INTERNACIONALNO POSLOVNO INFORMACIONA AKADEMIJA

Smjer: Informacione tehnologije

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA

TRGOVINSKO POSLOVANJE

E-COMMERCE POSLOVANJE

Mentor: Kandidat:
Prof. Dr. sc. Dino Arnaut I-0117/18 Okić Bekir
Sadržaj

1. E-trgovina (E-commerce)....................................................................................................................1
1.1. Elektronsko poslovanje................................................................................................................2
1.2. Digitalna ekonomija.....................................................................................................................2
1.3. Historija E-trgovine......................................................................................................................2
1.3. Plaćanje u E-trgovini....................................................................................................................3
2. E-commerce 5-C-model......................................................................................................................5
2.1. Commerce-Trgovina....................................................................................................................5
2.2. Collaboration-Saradnja................................................................................................................5
2.3. Communication-Komunikacija.....................................................................................................5
2.4. Connection-Konekcija..................................................................................................................6
2.5. Computation-Računanje..............................................................................................................6
3. Mobilna trgovina................................................................................................................................6
3.1. Elektronska nabavka....................................................................................................................7
3.2. Elektronska uprava......................................................................................................................7
3.3. Uloga interneta............................................................................................................................8
4. Vrste E-trgovine..................................................................................................................................8
4.1. B2B (Business to Business)..........................................................................................................8
4.2. B2C (Business to Customer).........................................................................................................9
4.2.1. Kupovina putem interneta....................................................................................................9
4.2.2. Korak informisanja..............................................................................................................10
4.2.3. Korak inicijacije...................................................................................................................10
4.3. C2C (Customer to Customer).....................................................................................................11
4.4. G2G(Government to Government)............................................................................................12
5. Modeli E-trgovine.............................................................................................................................12
5.1. Provajder pristupa.....................................................................................................................12
5.1.1. Pretraživač..........................................................................................................................12
5.1.2. Provajder sadržaja..............................................................................................................13
5.2. Portal.........................................................................................................................................13
5.2.1. Online tržište......................................................................................................................13
5.2.2.Informativni posrednik........................................................................................................13
5.3. Vrste poslovnih mreža...............................................................................................................14
 5.3.1. Business Web Agora...........................................................................................................14
5.3.2. Business Web Aggregator...................................................................................................14
5.3.3. Business Web Integrator....................................................................................................14
5.3.4. Business Web Alliance........................................................................................................15
5.3.5. Business Web distributor....................................................................................................15
6. Okviri i struktura...............................................................................................................................15
6.1. Akteri i dioničari........................................................................................................................15
6.2. Temeljni prodajni proces...........................................................................................................16
7. Elektronsko plaćanje........................................................................................................................19
7.1. Metode e-plaćanja.....................................................................................................................20
7.2. Procedure e-plaćanja.................................................................................................................22
8. Primjeri E-trgovine............................................................................................................................28
8.1. E-bay..........................................................................................................................................28
8.2. Amazon......................................................................................................................................28
8.3. Alibaba.......................................................................................................................................29
9. Prednosti i nedostaci E-trgovine.......................................................................................................29
Uvod

U pisanju seminarskog rada iz predmeta Trgovinsko poslovanje izabrana je tema pod

nazivom E-commerce poslovanje.
Kako se elektronska trgovina (E-commerce) i elektronsko poslovanje (E-business) sve više
razvijaju postali su svakodnevnica današnjeg načina života i poslovanja, te predstavljaju
opasnu konkurenciju tradicionalnoj trgovini.
Predmet ovog rada je definirati teorijske aspekte e-trgovine. Kroz rad će biti pojašnjeni
pojam, razvoj, vrste elektronske trgovine, najčešće korišteni sistemi za online plaćanje, pojam
i vrste elektronskih aukcija, te stanje i primjeri e-trgovine u svijetu. U radu su navedene
prednosti koje e-trgovina pruža, te nedostaci sa posebnim naglaskom na sigurnosti pri e-
kupovini. Cilj rada je istražiti i predstaviti e-trgovinu, naučiti šta predstavlja e-trgovina u
poslovanju i podjele e-trgovine.
Rad sadrži pet poglavlja, od kojih se prvo odnosi na uvodni dio gdje je opisana problematika
rada, cilj i struktura rada, te metode korištene u izradi samog rada. Drugo poglavlje odnosi na
dio rada koji objašnjava pojam, značenje, povijest, modele, vrste plaćanja, prednosti i
nedostatke e-trgovine. Treće poglavlje obuhvaća stanje i prisutnost elektronske trgovine u
svijetu. Nakon toga obrađeni su modeli E-trgovine kojih ima 5 i detaljno su objašnjeni.
Uz E-trgovinu neizostavne su i vrste E-trgovine kojeće također biti pojašnjene a dijele se na:
B2B, B2C, C2C, G2G.
Na samom kraju rad sadrži zaključak gdje će se iznijeti literatura i završni dio odnosno ono
što je zaključeno prilikom pisanja rada.
1. E-trgovina (E-commerce)

Elektronska trgovina je pojam s kojim se vrlo često susrećemo u današnje doba. Kako i kod
mnogih drugih novih pojmova ni definiranje elektronske trgovine nije jednoznačno.
Elektronska trgovina označava kupovinu i prodaju dobara i usluga kao i transfer novčanih
sredstava koji se odvijaju uz pomoć digitalnih komunikacija. Kod elektronske trgovine koriste
se digitalne kartice, digitalna gotovina i svi drugi načini poslovanja putem digitalnih mreža.
Uz pojam elektronske trgovine najčešće se veže percepcija procesa kupovine i prodaje koja se
odvija putem interneta, te da osim finansijskih transakcija između organizacije i potrošača
treba posmatrati i elektronski potpomognute transakcije između organizacija i treće strane
uključene u razmjenu. Kada bi se objašnjavala elektronska trgovina najjednostavnijim
rječnikom može se definirati kao: Prodaja informacija, usluga i proizvoda, te održavanje
poslovnih veza preko računarskih telekomunikacijskih mreža.
Elektronska trgovina se temelji na tehnologijama kao što su mobilna trgovina, elektronski
prenos sredstava, upravljanje lancem opskrbe, internet marketing, mrežna obrada transakcija,
elektronska razmjena podataka (EDI), sistemi upravljanja zalihama i automatizirani sistemi
prikupljanja podataka. Moderna elektronska trgovina obično koristi World Wide Web barem
jedan dio životnog ciklusa transakcije, iako može koristiti i druge tehnologije, poput e-pošte.
Preduzeća e-trgovine mogu zaposliti neke ili sve od sljedećih:
• Web lokacije za kupovinu na mreži za maloprodajne uređaje direktno potrošačima
• Pružanje ili sudjelovanje na mrežnim tržištima, koja obrađuju kompanije treće strane
od kupca do kupca ili od potrošača do potrošača,
• kupovina i prodaja kompanije za posao,
• Prikupljanje i korištenje demografskih podataka putem Web kontakata i društvenih
medija,
• elektronska razmjena podataka između tvrtki,
• marketing potencijalnim kupcima putem e-maila ili faksa,
• Uključivanje u maloprodaju za pokretanje novih proizvoda i usluga. (Ružić D., 2014)

Trgovina na malo (pretprodaja) je potkategorija e-trgovine i mrežne trgovine za uvođenje

novih proizvoda, usluga i marki na tržište online lansiranjem, ponekad kao rezervacije u
ograničenoj količini prije puštanja, realizacije ili komercijalne dostupnosti.

1
Maloprodaja uključuje pretprodaju, maloprodajne ovjere, tržišta inkubacije i zajednice za
zajedničkim finansiranjem. Ibid

1.1. Elektronsko poslovanje

Elektronsko poslovanje, ili E-poslovanje, je primjena informacionih i komunikacijskih
tehnologija (ICT) u potporu svih aktivnosti poslovanja. Trgovina predstavlja razmjenu
proizvoda i usluga između preduzeća, grupa i pojedinaca i može se posmatrati kao jedna od
glavnih aktivnosti svakog poslovanja. Elektronska trgovina fokusirana je na korištenje ICT-a
kako bi se omogućile vanjske aktivnosti i odnosi poslovanja s pojedincima, grupama i drugim
poduzećima ili se e-poslovanje odnosi na poslovanje uz pomoć interneta, tj. poslovanje uz
pomoć internetske mreže. Izraz E-Business kreirao je IBM-ov marketinški i internetski tim
1996. godine. Ibid

1.2. Digitalna ekonomija

Elektronsko poslovanje, ili E-poslovanje, je primjena informacionih i komunikacijskih
tehnologija (ICT) u potporu svih aktivnosti poslovanja. Trgovina predstavlja razmjenu
proizvoda i usluga između preduzeća, grupa i pojedinaca i može se posmatrati kao jedna od
glavnih aktivnosti svakog poslovanja. Elektronska trgovina fokusirana je na korištenje ICT-a
kako bi se omogućile vanjske aktivnosti i odnosi poslovanja s pojedincima, grupama i drugim
preduzećima ili se e-poslovanje odnosi na poslovanje uz pomoć interneta, tj. poslovanje uz
pomoć internetske mreže. Izraz <E-Business> skovao je IBM-ov marketinški i internetski tim
1996. godine. E-trgovina omogućava sveobuhvatno digitalno izvršavanje poslovnih procesa
između dobavljača i njihovih kupaca putem globalnih javnih i privatnih mreža. Ibid

