Panteon

Rimski hram Panteon napravljen je za vrijeme vladavine cara Hadrijana. Ime hrama potječe
od grčkih riječi pan (svi) i theos (bogovi). Najraniji hram bio je pravokutan, sagrađen od
travertina i gledao je na jug. Hadrijanova rekonstrukcija 125.g. temeljno je preobrazila raniju
građevinu: pročelje je bilo okrenuto za 180° kako bi gledalo na sjever. U 7. stoljeću hram je
postao sakralna građevina jer je pretvoren u katoličku crkvu. Tlocrt hrama kružnog je oblika,
što znači da je centralni. Sastoji se od pročelja i središnjeg kružnog prostora (cele). Pročelje
stoji na 16 ogromnih korintskih stupova izrađenih od sivog granita, a svaki od njih visok je
11.8 m i težak 60 tona. S pročelja se ulazi u drugi dio hrama, te je to i jedini ulaz. Središnji
dio je jedinstven i vrlo pregledan. Na samom ulazu u hram možemo jednim pogledom vidjeti
čitav prostor, što je postignuto savršeno odmjerenim omjerima hrama. Pod je većinom
izrađen od višebojnog mramora i kamena. Zid je sagrađen posebnim arhitektonskim
tehnikama i od sve lakšeg materijala kako se diže u visinu. Najveći dio zida sastoji se od dva
omotača napravljena od vodoravno položenih opeka između kojih je betonska smjesa od
kamena i žbuke. U gornjem dijelu nalazi se kupola, koja je poznata po tome što je najveća
kupola ikad izrađena korištenjem betona. Na samom vrhu kupole nalazi se otvor (okulus)
promjera 8.9m, koji je ujedno i jedini izvor svjetlosti. Kako bi se rasteretila težina cijele
strukture, napravljeno je 8 velikih lukova te stupovi koji ih dodatno podupiru. Stupovi su
izrađeni od ružičastog granita i imaju korintski kapitel. Unutrašnjost nije oslikana, ali je
ukrašena umjetnim prozorima i skulpturama koje se nalaze između stupova.