Maturski rad

JU MJEŠOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

MATURSKI RAD
PREDMET: ELEKTRONIKA
TEMA: POJAČAVAČ C KLASE

Učenik: Mentor:
Mehić Nisvet prof.Emin Mešković
Maj, 2015 godine
Page 1
 Maturski rad

SADRŽAJ

Uvod....................................................................................................3

1.0. Pojačavači snage.........................................................................4

1.1. Klasa pojačavača snage......................................................4
1.1.1.Klasa A......................................................................4
1.1.2.Klasa B......................................................................4
1.1.3.Klasa AB....................................................................5
1.1.4.Klasa D.......................................................................5
1.1.5.Ostale klase................................................................6
2.1. Klasa C...........................................................................................7
2.2.Osnovna obilježja klase C...............................................................8
2.3.Radni pravci i način rada u klasi C.................................................9
3.0 Usporedba A, B, AB i C klase......................................................10
ZAKLJUČAK...................................................................................12
LITERATURA.................................................................................13

Page 2
 Maturski rad

UVOD

Tema ovog maturskog rada je pojačavač snage C klase, u njemu ćemo se najviše osvrnuti na
osnovne osobine klase C, a također ćemo pomenuti i ostale klase.

U prvom dijelu ovog maturskog rada objasnit ćemo šta su to pojačavači snage, i osvrnut ćemo
se na svakog od njih pojedinačno.Govorit ćemo o klasi A, klasi B, klasi AB, i najviše ćemo
govoriti o klasi C.

U drugom dijelu ovog rada pojašnjavat ćemo klasu C, također ćemo objasniti i osnovna
obilježja klase C, te ćemo spomenuti njene pravce i načine rada.Govorit ćemo o režimima
rada klase C, o podešenom i nepodešenom.

U trećem dijelu ćemo pokušati usporediti klase snaga, klase A, B, AB, I C.

Page 3
 Maturski rad

1.POJAČAVAČI SNAGE

Pojačavač snage je električni uređaj koji pored napona pojačava i struju i odnosi se na
količinu energije koja se šalje opterećenju ili skladišti u strujnom kolu. Generalno, pojačavač
snage je među poslednjim u prenosnom lancu jer je to pojačavač sa visokim stepenom
iskorišćenja energije (na izlazu treba da obezbijedi signale velikih amplituda). U zavisnosti od
stepena iskorišćenja razlikuje se nekoliko klasa pojačavača snage.

1.1.Klase pojačavača snage

Kola za pojačanje snage (izlazne faze) klasifikovana su kao A, B, AB i C za analogne

promjene i klase D i E za komutatorske (prekidačke) promjene koji su bazirani na provodnom
uglu ili „uglu protoka“ θ ulaznog signala kroz pojačavačke uređaje, tj, dijela ciklusa ulaznog
signala tokom kojeg se vrši provođenje u pojačavačkim uređajima. Slika ovog provodnog
ugla se izvodi iz pojačanja sinusoidalnog signala (ako je uređaj uvijek uključen , θ=360º):
Ugao provodnosti je blisko povezan sa energetskom efikasnošću pojačavača. U nastavku
teksta su uvedene različite klase koje su praćene detaljnijom diskusijom pod pojedinačnim
naslovima.

1.1.1.Klasa A

Ovdje se koristi 100% ulaznog signala (ugao provodnosti θ=360 º ili 2π, tj, aktivni element
radi u svom lineranom rangu čitavo vrijeme). Tamo gdje se ne razmatra efikasnost, većina
linearnih pojačavača malih signala definisana je kao klasa A (Klasa A), što znači da su izlazni
uređaji uvijek u provodnom regionu. Klasa A pojačavača se najčešće koristi u fazama malog
dizajna ili za niskoprotočne aplikacije (poput slušalica za korišćenje tokom vožnje).slika 1.