1.3. Historija E-trgovine

1960. godina predstavlja početak razvoja i rasta elektronskog poslovanja kakvog danas
poznajemo. Danas je vrlo teško zamisliti obavljanje svakodnevnih aktivnosti bez upotrebe
blagodati takvog načina poslovanja, neovisno radi li se o kupoprodajnim procesima,
bankarskim uslugama, birokratskim uslugama na nivou države i mnogim drugim
svakodnevnim aktivnostima, u privatne ili poslovne svrhe. Sami počeci e-trgovine potječu iz
davne 1960-te godine. Tada je prvo razvijen „Electronic Data Interchange“ (EDI;elektronska
razmjena podataka). EDI je zamijenio tradicionalno dostavljanje narudžbenica, otpremnica,
računa i obavijesti o plaćanju digitalnim načinom tj. prenosom podataka sa jednog računara

2
na drugi. U početku su samo tvrtke razmjenjivale podatke dok je odnos tvrtke direktno prema
kupcu nastao kasnije kad se raširila upotreba PC-a u kućanstvu te kada je nastao World Wide
Web. Tada su se počele kreirati prve web stranice i prve e-trgovine.
Ocem elektronske trgovine smatra se Michael Aldrich koji je 1979. godine demonstrirao prvi
sistem kupovine na daljinu. Ono što je učinio bilo je da je izumio sistem putem kojeg su kupci
gledajući televizijski program, mogli telefonski naručiti proizvod koji bi im bio dostavljen na
kućnu adresu, čime je postao izumiteljem kupovine na daljinu. Od 1980. godine do 1990.
godine ključni događaji bili su oni 1981. godine kada je Thomson Holidays UK pokrenuo prvi
B2B online shopping sistem koji je instaliran, zatim 1982. godine kada je France Telecom
predstavio Minitel - sistem koji je korišten za online naručivanje u cijeloj Francuskoj. (M,
1999)
Za elektronsku trgovinu značajna je i 1984. godina kada je Tesco predstavio prvi B2C online
shopping sistem.
Na samim počecima razvoja interneta smatralo se da je internet novi marketinški alat, ali je
internet postigao više od toga i postao iznimno važan u poslovanju preduzeća. Pojam
elektronske trgovine nastao je zbog zarade novca koji je bio glavni cilj usmjeren prema
kreiranju sistema za prodaju i kupovinu roba i usluga putem mreža. Sam pojam na internetu
ne obuhvata samo trgovinu i prodaju robe, nego obuhvata širi pojam. Sami počeci prodaje i
kupovine na internetu i prva elektronska transakcija javno je objavljena na prvoj Word Wide
Web konferenciji između Ženeve i Amsterdama u maju 1994. godine. Nakon te godine pravi
boom Web servis doživio je 1995. godine, ali udio Web servisa i internet trgovanja bio je još
znatno malen. 1995. godine Jeff Bezos pokrenuo je poznatu web-trgovinu Amazon.com, a
Dell i Cisco počeli su agresivno koristiti internet za komercijalne transakcije. Vrlo značajan
element za povijest elektronske trgovine napravio je Pierre Omidyar koji je osnovao eBay kao
AuctionWeb. U narednim godinama do danas osnovane su još Alibaba group u Kini, te je
eBay kupio PayPal. Nakon 1995 godine i osnivanja triju vodećih svjetskih internet trgovina:
Ebaya, Amazona i Alibabe bilježi se konstantan rast elektronske trgovine i online poslovanja.
Ibid

1.3. Plaćanje u E-trgovini

Jedna od glavnih prednosti elektronske trgovine je brza isporuka robe, odnosno pružanje bržih
usluga. Takva brza isporuka zahtjeva brzo obavljanje posljednjeg segmenta kupovine. To je
razlog zbog kojeg u uvjetima elektronskog poslovanja tradicionalni načini naplate sve više
„gube trku“ sa savremenim oblicima plaćanja. Današnjim razvojem elektronske trgovine
3
stvorila se potreba za elektronskim novcem i elektronskim načinom plaćanja. Elektronsko
plaćanje prilično je popularno prilikom internet kupovine. Prednost ali ujedno i nedostatak
takvog plaćanja je taj što fizička osoba može primiti novac od drugih osoba bez fizičkog
kontakta. To što se može kupovati i prodavati odnosno plaćati kupljenu robu iz bilo kojeg
dijela svijeta smatra se najvećom prednošću. Najveći nedostatak elektronskog plaćanja
zapravo je nedostatak vremena koje je potrebno da se otkrije krađa i prevara. Ističu se četiri
najvažnije metode plaćanja u elektronskoj trgovini:
• Plaćanje debitnim i kreditnim karticama
• Plaćanje elektronskim (digitalnim) novcem
• Plaćanje pametnim karticama i elektronskim novčanikom
• Mikroplaćanja. Ibid
Kreditna kartica je instrument bezgotovinskog platnog prometa i sredstvo kratkoročnog
kreditiranja. Ima transakcijsku funkciju jer se prezentira umjesto novca, te kreditnu funkciju
jer korisnik može račune plaćati s odgodom do 12 mjeseci. Plaćanje kreditnom karticom je
najrašireniji oblik plaćanja u elektronskoj trgovini. Premda je vrlo popularan i prikladan oblik
izvršavanja financijskih obaveza u elektronskom poslovanju mnogi se boje prevara i ostalih
sigurnosnih rizika. Funkcionalnost pametnih kartica koje omogućuju korisnicima
pohranjivanje elektronskog novca u memorijsko-procesorskim čipovima na samim karticama
u formi digitalnih poruka. To može uveliko skratiti vrijeme potrebno za obavljanje
transakcije, ali i povećati razinu zaštite sigurnosti povjerljivih podataka, tj. podataka koji
moraju i smiju biti dostupni samo njemu. Funkcionalno slična, ali u izvedbi dosta različita
tehnologija on-line plaćanja su tzv. elektronski novčanici. Njihov je softver programiran u
poslužiteljskom računaru trgovca, a korisnicima omogućavaju praćenje informacija o
obavezama plaćanja i o izvršenim isporukama robe. Aktiviraju se jednostavnim klikom na
odgovarajuće polje na web stranici on-line prodavatelja ili trgovca, a u njima mogu biti
pohranjene i informacije o digitalnom novcu ili kreditnim karticama. Budući da trgovci
moraju plaćati određenu naknadu za svaku transakciju obavljenu kreditnom ili debitnom
karticom, kada su u pitanju mali iznosi plaćanja može se dogoditi da naknada nadmašuje sam
taj iznos. Da bi izbjegli gubitke kojima će u takvim slučajevima biti izloženi elektronski
trgovci mogu kupcima ponuditi i sistem mikroplaćanja za iznose manje od 10 dolara. Među
ove četiri najvažnije metode plaćanja možemo spomenuti i PayPal način plaćanja u
elektronskoj trgovini koji se danas "masovno" upotrebljava.
PayPal vrši pretvaranje novca s kreditne kartice ili bankovnog računa u e-novac, te šalje
novac elektronskom poštom preduzećima ili fizičkim osobama u 70 zemalja svijeta. Korisnici

4
mogu napraviti i virtualnu debitnu karticu, te plaćati direktno na račune u bankama. Danas je
broj korisnika PayPal-a oko 200 milijuna, a taj broj se iz dana u dan povećava. Uspjeh
Paypal-a je u tome što se njihov koncept e-novca oslanja na infrastrukturu banaka i kreditnih
kartica, što je učinilo elektronsko plaćanje jednostavnijim. Osim elektronskog plaćanja u e-
trgovini još uvijek se u nešto manjem omjeru koristi i gotovina. Pod pojmom gotovinsko
plaćanje podrazumijeva se izravna predaja gotovine između sudionika platnog prometa, uplata
gotovine na ili isplata gotovine s transakcijskog računa. Svaka transakcija se evidentira
odgovarajućim blagajničkim dokumentom. Blagajnički dokumenti su blagajnička uplatnica,
blagajnička isplatnica i blagajničko izvješće. Gotovina se još uvijek koristi prilikom kupovine
proizvoda i usluga kako u tradicionalnoj trgovini, tako i pouzećem proizvoda koji je kupljen u
internet trgovini. Ibid

2. E-commerce 5-C-model

Drugi pristup pomoću kojeg se objašnjava šta je E-trgovina, dolazi iz takozvanog 5-C modela.
E-trgovina definira pet domena aktivnosti čiji nazivi počinju sa slovom „C“ (stuff, 2020)

2.1. Commerce-Trgovina
• Na elektronskim tržištima postoji podudaranje kupaca i dobavljača, utvrđivanje uvjeta
transakcije i olakšavanje razmjenskih transakcija.
• Širokim prelaskom na poslovne sisteme s omogućenim Webom s relativno
ujednačenim mogućnostima u usporedbi sa naslijeđenim sistemima, stvorena je
univerzalna veza lanca opskrbe. Ibid

2.2. Collaboration-Saradnja
• Web je velika povezanost ili mreža odnosa između firmi i pojedinaca.
• Na internetu se stvara više ili manje formalne suradnje radi okupljanja pojedinaca koji
su uključeni u rad na znanju na način koji ograničava prostor, vrijeme, nacionalne
granice i organizacijske pripadnosti. Ibid

