina unutar zakreta broda od 3600
greške f

Očitani smjer 180 0 360 0

signala
Zakret broda

Zajednička krivulja
koja se dobiva kalibracijom
radiogoniometra. Nakon
očitanja smjera dodaje se (ili
odbija) greška očitana na
zajedničkoj krivulji

15
 RG stanica 1 postavljena
dublje na kopnu
Smjer širenja signala iznad kopna
Lom signala

ignala

stanic signala i
smjerni i ucrtan
iznad širenja s

e1
mora

Očita
Smjer

Pravi položaj broda Krivi položaj broda

RG stanica 2
na obali

Utjecaja obale nema kada je:

1. Stanica na obali (trivijalno)
2. Spojnica brod-stanica okomita na crtu obale
16
Ionizirani sloj Z

Eprost
Epov

Prostorni val EZ
Y

Aktivni postaju
horizontalni dijelovi
antene

EY

EX X
Epov + EZ + EX

d Epov

EY

17
 Izgled zaslona Plathovog RG-a u vrijeme izraženog fedinga
8 minuta

0805 LT 0807 LT 0809 LT 0811 LT 0813 LT

Izgled zaslona Plathovog RG-a pri prijamu dva frekvencijski bliska signala

Smjer signala
jače stanice

Smjer signala 18
slabije stanice
Antena nema horizontalnih dijelova pa na nju ne utječe prostorni val. Antene ove vrste
moguće je koristiti samo na VF radiogoniometrima.
19
 Brod je zapadno od
stanice

brod
c/2

-
+

TX
TX

ekvator
-

+
ortodroma

loxodroma

Brod je istočno od stanice

20
 Štapna
antena
Okvirne
antene

tražilac
Pojačalo
NF
Štapne
oscilator
antene
osovina

Filtar i NF
zbrajalo filtar miješalo detektor
MF pojačalo pojačalo

Pojačalo
Balansni
okvirne
modulator
antene
2. faza
1. faza

Pojačalo Generator Sintezator-

Elektro
napona dvofaznog lokalni
motor
elektromotora napona 75 Hz oscilator

2. faza 8 8 8 8

21
 Y – otklonske
0
Q = 30 pločice
Emaxcos(300)
Emax
Emaxcos(300)

X – otklonske
a

pločice
Emaxsin(300)

Q=a Snjer nailaska signala u odnosu na simetralu

broda
jednak je nagibu crte na zaslonu. Vodovi i pojačala
X i Y pločica identični su!!

Emaxsin(300)

Uključivanjem štapne antene slika na zaslonu se mijenja te se

tako određuje pravac nailaska signala (na slici nije prikazano!).
22
 Christian Andreas Doppler (29. studenog 1803. – 17. ožujka
1853.), austrijski fizičar i matematičar
Doppler je prvi puta opisao pomak frekvencija 1842. godine u radu:
“Über das farbige Licht der Doppelsterne und einiger anderer
Gestirne des Himmels - Versuch einer das Bradley'sche
Aberrations-Theorem als integrierenden Theil in sich
schliessenden allgemeineren Theorie

Pomak izvora svjetla

Lijevi promatrač vidi Desni promatrač vidi

pomak svjetla prema pomak svjetla prema
plavoj boji (viša crvenoj boji (niža
frekvencija) frekvencija)

23
 v  vp
f f
v
v  brzina širenja vala
v p  brzina pomaka prijamnika
f  emitirana frekvencija izvora
f  = frekvencija koju mjeri prijamnik

v
f f
v vi
v  brzina širenja vala
vi  brzina pomaka izvora
f  emitirana frekvencija izvora
f  = frekvencija koju mjeri prijamnik

24
http://www.phy.ntnu.edu.tw/ntnujava/index.php?topic=21
Fotografija zrakoplova pri proboju zvučnog zida

25
26
27
d   /2

28
29
SIGNAL

30
31
1

32
Watson-Watts,
(1892 – 1973) Wullenweberova antena u izgradnji poznata kao
engleski znanstvenik “kavez za slonove” ili “kavez za dinosauruse”

33
RHOTHETA Elektronik GmbH
Neuegling 7
82418 Murnau
Germany

34
Technical data

Operating frequency: 121.500 MHz (VHF), 243.000 MHz (UHF) optionally

available
Training frequency: Preselectable (in 25 kHz increments between 120.000 and
125.000 MHz)
Frequency precision: Better than ±500 Hz
Output power: 2 W*
Modulation: A2X and ASK (software definable), FSK (on request)
Operating temperature: -20 °C to +60 °C
Ingress protection: Water resistant up to 5 bar / 50 m
Battery type: 2 x 9 V block LiMnO2
Battery life: 6 h to 48 h*
Interfaces: IRDA and RS-232
Antenna: 260 mm monopole antenna, 90° monopole life jacket
antenna
Dimensions: 103 x 75 x 27 mm
Weight: 230 g with antenna
35
36
Technical data
Method of bearing: Doppler principle (3 kHz rotational frequency, right / left rotation)
Bearing indication: Relative bearing and true bearing (if external heading data available)
Bearing accuracy1: ±5°
Internal resolution: 1°
Sensitivity: RF voltage at receiver input (50 Ω): VHF, UHF: < 100 nV, Cospas-Sarsat: < 150 nV
Frequency stability: ±2.0 ppm (Δf/f = ±2 x 10-6) (in temperature range -30 °C to +80 °C)
Reception bands: 4 (VHF air band, VHF marine band, UHF air band, Cospas-Sarsat)
Reception frequencies,
frequency ranges: VHF air band: 118.000 to 121.500 to 122.975 MHzVHF marine band: 156.000 to 156.800 to 162.025 MHz
(channels 0 to 28 / 60 to 88 / sea + coast)UHF air band: 240.000 to 243.000 to 245.975 MHzCospas-Sarsat:
406.022 to 406.076 MHz (channels A to S)
Channel pattern: 25 kHz (depends on frequency band)
Scann / Monit. mode: Monitoring: Four additional frequencies (emergency frequencies 121.500 MHz, 243.000 MHz and two free
selectable frequencies) are monitored during normal operation.Standby: The Cospas/Sarsat and one free
selectable frequency is monitored at all times in standby mode.
Signal filtering: Optional, all emergency frequencies can be filtered for ELT modulation (false alarms disabled).
Cospas-Sarsat analysis: Reception and analysis of Cospas-Sarsat data signal (112 or 144 bit, 400 baud, biphase L-phase modulated, with
Bose-Chaudhuri-Hocquenghem error test, specified according Cospas-Sarsat C/S T.001 October 1999)Indication
of data content (mode, country, GPS coordinates)
Bearable modulation: A3E, F3E, A3X (PLB modulation), bearing largely independent of modulation.
Polarization: Vertical
Polarization error: < 5° at 60° field vector rotation
Garbling cone: approx. 30° to the vertical
Response time2: < 50 ms (with sufficient reception field strength)
Keyboard: Foil on the front with integrated keyboard matrix and EL background illumination
TFT display: 320 x 240 pixels with max. brightness of approx. 450 cd/m2, continuously variable brightness
Operating voltage: 12 V to 30 V DC
Current consumption: Max. 2.5 A
Audio out: External speaker 4 W (4 Ω, 8 Ω)Line out (adjustable from 100 mV pp to 2000 mV pp)
Interfaces: NMEA I/O (RS-422 and RS-232)Ethernet LANTest port (RS-232) optional customer-specificAlarm relay output37 (1.0
A, 30 V DC / 0.3 A, 125 V AC)PTT input for self-bearing suppressionSquelch output for external audio control
38