1.1.2.Klasa B

Koristi se 50% ulaznog signala (θ=180 º ili π, tj, aktivni element radi u svom linearnom
opsegu pola vremena i u drugoj polovini uređaj je manje ili više vremena isključen). U većem
dijelu Klase B (Klasa B) postoje dva izlazna uređaja od kojih svaki alternativno vrši
provođenje (push-pull) za egzaktno 180 stepeni (ili pola ciklusa) ulaznog signala, a selektivni
RF pojačavači takođe mogu biti implementirani korišćenjem pojedinačnog aktivnog elementa.

Page 4
 Maturski rad

Ovi pojačavači su izloženi poprečnoj distorziji ako predaja od jednog aktivnog elementa na
drugi nije perfektna,pošto su dva komplementarna tranzistora (tj, jedan PNP , jedan NPN)
povezana kao dva emitera sa njihovim bazama i zajedničkim emiterskim terminalom, što
zahtijeva promjenu osnovnog napona u regionu gdje su oba uređaja isključena.slika 2

1.1.3.Klasa AB

Ovdje dva aktivna elementa provode,u više od polovine vremena, kao način za smanjenje
poprečnih distorzija pojačavača klase B. U primjeru komplementarnog emiterskog pratioca,
prednapon mreže se veže za manje ili više „mirnu“ struju i na taj način obezbjeđuje
operativnu tačku negdje između klase A i klase B. Ponekad se dodaju brojke , kao na primjer
AB1 ili AB2 gdje veće cifre impliciraju na veću „mirnu“ struju i stoga i više osobina iz klase
A i sl.3

1.1.4.Klasa D

Ovdje se koristi komutator za ostvarenje veoma visoke energetske efikasnosti (više od 90% u
savremenim dizajnima). Omogućavanjem da svaki izlazni uređaj bude ili potpuno uključen ili
isključen, gubici su minimizovani. Analogni izlaz je kreiran uz pomoć modulacije širine
impulsa, tj, aktivni element je uključen na kraće ili na duže intervale umjesto modifikacije
njegovog otpornika. Postoje komplikovanije komutatorske šeme poput sigma-delta
modulacije u cilju poboljšanja nekih aspekata performansi poput manjeg izobličenja ili bolje
efikasnosti.
iC

a)

I CQ

T/2 T 3T/2 t

180 0 360 0 540 0



iC

b)

I CQ =0 

180 0 360 0 540 0

iC

c)


I CQ

180 0 360 0 540 0

iC
d)

180 0 360 0 540 0

a) Klasa A
b) Klasa B
c) Klasa AB Page 5
d) Klasa C
 Maturski rad

1.1.5.Ostale klase

Postoji još nekoliko klasa pojačavača iako su one uglavnom varijacije ranije pomenutih klasa.
Na primjer, klasa H i klasa G pojačavača karakteriše se varijacijama napajanja (u diskretnim
koracima ili u kontinualnom režimu) prateći ulazni signal. Potrošena toplota na izlaznim
uređajima može biti smanjena na račun održanja napona na minimumu. Pojačavač koji se
napaja sa ovim sistemom može biti bilo koje klase. Ove vrste pojačavača su kompleksnije i
uglavnom se koriste za specijalizovane primene poput jačih energetskih jedinica. Takođe,
klasa E i klasa F pojačavača se uobičajeno opisuje u literaturi koja govori o primeni na radio
ferekvencijama gdje efikasnost tradicionalnih klasa pokazuje značajne devijacije u odnosu na
idealne vrijednosti. Ove klase koriste harmonično podešavanje njihovih izlaznih mreža za
ostvarenje veće efikasnosti i mogu biti posmatrane kao podgrupa klase C (Klasa C) zbog
karakteristika ugla provodnosti.

Page 6
 Maturski rad

2.1. KLASA C

Pojačavači Klase provode manje od 50% ulaznog signala i distorzija na izlazu je visoka, ali je
moguća visoka efikasnost (do 90%). Neke apliakcije (na primjer, megafoni) mogu tolerisati
ovu distorziju. Mnogo češća aplikaicja za pojačavače Klase C jesu RF transmiteri gdje
distorzija može u velikoj mjeri biti smanjena korišćenejm podešenih opterećenja u fazi
pojačanja. Ulazni signal se koristi za grubo uključivanje i isključivanje pojačavačkih uređaja,
što izaziva pulseve struje u odnosu na protok kroz podešeno kolo (tuned circuit).