2.3. Communication-Komunikacija
• Web je kao interaktivni medij stvorio mnoštvo medijskih proizvoda.

5
 • Ovaj univerzalni medij postao je forum za samoizražavanje (kao na blogovima) i
samoprezentaciju.
• M-trgovina koja brzo raste omogućava povezivanje u kontekstu, s proizvodima
osetljivim na lokaciju i oglašavanje.
• U domeni komunikacija, Web služi i kao kanal distribucije digitalnih proizvoda. Ibid

2.4. Connection-Konekcija
• Uobičajene platforme za razvoj softvera, od kojih su mnoge u domeni otvorenog koda,
omogućavaju širokom spektru firmi da iskoriste prednosti već razvijenog softvera, koji
je, osim toga, kompatibilan s onima svojih trgovačkih partnera.
• Internet, kao mreža koja se lako može spojiti i iz koje je relativno lako stvoriti
virtualne privatne mreže, je univerzalna telekomunikacijska mreža koja se sada široko
širi u mobilnoj domeni. Ibid

2.5. Computation-Računanje
Internet infrastruktura omogućava veliku razmjenu računskih i skladišnih resursa, što dovodi
do implementacije višedesetljetne ideje o komunalnom računanju. Ibid

3. Mobilna trgovina

Kada se govori o elektronskoj trgovini u današnje vrijeme sve je važnija i popularnija mobilna
trgovina. Prema definiciji mobilna trgovina (M-commerce) predstavlja svaku transakciju
novčane vrijednosti koja je realizirana preko mobilne telekomunikacijske mreže. Mobilna
trgovina ima za cilj obavljanje trgovinskih transakcija primjenom mobilnog uređaja kao
elektronske tehnologije i kanala za poslovanje. U skladu s tom definicijom m-commerce
predstavlja podskup svih e-commerce transakcija kako u B2C tako i u B2B segmentu. Ova
tehnologija predstavlja osnovu za nove velike razvojne mogućnosti interneta i na njemu
zasnovanog e-poslovanja. M-trgovina pomaže poslovanju da unaprijedi svoju konkurentnu
poziciju prema kupcu na osnovu svojih specifičnih atributa kao što su: prisutnost na svakom
mjestu i u svako vrijeme, pogodnost primjene, interaktivnost, personalizacija, lokalizacija.
Mobilna trgovina trenutno čini 40% svih E-commerce aktivnosti i nema znakova da će se rast
prodaje putem mobilnih telefona smanjiti zbog jednostavnosti i mnogih prednosti koje pruža.
6
Kod mobilne trgovine važno je spomenuti i mobilno plaćanje. Prema određenim analizama
jednostavnost mobilnog plaćanja glavni je preduvjet uspjeha mobilne trgovine. Danas kada su
mobilni telefoni u stanju zamijeniti elektronske novčanike i mikro plaćanja sve se više
razvijaju aplikacije za mobilno plaćanje. Osnivači aplikacija vide mobilno plaćanje kao
atraktivnu mobilnu uslugu na tržištu. Primjeri mobilnog plaćanja uključuju mobilnu zabavu
(preuzimanje muzike, mobilno klađenje), informacijske usluge (sportske novosti) te različite
usluge poput plaćanja parkiranja. Danas neki mrežni operateri omogućuju i plaćanje u
trgovinama, kao što je usluga mPay. (Business, 2018)

3.1. Elektronska nabavka

Elektronska nabava je automatizacija procesa nabave organizacije korištenjem web-aplikacija.
Omogućuje interakciju i izvršavanje transakcija kupovine širom disperziranih kupaca i
dobavljača. Svaki korak u postupku nabave bilježi se elektronski, a svi podaci o transakcijama
automatski se usmjeravaju, smanjujući vrijeme i troškove nabave. Pravilno raspoređena, e-
nabava može na različite načine donijeti ogromnu vrijednost za preduzeća.
U užem smislu, e-nabava se smatra naručivanjem robe MRO (MRO = održavanje / popravak /
rad) na temelju web-aplikacijskih sistema izravno od strane nosioca potražnje kako bi se
smanjili troškovi procesa u području tzv. -čestice (članci C predstavljaju mali deo ukupnog
obima finansijske nabavke, ali uzrokuju značajan deo troškova nabavke).
Svaki prodajni postupak istovremeno je proces nabave ili postupak kupovine - sa stanovišta
(potencijalnog) kupca. Prodajne procese pokreće dobavljač. Procese nabavke upravlja kupac.
Međutim, razmjena dobara ili usluga mora se upravljati. Stoga ćemo razmotriti e-nabavu kao
poseban pogled na e-trgovinu. Ibid

3.2. Elektronska uprava

E-uprava (skraćenica za elektronsku vladu, poznata i kao e-gov, internetska vlada, digitalna
vlada, mrežna vlada ili povezana vlada) sastoji se od digitalne interakcije između građana i
njihove vlade (C2G), između vlada i vladinih agencija (G2G ), između vlade i građana (G2C),
između vlade i zaposlenika (G2E), te između vlade i poduzeća / trgovine (G2B).
Ova digitalna interakcija uključuje sve nivoe vlasti (grad, državu / pokrajinu, nacionalnu i
međunarodnu), upravljanje, informacionu i komunikacijsku tehnologiju (ICT) i re-inženjering
poslovnih procesa (BPR).

7
E-administracija odnosi se na one mehanizme koji papirne procese iz tradicionalnog ureda
pretvaraju u elektronske, s ciljem stvaranja ureda bez papira. Cilj joj je postići potpunu
transparentnost i odgovornost unutar bilo koje organizacije. Ibid

3.3. Uloga interneta

U ranim se godinama e-trgovina smatrala pomoćima u poslovanju. U međuvremenu je to
postalo manje-više omogućeno za poslovanje.
Između 1998. i 2000. godine, znatan broj poduzeća u Sjedinjenim Državama i zapadnoj
Europi razvio je osnovna web mjesta. U doba dot-com e-trgovine pojavile se aktivnosti
preciznije nazvane "web trgovina" - kupovina roba i usluga putem svjetske mreže, obično uz
sigurne veze s kolicima za elektronsku kupovinu i elektronskim uslugama plaćanja kao što su
autorizacije plaćanja kreditnim karticama. Ibid

4. Vrste E-trgovine

Elektronska trgovina općenito može se podijeliti na dva osnovna područja: trgovinu između
poslovnih subjekata – Business to Business trgovinu ili B2B, te trgovinu usmjerenu prema
tržištu krajnjih potrošača svakodnevne (neposlovne) potrošnje – Business to Customer ili
B2C. Ovdje ćemo navesti još neke vrste kao što su Customer to Customer ili C2C, te
Government to Government odnosno G2G. (CEO, 2020)

4.1. B2B (Business to Business)

Model elektronskog poslovanja B2B orijentiran je na poslovanje na internetu kod kojeg se
transakcije događaju isključivo između dva poslovna subjekta, odnosno između dvije firme.
Takav model ne koristi posrednike već se subjekt koji naručuje robu izravno spaja na
poslovnu aplikaciju dobavljača i na taj način naručuje potrebnu robu. Skraćenica B2B pojma
Business-to-business označava vrstu elektronskog poslovanja koje je usmjereno na razmjenu
roba, servisa i usluga između organizacija. Predstavlja automatiziranu razmjenu informacija
između različitih organizacija u okviru jedne kompanije, korporacije ili različitih kompanija i
korporacija. B2B model predstavlja formalni kooperativni odnos dvije ili više organizacija
koje dijele informacije, dobra, usluge ili investicije. Takav način poslovanja zahtjeva
integraciju informacijskih sistema organizacija koje međusobno posluju. Kao prednost B2B

8
modela elektronske trgovine ubrzava saradnju između poslovnih subjekata, osigurava visok
stepen aktivnosti u odnosima poslovnih partnera i da se svakom subjektu daje jasna slika
tržišta. Ibid

4.2. B2C (Business to Customer)

B2C model označava trgovinu kod koje poslovni subjekt, odnosno neka firma prodaje
odnosno obavlja poslovnu transakciju s korisnicima. U usporedbi sa B2B modelom, B2C
transakcije čine manji dio vrijednosti u e-trgovini. U B2C modelu internet se koristi kao
glavni kanal promocije, ali i obavljanja transakcije prodaje i komunikacije s potrošačima. U
današnje vrijeme mnoga su poduzeća na svojim web stranicama uspostavile automatizirane
online trgovine, gdje kupci uz korištenje kreditne kartice mogu naručiti i platiti traženu robu.
B2C model obilježava prodaju putem elektronskog kataloga, te stavljanje kataloga na internet
otvara mogućnosti globalne distribucije. Prednosti ovakvog načina kupovine vidljive su na
prvi pogled jer: štede vrijeme, nude mnogo veći izbor i zahtijevaju manje vremena za
istraživanje alternativa. Online kupovina direktno štedi novac jer su cijene na mnogim online
trgovinama nešto niže nego cijene iste robe u klasičnim trgovinama. Ukidanje posredničkih
koraka u lancu vrijednosti na način da se prodaje izravno kupcu značajno smanjuje troškove
nabavne transakcije. Najpoznatiji predstavnik B2C poslovanja na svijetu je Amazon
(www.amazon.com). Amazon na svojoj web stranici nudi automatiziranu web trgovinu i
koristi prodaju putem elektronskog kataloga. Amazon stručnjaci nazivaju čudom digitalne
ekonomije jer stalnim velikim investicijama u razvoj te preuzimanjem drugih kompanija
Amazon.com je prerastao u jednu od vodećih online trgovina na svijetu. Pored B2B i B2C
modela elektronske trgovine postoje i drugi oblici elektronskog poslovanja između dvije
strane. S obzirom na prirodu transakcija koje se provode u e- poslovanju i prema usmjerenosti
na tržište razlikuju se ovi modeli e- poslovanja. Ibid

4.2.1. Kupovina putem interneta

Prvo naivno razmislimo o čemu se radi ako nešto kupimo putem interneta. Proces započinje
kada kupac generira narudžbu putem online trgovine. Narudžba se obrađuje u pomoćnim ERP
sustavima kao prodajni nalog, a svi naručeni proizvodi i komponente su provjereni. Ako su
proizvodi dostupni u količini koju je kupac naručio, proizvodi se mogu dostaviti na lokaciju
kupca i u tom trenutku, što je korisno za kupca.

