You are on page 1of 4

JU O.Š.

'' Stijena'' Školska 2011/12

Razred: V Odjeljenje: Pg G C1 C2 V M
.
Čas po redu: 10 10 10 10 10 10
Predmet:
Informatika
Datum: 14. 15. 16. 16. 16. 17.
11 11 11 11 11 11

Nastavna jedinica: Ponavljanje gradiva


PEDAGOŠKI , METODSKI I DIDAKTIČKI ELEMENTI ČASA

Tip časa: O , P , V , PR ..:...Obrada...

Materijalni:
Da učenici upoznaju osnove informatike
ZADACI ČASA

Funkcionalni:
Da učenici razumiju na osnove informatike i hardvera

Odgojni:
Razvijati volju i potrebu za sticanjem novih znanja iz informatike

Oblici rada: F , I , GR , TN , MN , PN , PPN


Tehnike i postupci: NL , ZOT , KZ
Nastavne metode: R , UI , D , RT , LR , EKS , I , D , PR , PT , RP
Nastavna sredstva i pomagala: F, S, K, MOD, GRF, Š, SK, U, FG, PL,
NL, GR, MG, R, TV, P, PT, MU, Z
Literatura:

TOK ČASA

Uvodni dio:
Kroz razgovor s učenicima ponoviti prethodnu lekciju najaviti današnju nastavnu jedinicu:

Glavni dio:

Šta je informatika?
Nauka koja se pored razvoja i primjene računara bavi prikupljanjem.
Memorisanjem, obradom i proslijeđivanjem informacija.

Šta je računar?
Elektronski uređaj koji se koristi za prikupljanje, memorisanje i obradu podataka.
- Osnovni pojmovi u informatici
Šta je podatak?
Podatak je zapis o nekoj pojavi iz naše okoline.
Šta je inforamcija?
Informacija je poruka ili obavjest kojoj znamo značenje.

Postupak obrade podataka


 Postupak unosa podata (postupak davanja informacija računaru)
 Postupak obrade podataka (postupak u kojem računar pretražuje ili mjenja
podatke)
 Postupak memorisanja podataka

Prahistorija računara

Preteča svih računara je ABACUS, nastao prije 2500 g. – koristi se i dan


danas u nekim
dijelovima Azije. Mogao je vršiti 4 računarske operacije (sabiranje,
oduzimanje, množenje i dijeljenje)

PRVI elektronički računar 1942 konstruiše John Vincent Atanasoff, a 1946


g. Johm Mauchly i presper Echert konstruišu ENIAC (Electronic
Numerical Integrator And Calculator). Bio je težak 30 ton, dimezija
velične prosječne kuće i imao je 18.000 elektronskih cijeci. Trošio je
toliko el. Energije(174kW) da je jačina svjetlosti svih sijalica u gradu
opala kada je ovaj računar bio prvi put uključen. Programirao se
pomoću 6.000 prekidača.

Generacijski razvoj računara

I generacija računara
Započela je 1951 g. nastankom računara UNIVAC I (Universal Automatic
Computer).
Najpoznatiji računar I generacije je bio IBM 650.
Karakteristika: Elektronske cijevi, glomazni, velika potrošnja energije
unos podataka pomoću bušenih kartica

Druga generacija računara


Nastupila je 1959 g.
Cijevi se zamjenjuju tranzistorima
Manji, brži, efikasniji, jeftiniji
bušene kartice

Treća generacija računara


Započela je 1964 g.
Uvode se integrisana kola – čipovi
Pojava programskih jezika visokog nivoa
Pojava operativnih sistema
Brzina rada nxmilion operacija u sekundi
Veličina – manji ormar
Podaci se počinju unositi sa tastature, a pojavljuju se i prvi monitori

Četvrta generacija računara


Započela je 1972 g. pojavom IBM 370
Magnetne memorije se zamjenjuju elektroničkim (poluprovodničkim
integrisanim kolima)
Pada cijena i dimenzije računara

Peta generacija
razvoj vještačke inteligencije
Osnovni dijelovi računara
Osnovni dijelovi računara su: centralna jedinica, monitor, tastatura i miš.
Pojam hardvera
Hardver je vidljivi ili opipljivi dio račuanra i dijeli se na: ulazne jedinice, izlazne
jedinice i centralnu jedinicu.
- Ulazne jedinice – koriste se za unos podataka (tastaura, miš, mikrofon...)
- Izlazne jedinice – preko njih pratimo unos i tok obrade podataka (monitor,
štampač, zvučnici...)
- Centralna jedinica – osnovni dio računara preko kojeg se povezuju sve ostale
U-I jedinice
- Memorija – služi za spremanje podataka i programa (tvrdi disk, RAM,
ROM...) (tvrdi disk, RAM, ROM...)

ULAZNO – IZLAZNE JEDINICE


U-I jedinice su one jedinice koje omogućavaju ulaz i izlaz podataka. Neke od U/I
jedinica su: zvučna karta, MODEM (uređaj koji omogućava prenos podata između
dva računara), mrežna kartica (uređaj koji omogućava komunikaciju među
računarima spojenim u mrežu), ekran osjetljiv na dodir.

Centralna procesorska jedinica - procesor

Osnovna jedinica svakog računara je procesor ili centralna procesorka jedinica.


Procesor je integrisano kolo i u njemu se realizuju sve računske i logičke operacije i
izvršavaju instrukcije koje su zadate programom tokom rada računara. Dijelovi
procesora su:
- Jedinica za obradu podataka – zadužena za obradu podataka (izvršava
aritmetičko-logičke operacije)
- Jedinica za upravljanje – kontroliše i upravlja rad cijelog računarskog sistema.
Brzina procesora koja se izražava u milionima operacija koje on obavlja u jednoj
sekundi MIPS-ovima (Milion Instruction Per Second) ili MFLOPS-ima (Milion
Floating Point Operations Per Second) se izražava u Megahercima (MHZ).

Završni dio:

Ponavljanje najvažnijih pojmova obrađene nastavne jedinice i najava idućeg nastavnog sata.

Plan table

Nastavnik Pedagog
_______________ ______________

You might also like