C klasa pojačavača ima dva režima rada; podešeni i nepodešeni. Donji dijagram pokazuje
talasnu formu za kolo proste Klase C bez podešenog opterećenja. Ovo se zove nepodešena
operacija i analiza talasnih formi pokazuje masivnu distorziju koja se pojavljuje u signalu.
Kada se koristi odgovarajuće opterećenje (na primjer, čisti LC filter) događaju se dvije stvari.
Prva se tiče izlaznog nivoa prednapona gdje je varijacija centrirana oko jedne polovine
napojnog napona. Ova akcija podizanaja prednapona omogućava restauraciju talasnih formi
uprkos tome što postoji samo jedno - polarno napajanje. Ovo je direktno povezano sa drugim
fenomenom; talasna forma na centralnoj frekvenciji postaje mnogo manje iskrivljena.
Distorzija koja je prisutna mnogo je manje zavisna od opsega podešenog opterećenja gdje se
centralna frekvencija suočava sa vrlo malom distorzijom, ali se javlja veće smanjenje dalje od
podešene frekvencije koju signal dobija.

Podešeno kolo će rezonovati na posebnim frekvencijama i na taj način neželjene frekvencije

su dramatično smanjene tako da željeni puni signal (sinusni talas) biva izdvojen uz pomoć
podešenog opterećenja (visoko kvalitetno zvono će zvoniti smo na određenoj frekvenciji kada
se periodično udari čekićem). Pod uslovom da transmiter nije potreban za rad na širokom
opsegu frekvencija, ovaj aranžaman radi vrlo dobro. Ostali rezidualni harmonici mogu biti
otklonjeni uz upotrebu filtera.

Page 7
 Maturski rad

2.2 OSNOVNA OBILJEŽJA C KLASE

- srednja vrijednost izlazne struje Is = 6,218 Itm

- amplituda osnovnog harmonika Im = 0,391Itm

- privedena snaga Ps = 0,218Ub*Itm

- korisna snaga Pk = 0,1955Ub*Itm

- korisnost

- pojačala rade u klasi C kada struja teče za vrijeme kraće od polovice periode pobudnog
napona 2?<180°

- ako se radna točka pomiče sve više u zaporno područje strujni impulsi postaju sve uži tj.
smanjio se kut protjecanja 2 ?

- za uže strujne impulse smanjuje se osnovni harmonik izlazne struje dakle u području klase C
s opadanjem kuta protjecanja 2? smanjuje se i osnovni harmonik izlazne struje

- uz jednak opterećeni otpor za klasu A i B smanjio bi se izlazni napon

- da se on održi jednakim potrebno je povećati vršnu vrijednost Itm izlazne struje

- prema tome za klasu C treba povećati pobudni napon ne zato što se radna točka pomiće u
zapadno područje već i radi porasta vršne vrijednosti izlazne struje

- pojačala klase C imaju veću korisnost nego ona klase A i B

Page 8
 Maturski rad

- to znaći da za zadanu disipaciju aktivnog tropola klasa C daje najveću izlaznu korisnu snagu

- pojačalo te klase je nelinearno i njime se može pojačavati signal slabe amplitude uskog
pojasa frekvencije ili frekvencijski modulirani signal

- s opadanjem kuta protjecanja raste korisnost pojačala i to zahtjeva pomicanje radne točke u
zaporno radno područje aktivnog tropola

- posljedica je tome porast pobudnog napona što može dovesti do proboja i uništenja aktivnog
tropola

- korisna snaga jedno je od vrlo važnih obilježja VF pojačala snage kako za odašiljače vrlo
velikih snaga 500-2000 kW tako i za odašiljače malih snaga kojima je npr. ograničena težina
uređaja tj. prijenosne radio stanice