9
Nakon te verifikacije obrada narudžbe se nastavlja u pripremi narudžbe za pakiranje i otpremu
te pripremi za naplatu. Kupac dobija potvrdu o svojoj porudžbini. Podaci o kupcima i
narudžbama dostupni su putem rješenja portala svim dionicima. Ibid

4.2.2. Korak informisanja

Prva varijanta koraka informisanja je da kupac postane aktivan. Čak se i ovdje moramo
razlikovati jer početna točka može biti različita:

• Proizvod / usluga je jasna, dobavljač je već izabran,

• Proizvod / usluga je jasna; dobavljač još nije izabran,
• Proizvod / usluga se moraju odrediti. Ibid

Kupac može ući u proces putem pretraživača, tržišta / multi-dućana, zajednice, platforme za
ocjenjivanje ili poznatih dobavljača, odnosno svojih web stranica ili internetskih trgovina.
Druga varijanta koraka informiranja je da ga dobavljač inicira. Ovdje možemo razlikovati, je
li kupac dobavljaču već poznat ili ne. Ako je kupac već poznat, tada se postupak može
pokrenuti putem određenog kontakta ili općih informacija (upravljanje odnosima) ili
određenom ponudom (1: 1-marketing / personalizacija). Ako kupac dobavljaču još nije
poznat, tada će pokušati da privuče pažnju kupca putem zajednica dobavljača / tržnica / više
prodavnica, putem internetskih zajednica, oglašavanja putem banera ili putem „adwords“
(pametnih malih oglasa). Oglasi se postavljaju u pretraživače ili web stranice od javnog
interesa. Ponekad sportska i druga udruženja uzimaju oglase za financiranje svojih web
stranica ili organizacija. Ibid

4.2.3. Korak inicijacije

Kad kupac i dobavljač na kraju koraka informacija znaju da žele zajedno izvršiti poslovnu
transakciju, tada to pokreću prema specifičnosti robe koja će se prodati, odnosno kupljena.

Ako se prodaju standardizirani proizvodi bez pojedinačnih ponuda, dobiva se elektronička

košarica. Kupac uzima zanimljive proizvode ili usluge i stavlja ih u svoju košaricu. Uklanja
proizvode ili usluge, koji mu nisu zanimljivi. Financijski opseg uvijek je transparentan tako da
u svakom trenutku zna koliko bi trebao platiti ako se odluči kupiti stvarni sadržaj svoje
košarice. Kupac je u mogućnosti naručiti ili prekinuti svaki put.

10
Ako se roba ili usluge moraju personalizirati, to se vrši putem zahtjeva i ponuda. Internetska
trgovina mora pružiti odgovarajuću funkcionalnost za vođenje ovog dijaloga između
dobavljača i kupca. Ibid

4.3. C2C (Customer to Customer)

U današnjem je mrežnom svijetu e-trgovina presudna. Uključuje različite transakcije putem
interneta kako ljudi ne bi morali gubiti vrijeme idući u prodavnice. World Wide Web širi
spektar naših mogućnosti i svatko od nas može biti poslovni čovjek.
Danas je najpopularnija vrsta poslovnog modela e-trgovine C2C (potrošač prema potrošaču ili
ponekad klijent prema kupcu). Prema posljednjim studijama, sve više i više ljudi radije kupuje
putem interneta. Većina njih ne smeta kupovinu rabljenih stvari. Ova činjenica može objasniti
nagli rast popularnosti web lokacija e-trgovine.
C2C e-trgovina je vrsta trgovinskih odnosa u kojima su i prodavači i kupci potrošači, a ne
firme. Pretpostavlja interakciju između stranaka putem treće, uglavnom internetske aukcije ili
web trgovine. Zbog ovog fenomena, prodaja i kupovina putem interneta nikada nisu bili tako
jednostavni. Razni internetski resursi pomažu prodavačima i kupcima da se međusobno
pronađu naplaćujući malu naknadu ili proviziju. Izvanredni primjeri web lokacija za e-
trgovinu C2C su Fiverr, Amazon i Flipkart.
Sve je jednostavno - prodavci prodaju svoje proizvode na web stranici, a kupci kupuju ono što
žele. Web stranice C2C imaju koristi od naknada za uvrštavanje roba koje prodavač obično
plaća. Transakcije se vrše putem mrežnih platnih sistema poput PayPal-a ili kreditne kartice.
Kada govorimo o PayPalu, svakoj se mrežnoj transakciji naplaćuje mali postotak uplaćene
sume. U svakom slučaju, web stranice e-trgovine samo su posrednici i ne odgovaraju za
kvalitetu proizvoda, sigurnost plaćanja ili povrat sredstava.
Glavna prednost poslovanja C2C je u tome što su prodavci i kupci dostupni. To je i lahko, a
ne treba mnogo vremena za upotrebu. Štaviše, moguće je da jedan kupac bude prodavač, kao i
kupac. Pruža bogato društveno povezivanje. Dostupne su brojne rasprave u zajednici i na
forumu.
E-trgovina se ne smatra najsigurnijim mjestom. Općenito je povezana s prevarom. Kupci i
prodavci možda nisu sigurni u svoje kolege. Pored toga, prevaranti mogu koristiti poznati
brend na svojim web lokacijama kako bi korisnike doveli u zabludu. Uvijek postoji opasnost
od krađe identiteta. Ibid

11
4.4. G2G(Government to Government)
G2G je elektronska razmjena podataka ili informacijskih sistema između vladinih agencija,
odjela ili organizacija. Cilj G2G-a je podržati inicijative e-uprave poboljšanjem komunikacije,
pristupa podacima i razmjeni podataka.
Nekoliko faktora pokreće lokalne i savezne vlade da pokrenu inicijative G2G. Jedna od tema
je zakonodavstvo savezne vlade, poput Direktive o otvorenoj vladi. Inicijative G2G takođe se
pokreću budžetima i finansiranjem. Dijeljenjem informacija i sistema, vlade su u mogućnosti
smanjiti troškove informatičkih službi, omogućavajući građanima pristup informacijama
putem interneta. Takođe se mogu kvalificirati za dodjelu bespovratnih sredstava, ovisno o
projektu. Primjer uspješnog projekta G2G je informativni sistem NEGIS. NEGIS koriste
države na sjeveroistoku za razmjenu informacija o uličnim bandama, uključujući aktivnosti
povezane sa njima i obavještajne podatke o bandama. Sistem povezuje sve državne policijske
službe zemalja učesnica, a policijske službe prenose prikupljene informacije drugim državnim
agencijama za provođenje zakona i javnim službama. Ibid

5. Modeli E-trgovine
U modelima E-trgovine predstavit će se načini pristupa i sadržaja elektronskoj trgovini naravno
putem interneta i vrste poslovnih mreža. (P.C. Samantaray, 2017)

5.1. Provajder pristupa

Provajder pristupa osigurava (tehnički) pristup Internetu. Trebali bismo imati na umu da neko
mora platiti davatelja pristupa kako bi smo mogli dobiti pristup internetu. U mnogim
područjima svijeta to je potpuno privatizirani posao, mada se ponekad u političkoj areni
pristup internetu deklarira kao moderno ljudsko pravo. Očito postoji sličnost s telefonskim
mrežama. Međutim, to (obično) funkcioniše u ovom privatizovanom obliku.
Tradicionalni poslovni modeli koji su na neki način slični poslovima davatelja pristupa su
operatori tehničke infrastrukture, npr. telefonske mreže, auto-putevi ili željeznice. Ibid

5.1.1. Pretraživač
Pretraživači su najkorišteniji softver na Internetu. Oni su početni korak mnogih internet
aktivnosti i ako neko traži poslovnu priliku.
Tradicionalni i slični poslovni model daju takozvane „žute stranice“, na kojima su kompanije
popisane i grupisane prema filijalama i lokacijama.

12
Internetska trgovina je web stranica na kojoj možete kupiti proizvode ili usluge, npr. knjige ili
uredski pribor.
Tradicionalni i slični poslovni modeli su prodaja direktnom poštom (nema prodavnica,
ponuda robe putem tiskanog kataloga, naručivanje putem pisma ili telefonskih poziva) i
fabrička prodajna mjesta (proizvođač ima vlastiti pogon, svoje proizvode ne prodaje putem
trgovaca). Ibid

5.1.2. Provajder sadržaja

Davaoci sadržaja nude sadržaj, potpuno digitalno dobro, npr. informacije, vijesti, dokumenti,
muzika. Specifična varijanta dobavljača sadržaja je posrednik informacija, koji je trgovac
informacijama.
Tradicionalni poslovni modeli u ovoj oblasti su izdavači novina, izdavači časopisa, radio i
televizijske radiodifuzne usluge ili izdavačke kuće. Ibid

5.2. Portal
Portal je web stranica koja korisniku pruža niz usluga tako da ponekad pomisli da koristi
jedan, ali vrlo složen softverski sistem. Portali se često koriste u velikim organizacijama za
kontrolu pristupa zaposlenih različitim ICT sistemima; svaki zaposleni dobiva poseban meni
„svojih“ / „njenih“ aplikacija. Također davaoci sadržaja koriste portale, mada u užem smislu
da isporučuju samo sadržaj, a ne primjenjuju sistem. Ibid

5.2.1. Online tržište

Internetsko tržište je web stranica, gdje se dobavljači i potencijalni kupci mogu okupiti kao na
pravoj pijaci u malom gradu. E-Mall je skup mrežnih prodavnica koji se mogu naći na jednoj
web stranici.
Primjeri tradicionalnih i sličnih poslovnih modela su trgovački centri, višenamjenske
narudžbe (Jedna osoba je kupac radnje i kupuje za grupu ljudi), tržnice i trgovačka udruženja.
Ibid

5.2.2.Informativni posrednik
Brojač informacija prikuplja, objedinjuje i pruža informacije, npr. informacije u vezi
proizvoda, cijena, dostupnosti ili tržišnih podataka, ekonomski podaci, tehničke informacije.
Tradicionalni i slični poslovni modeli su časopisi u kojima se vrše testovi računara,
automobila, robe široke potrošnje, restorani.
13
Posrednik transakcija je osoba ili organizacija za izvršavanje prodajnih transakcija. Ponekad
se ti brokeri koriste da sakriju stvarnog kupca od dobavljača. Posrednik transakcija je agent
koji je stručnjak za određeno područje i može preuzeti dijelove poslovanja. Sličan
tradicionalni poslovni model je besplatni prodavač. Ibid

5.3. Vrste poslovnih mreža

5.3.1. Business Web Agora
• Cilj: Osigurati tržište roba i vrijednosti.
• Atributi: dostupne informacije o tržištu, uspostavljeni pregovarački procesi,
dinamična cijena kroz pregovore između učesnika na tržištu.
• Uloga kupca: učesnik na tržištu.
• Prednosti: Dogovorni proizvodi i usluge.
• Primjeri: eBay, aukcije.yahoo. Ibid

5.3.2. Business Web Aggregator

• Cilj: Voditi digitalno super tržište.
• Atributi: Predstavljanje velikog broja proizvoda, fiksnih cena i bez pregovora između
dobavljača i kupca, jednostavno ispunjavanje sa stanovišta kupca.
• Uloga kupca: Kupac.
• Prednosti: Praktični izbor i ispunjenje sa stanovišta kupca.
• Primjeri: etrade, amazon. Ibid

5.3.3. Business Web Integrator

• Cilj: Uspostaviti optimizirani lanac stvaranja vrijednosti.
• Atributi: Sistematski odabir dobavljača, optimizacija procesa za ukupni lanac
vrijednosti, integracija proizvoda duž lanca vrijednosti.
• Uloga kupca: pokretač vrijednosti.
• Prednosti: Izrada i isporuka proizvoda specifičnih za kupca.
• Primjeri: Cisco, Dell. Ibid

14
5.3.4. Business Web Alliance
• Cilj: Uspostaviti prostor za samoorganizovanje stvaranja vrijednosti.
• Atributi: Inovacije u proizvodima i procesima, izgradnja poverenja između
različitih aktera, apstinencija od hijerarhijskog nadzora.
• Uloga kupca: Doprinosi.
• Prednosti: kreativna i kolaborativna rešenja.
• Primjeri: Linux, preuzimanje glazbe. Ibid

5.3.5. Business Web distributor

• Cilj: Razmjena informacija, roba i usluga.
• Atributi: Neto optimizacija, neograničeno korišćenje, logistički procesi.
• Uloga kupca: primalac.
• Prednosti: pravovremena isporuka.
• Primjeri: UPS, AT&T, Telekom. Ibid

6. Okviri i struktura
U ovom poglavlju predstavit će se glavni akteri i dioničari u području e-trgovine, kako
funkcioniše temeljni prodajni proces i njegovi koraci, koji su tehnološki elementi
karakteristični za e-trgovinu koji su omogućili veliki uspjeh e-trgovine. (Kutz, 2016)

6.1. Akteri i dioničari

E-trgovinom upravljaju različite grupe aktera i dioničara. Prvo postoje ljudi, skraćeno sa „C“,
gde „C“ označava (potencijalne) potrošače ili građane, u skladu sa specifičnim kontekstom,
koji treba uzeti u obzir.

Drugo, postoje poslovne organizacije, skraćeno sa „B”, gde “B” označava proizvođače i
dobavljače, trgovinske organizacije ili trgovce, banke, osiguravajuće kompanije ili druge
pružatelje finansijskih usluga, logističke i transportne firme ili špediterske agencije i
poslednje, ali ne najmanje nekoliko posrednika. Ibid

Treće, tu su vladine organe, skraćeno sa „G” ili “A”, gde “A” označava administraciju, a “G”
znači vladu. U ovu kategoriju spadaju lokalne vlasti, npr. na razini grada ili na županijskoj

15
razini, nacionalne vlasti, npr. na državnom nivou ili na nivou federacije (Sjedinjene Države) i
međunarodnim vlastima poput Evropske unije, Ujedinjenih nacija itd.
Prema specifičnosti partnera koji komuniciraju razgovara se o „X2Y poslu“ gdje X i Y
pripadaju gore navedenim kategorijama. O poslu X2Y govori se samo ako postoji razmjena
dobara ili usluga i novca. Dobavljač pruža robu ili usluge, kupac, bilo da se radi o potrošaču
ili drugoj tvrtki, mora dostaviti dobavljaču odgovarajući iznos. To se vrši na osnovu ugovora
(bilo pismenog ili usmenog ugovora).

Obično se spominju odnosi:

• C2C: „Potrošač do potrošača“, koji se ovdje smatra dijelom B2C poslovanja,
• B2C: „Poslovanje potrošačima“
• B2B: “Posao za posao”
• G2C: „Vlada građaninu“, dio E-uprave
• G2B: „Vlada za posao“, dio E-uprave
• G2G: „Vlada do vlade“, dio E-uprave Ibid

6.2. Temeljni prodajni proces

Kad je u pitanju e-trgovina potrebno je detaljno znati što se događa u transakcijama e-
trgovine. Stoga moramo razmotriti osnovni postupak prodaje. Ovaj postupak opisuje opći
obrazac poslovanja u pružanju robe ili pružanju usluga i dobijanju plaćanja za to. Ovdje se
možemo razlikovati kao što općenito i zbog Porterovog lanca vrijednosti to rade u upravljanju
procesima između primarnog ili kernel procesa i sekundarnog ili pratećeg procesa.
Općenito će se dobavljač robe ili usluga označiti kao dobavljač, a primatelja robe ili usluga
kao kupca. Ponekad su uključene i treće strane, koji su posebno označeni. Ibid

Koraci i pod-koraci primarnog procesa, uključujući odgovornu stranu, su:

• Korak informiranja:
o Traženje proizvoda i usluga: od strane kupca,
o Tražite potencijalne dobavljače: od kupca,
o Tražite potencijalne kupce: Dobavljač,
o Obavijestite ponudu: Dobavljač,
o Komuniciranje potreba: od strane kupca, Ibid

16
• Korak inicijacije:
o stupite u kontakt: ili od strane kupca ili od dobavljača,
o Zahtev za isporuku ili uslugu: od strane kupca,
o Ponuda za dostavu ili uslugu: od dobavljača,
o Procijenite dobavljača: od strane kupca,
o Procijenite kupca: od strane dobavljača, Ibid

• Korak zaključenja ugovora:

o Pregovaračka ponuda: od dobavljača i kupca,
o Pregovarački ugovor: od dobavljača i kupca,
o narudžbu: od strane kupca,
o Potvrdite narudžbu: od dobavljača, Ibid

• Korak isporuke / ispunjenja:

o Postupak za fizičku robu:
 Pakovanje robe: od strane dobavljača,
 Opterećenje robe: od strane dobavljača,
 Shipping roba: od strane shipping agenta,
 Istovarite robu: shipping agent,
 Otpakirajte robu: kupac ili brodski agent ili određeni pružatelj usluga,
 Sastavite složenu opremu na mestu kupca: od strane dostavnog agenta
ili određenog pružaoca usluga,
 Prihvatiti isporuku: od strane kupca,
 odobriti ispunjenje ugovora za autorizaciju naplate: od strane kupca,
Ibid

o Postupak za fizičke usluge:

 Izgraditi i održati sposobnost izvršenja usluga: od strane dobavljača,
 fizički zajedno, jer kupac mora biti aktivan u pružanju usluga: od strane
dobavljača i kupca,
 Odrediti nivoe usluge: od strane dobavljača, moguće nakon pregovora s
kupcem,