- u praktičnoj primjeni pojačala klase A imaju tipične vrijednosti korisnosti od 20-30%,

pojačalo klase B od 60-70%, a pojačalo klase C od 65-80%, a uz brižno provedenu
konstrukciju i do 85%

2.3. Radni pravac i način rada u klasi C

Za A klasu je karakteristično da teretu predaje cjelokupni električni signal tijekom njegova

perioda T, dok je za B klasu karakteristično da svaki od izlaznih aktivnih elektroničkih
elemenata predaje teretu električni signal samo tijekom polovine njegova perioda (T/2). AB
klasa je na neki način kompromis, gdje svaki od aktivnih izlaznih elektroničkih elemenata
predaje teretu električni signal u trajanju dužem od T/2, ali kraćem od punog perioda T.

U svrhu povećanja faktora iskorištenja u izlaznim stupnjevima visokofrekventnih uređaja

(odašiljači radio stanica, radari i sl.) koristi se rad u C klasi, gdje se izlaznom titrajnom krugu
dovodi električni signal koji je kraći od poluperioda T/2.

Na taj način faktor iskorištenja može biti i veći od 90% što je itekako od važnosti u izvedbi,
na primjer, odašiljača snage više desetaka ili stotina kW.

U takvim primjenama nije bitna linearnost prijenosa jer se C klasa koristi isključivo u
visokofrekventnim sklopovima gdje se titrajnom krugu samo u određenim vremenskim

Page 9
 Maturski rad

razmacima dovodi dodatna energija kako bi se nadoknadila energija isijana antenom i

nadoknadili gubici nastali u titrajnom krugu.

Page 10
 Maturski rad

3.0.Usporedba A, B, AB i C klase

Usporedba A, B, AB i C klase.

Usporedimo li međusobno različite klase pojačala u odnosu na trajanje aktivnosti izlaznog

aktivnog elektroničkog elementa, razvidno je (Slika desno) da je kod pojačala u A klasi
element aktivan tijekom cijelog perioda T ulaznog, odn. izlaznog signala, kod pojačala u B
klasi samo polovinu perioda, kod pojačala u AB klasi između cijelog perioda T i polovine
perioda T/2, a u C klasi i znatno manje od polovine perioda T/2.

Posljedično, za razliku od pojačala u A klasi koje se može izvesti i jednim aktivnim

elektroničkim elementom, pojačala u B i AB klasi moraju raditi u protutaktnom režimu rada.
Kod tzv. ultralinearnih pojačala i pojačala u A klasi rade s protutaktnim izlaznim stupnjem, a
iz razloga što kod takvih sklopova nije potreban izlazni transformator.

U slučaju C klase, međutim, dovoljan je na izlazu i samo jedan aktivni elektronički sklop jer
ostatak do pune periode izlaznog signala ionako istitrava rezonantni titrajni krug.

Page 11
 Maturski rad

ZAKLJUČAK

Nakon dugotrajnog i iscrpnog rada, obrazlagali smo pojačavače snaga klasa, ali smo se
najvise fokusirali na klasu C što je i tema ovog rada.

U našem izlaganju smo obrazložili Klasu C, govorili smo o njemim osobinama i

sposobnostima. Pojasnili smo njene režime rada : podešene i nepodešene, te smo sve to
prikazali i na dijagramu.

Govorili smo i o osnovnim obilježjima klase C, te njene koristi u odnosu na klasu A i B. U

nastavku smo govorili o načinu rada i pravcima klase C, te smo to jasno i precizno prikazali
na graficima.

Na kraju ovog rada bazirali smo se na usporedbe klasa sa klasom C, te smo i to prikazali na
grafikonu.

Page 12
 Maturski rad

LITREATURA

Elektronika za II razred , Sejfudin Agić

hr.wikipedia.org/wiki/Klase_rada_pojačala

https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Poglavlje_03_El2.pdf

oss.unist.hr/~tkovacev/sklopovi/5_pojacala_snage.ppt

Page 13