17
  Ugovoru dodati ugovor o nivou usluge: od dobavljača,
 Prihvatiti ispunjenje usluge: od strane klijenta,
 odobriti ispunjenje ugovora za autorizaciju naplate: od strane kupca,
Ibid

o Postupak za digitalnu robu:

 Pošaljite robu kupcu preko mreže ili pružite za preuzimanje: od
dobavljača,
 zaštititi robu od neovlaštenog pristupa: od strane dobavljača,
 Prihvatiti isporuku ili potvrditi uspješno preuzimanje: od strane kupca,
 odobriti ispunjenje ugovora za autorizaciju naplate: od strane kupca,
Ibid

o Postupak za digitalne usluge:

 pružanje usluge putem mreže: od dobavljača,
 Odrediti nivoe usluge: od strane dobavljača, moguće nakon pregovora s
kupcem,
 Ugovoru dodati ugovor o nivou usluge: od dobavljača,
 pokrenuti pružanje usluga: od strane kupca,
 Prihvatiti ispunjenje usluge: od strane klijenta,
 odobriti ispunjenje ugovora za autorizaciju naplate: od strane kupca,
Ibid

Sekundarni proces može se podijeliti na

• Interna kontrola procesa,

• Komunikacija sa kupcem:
o Praćenje i pronalaženje: od strane dobavljača ili otpremnog agenta,
o Obavijestiti o statusu obrade narudžbe: od strane dobavljača,
o Najavite vrijeme isporuke: od strane dobavljača ili otpremnog agenta. Ibid

18
7. Elektronsko plaćanje
Novac čini svijet oko sebe. To je „mazivo“ moćnih ekonomskih područja - potreban nam je i
novac za poslovanje na webu. Gospodarska područja poznajemo bez novca, ali obično su
ograničena na mala geografska područja - a ako ih pažljivo pogledate, pronaći ćete i neki
novac. Zašto novac nastaje gotovo neizbježno? Razlog je taj što je novac sredstvo za
objedinjavanje (vrijednosti) postignuća tijekom vremena.
Novac igra osnovnu ulogu u ekonomskom ciklusu sa naprijed navedenim koracima:

• Isporučite proizvod ili uslugu.

• Dobijte novac za to.
• Ponudite novac za dobijanje proizvoda ili usluge.
• Nabavite proizvod ili uslugu.
• Potrošite novac za isporučeni proizvod ili uslugu. (Awais Ahmed, 2019)

Novčanice i kovanice univerzalni su medij razmjene. Određeni fizički subjekti (novčanice,

kovanice) neovisni su od stvarnog vlasnika. Oni su dugo živi i dijele se u vrlo male jedinice.
Međutim, vlasnik ima problem prevare i problem gubitka.
Fizička vrijednost medija (novčanice, kovanice) danas je mnogo niža od njegove poslovne
vrijednosti. Stoga mu je potrebno ovlaštenje centralne banke. Poslovna vrijednost je
općeprihvaćena i na neki način je zagarantovana od strane institucije koja daje odobrenje.
Međutim, ekonomska područja u kojima se mogu koristiti određene novčanice i kovanice su
ograničena zbog različitih valuta.
Rukovanje novčanicama i kovanicama vrlo je jednostavno. Transakcijski troškovi (na tržištu
poljoprivrednika) su izuzetno niski. Poslovne transakcije novčanicama i kovanicama
omogućavaju potpunu anonimnost učesnika. Međutim, postoje određena ograničenja zbog
zakona.
Realna ekonomska područja troše novac u gotovini i književni novac. Posao s novcem u
gotovini radi na sljedeći način:

• Kupac i dobavljač spajaju se fizički (na istoj lokaciji).

• Dobavljač ima ponudu proizvoda ili usluge; kupac ima novčanice i kovanice.
• Oba partnera razmjenjuju proizvod ili uslugu i novac sinkrono. Ibid

19
Preduslovi su:

• Kupac pretpostavlja da je dobavljač legalni vlasnik robe.

• Dobavljač pretpostavlja da je kupac zakonski vlasnik novca.
• kupac pregledava robu; dobavljač provjerava novčanice i kovanice.
• Kupac i dobavljač ne moraju se poznavati. Ibid

Problemi su:
• Oba partnera moraju prihvatiti novčanice i kovanice.
• Novčanice i kovanice moraju biti autentični (bez lošeg novca).
• Novčanice i kovanice mogu se izgubiti ili ukrasti ili nestati. Ibid

Danas se većina poslovnih transakcija obavlja bez upotrebe novčanica i kovanica. Mi obično
poslujemo s novcem od knjiga. Posao s knjigovodstvenim novcem traje kako slijedi:

• Klijent i dobavljač trebaju bankarski račun; to čini neku vrstu banke potrebnom
(knjigovođa).
• Knjigovođa jamči da je stanje na računu i novac prenosi ako to zatraži vlasnik računa.
Garantuje da vlasnik računa svaki put može zamijeniti iznos svog računa na novčanice
i kovanice.
• Knjižni novac povezan je s bankovnim računom i vlasnikom računa. Stoga se
transakcije više ne mogu obavljati potpuno anonimno.
• Vlasnik računa mora platiti knjigovođi za njegove usluge (transakcijski troškovi).
• Postoji veća zaštita od prevare i gubitaka - ali naravno, nema savršene sigurnosti. Ibid

7.1. Metode e-plaćanja

Prvo razlikujemo sljedeće kategorije novca:
• novac u gotovini,
• Rezervišite novac,
• E-novac. Ibid

Primarni načini plaćanja su:

• gotovinsko plaćanje,
20
 • Bankovni transfer,
• zaduženje,
• Plaćanje novčanikom. Ibid

Način plaćanja derivata je:

• Naplate dugova,
• Metode zasnovane na provjeri,
• Metode zasnovane na mobilnim telefonima,
• Metode zasnovane na kreditnim karticama,
• Metode zasnovane na e-pošti,
• Metode zasnovane na unaprijed plaćenim karticama. Ibid

Procjena načina plaćanja sa stanovišta dobavljača provodi se zbog a magični trokut dao:

• Prihvatanje od strane kupca,

• Zaštita dobavljača od nedostatka plaćanja,
• Troškovi. Ibid

Tehnički parametri za izbor odgovarajućih načina plaćanja su:

• Periodičnost plaćanja (jednokratna / periodična, npr. Pretplate),

• internacionalnost poslovanja,
• anonimnost kupaca,
• nivo garancije plaćanja (zaštita od nedostatka plaćanja, zaštita od kašnjenja u
plaćanju),
• Distribucija i prihvatanje metode. Ibid

Također iznosi plaćanja i struktura troškova određuju izbor načina plaćanja:

• fakturirani iznos,
• Troškovi ovisni o plaćanju: kupac, dobavljač (fiksno po transakciji ili varijabli po
transakciji, npr. Ovisno o količini prodaje),
• Neovisni troškovi plaćanja (za kupca, dobavljača):

21
 o jednokratni troškovi: troškovi nabavke, troškovi postavljanja i prilagođavanja
(trgovac, treće strane, javne naknade),
o periodični troškovi: osnovni troškovi za usluge i softver, najamnine za hardver.
Ibid

Sigurnosni zahtjevi za odabir načina plaćanja su:

• Kontrola i nadzor transakcija,

• Sigurna autentifikacija,
• Opseg odgovornosti Ibid

Konačno, integracija u proces prodaje mora ispuniti zahtjeve iz toka rada kao i zahtjeve iz
tehničke implementacije.

7.2. Procedure e-plaćanja

Načini e-plaćanja razvijeni su posebno za e-trgovinu i dopunjuju tradicionalne načine

plaćanja. Funkcije plaćanja usvajaju određeni pružatelji usluga e-plaćanja kako bi rasteretili
dobavljača. E-plaćanje uglavnom koristi poznate tradicionalne načine plaćanja i kombinira ih
ili spaja na nove usluge. Način akcije:
• Kupac pokreće plaćanje kod dobavljača,
• dobavljač prenosi zahtev za plaćanje pružaocu e-plaćanja,
• Dobavljač e-plaćanja vodi kupca na njegovo mjesto za plaćanje,
• kupac potvrđuje plaćanje,
• Dobavljač e-plaćanja prenosi potvrdu o plaćanju dobavljaču,
• Dobavljač e-plaćanja naplaćuje bankovni račun kupca,
• Dobavljač e-plaćanja kreira kreditnu bilješku za bankovni račun dobavljača. Izabrani
načini e-plaćanja su predstavljeni naknadno. Ibid

Članovi PayPal-a mogu poslati novac bilo kojoj osobi u pokrivenim zemljama, ako su
registrirani s ličnim i računima te ako primatelj ima adresu e-pošte. Ako primalac plaćanja
nema PayPal račun, on će biti obaviješten putem E-maila, da je primio iznos novca. Da biste

22
mogli koristiti novac i prenijeti ga na svoj bankovni račun, mora se registrirati kao član
PayPala. PayPal se može koristiti i putem pametnog telefona ili na drugim web-uređajima.

Preneseni podaci zaštićeni su SSL enkripcijom. Podaci o finansiranju pošiljatelja (npr. Broj
kreditne kartice ili broj bankovnog računa) ne primaju se primatelju novca. Time će se izbjeći
zlouporaba podataka od strane primatelja novca. Ibid

Karakteristike:
• Banka je potrebna samo za ispunjavanje kartice,
• banka nije uključena u poslovnu transakciju,
• fizički medij (vidi takođe novčanice i kovanice),
• za web transakcije povežite čitač kartica s računarom,
• moguća je upotreba neovisno od vlasnika,
• zapravo, novčana kartica je nosiv račun koji je kod kupca izvan mreže,
• varijacija: Throwaway money card - pametna kartica se učitava jednokratno,
spremljeni iznos može se platiti samo odjednom; nakon ove transakcije kartica postaje
bez vrijednosti. Ibid

Problemi:
• Za svaku transakciju vam je potrebna posebna oprema za čitanje novčane kartice.
• Je li prikazan iznos identičan iznosu koji je pohranjen na kartici?
• Da li dobavljač uzima samo novac koji mu je dozvoljen?
• Mogu li treće strane ukrasti novac sa kartice? Ibid

Primjeri su paysafecard i T-Pay MicroMoney.

Mpass je način plaćanja koji integrira kupovinu na Internetu tehnologijom mobilnih telefona.
U kombinaciji s osobnim mpass-PIN-om i SMS-om za autorizaciju plaćanja ova metoda se
smatra vrlo sigurnom.
Potreban vam je njemački broj mobilnog telefona i njemački bankovni račun. U drugim
zemljama može postojati slična varijanta. Ovo zavisi od tržišne pozicije kompanije za
mobilne telefone.
Nakon početne (i besplatne) registracije, kupac može koristiti metodu kako želi i treba. Ibid

23
Tijek akcije je:

• odaberite mpass kao način plaćanja u trgovini,

• Unesite broj mobilnog telefona i mpass-PIN,
• primite SMS sa zahtevom za potvrdu kupovine,
• Odgovorite „DA“ na SMS; plaćanje je oslobođeno,
• Fakturirani iznos prikuplja se sa vašeg bankovnog računa. Ibid

Plaćanje gotovinom po fakturi

Tijek akcije je:

• narudžba,
• Dostava,
• Slanje računa (integrirano u isporuku, odvojeno od isporuke),
• Plaćanje (nakon prijema isporuke, nakon primitka računa, po bankovnom transferu),
• Potvrda o dolaznim uplatama. Ibid

Potencijalni problemi su:

• Dostava bez fakture,

• faktura bez isporuke,
• Odstupanja između isporuke i računa,
• ne plaćanje od strane kupca,
• Odgoda plaćanja kupca. Ibid

Ovaj način plaćanja treba ocijeniti na sljedeći način:

• Ovaj postupak plaćanja nije sastavni dio e-trgovine.
• Dobavljač u potpunosti snosi rizik. Ibid

Plaćanje gotovinom unaprijed

Tijek akcije je sljedeći:

• narudžba,
• fakturiranje i slanje računa,

24
 • Plaćanje,
• Dostava nakon primitka uplate. Ibid

Razmotrimo detaljnije način plaćanja GiroPay koji od 2000. godine osigurava GiroPay
GmbH. Firmu je osnovala grupa njemačkih banaka. Tijek akcije je:

• Iniciranje plaćanja putem GiroPay-a; Izjava bankovnog identifikacijskog koda (BIC)

od strane samog kupca ili od dobavljača,
• dobavljač (na njegovom veb portalu) preusmeri na portal za veb bankarstvo banke
klijenta,
• Prijavite se brojem računa i prenesite mušteriju u svojoj banci,
• Naručite potvrdu da je kupac unaprijed ispunjen obrazac za prenos novca u njegovoj
banci,
• Prenos potvrde o plaćanju i preusmjeravanje u Web shop od strane banke kupca,
• Kreditni unos iznosa plaćanja na bankovni račun dobavljača od strane banke kupca.
Ibid

Prvi uslov u okruženju je da račun klijenta mora imati dopuštenje za bankarstvo putem
interneta, a banka klijenta mora prisustvovati GiroPay metodi. Drugo je da dobavljač mora
imati bankovni račun, mora imati ugovor s GiroPay bankom dobavljača i mora biti tehnički
povezan s pružateljem usluga GiroPay.
Potencijalni problemi su:

• Trajanje od plaćanja do isporuke,

• odstupanja između iznosa plaćanja i obima isporuke,
• Potvrda računa o uplati. Ibid

Ovaj način plaćanja treba ocijeniti na sljedeći način:

• Plaćanje nije sastavni dio e-trgovine.

• Rizik je u potpunosti dodijeljen kupcu. Ibid

Plaćanje gotovine na dostavu

Tijek akcije je:

25
 • Kupac naručuje sa C.O.D. On mora navesti adresu za dostavu.
• Dostava se vrši fakturom. Dobavljač prosljeđuje paket ili pismo zajedno s fakturom
svom davatelju usluge dostave. Dobavljač usluga dostave pošiljku ili pismo kupcu.

• Uplata se vrši isporukom. Kupac prosljeđuje novac pružatelju usluge dostave.

• Kupac potvrđuje isporuku i primanje gotovine se primjećuje.
• Dobavljač usluga dostavlja novac u banku trgovca.
• Potvrda plaćanja od strane dobavljača. Ibid

Uslovi okruženja su:

• Kupac mora dostaviti podatke o isporuci i plaćanju.

• Dobavljač usluga isporuke mora preuzeti funkciju unovčavanja. Ibid

Postoji nekoliko potencijalnih problema:

• Dostava nije moguća jer kupac nije prisutan na adresi dostave,

• odstupanje između isporuke i fakture,
• dostupnost gotovine kod klijenta,
• Problem promene novca. Ibid

Ovaj način plaćanja treba ocijeniti na sljedeći način:

• Ovaj način plaćanja nije sastavni dio e-trgovine.
• Metoda je neutralan na rizik. Ibid

Plaćanje na daljinu
Tijek akcije je:
• naručite: zajedno s dopuštenjem za naplatu u banci da uzmete novac sa bankovnog
računa klijenta,
• odobrenje: dostavljanje zadužnice od strane dobavljača u njegovoj banci / naplata
traženog iznosa sa računa kupca od strane banke dobavljača,
• Dostava kupcu,
• Prosljeđivanje fakture (ako se ne rukuje putem Interneta). Ibid

26
Uslovi okruženja su:

• Klijent ima žiro ugovor sa svojom bankom.

• Dobavljač ima ugovor sa gotovinom sa svojom bankom.
• Banka kupca i banka dobavljača imaju ugovor o obračunu zaduženja. Ibid

Potencijalni problemi su:

• naplata novca "provali" (stanje na računu kupca je loše),

• nema isporuke,
• Odstupanje između isporuke i računa. Ibid

Ovaj način plaćanja treba ocijeniti na sljedeći način:

• Jednostavna aplikacija,
• Poverenička funkcija banke,
• Više rizikujte na strani kupca,
• Sigurnosna pitanja (podaci računa na webu). Ibid

Plaćanje po kreditnoj kartici

Tijek akcije je:
• narudžba,
• fakturiranje,
• Prijem plaćanja kreditnom karticom,
• Dostava,
• Prosljeđivanje računa (ako se ne vrši putem weba). Ibid

Uslovi okruženja su:

• Klijent mora imati ugovor o kreditnoj kartici s bankom.

• Trgovac mora imati ugovor o prihvaćanju kreditne kartice s bankom i mora biti
tehnički povezan s pružateljem usluga plaćanja. Ibid

27
Potencijalni problemi su:
• nema isporuke,
• odstupanje između isporuke i fakture,
• Disfunkcije plaćanja Ibid

8. Primjeri E-trgovine

Elektronska trgovina je globalni trend koji je postao dio svakodnevnog života širom cijelog
svijeta. U današnjem svijetu skoro svaka trgovina ima svoju internet prodavaonicu preko koje
prodaje svoju robu i usluge. Među najpoznatijim i najvećim svjetskim e-trgovinama su
Alibaba, Amazon i eBay. (T, Osnove prava elektroničke trgovine, 2008)

8.1. E-bay
EBay je stranica koja pruža online uslugu aukcijske kupovine i trgovine. Sjedište firme je u
Americi, no tijekom godina eBay je razvio svoje prodavnice u raznim drugim državama. U
Ebay je razvio efikasnu online podršku i svoje korisnike upućuje na učlanjenje u svoj Paypal
sistem koji predstavlja najsigurniji i najbrži način plaćanja diljem svijeta. Ebay kupci i
prodavatelji putem Paypal-a uživaju sto postotnu zaštitu od eventualnih prevara, a ukoliko
kupac ne primi od prodavača kupljenu stvar, Paypal vraća novac za plaćenu stvar i poštarinu.
Prevare su vrlo rijetke upravo zbog toga što eBay stalno razvija nove programe zaštite svoje
zajednice. Nakon svake transakcije i kupac i prodavač imaju mogućnost ocijeniti jedan
drugoga te tako dodatno doprinose sigurnosti eBay zajednice. Ibid

8.2. Amazon
Amazon.com američka je kompanija osnovana 1994. godine, jedna je od najvećih svjetskih
internet trgovina. Kompaniju je osnovao Jeff Bezos kao internetsku knjižaru, koja je ubrzo
proširena prodajom DVD-a, CD-a, mp3 sadržaja, softvera, video igra, dok se danas na
Amazonu može kupiti praktički sve (elektronika, odjeća pa i hrana, namještaj, igračke, nakit i
mnogi drugi proizvodi). Amazon čak 40% svoje prodaje ostvaruje putem partnerskih
poduzeća. Partneri Amazona su uglavnom neovisni trgovci koji za svoje dovođenje kupaca na
Amazonove stranice dobivaju naknadu. Partneri to čine stavljanjem linkova na svoje web
stranice koji korisnike upućuju na Amazonovu naslovnicu ili stranicu specifičnog proizvoda.

28
Ako to rezultira prodajom partneri od Amazona dobivaju naknadu. Popularnost Amazon nije
stekao samo svojom širokom ponudom već i nizom pogodnosti koje omogućava svojim
kupcima i korisnicima, stalnim i velikim investicijama u razvoj te preuzimanje drugih
kompanija Amazon je prerastao u najveću online trgovinu na svijetu. Ono što izdvaja ovu
online trgovinu od ostalih su stalna širenja na nova područja, inovativnost, razvoj i
investiranje u svoj brend. Najveću konkurentnost u online trgovini i online aukcijama
preduzeću Amazon predstavlja preduzeće Ebay. Ibid

8.3. Alibaba
Alibaba je kineska internetska grupacija koju je 1999. godine u gradu Hangzhou osnovao Jack
Ma. Osnivač Alibabe je 1995. posjetio SAD i prvi puta čuo za internet te je po povratku u
domovinu osnovao China Pages-registar kineskih firmi koje traže klijente u inozemstvu. Te
iste godine Jack Ma okupio je 17 prijatelja/osnivača u svom malom stanu i osnovao Alibabu.
Alibaba je rasla i rasla i kupovala nove firme i pokretala nove projekte: od servera, do e-
plaćanja, od luksuznih brendova do veleprodaje. Od skromnih početaka pa sve do 2012.
godine kada je Alibaba toliko uspio da ima veći broj dobiti od Amazona i Ebay-a zajedno. Od
tada se Alibaba Grupa razvila u najveću e-trgovinsku kompaniju u Kini koja rukovodi sa više
manjih poslova kao što su Alibaba.com, AliExpress.com, AliPay-kinesku verziju Pay Pala,
kineski Yahoo! i mnogi drugi. Ibid

9. Prednosti i nedostaci E-trgovine

Elektronska trgovina svoj rast i veliku popularnost zahvaljuje brojnim prednostima u odnosu
na klasične načine trgovanja. Kao najvažnija prednost elektronske trgovine je stalna
dostupnost internet servisa koji omogućuje korisnicima da biraju kada će pristupiti određenim
web stranicama. Kao velika prednost elektronskog načina trgovanja ističu se informacije koje
su uvijek najnovije za razliku od oglasa u nekim novinama, tv spotovima i sl. Elektronska
trgovina omogućuje dvosmjernu komunikaciju što također predstavlja jednu od prednosti, dok
ostali mediji to rade po sistemu jedan prema mnogima. Osim gore navedenih prednosti kod
modela elektronske trgovine uočava se još prednosti koje se mogu podijeliti na:
 Prednosti za potrošače
 Prednosti za prodavače (business, 2019)

29
Prednosti za potrošača i za prodavača su usko povezane.
Ni elektronska trgovina nije bez svojih problema i nedostataka. Neke od tih problema
uzrokovali su sami trgovci pogrešnim poslovanjem, neke su stvorile države i njihova
zakonodavstva, a neke pratitelji elektronske trgovine. Glavna prepreka za elektronsko
poslovanje je nepovjerenje i sigurnost kupaca prema internetu. Navedeni nedostatak proizlazi
iz činjenice da su kupci zabrinuti kako se koriste njihovi osobni podaci, ali i zbog rizika od
prevara na internetu. U današnje vrijeme postoje razne mjere za osiguranje dokumenta i
podataka kao i osiguranje sigurnijeg poslovanja. Mjere su uređene određenim
komunikacijskim protokolima o kojima se brinu odgovarajuće institucije u internetskoj
mrežnoj strukturi. Unatoč uređenim mjerama za zaštitu sigurnosti u elektronskom poslovanju
do zloupotrebe informacijske tehnologije ipak dolazi. Najčešća dva razloga zbog kojih dolazi
do zloupotrebe informacijske tehnologije:
• Ostvarivanje određenih neopravdanih ili protupravnih koristi
• Svjesno i namjerno nanošenje štete pojedincu, skupini ili zajednici Najmanje mjera
sigurnosti u elektroničkoj trgovini primjenjuju pojedinci koji onda trpe i najviše šteta.
Ibid

Po podacima Američke udruge za zaštitu potrošača najčešće prevare na internetu jesu:

• Lažne aukcije u kojima se kupljeni predmeti nikad ne isporučuju kupcu
• Naplaćivanje dostave iako je prilikom kupnje naznačena da je besplatna
• Naplaćivanje usluga i sadržaja koji su navodno besplatni
• Prevare prilikom kupnje računarske opreme i softvera
• Poslovne ponude ili franšize koje se nude na prodaju uz lažne i preuveličane procjene
zarade
• Lažni internet provajderi koji od korisnika naplaćuju usluge kojima se oni nisu
koristili Ibid

Kako bi se smanjio nedostatak sigurnosti u e-poslovanju navode se mehanizmi i sigurnosne

mjere e-poslovanja:
• Identifikacija, autentifikacija i autorizacija
• Zaštita intraneta od pristupa neovlaštenih korisnika
• Mjere antivirusne zaštite
• Zaštita tajnosti podataka i poruka Ibid

30
Zaključak

Internet trgovina sve više napreduje, raste i razvija se, te postaje jedan je od najpopularnijih
oblika trgovine u svijetu. Trgovina putem interneta postaje sve veći trend u online svijetu,
posebice zbog toga što omogućuje vremensku i lokacijsku neograničenost kupovine, brzo i
jednostavno plaćanje te dostavu na kućnu adresu. Ovaj oblik prodaje znatno olakšava i
smanjuje troškove korisnicima, a omogućuje dostupnost robe na puno većim geografskim
prostorima od onih dostupnih isključivo kroz fizička prodajna mjesta. To što se može
kupovati i prodavati, odnosno plaćati kupljenu robu iz bilo kojeg dijela svijeta, smatra se
prednošću kupovine putem interneta, te se kod navedenog načina kupovine najčešće plaća:
bankovnom transakcijom, kreditnom karticom, gotovinskim plaćanjem ili Pay Pal plaćanje.
Uz mnoge mogućnosti koje pruža internet trgovina može se naići i na nekoliko nedostataka.
Glavna prepreka za internet trgovinu je nepovjerenje i sigurnost kupaca prema internetu, ali
svakim danom internet trgovina postaje sve sigurnija i taj nedostatak se sve više smanjuje.
Internet trgovina se sve više koristi i u Bosni i Hercegovini i bilježi lagani rast, ali u puno
manjem obimu nego u svijetu. Neki od razloga zbog kojih BiH u određenoj mjeri zaostaje za
globalnim trendom su prije svega sigurnost prema internet trgovini i nesklonost ljudi da
plaćaju karticama online, te navika kupaca da se roba prije kupovine fizički doživi. Iz
provedenog istraživanja saznalo se da je većina ispitanika posjećuje internet trgovine, ali da
više ispitanika kupovinu češće obavljaju u tradicionalnoj prodavnici. Najčešće se kupuje
odjeća i obuća, nakit i modni dodaci te kozmetički proizvodi, a najčešći načini plaćanja su
gotovina i plaćanje karticama. Ispitanici koji su kupovali u internet trgovinama su zadovoljni
pruženom uslugom i imaju pozitivna iskustva, a među najvažnijim razlozima zadovoljstva
smatraju se veći izbor proizvoda i privlačnije cijene. Kao najveće nedostatke kod internet
trgovine ispitanici su naveli da su: sigurnost njihovih osobnih podataka i sredstava te
nemogućnost fizičkog dodira sa proizvodom. Na kraju istraživanja možemo zaključiti da
ispitanici internet trgovinu smatraju profitabilnom.
Literatura

Awais Ahmed, A. A. (2019). Electronic payment system. Karachi: National University of Computer and
Emerging Sciences.

Business, I. (25. Mart 2018). Mobilna trgovina. Preuzeto od ICT Business:

https://www.ictbusiness.info/internet/infografika-mobilna-e-trgovina-ostvaruje-znacajan-
rast-a-trend-ce-se-nastaviti-i-dalje

business, T. b. (20. November 2019). Adventages and disadventages e-commerce. Preuzeto od The
balance small business: https://www.thebalancesmb.com/ecommerce-pros-and-cons-
1141609

CEO, e.-c. (2. February 2020). Types of e-commerce. Preuzeto od E-commerce CEO:
https://www.ecommerceceo.com/types-of-ecommerce-business-models/

Kutz, M. (2016). Introduction to e-commerce. bookboon.

M, F. (1999). Digitalna ekonomija. Zagreb: DIGIMARK.

P.C. Samantaray, K. P. (2017). E-commerce business models. Sambalpur: Odisha State Open
University.

Ružić D., B. A. (2014). E-marketing. Osijek: EFOS.

stuff, E. t. (1. January 2020). E-commerce system. Preuzeto od Explain that stuff:
https://www.explainthatstuff.com/ecommerce.html

T, M. (2008). Osnove prava elektroničke pošte. Zagreb: M.E.P.

T, M. (2008). Osnove prava elektroničke trgovine. Zagreb: M.E.P.